Centri civilnih inicijativa (CCI), povodom sjednice Skupštine Zeničko-dobojskog kantona koja je zakazana za ponedjeljak 30. maja, pozvali su zastupnike da iskoriste svoja prava i u skladu sa datim mogućnostima na navedenoj sjednici pokrenu inicijativu za stavljanje na dnevni red tri revizorska izvještaja za institucije ZDK.

Radi se o izvještajima Ureda za reviziju institucija u Federaciji Bosne i Hercegovine za Budžet ZDK-a, Ministarstva privrede ZDK te Zavoda zdravstvenog osiguranja ZDK za 2020. godinu, koji su objavljeni do 7. septembra 2021. godini.

Kako su istakli na današnjoj pres-konferenciji u Zenici, “nijedan izvještaj nije dobio čisto pozitivno mišljenje”, odnosno pozitivno mišljenje za “reviziju finansijskih izvještaja i za reviziju usklađenosti poslovanja sa zakonima i drugim pravnim propisima”.

Razmatranjem tih izvještaja na sjednici Skupštine, istakli su iz CCI-a, “omogućilo bi se uvođenje parlamentarnog nadzora nad nalazima revizije u ZDK”.

– Ured je identifikovao brojne slabosti i nepravilnosti u radu navedenih institucija, a da su nalazi revizije zabrinjavajući svjedoči i činjenica da je na osnovu njih reagovalo i Kantonalno tužilaštvo ZDK. Uprkos tome, ni nakon osam mjeseci od objave izvještaja Kolegij Skupštine ZDK navedene revizorske nije uvrstio na dnevni red, čime je uskraćena mogućnost zastupnicima da otvore raspravu i definišu dalje praćenje realizacije revizorskih preporuka – kazao je projekt koordinator Mahir Poljić.

Dodao je kako su “milionske isplate transfera bez jasnih i mjerljivih kriterija, zaključivanje ugovora o radu na određeno vrijeme za period duži od 120 dana i zaključivanje ugovora bez provedene procedure javnog oglašavanja pa do povećanja plaće direktora, suprotno pravnim propisima, koja je u nekim slučajevima iznosila i preko 7.700 KM”, neke od nepravilnosti koje zaslužuju reakciju Skupštine ZDK.

Ured za reviziju, najavili su iz CCI-a, uskoro će započeti s revizijom novih izvještaja o finansijskoj reviziji za 2021. godinu, kojom su obuhvaćene četiri institucije ZDK-a.

Radi se, podsjetili su, o revizorskim izvještajima Ministarstva za rad, socijalnu politiku i izbjeglice ZDK, JU Služba za zapošljavanje ZDK i Kantonalna bolnica Zenica te Javno preduzeće Šumsko-privredno društvo ZDK-a d.o.o. Zavidovići.

Četvoro osnovaca u Maglaju prikupilo je donaciju za kupovinu objekta za Narodnu kuhinju Merhameta u tom bosanskohercegovačkom gradu, prenosi Anadolu Agency (AA).

Učenici 4b razreda Osnovne škole Maglaj Jasmina Pašić, Tarik Topovčić, Edah Mahmutagić i Inara Kepić samoinicijatovno su organizovali su humanu akciju kako bi dali svoj doprinos u akciji prikupljanja sredstava za kupovinu objekta za Narodnu kuhinju Merhameta Maglaj.

Saznavši za humanitarni bazar namijenjen za te svrhe, djeca su od svog džeparca kupili limun, šećer, vodu, napravili limunadu i prodavali je na pomenutom bazaru te na taj način prikupili iznos od 61 konvertibilne marke (KM).

"Gest četvero maglajskih osnovaca još jednom je potvrdio da humanost ne 'robuje' starosnim granicama", poručili su iz Merhameta.

Zajedno sa svojim drugarima iz 4b razreda, oni su posjetili Regionalni odbor Merhameta Maglaj i uručili donaciju direktorici Saneli Omerović.

"Ovaj gest četvero maglajskih učenika nas je prijatno iznenadio. Regionalni odbor Merhameta Maglaj, inače, ima veoma dobru saradnju sa učenicima osnovnih i srednjih škola i oni su nam velika podrška. Međutim, iznenadila nas je ovolika empatija koju su pokazali ovo četvero učenika: Jasmina, Tarik, Edah i Inara. Iako simboličan iznos, njihov gest vrijedan je poštovanja i zahvalni smo im na tome", kazala je direktorica Regionalnog odbora Merhameta Maglaj.

