Policija u Doboju uhapsila je V. D. iz tog grada jer je pijan vozio automobil.

Kako je saopćeno iz Policijske uprave Doboj, jučer je policija oko 13.10 sati uhapsila V.D. kod koga je utvrđeno prisustvo alkohola u organizmu od 4,12 promila.

Podsjetimo, ovo je već treći put u ovom mjesecu da policija otkriva nezamislive promile kod vozača.

Tako je policija kod jednog vozača u Banjoj Luci utvrdila 4,65 promila alkohola u organizmu.

Pripadnici Policijske uprave Banja Luka su na području ovog grada i općina Prnjavor, Kotor Varoš i Kneževo, 15. i 16. oktobra realizovali akciju pojačane kontrole učesnika u saobraćaju sa akcentom na kontrolu pijanih vozača. Pod lupom je bilo 389 učesnika u saobraćaju, od čega su 124 kažnjena zbog vožnje pod dejstvom alkohola, koliko ih je i isključeno iz saobraćaja.

“Kod 12 vozača je utvrđeno prisustvo alkohola veće od 1,51 g/kg, a kod jednog vozača u Banjoj Luci utvrđeno je 4,65 g/kg alkohola u organizmu. Zbog alkoholisanosti je uhapšeno 17 vozača. Za ostale prekršaje sankcionisana su 22 vozača”, saopćeno je iz Policijske uprave Banja Luka.

Također, policija je u Bosanskoj Gradišci uhapsila četrdesetšestogodišnju ženu iz tog grada nakon što je zaustavljena prilikom saobraćajne kontrole. Ona je imala čak 5.19 promila alkohola u krvi.

Kako pišu Nezavisne, žena je bila za volanom u takvom stanju da tada nije djelovalo da je mnogo pijana. Međutim, šok je uslijedio kada je alkotestiranjem utvrđeno da ima više od pet promila.

Osim nje u okviru akcije kontrole saobraćaja, zbog prisustva alkohola u organizmu uhapšena je još jedna djevojka (27), koja je vozila sa 1.67 promila.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) je tokom prošle i početkom ove sedmice, povodom Svjetskog dana osteoporoze, proveo javnozdravstvenu akciju, čiji je cilj bio podizanje svijesti u prevenciji, dijagnozi i liječenju osteoporoze.

U prostorijama Instituta građanima je omogućeno besplatno ultrazvučno mjerenje gustoće kostiju i procjenu rizika od osteoporoze uz pregled ljekara.

- Ukupno je 101 osoba pregledana. Kod 34 osobe je evidentirana osteoporoza, kod 18 osoba osteopenija (smanjena gustoću kostiju nastala zbog gubitka koštane mase). Svim osobama, bez obzira na rezultate kontrolnog mjerenja, dati su savjeti i preporuke za dalje postupanje, kaže dr. Elma Kuduzović, rukovoditeljica Odjeljenja za promociju zdravlja u INZ.

Osteoporoza je hronična bolest koštanog sistema koja nastaje zbog gubitka koštane mase i smanjenja mineralne koštane gustoće, odnosno poremećaja u građi koštanog tkiva. Posljedično nastaje razrijeđenost i krhkost kostiju sa povećanom sklonošću prijelomima koji se najčešće dešavaju na pršljenovima kičmenog stuba, ruku ili kuka.

Tokom godine INZ provodi niz besplatnih preventivnih akcija, poput pregleda melanoma kože, BMI i načina prehrane, šećera u krvi, a učenici i studenti u ZDK su podvrgnuti redovnim praćenjima lokomotornog sistema (kičma, stopala), vida, sluha...

Uz ove, provode se cjelogodišnje akcije skrininga karcinoma dojke i karcinoma grlića materice, kao i mnogobrojne druge preventivne aktivnosti usmjerene prema cjelokupnoj populaciji ovog Kantona.

