Ured Evropske unije u BiH najavio je jučer projekat vrijedan 10 miliona eura za jačanje preventivne i primarne zdravstvene zaštite u Bosni i Hercegovini. Projekat je dio kontinuirane podrške Evropske unije zdravstvenom sektoru u Bosni i Hercegovini, a implementiraće ga UNICEF, Svjetska zdravstvena organizacija i Svjetska banka.

"Ne tako davno smo se – svi zajedno – suočili sa jednim od najvećih izazova naših života – pandemijom Covid-19. U to vrijeme potrebe, EU je čvrsto stala uz BiH. I dalje smo najvjerniji i najpouzdaniji partner ove zemlje, koji pruža najodrživiju i najznačajniju podršku građanima BiH. Ulaganja u zdravstvo, poput projekta koji danas najavljujemo, su ne samo sama po sebi korisna, već su dobra i za rast i stabilnost zemlje. Održiva i djelotvorna podrška predstavlja srž našeg djelovanja ovdje u BiH. Podržavamo zajedničku budućnost kada će BiH ponosno zauzeti svoje mjesto u EU", rekao je šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH, ambasador Johann Sattler.

U naredne četiri godine, projekat "Podrška EU za reformu zdravstvenog sektora u Bosni i Hercegovini" će se fokusirati na podršku reformi primarne zdravstvene zaštite i osiguranje izgradnje kapaciteta u zdravstvenom sektoru BiH. Takođe će doprinijeti razvoju politika za povećanje zdravstvenih usluga za djecu, sa posebnim fokusom na imunizaciju u dječjoj dobi, usluge ranog razvoja djece, ishranu i mentalno zdravlje.

"Ozbiljan pritisak koji je pandemija COVID-19 vršila na zdravstvene sisteme u BiH dodatno je naglasio potrebu za snažnim zdravstvenim sistemima, koji će moći pružiti visokokvalitetnu brigu usmjerenu na ljude. Upravo to će biti fokus Svjetske zdravstvene organizacije u ovom projektu: njegov tehnički sadržaj, sa predloženim intervencijama koje su multidisciplinarne, integrirane koje će učiniti zdravstvene sisteme usmjerene na ljude, jačati primarnu zdravstvenu zaštitu i pripremiti zdravstvene sisteme i sisteme njege za konačno postizanje univerzalne pokrivenosti zdravstvenom zaštitom", rekao je specijalni predstavnik regionalnog direktora SZO za Evropu Erwin Cooreman.

Na događaju je Ured EU u BiH potpisao Memorandum o saradnji između partnera za implementaciju projekta iz UNICEF-a, Svjetske zdravstvene organizacije i Svjetske banke.

"Današnje potpisivanje Memoranduma o saradnji, u okviru projekta 'Podrška EU reformi zdravstvenog sektora u Bosni i Hercegovini', jasan je znak da saradnja Ureda EU u BiH i UNICEF-a u BiH ima svoju prošlost, sadašnjost i budućnost, a sve u nastojanju da se reformišu i unaprijede zdravstveni sistemi u BiH”, rekla je predstavinca UNICEF-a u BiH dr. Rownak Khan.

"Smatramo ovaj grant katalizatorom, od kojeg očekujemo da će ubrzati transformaciju u zdravstvenim sistemima kroz obuku, regulatorne izmjene, razmjene učenja i analize. Ova inicijativa će takođe doprinijeti našem trenutnom Projektu unapređenja zdravstvenog sistema vrijednom 75 miliona dolara, koji je Odbor guvernera Svjetske banke odobrio 07. aprila 2022. godine", rekao je predstavnik Svjetske banke nadležan za BiH i Crnu Goru Christopher Sheldon.

Događaju su prisustvovali i predstavnici nadležnih organa i Direkcije za evropske integracije Bosne i Hercegovine.

Evropska unija je tokom pandemije osigurala najveći iznos podrške BiH sa više od 20 miliona eura za nabavku visokokvalitetne medicinske opreme, vakcina i opreme za hladni lanac za skladištenje vakcina. Evropska unija je takođe osigurala više od 75 miliona eura za podršku socioekonomskom oporavku BiH od posljedica izazvanih pandemijom COVID-19, s ciljem jačanja bh ekonomije i zadržavanja postojećih radnih mjesta i otvaranja novih.