Ona je podsjetila da je akcija prikupljanja sredstava za kupovinu objekta za Narodnu kuhinju Merhameta Maglaj i dalje aktuelna.

Kupovinom tog objekta konačno bi se riješio nedostatak uslovnog prostora za rad Narodne kuhinje, nesmetane pripreme i podjele obroka korisnicima Merhameta, socijalno ugroženim porodicama, ali i za smještanje hladnjače te skladištenje robe.

Svi oni koji žele biti dio ovog projekta to mogu uraditi uplatama na račune Regionalnog odbora Merhameta Maglaj, sa naznakom "ZA KUPOVINU KUĆE".

Račun za uplate u BiH:

PRIMALAC: HO Merhamet RO Maglaj

ADRESA: Ulica 1. Marta bb, Maglaj, 74250 - Bosna i Hercegovina

BROJ RAČUNA SPARKASSE BANK: 199-046-0004462194

SVRHA UPLATE: Za kupovinu kuće

Račun za uplate iz inostranstva

IBAN/Account number: BA39-1990-4600-0446-2194

SWIFT: ABSBBA22​​​​​​​

Federalni ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača izrazio je zahvalnost što je na sjednici u četvrtak Dom naroda Parlamenta Federacije usvojio Zakon o materijalnoj podršci obitelji s djecom u FBiH uz jedan amandman.

Amandmanom koji je usvojen omogućava se pravo na dječji dodatak i djetetu čija je nesposobnost za samostalan život i rad nastupila prije 15 godine života ili za vrijeme redovnog školovanja, sve dok ta nesposobnost traje, kazao je Drljača.

Zbog usvojenog amandmana Zakon će morati ići na usuglašavanje komisijama Zastupničkog i Doma naroda Parlmenta FBiH kako bi zakon stupio na pravnu snagu.

Zakonom se uređuju dva osnovna prava materijalne podrške obiteljima s djecom: dječji dodatak i naknada nezaposlenoj porodilji.

"Osnovica za obračun ovih osnovnih prava je najniža plaća u Federaciji BiH u skladu s odredbama Zakona o radu. Trenutno je najniža plaća 543 KM. Pravo na dječji dodatak ostvarit će djeca do navršene 18 godine života, ako prihodi po članu domaćinstva ne prelaze 40 posto najniže plaće u Federaciji BiH (217 KM) i da dijete nije na smještaju u hraniteljskoj obitelji ili ustanovi socijalne zaštite. Visina dječjeg dodatka je 19 posto najniže plaće u Federaciji BiH (103,7 KM mjesečno). Ovo pravo će se financirati iz proračuna FBiH. U ovoj godini, u proračunu Federacije je planirano za iste namjene 50 milijuna KM", kazao je Drljača.

Podvukao je da se trenutno dječji dodatak financira na razini županije i ovise od ekonomske mogućnosti županije, koji isplaćuju dječji dodatak u mjesečnom iznosu od 30 do 50 KM i to neredovno.

Prvi put Federacija preuzima financiranje ovog prava, u iznosu od 103,7 KM, što je tri puta više nego što je sada. Federacija je i garant da će svako dijete koje ispunjava propisne uvjete ostvariti ovo pravo, naglasio je Drljača.

Pravo na novčanu naknadu ostvarit će i porodilje koje nisu u radnom odnosu. Uvjet je da se porodilja nalazi na evidenciji nadležne službe za zapošljavanje ili je na redovnom školovanju.

"Visina iznosa mjesečne naknade porodiljama je 55 posto najniže plaće u FBiH a naknda će se isplaćivati u razdoblju od 12 mjeseci, oko 298 KM mjesečno. Ovo pravo će se financirati na županijskoj razini. Procjena je da će biti nešto više od 9.000 korisnica ovog prava. Naravno, županije mogu utvrditi i veće iznose naknade za financiranje ovog prava, u skladu sa svojim mogućnostima", rekao je Drljača.

Zakon o materijalnoj podršci obiteljima s djecom u FBiH ima i ekonomsku opravdanost jer predstavlja ulaganje u ljudske resurse posebno u situaciji sve manjeg nataliteta i iseljavanja mladih obitelji. Cilj je da se svoj djeci osiguraju približno jednaki materijalni uvjeti za zdrav život u obitelji.

(akta.ba)

Vlada Federacije BiH usvojila je informaciju Federalnog ministarstva trgovina vezano za situaciju na tržištu peleta u BiH.