INZ

Udruženje poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine (UP FBiH) uputilo je inicijativu Vijeću ministara BiH i Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH u kojoj se od njih traži da donesu Odluku o privremenoj zabrani izvoza određenih šumskih drvnih sortimenata, ogrjevnog drveta i proizvoda od drveta, na isti način kao što je to učinjeno u junu ove godine.

U inicijativi, iz UPFBiH napominju da se treba raditi i sistemski na rješavanju problema kroz uvođenje izvoznih taksi ili uvođenjem izvoznih kvota, kombinacijom ova dva sistema ili na neki drugi odgovarajući način urediti važeće kriterije i time zaštiti domaće resurse i položaj domaćih privrednih subjekata.

– Ono što predstavlja problem jesu standardi klasifikacije drveta koji se danas primjenjuju u BiH, ali i zemljama okruženja. Ti standardi su doneseni 70-ih godina prošlog vijeka, u uslovima dogovorne ekonomije i danas su neprimjenjivi. Nužno je donijeti nove standarde koji bi jasno klasificirali drvo prema kvalitetu. To jeste dugotrajan proces, ali donosi sistemski pristup i trajno rješavanje pitanje standarda kvaliteta drveta – smatra univerzitetski profesor Jusuf Musić.

U obrazloženju inicijative se navodi da zbog velike potražnje i visokih cijena drveta i drvnih sortimenata u Evropi, bh. proizvođači ostaju bez sirovine, jer se drvni sortimenti bez obzira na kvalitet izvoze kao ogrijevno drvo.

– To predstavlja veliki problem i nanosi veliku štetu državi, jer se kvalitetno drvo, koje je moguće iskoristiti kao sirovinu za obradu sada izvozi kao ogrijevno drvo – saopćeno je iz UPFBiH.

Napominju da se već godinama drvoprerađivači u BiH susreću sa problemom nedostatka sirovine, jer se veliki postotak izvoza odnosi upravo na sirovinu i rezanu građu.

– Podmirivanjem potreba drvoprerađivača u BiH, posebno onih koji imaju veći stepen finalne obrade drveta, povećat će se broj zaposlenih u ovom sektoru. Nova zapošljavanja znače povećanje potrošnje i veće punjenje budžeta i vanbudžetskih fondova. Stoga prioritet svih treba biti da Bosna i Hercegovina bude prepoznatljiva po izvozu kvalitetnih proizvoda od drveta, a ne sirovina – poručuju iz UP FBiH.

Prokoško jezero jedno je od najljepših u BiH. Prijeti mu nestanak zbog masovne bespravne gradnje koje ne bi smjelo biti u spomeniku prirode. Lokalne vlasti najavljuju legalizaciju ilegalno izgrađenih objekata, piše DW.

Ljeto je na vrhuncu i sunce neumoljivo grije obale Prokoškog jezera po kojima su razasute mnoge drvene kućice iznad kojih se uzdiže nekoliko planinskih vrhova Vranice, visokih više od dvije hiljade metara. Jezero je glečerskog porijekla i nalazi se na nadmorskoj visini od 1636 metara. Grupa turista na obali priprema ručak u ekspresnom loncu čiji se šištavi zvuk pare preklapa sa galamom posjetilaca, ali i sa bukom terenskih vozila i motocikla koji neprestano bruje po planini podižući za sobom prašinu uz nepodnošljiv zvuk. Iz objekata oko jezera sa tri-četiri izvora dopiru zvuci turbo folka stvarajući iritantnu mješavinu zvukova.

U izvore vode zabijene su desetine cijevi i voda se preusmjerava u bašte i objekte izgrađene oko jezera, umjesto da prirodnim tokom napaja jezero. Ono se zato ali i okolni potoci napajaju otpadnim i kanalizacionim vodama iz objekata. Proteklih godina došlo je do procvata turizma na Prokoškom jezeru, ali cvjeta i ilegalna gradnja. Iako je Prokoško jezero 2005. godine proglašeno spomenikom prirode, gdje je zabranjena bilo kakva gradnja objekata, to nije spriječilo pojedince da izgrade vikendice, restorane ili apartmane koje iznajmljuju turistima. Snimci dronom iz zraka jasno ilustruju kolika je devastacija prostora. Izbrojali smo preko 350 izgrađenih objekata. Svi su nelegalni.