(akta.ba)

Nadina Arnautović kupac je oko 10,1 posto dionica kompanije Pobjeda d.d. Tešanj za oko pola milona KM. Dionice je prodao Ibrahim Hozić, a transakcija je obavljena na Sarajevskoj berzi 8. decembra.

Nadina je kupila 47.430 dionica Pobjede po cijeni od 10,70 KM.

Na stranici Hifa Petrola Arnutović je navedena kao osoba zadužena za investicije ove kompanije.

Hifa Petrol je najveći dioničar Pobjede sa preko 17 posto udjela. Dionice imaju i Ahmed Ahmetlić (11,6 posto) i Muharem Ahmetlić (10,2 posto). Ahmetlići su vlasnici Hife.

Nakon kupovine dionica Nadina Arnautović je na četvrtom mjestu najvećih dioničara, ispred Kasima Botorića, koji ima udio od 6,9 posto.

Hifa Petrol je nedavno objavila ponudu za puno preuzimanje Pobjede, ali većina dioničara nije prihvatila njihovu ponudu.

(akta.ba)

Američki naučnici, kombinovanjem hroma, kobalta i nikla, stvorili su najčvršći materijal na planeti.

Materijal ima nevjerovatne osobine. Naime, otporniji je na lom od bilo kojeg drugog materijala.

Posebno je zanimljivo njegovo ponašanje na niskim temperaturama. Naimem, nova legura ima izuzetno veliku čvrstoću i rastezljivost, a ta svojstva povećavaju kako materijal postaje hladniji, što ukazuje na neke zanimljive potencijale za primjenu u ekstremnim kriogenim okruženjima.

“Kada dizajnirate strukturne materijale, želite da budu čvrsti, ali i rastezljivi i otporni na lomove. Tipično, to je kompromis između navedenih svojstava, ali ovaj materijal je oboje. Umjesto da postane krhak na niskim temperaturama, on postaje čvršći”, navodi metalurg Easo George, iz odjeljenja za naprednu teoriju i razvoj legura pri Nacionalnoj laboratoriji Oak Ridge Univerziteta u Tenesiju.

Federalno ministarstvo finansija uputilo je naloge prema bankama za isplatu jednokratnih novčanih naknada nezaposlenim osobama u Federaciji BiH, te će sredstva tokom dana biti na računima kantonalnih službi za zapošljavanje, potvrđeno je iz tog federalnog ministarstva.

Federalno ministarstvo finansija uputilo je naloge prema bankama za isplatu jednokratnih novčanih naknada nezaposlenim osobama u Federaciji BiH, te će sredstva tokom dana biti na računima kantonalnih službi za zapošljavanje, potvrđeno je iz ovog federalnog ministarstva.

Uplata je izvršena je iz Budžeta Federacije BiH za 2022. godinu, a u skladu sa Uredbom Vlade Federacije BiH o podršci stanovništvu usljed rasta indeksa potrošačkih cijena, kojom je utvrđeno da jednokratna pomoć od po 100 KM bude isplaćena za nezaposlene osobe u FBiH.

Federalna vlada na posljednjoj sjednici je, na prijedlog Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, a na osnovu podataka o korisnicima naknada iz dostavljenih zahtjeva nadležnih kantonalnih službi za zapošljavanje, donijela Odluku o utvrđivanju konačnog iznosa sredstava za isplatu jednokratne novčane naknade od ukupno 18.724.700 KM.

Naime, prema dostavljenim podacima svih deset kantonalnih službi za zapošljavanje, pravo na isplatu ove naknade ostvaruje 187.247 nezaposlenih osoba u Federaciji BiH.

Iz Tuzlanskog kantona dostavljeni su podaci o 43.405 korisnika, slijede Kanton Sarajevo sa 38.432, Zeničko-dobojski sa 33.314, Hercegovačko-neretvanski sa 21.734, te Srednjobosanski kanton sa 18.430 i Unsko-sanski sa 16.800 korisnika. U Zapadno-hercegovačkom kantonu je 6.696 nezaposlenih za koje je nadležna kantonalna služba utvrdila da ostvaruju pravo na ovu naknadu, dok je u Kantonu 10 taj broj 4.070, u Bosansko-podrinjskom kantonu Goražde 2.190, te u Posavskom 2.176 osoba.