Vlada je zadužila federalna ministarstva trgovine, poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, te energije, rudarstva i industrije da u saradnji s Privrednom komorom FBiH, sagledaju situaciju u vezi sa snabdijevanjem tržišta FBiH peletom.

Prošle godine cijena peleta kretala se po toni između 300 do 400 KM, a sada je već dostigla cijenu od 600 KM, istaknuto je informaciji Vlade FBiH.

“Imajući u vidu postojeća dešavanja sa rastom izvoza i cijenom peleta, što će zasigurno onemogućiti osiguranje dovoljne količine istog sa ekonomskim prihvatljivom cijenom za tržište Bosne i Hercegovine, samtramo potrebnim da Vlada Federacije BiH zatraži od Vijeća ministara BiH da donese privremenu mjeru, odnosno Odluku o privremenoj zabrani izvoza peleta iz Bosne i Hercegovine“, navedeno je u informaciji.

Ova ministarstva su zadužena da ovisno o rezultatima sagledavanja situacije, u roku od 15 dana pripreme tekst inicijative koju će Vlada FBiH uputiti Vijeću ministara BiH radi donošenja odgovarajuće mjere o privremenom ograničenju izvoza peleta iz Bosne i Hercegovine.

(klix.ba)

Mađarska vlada donijeće odluku prema kojoj će od petka gorivo po zvaničnim sniženim cijenama moći da toče samo automobili sa mađarskim registracijama, najavio je  šef kabineta mađarskog premijera Gergeli Guljaš.

Kako navodi mađarski portal Totalkar, razlog za donošenje te odluke je to što sve više vozača iz inostranstva toči gorivo na mađarskim benzinskim pumpama zbog niskih cijena, naročito u pograničnim područjima.

Prema navodima vlade u Budimpešti, ova mjera će biti donesena zbog sigurnosti snabdijevanja domaćeg tržišta.

Dodaje se da to ne znaći da će automobilima sa stranim tablicama biti zabranjeno da toče gorivo, već će samo moći da ga kupuju po tržišnim cijenama.

Mađarska vlada je 15. novembra 2021. zamrznula cijenu benzina i običnog dizela na iznos do najviše 480 forinti (1,2 evra) po litru, što se ne odnosi na premium goriva.

(capital.ba)

Sve lošiji životni standard građana BiH, usljed ekonomske krize, skoka cijena osnovnih životnih namirnica, ali i gotovo svih drugih proizvoda, dovodi do sve većeg zaduživanja građana, posebno u mikrokreditnim organizacijama, čiji uslovi za dizanje kredita nisu toliko striktni u odnosu na one u bankama.

Pokazali su ovo podaci Centralne banke BiH, a prema mišljenju ekonomskih stručnjaka glavni razlog sve većeg zaduživanja građana je pogoršanje životnog standarda usljed inflacije i visokih cijena.

Kako je objavila Centralna banka BiH, bilansna suma mikrokreditnih ogranizacija u BiH na kraju prošle godine iznosila je 1,25 milijardi KM i veća je za 85,7 miliona KM u odnosu na kraj 2020.

"Od ukupne bilansne sume na mikrokreditne fondacije (MKF) odnosi se 549,5 miliona KM ili 44,1 odsto, a na mikrokreditna društva (MKD) 697,2 miliona KM ili 55,9 odsto", naveli su u Centralnoj banci, dodajući da je ukupni iznos plasiranih kredita kod mikrokreditnih organizacija na kraju prošle godine bio 988,5 miliona KM ili 79,3 odsto ukupne aktive.

"U poređenju sa stanjem na kraju 2020. godine, mikrokreditni portfolio bilježi rast od 8,1 odsto, dok je u poređenju sa stanjem na polugodištu 2021. godine veći za 4,6 odsto ili 43,6 miliona KM", objavila je Centralna banka BiH, dodajući da se preostali dio aktive od 7,6 odsto odnosi na valutu i depozite, 6,4 odsto na nefinansijsku aktivu, a ostatak na vlasničke vrijednosne papire i druge račune potraživanja.

"Osnovni izvor sredstava mikrokreditnih organizacija su obaveze po uzetim kreditima koje su na kraju decembra prošle godine iznosile 606,2 miliona KM ili 48,6 odsto ukupne pasive i veće su u odnosu na kraj 2020. godine za 33,7 miliona KM ili 5,9 odsto", stoji u podacima Centralne banke, gdje se navodi i da je ukupni kapital mikrokreditnih organizacija u BiH na kraju prošle godine iznosio 483,7 miliona KM ili 38,8 odsto ukupne pasive i veći je za 34,4 miliona KM ili 7,7 odsto u odnosu na kraj 2020. godine.