"Dakle, nijedan od tih objekata nema dozvolu da bude građen i naravno, ne može se ni graditi u zaštićenom području. To je ogroman pritisak za jedan mali, vrlo vrijedni eko sistem Prokoškog jezera" govori za Deutsche Welle profesor Samir Đug sa Prirodno matematičkog fakulteta u Sarajevu, koji je sudjelovao u izradi studije na osnovu koje je Prokoško jezero proglašeno spomenikom prirode.

Koga je briga za bespravnu gradnju

Stanovnici su svjesni da su bespravno izgradili objekte, ali iskorištavaju nebrigu vlasti, nastojeäi da zarade nešto novca u jednoj od najsiromašnijih zemalja Evrope koja bilježi velik porast broja turista prethodnih godina.
"Niko ti ovdje nema jedan kroz jedan vlasništvo nad objektom ili parcelom i ako bi država odlučila već sutra bi mogla sve ovo da poruši", kaže Nihad dok budno prati omanje stado ovaca čija je sudbina davno zapečećena i svi će završiti na ražnju.

"Arapi najviše kupuju jagnjad. Oni su najčešći gosti ovdje, a naših ljudi je sve manje. Nema narod para ni za hranu, a poskupilo je sve pa i gorivo tako da sve manje dolaze", objašnjava Nihad, ali ne žali se sve dok ima turista iz inostranstva sa malo dubljim džepovima.

"Dolazim iz Dubaija, prvi put sam na ovom prostoru i jako mi se sviđa. Namjeravam ponovo doći ovdje sa cijelom porodicom", govori Beder koji je dan proveo na jezeru. Prašnjavim makadamskim putem pristižu još dva terenska vozila sa grupom turista. Vozač nije ni izašao kako treba, a dočekala ga je vlasnica ugostiteljskog objekta u nadi da će sklopiti neki deal sa vozačem i nešto zaraditi:"Hoćeš mesa da im ispečem? Ima i pite." Na svakom koraku su višejezične table. Nudi se smještaj, pite ispod sača, pečenje, čajevi…

Prokoško jezero nalazi se na planini Vranici, na nadmorskoj visini od 1.660 metara i udaljeno je 22 kilometra od srednjobosanskog mjesta Fojnica. Iako je područje zaštićeno i proglašeno spomenikom prirode 2005. godine to nije smetalo pojedincima da bespravno izgrade objekte na njegovim obalama. Nekada je ovo područje bilo isključivo stočarsko, sa hiljadama ovaca i krava na pašnjacima i tek pokojom pastirskom nastambom koju su stočari koristili preko ljeta.

Dolaskom hladnoće bi se spuštali u niže krajeve. I dolazili bi, naravno, i planinari koji se sa čežnjom prisjećaju prirodnih ljepota ovog područja prije nego što je izgrađeno čitavo naselje, a jezero dovedeno pred propast. "Tim dijelom planine hodali su samo pastiri sa svojim stadima i planinari koji su uživali u prirodi. Pastiri su planinare uz razgovor častili mlijekom, sirom i kajmakom, a i nudili gostoprimstvo u katunu. Priroda je bila čista i netaknuta jer su je i jedni i drugi voljeli i čuvali. Sljedeći moj dolazak u ove krajeve je bio nakon 2000. godine. Ono što sam zatekao je bila katastrofa za prirodu. Oko jezera, koje je postalo mrtva bara puna fekalija, bilo je načičkano stotinjak nemušto sklepanih daščara“, prisjeća se svojih posjeta iz 1977. i novijeg datuma planinar Dušan Vrzić iz Sarajeva.

