Čak oko 80 odsto kotlovnica koje zagrijavaju stanove u stambenim zgradama u Banjaluci prešlo je sa drvne sječke i peleta na struju.

Ovo upozoravaju u “Elektrokrajni” a.d. Banjaluka koji se pribojavaju opterećenja mreže u predstojećem zmskom periodu kada temperature budu niže.

"Elektrokrajina nema podatke o broju korisnika koji su od ove sezone počeli da koriste električnu energiju za zagrijavanje i dogrijavanje stambenih prostora, jer velika većina korisnika mijenja energente po svom izboru bez bilo kakvog obavještenja operatora distributivnog sistema. Međutim, od zajednica etažnih vlasnika iz Banjaluke koje imaju interne sisteme za grijanjem stanova i poslovnih prostora (kotlovnice) na pelet ili drvnu sječku, kao i od samih vlasnika tih kotlovnica, imamo saznanja da se od ukupno 7.000 korisnika kotlovnica između 5.000 i 6.000 odjavilo sa istih i prelazi na grijanje uređajima na električnu energiju", upozoravaju za Srpskainfo u Elektrokrajina a.d. Banjaluka.

To znači da je sigurno 80 odsto kotlovnica koje su sve do ove sezone koristile drvnu sječku ili pelet prešle na struju. Ovde treba napomenuti da u jednoj zajednici etažnih vlasnika ima bar 20 potrošača.

Zgrade sa centralnim kotlovnicama i drugim oblicima neelektričnog grijanja nisu, kako napominju, elektronergetski projektovane za grijanje svih stambenih i poslovnih jedinica na električnu energiju.

"Prelazak čitavih zgrada i naselja na grijanje električnom energijom bi gotovo sigurno doveo do preopterećenja mreže, što bi za posljedicu imalo često iskakanje osigurača u trafo-stanicama, uz veliku mogućnost pregorijevanja elektro instalacija u zgradama, kao i priključnim podzemnim kablovima (od trafo-stanica do zgrada). Sve nevedeno bi dovelo do čestih prekida u isporuci električne energije tih zgrada i naselja, a time i problema sa zagrijavanjem stambenih i poslovnih prostora", upozoravaju iz Elektrokrajine.

"Elektrokrajina" zajedno sa „Elektroprenosom BiH“ prati aktuelnu situaciju i provodi aktivnosti na obezbjeđenju kontinuiranog napajanja potrošača na svom distributivnom području. Zbog očekivanog rasta potrošnje električne energije u zimskom periodu, „Elektroprenos BiH“ je pristupio zamjeni transformatora u pojedinim visokonaponskim (110 kV) trafostanicama, dok „Elektrokrajina“ kontinuirano nadzire opterećenje srednjenaponske mreže i operativno reaguje u slučaju preopterećenja i kvarova na mreži.

Poskupljenje u najavi

Upravo zbog sve većeg broja korisnika koji električnu energiju koriste za grijanje je pokrenuta procedura drugačijeg obračuna potrošnje struje. Namjera je da se po većim cijenama plaća preko 500 potrošenih kilovata, jer se smatra da je to gornji prag potrošnje za osnovne potrebe. Inicijativa je u proceduri u Regulatornoj komisiji za energetiku RS i očekuje se da će dati zeleno svjetlo kako bi se novi obračun počeo primjenjivati u narednoj godini.

REKORD U JANUARU 2017. GODINE

Elektrokrajina a.d. Banjaluka je najveće distributivno preduzeće iz sistema Elektroprivrede RS u čijoj nadležnosti je više od polovine ukupnih potrošača u Srpskoj. Na elektrodistributivnom području „Elektrokrajine“, zaključno sa 31.10. 2022. godine, ima 247.459 korisnika mreže iz kategorije domaćinstava, a kojih je na kraju prošle godine bilo 244.344. U oktobru ove godine su potrošili 68,7 GWh elektrčne energije, dok je u oktobru 2021. godine potrošnja domaćinstava iznosila 73,4 GWh. Razlog za manju potrošnju je jednostavan- toplo Miholjsko ljeto gotovo bez kapi kiše. Najveća potrošnja električne energije bila je u januaru 2017. godine kada su domaćinstva potrošila 91,6 GW/h električne energije. Tog mjeseca temperatura je bila stalno ispod nule.