Takođe prema izvještaju koji se odnosi na kredite u bankarskom sektoru za prvi kvartal ove godine u odnosu na lani, primjetno je veće interesovanje za kredite kako građana, tako i preduzeća.

Kako je za "Nezavisne" rekao ekonomski analitičar Admir Čavalić, bh. građani uzimaju nenamjenske kredite kako bi održavali tekuću potrošnju.

"Usljed inflacije, rasta cijena finalnih proizvoda opada životni standard građana, to uvjetuje da uzimaju kredite kod banaka ili eventualno kod mikrokreditnih organizacija", rekao je Čavalić, dodajući da građani koji se odlučuju kredite podići u mikrokreditnim organizacijama najčešće pripadaju najugroženijim kategorijama stanovništva.

"To su građani koji nemaju pokriće da dignu bankarski kredit. Govorim o pojedincima koji rade u okviru sive ekonomije ili imaju niska primanja ili jednostavno nemaju kreditnu sposobnost", kazao je Čavalić, ističući da je izvjesno da će se ovakav trend nastaviti i dalje.

"Očekuje se da će se ovo nastaviti do kraja ove godine, moguće i u narednoj godini, prateći ove inflaktorne efekte", naveo je Čavalić, dodajući da se preduzetnici u bankama zadužuju najčešće zbog kidanjem lanaca snabdijevanja sa dobavljačima, jer pokušavaju nadoknaditi gubitke.

Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista RS SWOT, kazao je da je evidentno da je došlo do bržeg zaduživanja, što ukazuje na pogoršanje standarda određenog broja stanovnika, te su građani prinuđeni da se zadužuju, najčešće da bi zadovoljili egzistencijalne potrebe.

"Neki to rade zbog svoje neopreznosti ili odlazaka na odmor ili kupovine boljeg automobila", rekao je Grabovac, dodajući da povećanje zaduživanja u mikrokreditnim organizacijama nije dobra stvar ukoliko se to radi kontinuirano.

"Dizanje kredita za rješavanje kriznih situacija se može donekle i opravdati, ali zaduživanje bilo kroz dizanje kredita u mikrokreditnim organizacijama ili kroz prekoračenje na računu predstavlja jedno od najnepovoljnijih načina zaduživanja i ne preporučuju se", kazao je Grabovac.

Direktor Javne zdravstvene ustanove bolnica „Sveti Apostol Luka” u Doboju Mladen Gajić, koji je optužen za nesvjestan rad u službi u vezi sa postupcima javne nabavke medicinske opreme, priznao je krivicu i pristao da bude osuđen na deset mjeseci zatvora.

Njegov advokat Siniša Mikić je potvrdio da je optuženi sa Republičkim tužilaštvom zaključio sporazum o priznanju krivice.

Advokat Mikić je istakao da je njegov klijent optužen da je u nehatu počinio pomenuto krivično djelo.

Optuženi Gajić je u pritvoru proveo tri mjeseca, tako da mu je ukoliko sud prihvati sporazum ostalo da izdrži još samo sedam mjeseci kazne.

Optužnica Gajića tereti da je kao direktor ove zdravstvene ustanove, u okolnostima proglašene vanredne situacije za teritoriju Republike Srpske, zbog epidemiološke situacije usljed korona virusa, proveo postupak javne nabavke zaštitnih odijela i maski za potrebe bolnice i JU „Dom za starija lica Doboj” Doboj pregovaračkim postupkom bez objave obavještenja o nabavci, ukupne vrijednosti 136.918 KM koji se nije mogao primjeniti u provođenju postupka zajedničke javne nabavke.

Optuženi je svjesnim kršenjem zakona i drugih propisa i propuštanjem dužnosti nadzora, koji se ogleda u tome da je umjesto ugovorene medicinske robe isporučena nemedicinska roba, oštetio budžet grada Doboja u iznosu od 82.320,00 KM

Prema navodima optužnice, Gajić je ugovor o nabavi zaštitnih odijela i maski zaključio sa pravnim licem „Travel for fun” d.o.o Banjaluka, koji nije ispunjavao kvalifikacione uslove za učešće u predmetnoj nabavci u pogledu sposobnosti za obavljanje profesionalne djelatnosti.

(fokus.ba)

Izmjenama zakona o liječenju neplodnosti biomedicinski potpomognutom oplodnjom omogućeno je pet pokušaja vantjelesne oplodnje iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine.