Nelegalno ali isplativo

Nelegalno je isplativo u BiH. Doima se kako ovdje vlada potpuno bezakonje. Godinama se ilegalno grade objekti na prostoru zaštićenog spomenika prirode. Svako zauzima i ograđuje parcele kako želi. Voze se kvadovi i terenska vozila mimo staza što je zakonom zabranjeno i kažnjivo. Ali ne kažnjava niko. Jedan od stanovnika nam se samozadovoljno hvali kako je sopstvenim rukama nelegalno probio put tako da terenska i druga vozila mogu ići prostranstvima kojima ranije nisu mogla.
U Prokoškom jezeru nekada je živio triton, autohtoni vodozemac. No, lokalno stanovništvo je u jezero ubacilo pastrmku kojoj je na meniju upravo ovaj vodozemac pa su stručnjaci mišljenja da ga u jezeru više i nema. Tritona nema, ali ima smeća. Grupa ronilaca je u samo jednom danu ovog ljeta iz jezera izvukla 200 kilograma plastike, stakla i drugog otpada. Zbog izlijevanja fekalija i otpadnih voda u jezero, intenzivira se proces razvoja barske vegetacije što ima negativne posljedice i rezultira ubrzanim zamočvarivanjem i nestankom samog jezera. "Na žalost, više stručnjaka je do sada izjavilo da je Prokoško jezero mrtvo, ili da je pred umiranjem. Nema razloga da im ne vjerujemo. Na žalost, nismo uspjeli da zaštitimo taj biser prirode“, kaže Robert Oroz iz Koalicije za zaštitu rijeka u BiH, koji je iz Fojnice i veoma dobro poznaje ove krajeve.

Terenci po pašnjacima umjesto ovaca

Travnatim planinskim obroncima sada defiluju terenska vozila, a nekada su pasla stada ovaca. Ovdje je, čuvajući ovce, djetinjstvo provela Fatima koja se rado prisjeća pjesmi koje su pjevali, vrijednih ljudi i jednog boljeg života. "Neće omladina danas, ode u inostranstvo. Odoše u strane zemlje i zato nema hajvana (životinja). A mi bi ranije ovdje pravili sir, maslo, na konjima bi u sepetima to spuštali. Ljudi su živjeli po 100. i po 115. godina, a danas umiru sa 45. Zdravo se živjelo i zdravo hranilo“, govori sedamdeset osmogodišnja starica koja djeluje vrlo pribrana i okretna, te bi na svaki odgovor nadovezala stihove pjesmi koje je pjevala kao djevojka. “Čuvam ovce dole niz jasenje, gledaj dragi pa dođi do mene. Ako ne znaš gdje ja čuvam ovce ti poslušaj na ovcama zvonce.” Kada je shvatila da je sve manje prostora za ovčarstvo, počela je obrađivati zemlju i iznajmljuje smještaj turistima. Njen komšija Ibrahim malo je uporniji. Ni on ne odustaje od ovčarstva i jedan je od tri posljednja ovčara na Prokoškom jezeru. "Ovo je težak posao, ali se može zaraditi. Ako prodaš 100 jagnjadi, to je 10.000 maraka, a hajde ih u firmi tako zaradi“, kaže Ibrahim Bureković.

Legalizacija nelegalnog

Poražavajuća je činjenica da lokalne vlasti ne vide ništa loše u bespravnoj gradnji, koja je dovela Prokoško jezero na rub opstanka. Umjesto zaštite prirode, što bi im bilo u opisu posla, vlasti postaju saučesnici u devastaciji prirodnih bogatstava. Kantonalni ministar prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova Amir Šećibović (SDA) je za medije izjavio kako neće biti nikakvog rušenja objekata i da će uslijediti njihova legalizacija. Zbog izražene devastacije okoliša oko jezera upitan je i budući status jezera i njegove okoline kao spomenika prirode.