(akta.ba)

Dva odsto, odnosno 81.000 domaćinstava nije bila u stanju da zagrije svoje domove 2021, a taj broj nastavio je da raste i 2022. godine, navodi Statistički zavod Austrije.

Ove godine je pogođeno već deset odsto domaćinstava.

“I prije masovnog povećanja cijena energenata, oko 81.000 domaćinstava u Austriji je 2021. izjavilo da nije u stanju da se adekvatno grije. Pored toga, oko 123.800 domaćinstava je imalo natprosječne troškove energije sa niskim prihodima u isto vrijeme. Posebno su pogođena ona domaćinstva gdje ljudi žive sami. Cijene energije trenutno sve više domaćinstava stavljaju pod finansijski pritisak: U drugom kvartalu 2022. godine 9,2 odsto svih domaćinstava reklo je da više ne može da priušti svoje troškove grijanja”, objašnjava generalni direktor “Statistik Austria” Tobias Thomas.

Domaćinstva u stanovima do 80 kvadratnih metara nesrazmjerno često (3,1 odsto) nisu bila u stanju da zagriju svoje domove, piše Heute.

“Korona kriza nije dovela do povećanja energetskog siromaštva. Međutim, ostaje strah da će se to promijeniti zbog trenutne energetske krize”, objašnjava šef “E-Control” Volfgang Urbantschitsch.

Već u četvrtom kvartalu 2021. godine, udio pogođenih domaćinstava porastao je na 6,6 odsto. Dva kvartala kasnije iznosio je 9,2 odsto.

Nakon što je novi vlasnik Twittera Elon Musk uposlene pozvao da budu spremni na duge radne sate ili da daju otkaz, mnogi su počeli napuštati kompaniju, javlja Anadolu Agency (AA).

Portal ”The Verge“, koji se bavi vijestima iz svijeta tehnologije objavio je da su poruke o otkazima mnogih uposlenih saopćene putem Slacka, kanala za interno dopisivanje u Twitteru.

”I tako sam nakon 12 godina napustio Twitter”, napisao je inžinjer Satanjeev Banerjee.

Drugi zaposlenik je napisao kako je ”rad završio u Twitteru 1.0“ te da ”ne želi biti dio Twittera 2.0”.

”Ovo mjesto napuštaju svi koji su ga učinili iznimnim. Osoblje koje ostane, koliko god radili, teško će spasiti Twitter“, napisao je jedan od uposlenika.

S druge strane list “The New York Times“ objavio je kako se Musk sastao s “uposlenicima čiji je rad ključan“ i pokušao spriječiti njihov odlazak.

”S nestrpljenjem čekamo da s vama radimo u uzbudljivoj budućnosti Twittera“, napisao je u poruci nekolicini uposlenika koju je objavio CNN.

”The New York Times“ je javio kako je Twitter zbog odlaska uposlenika privremeno zatvorio urede. Navedeno je kako će uredi biti otvoreni 21. novembra, ali detalji o razlozima zatvaranja nisu poznati.

U srijedu kada je Musk uposlenike pozvao da budu spremni na dugo radno vrijeme ili daju otkaz u roku 36 sati, kompanija je imala 2.900 uposlenih.

Musk je u elektronskoj pošti napisao kako će oni koji daju otkaz dobiti otpremnine u iznosu od najmanje tri plate.

Zaštita prirode i najbolja rješenja za pitanja upravljanja sadašnjim i potencijalnim zaštićenim područjima u Zeničko-dobojskom kantonu teme su kojima su se tokom protekla dva dana bavili aktivisti iz dvadesetak nevladinih organizacija, okupljenih u Koaliciji za zaštitu prirode ZDK.

Mreža za zaštitu prirode BiH, u čijem su sastavu udruženja posvećena zaštiti prirode iz cijele države, formirana je drugog dana susreta eko aktivista u Zenici.