Podsjetimo, Uredbom Vlade Federacije BiH o podršci stanovništvu usljed rasta indeksa potrošačkih cijena predviđeno je da kantonalne službe za zapošljavanje najkasnije do 20. decembra ove godine isplate jednokratnu novčanu naknadu na transakcijske račune korisnika, saopćeno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose sa javnošću.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Služba za odnose sa javnošću i informisanje kupaca Podružnice“ Elektrodistribucija” Zenica, obavještava kupce da će 14.12.2022.(srijeda) i 15.12.2022.(četvrtak) zbog planskih radova na elektroenergetskim objektima bez električne energije biti sljedeća područja ZE-DO kantona:

Dana 14.12.2022. (srijeda):
- PJD Tešanj
1.Trafo područje Ukus br.T1812, od 09:00 do 10:00 sati
2.Trafo područje Bukva Čifluk br.1194, od 10:00 do 11:00 sati
3.Trafo područje Industriska zona Bukva br.1207, od 12:00 do 13:00 sati
4.Trafo područje Vatrogasni Dom br.1203, od 13:00 do 14:00 sati
5.Trafo područje Varoš br.1215, od 14:00 do 15:00 sati

Dana 15.12.2022.(četvrtak):
- PJD Tešanj
1.Trafo područje Krndija br.1020, od 09:00 do 10:00 sati
2.Trafo područje Guvna br.1021, od 10:00 do 11:00 sati
3.Trafo područje Tešanj 2 br.1022, od 12:00 do 13:00 sati
4.Trafo područje Tepe br.1026, od 13:00 do 14:00 sati
5.Trafo područje Bolnica br.1134, od 14:00 do 15:00 sati

Za sve informacije kupci se mogu obratiti Službi za odnose sa javnošću i informisanje kupaca:
- područje ZE-DO kantona na broj telefona 080 020 132.

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine uputilo je Vijeću ministara BiH na usvajanje prijedlog odluke o izmjenama odluke o privremenoj zabrani izvoza određenih šumskih drvnih sortimenata i proizvoda od drveta.

Resorni ministar Staša Košarac istakao je da je prijedlog ove odluke izrađen na osnovu zaključka Vlade bh. entiteta Republika Srpska, koja je od Vijeća ministara BiH zatražila da se domaćim proizvođačima dozvoli izvoz peleta na inostrana tržišta u periodu od 60 dana.

Izrazio je očekivanje da će Vijeće ministara BiH usvojiti predloženu odluku na sjednici koja bi trebalo da bude održana naredne sedmice.

“Smatramo opravdanim zahtjev Vlade RS i želimo da pokažemo odgovornost prema kompanijama koje se bave spoljnotrgovinskim prometom na način da im omogućimo da u navedenom roku realizuju ugovorene poslove u inostranstvu. Ovim smo ujedno uvažili i iskazane potrebe privredne zajednice”, rekao je Košarac.

Naglasio je da je zaključkom Vlade RS zatraženo i da se, po isteku roka od 60 dana, uvedu izvozna ograničenja za izvoz peleta i orgijevnog drveta na način da domaćim privrednim subjektima bude omogućeno da na inostrana tržišta mogu plasirati do 50 posto svojih proizvoda.

Košarac je podsjetio takođe da je Vijeće ministara BiH nedavno zadužilo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH da u okviru svojih nadležnosti i u koordinaciji sa drugim nadležnim institucijima na svim nivoima vlasti u BiH, iznađe način za uvođenje izvoznih kvota za određene šumske drvne sortimente i proizvode od drveta, u skladu sa dostavljenim inicijativama entitetskih institucija.