"Ukoliko bi se uradila nova studija ili procjena koja bi pokazala da je došlo do nove degradacije prostora i da nije lako početi ga vraćati na neko prirodno stanje, onda se svakako može dovesti u pitanje i status toga zaštićenog područja“, smatra profesor Đug. Stručnjaci smatraju kako zaštita i očuvanje prirode treba da bude prioritet na svim nivoima jer bi mogla da bude jedan od pokretača razvoja BiH. „Mi ne znamo praviti automobile i računare, ali imamo nešto što niko živ ne može napraviti. Imamo izuzetna prirodna bogatstva i vrijednosti ali jedino što mi znamo je da ih uništavamo. Na žalost! Evo, Prokoško jezero je najbolji primjer za to, zaključuje profesor Đug i podsjeća kako u svijetu ima mnoge svijetlih primjera da čovjek i priroda mogu da žive zajedno i zdravo i ekonomski napreduju, ali na žalost ne i u Bosni”.

Distributer naftnih derivata Hifa Petrol, čiji je vlasnik tešanjski poduzetnik Ahmed Ahmetlić, objavio je u četvrtak da je pokrenuo ponudu za preuzimanje dobavljača hidraulične opreme Pobjeda Tešanj.

Hifa Petrol u ponudi za preuzimanje nudi 6,80 KM po dionici, ciljajući na 281.184 dionice Pobjede Tešanj, što predstavlja 59,9264 posto udjela, naveo je ponuđač u podnesku Sarajevskoj berzi.

Ponuda vrijedi 28 dana od dana objave.

Osnovni kapital Pobjede Tešanj od 18,8 miliona maraka podijeljen je na 469.215 dionica nominalne vrijednosti po 40 KM. Hifa Petrol trenutno posjeduje 37.928 dionica, što predstavlja 8 posto udjela.

Najveći dioničari Pobjede Tešanj su Ahmed Ahmetlić sa 11,7 posto, Muharem Ahmetlić sa 10,2 posto te Ibrahim Hozić sa 10,1 posto, pokazuju podaci Berze ažurirani 14. oktobra.

Dionicama Pobjede Tešanj posljednji su put trgovano na Sarajevskoj berzi 4. maja a cijena je bila 19 KM. 

(slobodna-bosna.ba)

Trodnevni, jubilarni 10. sajam organske i poljoprivredne proizvodnje i etno narodnog stvaralaštva “OPENS – Zenica 2022”, počeo je danas na Trgu Alije Izetbegovića u tom gradu, gdje se okupilo više od 80 izlagača iz cijele Bosne i Hercegovine.

Generalni pokrovitelj ovogodišnjeg sajma su Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Zeničko-dobojskog kantona.

"Zahvalni smo svim izlagačima, koji su ove godine uzeli učešće te izložili svoje proizvode koji su našim građanima potrebni za pripremu zimnice. Na izvoru imaju sve proizvode koji im trebaju, a koji su uz to i veoma kvalitetni. Naša krilatica za ovogodišnji sajam je 'Naša proizvodnja, naša sigurnost'", istakao je predsjednik Kantonalnog udruženja poljoprivrednika ZDK-a Emir Tutmić.

Među izlagačima su i proizvođači smokve i prerađevina iz Stoca, zatim proizvođači suhomesnatih proizvoda, mliječnih prerađevina, voća i povrća, a po tradiciji je najviše proizvođača meda i drugih pčelinjih produkata.

"Niz godina posjećujemo ovaj, ali i druge sajmove u našoj zemlji. Petnaest se godina bavimo pčelarstvom, a naše pčele vozimo na razne vrste ispaša u BiH. Na štandu ovog puta imamo šumski, planinski, kesten, livada i bagremov med te ostale proizvode. Ove su godine cijene malo više pa su, naprimjer, velike tegle meda 20 i 25 KM", ističe pčelar iz Kotorskog kod Doboja Almir Mrkonjić.