Udruga Dinarica predstavnik WWF Adria u BiH, u saradnji sa Udruženjem Fojničana iz Maglaja i Eko forumum iz Zenice, okupili su jučer u Zenici predstavnike desetak udruženja iz Zeničko-dobojskog kantona, između ostalih planinarskih društava sa brojnim članstvom, poput Željezare, Poštara, Vedra i teslićkog Očauša, koji su imali priliku upoznati se sa inicijativama i zagovaračkim aktivnostima na unapređenju zaštite prirode kroz povećanje broja zaštićenih područja poteklih iz Koalicije za zaštićena područja Zeničko-dobojskog kantona, kao i teškoćama s kojima se udruženja iz njenog sastava nose u borbi za zaštitu prirode na ovom području.

Ovom prilikom potvrđen je zajednički interes na zaštiti prirode u Zeničko-dobojskom kantonu i iskazana spremnost na saradnju u borbi za proglašenje novih zaštićenih područja prirode u ovom dijelu Bosne i Hercegovine.
Sa predstavnicima više općina iz Zeničko-dobojskog kantona, Kantonalne uprave za šumarstvo i zeničke Šumarije, aktivisti iz Koalicije za zaštićena područja održali su danas stručne konsultacije o mogućim modelima rada i finansiranja buduće kantonalne javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima. Namjera nam je bila na jednom mjestu okupiti predstavnike nadležnih institucija, čuti stručna mišljenja nadležnih i otvoriti konstruktivnu diskusiju o prihvatljivosti predloženih rješenja za Zeničko-dobojski kanton, na primjeru dobrih praksi u Javnoj ustanovi za zaštićena područja Kantona Sarajevo.

Istog dana održan je i sastanak Inicijative za kreiranje Mreže za zaštitu prirode Bosne i Hercegovine, u kojem su učestvovale organizacije civilnog društva iz cijele BiH, koje smo prepoznali kao potencijalne članice Mreže na osnovu njihovih dosadašnjih aktivnosti u oblasti zaštite prirode, posebno u domenu proglašenja novih zaštićenih područja i unapređenja upravljanja zaštićenim područjima u BiH, ali i drugih vezanih aktivnosti. Razmotreni su zajednički problemi, a učesnici su se usaglasili oko zajedničkih stavova, prepoznajući potrebu za sistemskim rješenjima u ovoj oblasti.

Učesnici su se složili oko inicijalnih aktivnosti na uspostavi Mreže za zaštitu prirode Bosne i Hercegovine, a uskoro će biti izrađen polazni okvir za akcioni plan za naredni period, te dogovoren zajednički nastup prema institucijama i organima vlasti. Dogovoreno je da će u prvoj fazi funkcionisanja Mreže Udruga Dinarica, do kraja ove godine, predložiti tekst zajedničke izjave i izraditi internet stranicu koja će služiti za prestavljanje aktivnosti ove asocijacije. Do Nove godine Mreža za zaštitu prirode BiH će pripremiti obraćanje svim relevantnim institucijama u Bosni i Hercegovini, te predstavnicima međunarodnih organizacija i inostranih institucija.

Udruženja koje će činiti Mrežu za zaštitu prirode BiH pozvana su da ohrabre i ostale organizacije i pojedince posvećene zaštiti prirode da nam se pridruže. Članstvo u Mreži je besplatno i dobrovoljno i počiva isključivo na opredijeljenosti organizacija i pojedinaca da rade i djeluju na zaštiti prirode u BiH.

Svi događaji su podržani kroz projekat „Zaštićena područja za prirodu i ljude II“, koji sprovodi Udruga Dinarica kao predstavnik WWF Adria u BiH, finansiranog od strane Švedske agencije za razvoj i međunarodnu saradnju.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Na Europskom prvenstvu u kickboxingu za seniore, koje se od 11. do 20. novembra održava u turskom gradu Antalya, reprezentativci Bosne i Hercegovine su u dosadašnjem toku prvenstva obezbijedili četiri medalje za BiH.

Za titulu evropske prvakinje u disciplini low kick +70 kg borit će se Jasmina Merdić koja je u polufinalu bila bolje od predstavnice Turske Sudenaz Karatas, dok je u finalu čeka borba sa Hrvaticom Nives Radić.

Mesud Selimović (low kick -91 kg) je, nakon što je savladao Pavla Golovančuka iz Ukrajine, zaustavljen u polufinalu od predstavnika Srbije Nemanje Knezića, čime je osvojio broznanu medalju.