“O uvođenju izvoznih kvota u prethodnom periodu aktivno smo razgovarali sa predstavnicima resornih ministarstava iz Republike Srpske i Federacije BiH, kao i sa entitetskim privrednim komorama i Vanjskotrgovinskom komorom BiH. Naš primarni cilj je da potrebe domaćeg tržišta budu zadovoljene, ali i da omogućimo nastavak vanjskotrgovinskog prometa peletom i ogrijevnim drvetom. Zbog toga smatram da je model 50:50 optimalno rješenje, koje će biti zadovoljavajuće za potrebe naših građana, ali i za privredne subjekte koji se bave spoljnotrgovinskim prometom”, istakao je Košarac.

Dodao je da će u predstojećem periodu biti nastavljene konsultacije i usaglašavanja sa predstavnicima nadležnih entitetskih ministarstava u cilju donošenja odluke o uvođenju kvota za izvoz peleta i ogrjevnog drveta.

Prema stručnoj spremi, poslodavci su iskazali najveće potrebe za radnicima sa srednjom stručnom spremom III stepena (KV), i to 62 posto. Slijedi tražnja za radnicima srednje stručne spreme IV stepena (SSS) 23 posto, te za radnicima visoke stručne spreme (VSS) 8 posto.

U sklopu istraživanja tržišta rada 2022/2023, koje na godišnjem nivou provode Federalni zavod i kantonalne službe za zapošljavanje, tokom septembra i oktobra organizovano je anketiranje reprezentativnog uzorka poslodavaca iz Federacije BiH koji imaju pet i više zaposlenih.

Ova aktivnost je provedena u okviru projekta “Unapređenje istraživanja tržišta rada” kojeg finansira Evropska unija i provodi se uz ujednačenu metodologiju istraživanja na nivou Bosne i Hercegovine.

Prema obliku vlasništva, istraživanjem je najviše obuhvaćeno subjekata iz privatnog sektora (94 posto), a prema veličini, najviše je mikro (45 posto), zatim malih (37 posto), srednjih (12 posto) i velikih firmi (6 posto), što odgovara privrednoj situaciji u FBiH.

Od ukupno 1.380 anketiranih poslodavaca, prema navodima iz Federalnog zavoda za zapošljavanje, njih 790 ili 57,2 posto je iskazalo potrebu za zapošljavanjem novih radnika u 2023. godini (čak njih 5.630), uglavnom zbog očekivanog povećanja obima poslovanja.

Najveće procijenjene potrebe za novim zapošljavanjem u narednoj godini iskazane su za zanimanjima u industriji (31 posto), kao i u uslužnim djelatnostima (31 posto), zatim u trgovini (27 posto) i građevinarstvu (11 posto).

Prema stručnoj spremi, poslodavci su iskazali najveće potrebe za radnicima sa srednjom stručnom spremom III stepena (KV), i to 62 posto. Slijedi tražnja za radnicima srednje stručne spreme IV stepena (SSS) 23 posto, te za radnicima visoke stručne spreme (VSS) 8 posto.

Najtraženija zanimanja III i IV stepena srednje stručne spreme u 2023. godini, prema rezultatima anketiranja, će biti: prodavač – trgovac, konobar, šivač, bravar, zavarivač – varilac, telefonist – call centar operater, kuhar, vozač kamiona, zidar, CNC operater, stolar, tesar, krojač, armirač, elektrotehničar i mašinski tehničar. Iskazana je i značajna potražnja za pomoćnim radnicima u proizvodnji i radnicima za jednostavne poslove.

Za zanimanja sa fakultetskim obrazovanjem, najveća potražnja prema prognozama poslodavaca će biti iskazana za radnicima iz IT sektora (inžinjeri elektrotehnike, sistem inžinjeri, programeri, IT developeri i dr.), zatim ekonomistima, magistrima farmacije, te mašinskim i građevinskim inžinjerima.

Od specifičnih kategorija, većina poslodavaca je iskazala spremnost za zapošljavanje mladih bez radnog iskustva, demobilisanih boraca, nekvalifikovanih radnika i žena iz ruralnih područja, a najmanje su spremni zaposliti migrante kao potencijalnu novu radnu snagu na tržištu rada u Federaciji BiH.

Gotovo 70 posto anketiranih poslodavaca procjenjuje/planira rast obima poslovanja (proizvodnje, prodaje i usluga) i rast finansijskog rezultata u 2023. godini, što ukazuje na optimizam tj. očekivanje i nadanje poslodavca ka poboljšanju poslovnog ambijenta. Povećanje plaća radnicima u narednoj godini prognozira 936 ili 68 posto anketiranih poslodavaca, uglavnom u iznosu do 10 posto.