Sajam su podržali i Grad Zenica te Udruženje “Zlatne kapi” iz Jelaha kod Tešnja, a bit će zatvoren u nedjelju, 23. oktobra.

(akta.ba)

Predstavnici Centra za promociju civilnog društva, na prigodnoj svečanosti u Sarajevu, dodijelili su certifikate školama koje su stekle status Eko škola i Super eko škola. I Gimnazija „Edhem Mulabdić“ stekla je status SUPER EKO ŠKOLE!

„Zajednički je to trud uposlenika, učenika i lokalne zajednice realiziran u okviru projekta “Misli o prirodi!” te finansijski podržan od strane Švedske. Aktivnosti Eko škola, koje su se realizirale u školama širom BiH, imaju važno mjesto u odgoju i obrazovanju učenika i učenica. Njihova uloga je da svakom djetetu pruže priliku da otkriju i razviju svoja interesovanja, sarađuju s drugima na različitim aktivnostima i projektima i da steknu nova znanja i vještine. Rad na zaštiti okoliša/životne sredine tretira se najčešće kao vannastavna aktivnost u školi, a poznato je da one potiču socijalni i emocionalni razvoj učenika i učenica i pozitivno utiču na njihova obrazovna postignuća. Iza nas je čitav niz aktivnosti, manjih projekata unutar ovoga, a što je najvažnije škola živi ekološki sa razvijenim navikama. Osim toga, kroz projekat smo stekli određene benefite pa je finansirana zamjena vodokotlića, slavina, rasvjetnih tijela te su ugrađeni štedni. Sve aktivnosti pratile su, osmišljavale i učestvovale u reizaciji: profesorice Amela Hidić i Amra Muratović te naša pedagogica Adisa Mehanović. Nastavljamo i dalje ekološki!“, saopšteno je iz Gimnazije „Edhem Mulabdić“.

Maglajski srednjoškolci u akciji pošumljavanja

Akcija pod nazivom "Kao prvo, posadi drvo" ponovljena i ove godine. Na lokalitetu Oruče, udruženim snagama, učenici i učenice Gimnazije „Edhem Mulabdić“ i Mješovite srednje škole Maglaj, u suradnji sa JP ŠPD ZDK – PJ Šumarija Maglaj, zasadili su 600 sadnica hrasta. Akcija, uistinu, vrijedna pažnje! Ovakav angažman učenika je pozitivan primjer kako se čuva planeta Zemlja. Učenike i učenice predvodili su prof. Amra Muratović i prof. Zijad Buljubašić.

(N.Br./maglaj.net)

Izgradnja nove autobuske stanice u Gračanici predstavlja višemilionsku investiciju Društva za prevoz putnika Avis d.o.o. Gračanica, a namjenjena je svim korisnicima autobuskog saobraćaja.

Sauda Avdić, član uprave AVIS-a „ dva miliona KM je vrijednost projekta, bez zemljišta. U sklopu novog objekta autobuske stanice putnici i posjetitelji će imati dodatni sadržaj kao što su: , caffe bar, supermarket, mjenjačnicu, bankomat,i sl. sa velikim parking prostorom ispred objekta“.

Izmještanjem autobuske stanice iz centra grada smanjiti će se saobraćajne gužve i zagađenje zraka za lokalno stanovništvo, a putnicima u tranzitu će se smanjiti vrijeme putovanja do krajnje destinacije. Nova stanica nalazi se na lokacije nekadašnjeg Feringa, u neposrednoj blizini magistralnog puta M4 Doboj – Tuzla.

Društvo za prevoz putnika AVIS d.o.o. Gračanica posluje na postojećoj autobuskoj stanici više od 50 godina. Sa novom stanicom našg grad dobija prigradsko – gradske linije, a građani kvalitetnije usluge .

(Radio Gračanica)