Sigurne bronze imaju i Nikola Drobnjak (low kick – 81 kg) koji je u četvrfinalu bio bolji od Franzuca Roberta Delysa, te Edin Vučelj (kick light – 89 kg) koji je u borbi za polufinale savladao predstavnika Italije Aniella Ianonnea.

Drobnjaka u polufinalu čeka predstavnik Hrvatske Gaj Ćosić, a Vučelja Španac Juan Machin De Quintana.

Reprezentaciju Bosne i Hercegovine pod vođstvom selektora Salke Zildžića čini 18 takmičara, 13 u muškoj i četiri u ženskoj kategoriji, saopćeno je iz Kickbox Saveza BiH.

Vlada Zeničko-dobojskog kantona je na prijedlog Ministarstva za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu usvojila više odluka u iznosu od 312.968,00 KM, a koji su vezani za realizaciju Programa utroška budžetskih sredstava za poticaje u poljoprivredi za 2022. godinu.

U cilju ublažavanja negativnih trendova koji su nastupili kao posljedica poremećaja na svjetskom tržištu, usvojena je odluka o odobravanju sredstava na ime podrške za nabavku mehanizacije i priključaka u iznosu od 143.230,00 KM.

-Navedena sredstva namijenjena su za 54 korisnika koji imaju registrovani obrt kao osnovnu djelatnost i pravna lica registrovana za poljoprivrednu djelatnosti. Svrha ove podrške je dodatno podsticati obnovu mašinskog parka i djelimično olakšati ekonomsku situaciju poljoprivrednim proizvođačima - rekao je resorni ministar Mirsad Hadžić.

Izdvojeno je dodatnih 72.240,00 KM na ime podrške za proizvodnju u zaštićenom prostoru, te 23.000,00 KM za nabavku protivgradne mreže i sistema za navodnjavanje.

Vlada je na istoj sjednici donijela odluku o odobravanju sredstava na ime podrške za jačanje kapaciteta poljoprivrednih zadruga u ovom kantonu u iznosu od 29.601,00 KM te odluku o odobravanju sredstava na ime podrške otkupljivačima ljekovitog bilja u iznosu od 14.018,00 KM. Odobrena su sredstva u iznosu od 10.000,00 KM na ime podrške za otkup nekultivisanog bobičastog voća i nekultivisanih gljiva.

Donesena je i odluka o kupovini šuma od privatnih lica za što je izdvojeno 100.000,00 KM namjenskih sredstava, a izvršena je kupovina 1.000 hektara šume na području Zavidovića, Vareša i Kaknja, kojom će od sada gazdovati JP "Šumsko privredno društvo" ZDK.

-To je projekat koji se pokazao jako uspješan. Ukupno je realizirano pet ugovora sa privatnim licima. Ovo je vrlo korisno jer smo kupili "gotove" šume, jer dugi niz godina imamo problem sa pošumljavanjem i namirivanjem količina šume koje nestaju, tako da ćemo nastojati da ovaj program povećavamo u narednim godinama kako bi povećali površinu pod šumama - rekao je Hadžić.

Press služba ZDK

Otac i sin iz Južne Amerike prošli su trnovit put do Bosne i Hercegovine. Zadnja država u kojoj su boravili prije BiH je Ukrajina. Tek što su se skrasili o novom domu, ruska agresija natjerala ih je na novi egzodus, a put ih je doveo do kampa “Ušivak” u Hadžićima.

Tada je na scenu stupila NVO “Alternative” Kakanj, koja im je u ovom gradu omogućila dostojanstven život. Otvorili su prvu kuću za porodicu osoba u pokretu u BiH!

Riječ je o projektu “Bosnia: Beyond the emergency”, koji implementira NVO “Alternative” Kakanj i podržan je sredstvima Caritasa Bergamo iz Italije i drugih partnera. Iako su ovakvi projekti prisutni u regiji, prvi je to takav projekat u Bosni i Hercegovini.

Tako su “Alternative” postale jedna od rijetkih bosanskih NVO koja radi direktno sa migrantskim porodicama. Cilj projekta “Bosnia: Beyond the emergency” je pružiti smještaj jednoj porodici osoba u pokretu i pomoći im u integraciji u lokalnoj zajednici.