Potrebe za dodatnim osposobljavanjem radnika u narednoj godini, u skladu sa svojim planovima uvođenja novih tehnologija i promjena u procesu rada, navelo je nešto više od 25 posto anketiranih poslodavaca, najvećim dijelom iz grupe industrijskih djelatnosti. Navedeni poslodavci najviše imaju potrebu za organizovanjem obuke za konkretne poslove u okviru radnog mjesta, zatim obuke za rad na računaru, te za dokvalifikacijom i prekvalifikacijom u okviru formalnog obrazovanja.

U kontekstu mogućnosti pružanja podrške organizovanju praktične nastave, 517 poslodavca ili 37 posto od ukupno anketiranih je izjavilo da ima mogućnosti i da je spremno primiti učenike ili studente na praktičnu nastavu, najvećim dijelom za sljedeća zanimanja: prodavač-trgovac, konobar, kuhar, šivač, bravar, zavarivač-varilac, CNC operater, automehaničar, krojač, obućar, stolar, zidar, mašinski tehničar, električar, ekonomista, mašinski inženjer i programer.

Istraživanje je pokazalo da anketirani poslodavci nove zaposlenike najčešće traže putem ličnih kontakata, zatim korištenjem usluga javnih službi za zapošljavanje, te korištenjem društvenih mreža i vlastite baze podataka piše Hayat.

I granični prijelazi na području doline Neretve i bliže okolice - Gabela Polje, Nova Sela, Doljani i Klek - ulaze u Schengen.

Što se mijenja na tim tačkama od prvog da Nnaove godine i šta građani koji svakodnevno prelaze granicu između Hrvatske i BiH, bilo da idu u školu, na posao ili liječniku mogu očekivati od novih pravila? Generalno gledano, kontrole putnika koji dolaze iz “trećih zemalja”, a u tu kategoriju spada i BiH, bit će znatno strože i detaljnije.

Međutim, većinu tih dnevnih migracija čine hrvatski državljani koji žive s druge strane granice, pa za njih ne bi trebalo biti značajnijih promjena. Naime, svi hrvatski državljani koji prebivaju izvan EU-a se tretiraju kao državljani Unije i prema njima se primjenjuju “blaža” pravila kontrole.

Osim toga, svi prijelazi za pogranični promet s BiH na području Dubrovačko-neretvanske županije (Gabela Polje-Gabela, Unka, Vukov Klanac-Radež, Imotica-Duži, Slano-Orahov Dol, kao i prijelazna mjesta (Ulica Marka Marulića u Metkoviću, Imotica-Duži, Trnovica-Drijen i Osojnik-Kaluđerovići) ostaju i dalje u funkciji i na njihov status ne utječu schengenska pravila.

To je veliko olakšanje za stanovnike u pojasu udaljenom pet kilometara od granice koji za ulazak u Hrvatsku koriste pogranične propusnice.

Stroži režim ulaska u JHrvatsku primjenjivat će se na međunarodnim graničnim prijelazima za državljane trećih zemalja. Za njih se uvodi automatizirani elektronski sustav pod nazivom ETIAS, koji će služiti za putovanja u zonu Schengena.

Riječ je o internetskoj aplikaciji kojom će se prijavljivati ulazak u EU za što će državljani trećih zemalja morati platiti sedam eura. Odobrenje ETIAS-a za ulazak u Hrvatsku vrijedit će im tri godine.

Što se tiče unosa različitih roba i hrane iz BiH tu se ništa nije promijenilo ulaskom u schengenski režim. I dalje su na potpunoj zabrani meso i mliječni proizvodi.

Međutim, može se unijeti ograničena količina voća i povrća te jaja, proizvoda od jaja i meda. Dopuštene su i ograničene količine ribe i ribljih proizvoda.

Tako se preko granice bez ikakvih problema možete donijeti do 20 kilograma, svježe, osoljene, očišćene, sušene ili kuhane ribe, kozica, rakova, dagnji i kamenica, dok je zabranjeno unijeti jednu paštetu ili 10 dekagrama salame, mlijeko u tetrapaku ili jogurt.