Pravo na liječenje ovom metodom ima žena do navršene 42 godine koja je u braku ili vanbračnoj zajednici.

Od ukupnog broja novorođene djece u prošloj godini, 1,7 posto je rođeno zahvaljujući postupku biomedicinske oplodnje, ističu iz Federalnog ministarstva zdravstva.

Dodaju, osnovni cilj donošenja zakona je smanjenje nejednakosti u dostupnosti ove usluge po kantonima. Iako su svi zavodi zdravstvenog osiguranja kantona pri donošenju Zakona dali svoje pozitivno mišljenje, praksa je pokazala da postoje određena odstupanja u primjeni, piše BHRT.

“To je s jedne strane rezultat nejednakih finansijskih mogućnosti kantona, a s druge strane i ponekad i drugih razloga – nejednakih tumačenja određenih odredbi. Na ovaj način nastojimo uslugu na jednak način učiniti svim parovima u Federaciji BiH”, ističe Marina Bera, pomoćnik ministra zdravstva FBiH.

Pozivajući se na jednako tretiranje svih parova, pojedini delegati su prilikom diskusije skrenuli pažnju da starosna granica od 42 godine za žene, te činjenica da se ovim zakonom neće tretirati parovi koji već imaju djecu predstavlja diskriminaciju.

“Bojim se da ta komisija, ako uopšte postoji, ne može ni na koji način argumentirati ili argumentovano predočiti da nije moguće obaviti postupak medicinske oplodnje nakon 42 godine. Ja smatram da je to diskriminatorna odluka i da će se podzakonskim aktima unaprijediti taj segment”, navodi Zvonko Marić, delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH (SBB).

“Trebalo bi voditi računa da i oni parovi koji su dobili jedno dijete biološkim putem, a kasnije su obolili, da i oni ostvare pravo na biomedicinski potpomognute oplodnje. Bilo kakva poboljšanja u ovom zakonu koriste građanima”, kaže Boris Krešić, delegat u Domu naroda Parlamenta.

Iz Ministarstva pojašnjavaju da je starosna dob stručna stvar, a da je moguće da se i starijim ženama dopusti potpomognuta oplodnja u posebnim uslovima, a da je stav Komisije bio da se ovim zakonom ne tretiraju parovi koji već imaju djecu.

Posebno su pogođeni zaposlenici s neto primanjima manjim od 2000 eura, objavila je internet stranica za zapošljavanje i popise poslova Indeed. Rezultati se temelje na anketi 1000 zaposlenika u Njemačkoj.

Njemačka je, kao i druge zemlje, pogođena rekordnom inflacijom. Eksplozija cijena energenata i hrane postala je golem teret za mnoge porodice.

Sve veći troškovi života otežavaju posao zaposlenicima u Njemačkoj. Prema istraživanju, svaki treći zaposlenik više ne može spojiti kraj s krajem mjesečnom plaćom, piše Fenix magazin.

Posebno su pogođeni zaposlenici s neto primanjima manjima od 2.000 eura, objavila je internet stranica za zapošljavanje i popise poslova Indeed. Rezultati se temelje na anketi 1000 zaposlenika u Njemačkoj.

Za 47 posto ispitanih opcija je prelazak na bolje plaćenu poziciju. Ako ne žele promijeniti posao, pregovaranje o plaćama ostaje: više od polovice ispitanika (55 posto) zbog visoke inflacije želi povećanje plaća. Pet posto je već poduzelo ovaj korak, tek nešto manje od trećine ispitanih ne želi pregovarati o većoj plaći uprkos visokoj stopi inflacije.

Gotovo polovica zaposlenih smatra prikladnim povećanje plaće od šest do deset posto dok svaki četvrti zaposlenik zahtijeva povećanje plate od jedanaest do 15 posto.

U razgovoru sa šefom 54 posto zaposlenih opravdalo bi potražnju za većim plaćama trenutačno visokim nivoom inflacije, dok bi se 43 posto osvrnulo na vlastiti učinak. Povećanje plaće zbog vlastitog iskustva tražilo bi 28 posto zaposlenika. Povećano opterećenje (24 posto) i nedostatak kvalificiranih radnika (22 posto) također bi poslužili kao argumenti zaposlenicima.

Istraživanje je pokazalo i da 70 posto poslodavaca do sada nije povećalo plaće. Plaće su povećane samo u jedanaest posto tvrtki, a posebna isplata bila je deset posto.