U suštini namjera projekta je izmjestiti jednu porodicu s maloljetnom djecom iz migrantskog kampa i smjestiti je u kuću u kojoj će biti u boljoj mogućnosti stvarati porodičnu koheziju.

NVO “Alternative” okupile su sjajnu ekipu stručnih ljudi i mladih volontera iz Kicka (Kreativni inovacijski centar) oko projekta i nastavlja sarađivati sa međunarodnim i bh. organizacijama na ovom projektu.

Nakon što su oca i sina smjestili u novi dom, dječaku su omogućili i nastavak školovanja. Školsko zvono u OŠ “Mula Mustafa Bašeskija” u Kaknju zvonilo za početak ljepšeg životnog razdoblja za dječaka koji više od dvije godine traži državu u kojoj će imati krov nad glavom.

Otac i sin su sjajno prihvaćeni od zajednice, a dječak je za samo nekoliko dana u svojoj novoj školi stekao veliki broj prijatelja.

Ekipa Fokusa boravila je u Kaknju, a kako izgleda novi život porodice koja je iz Južne Amerike, preko Ukrajine svoj dom pronašla u BiH pogledajte u našem videu:

Mještani Željeznog Polja po primarnu zdravstvenu zaštitu od sada moraju putovati 14 kilometara u Begov Han do kojeg nemaju ni redovnu autobusnu liniju. Razlog ovakve odluke matičnog Doma zdravlje jeste neuslovnost lokalne ambulante i negodovanje mještana da se ona privremeno izmjesti u zgradu osnovne škole. Zbog toga su danas organizovali i mirne proteste.

Mještani Željeznog Polja na mirnim protestima iskazali su svoje nezadovoljstvo odlukom da odjel porodične medicine do izgradnje nove zgrade bude izmješten u staru zgradu lokalne osnovne škole.

"Van svake pameti je da bude ambulanta u školi. Ja stanujem tu, meni bi bilo najgore jer bi se tu zaokretala auta, tu bi dolazili pacijenti... Meni je to baš grozno", kaže mještanka Sadika Tutnjić.

Kenan Sinanović, predstavnik neformalne grupe građana, ističe kako traže da im se vrati zdravstvena zaštita: "Ta ambulanta nije oštećena ni jučer ni prekjučer - ta ambulanta je oštećena 2014. godine. Od 2014. godine na toj ambulanti nije urađeno ništa da bismo se doveli danas u situaciju da naša djeca trebaju ispaštati zato što neko nije svoj posao radio".

Školski odbor OŠ Abdulvehab Ilhamija još čeka zvanični stav osnivača, ali su, uz adekvatnu adaptaciju i vremenski rok, spremni na saradnju.

"Takav je stav Školskog odobra - da se može naći prostor da ambulanta, koja se sada nalazi u Begovom Hanu, da se kao posljednje rješenje škola iskoristi, da ambulanta bude tu dok se ne riješi pitanje tog trajnog rješenja", navodi Aldin Mujić, direktor OŠ Abdulvehab Ilhamija u Željeznom Polju.

Osim zgrade škole, u optjecaju je bio i prostor mjesne zajednice koji je zbog nepristupačnosti i nemogućnosti adaptacije odbijen.

"Mi smo obišli sve lokacije na ovom prostoru koje dolaze u obzir i imaju neke uvjete. Međutim, vlasnici tih privatnih objekata nisu zainteresirani i mi smo odbijeni - jedina opcija koju imamo je škola", objašnjava Esad Mandžuka, v.d. predsjednika MZ Željezno Polje.

Prema riječima direktorice JU Dom zdravlja Žepče, pukotine su nastale krajem augusta te su se znatno proširile zbog čega je Upravni odbor donio odluku da ambulanta bude iseljena.

"Planirano je da se školsko dvorište pregradi, da je fizički i vizuelno odovojeno od ostatka škole. Ulaz u ambulantu će biti iz drugog pravca, iz pravca Šahmana, ne bi remetio mir učenika niti bi učenici imali vizeulni kontakt sa ambulantom", izjavila je Ana Zlovečera-Lukić, direktorica Doma zdravlja Žepče.

Do rješavanja ovog problema kartoni mještana Željeznog Polja ostaju u 14 kilometara udaljenom Begovom Hanu, dok dječiji mir narušava njihovo nezadovoljstvo.

(federalna.ba)