I ostali mliječni proizvodi, sir, vrhnje i maslac su na strogoj zabrani. Dopušteno je legalno unijeti u Hrvatsku tek do dva kilograma mlijeka u prahu ili hrane za dojenčad isto toliko hrane za kućne ljubimce, meda ili jaja.

(N1)

Koalicija šest stranaka u Skupštini Zeničko-dobojskog kantona uvažila je stav Demokratske fronte te na sinoćnjem sastanku u prostorijama Bosanskohercegovačke inicijative – Kasumović Fuad, nije priključila i hrvatske stranke okupljene oko Hrvatske demokratske zajednice BiH – izjavio je Feni potpredsjednik BHI-KF Kenan Uzunović.

-Nije bilo potrebnog stranačkog konsenzusa oko ulaska HDZ-a u koaliciju i mi u postupak imenovanja Vlade ZDK idemo sa strankama s kojima smo potpisali koalicioni sporazum, među kojima je i DF. Sjednica Skupštine ZDK-a na kojoj će biti imenovana Vlada, trebala bi da bude održana 21. ili 24. decembra. Ostalo je da u narednih dan-dva stranke dostave svoje prijedloge za ministarske pozicije, kako bi mandatarka Amra Mehmedić mogla s kandidatima održati sastanak – istakao je Uzunović.

Zamjenik predsjedavajućeg Skupštine i povjerenik Kantonalnog odbora DF-a za ZDK Goran Bulajić ističe da je on već potpisao zahtjev za pokretanje procedure izbora mandatarke i Vlade ZDK te da to isto trebaju učiniti i predsjedavajući Goran Kovačević (Narod i pravda) te druga zamjenica Behija Kulović (Naša stranka).

-Sekretaru Skupštine ZDK-a uputio sam zahtjev da i formalno sačini tekst odluke o pokretanju procedure izbora Vlade ZDK, koju će tokom sutrašnjeg dana biti potpisana od sva tri člana Radnog predsjedništva SZDK te će od ponedjeljka, 12. decembra odluka biti spremna i time može započeti ta procedura. Cilj je da sjednicu SZDK, na kojoj ćemo izabrati novu Vladu ZDK, održimo do 24. decembra kako bismo uvažili vjerske potrebe zastupnika i budućih ministara koji obilježavaju katolički Božić – kazao je Kovačević, napomenuvši da zbog privatnih obaveza nije prisustvovao sinoćnjem sastanku.

Tako će novu Vladu ZDK-a činiti ministri BHI-KF, Socijaldemokratske partije BiH, NiP-a, koalicije DF/GS, Narodni evropski savez i NS-a.

-Ja sam već ispunio svoju obavezu te potpisao zahtjev za pokretanje procedure za sazivanje sjednice SZDK te izbor nove Vlade ZDK. Ostalo je još da definišemo kandidate za ministarstva, a već znamo da će biti problema s imenovanjem, kako to Ustav ZDK-a nalaže, po dva ministra iz reda Hrvata i Srba. Mada su neki bili zainteresirani, pokazalo se da, ipak, nemaju svi želju da budu ministri. Tražit ćemo najbolje kandidate pa, stoga može doći do zamjene ministarstava između stranaka – navodi Bulajić.

Prema početnim projekcijama, mada Bulajić napominje da može doći do izmjena, stranačkim dogovorom BHI-KF koja rukovodi koalicijom pripada pozicija mandatarke (Amra Mehmedić iz Zenice) i Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (predložen Vinko Marić iz Žepča).

Tri bi ministarstva trebala pripasti SDP-u BiH (Ministarstvo za prostorno uređnje, promet i komunikacije i zaštitu okoline, Ministarstvo unutrašnjih poslova te Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta), po dva će ministarstva dobiti NES (Ministarstvo za privredu i Ministarstvo za rad, socijalnu politiku i izbjeglice) i koalicija DF/GS (Ministarstvo za boračka pitanja i Ministarstvo finansija), dok će kadar NiP-a rukovoditi Ministarstvom zdravstva, a Naše stranke Ministarstvom pravosuđa i uprave.