Izgradnja autoputa kroz bh. entitet Republika Srpska odvija se planiranom dinamikom, a posebno su intenzivirani radovi kod Doboja gdje će se spojiti ceste Federacije BiH i Republike Srpske.

Građani Bosne i Hercegovine koji putuju na sjever naše države trenutno se uključuju na autoput Doboj - Banja Luka u mjestu Kladari, a na putu do tog uključenja već neko vrijeme s desne strane se odvijaju radovi na izgradnji dionice Koridora 5C koji će povezivati već izgrađenu dionicu Banja Luka - Gradiška sa dionicom koja ide iz Federacije BiH prema Doboju.

Na videosnimku koji je nastao prije nekoliko dana vide se radovi na izgradnji uključno/isključne petlje, naplatnih kućica, mostova preko rijeke Bosne, nasipa kao i teren na kojem će biti izgrađeni novi kilometri kroz Republiku Srpsku.

Radovi prikazani na videozapisu počeli su krajem novembra prošle godine kada je ozvaničena izgradnja druge dionice, a iz Autoputeva RS-a su ranije kazali da je druga dionica autoputa na Koridoru 5C na pravcu od Bosanske Kostajnice do Putnikovog brda, poznata kao "dobojska obilaznica", dužine šest kilometara, a rok za završetak radova je tri godine.

Predviđena je izgradnja i devet potpornih zidova ukupne dužine 2.200 metara. Izvođač radova je firma Integral inženjering Laktaši, a radove nadzire IRD inženjering iz Rima.

Projekt je finansiran kreditnim sredstvima Evropske banke za obnovu i razvoj u iznosu od 150.000.000 eura, te sufinansiran grant sredstvima Evropske komisije putem Investicionog fonda za Zapadni Balkan u iznosu od 38.768.800 eura.

(klix.ba)

U Općini Tešanj su predstavljeni rezultati aktivnosti projekta „Jačanje integriteta i transparentnosti u javnom sektoru”, koji je ova lokalna zajednica realizirala u saradnji sa UNDP-om i uz podršku Vlade Ujedinjenog Kraljevstva. Načelnik Općine Tešanj Suad Huskić je izrazio zadovoljstvo saradnjom sa UNDP-om te je naglasio važnost stvaranja mehanizama kojim će Tešanj pokazati otvorenost i spremnost na borbu protiv korupcije.

„Općina Tešanj i UNDP uspješno sarađuju u različitim oblastima i na brojnim projektima. Ponosni smo na tu saradnju, jer je ona uvijek davala konkretne rezultate za dobrobit građana općine Tešanj. U konkretnom slučaju smo sarađivali na Projektu „Jačanje integriteta i transparentnosti u javnom sektoru” na važnim aktivnostima promocije otvorenosti naše jedinice lokalne samouprave. Općina Tešanj je još 2017. godine usvojila Plan integriteta sa mjerama koje smo provodili. Krajem 2020. godine usvojili smo i Akcioni plan za 2021 godinu. Značajan dio aktivnosti smo provodili i prije samog projekta, a projekat nam je omogućio razmjenu znanja i iskustava te dodatna unapređenja. Kroz projekat su naši uposlenici prošli dodatne radionice i obuke, što će biti korisno u daljem radu”, poručuje načelnik Huskić.

Predstavnici Općine Tešanj građanima žele predstaviti sve propise i sve mehanizme koji su im na raspolaganju za prijavu korupcije. Tu već postoje važeći i utvrđeni Etički kodeksi (službenika u općini i vijećnika u Općinskom vijeću), propisani su načini prijavljivanja kršenja kodeksa, te su opisane mogućnosti načini prijave korupcije ili neprimjerenog ponašanja. Direktnim kontaktima, štampanim materijalima i online promocijom žele podstaknuti građane da aktivno sudjeluju u lokalnoj zajednici, pa i u ovakvim aktivnostima.

„Osim zakonom propisanih mehanizama putem policije i tužilaštva, građani u općini Tešanj korupciju mogu prijaviti redovnom poštom, putem posebnog e-maila za ove namjene, usmeno na zapisnik ili poštom u posebnom poštanskom sandučetu. Mislim da je ovdje važno kazati da općine, kao i drugi nivoi vlasti ili javnog sektora i uprave, koji upravljaju javnim dobrima i javnom imovinom, pružaju javne servise i samim time imaju obavezu da poslove rade profesionalno i odgovorno. Svi ti poslovi moraju biti podložni provjeri kako ne bi došlo do zloupotrebe. Općina Tešanj želi da pokaže otvorenost po pitanju prijavljivanja korupcije, jer time želimo dobro i građanima i svima koji rade profesionalno i odgovorno svoj posao”, dodaje Huskić.

Načelnik Huskić je pozvao građane da prijave nepravilnosti i korupciju u javnom sektoru.

„Pozivamo građane i sve subjekte da prijave svako neprofesionalno, neetično ili koruptivno ponašanje uposlenih u javnom sektoru. Važno je da prijave budu na bazi činjenica i materijalnih dokaza. Iznošenje tvrdnji i optužbi bez zvaničnih prijava i dokaza, ili iznošenje površnih i pogrešno motivisanih tvrdnji ne doprinosi nikome i ničemu. Konačno, to proizvodi više štete nego koristi. Zato moramo pokazati odgovornost na tom putu. Za nas je sada najvažniji naredni korak efikasna primjena uspostavljenih mehanizama. Nastojat ćemo da adekvatno promovišemo uspostavljene mehanizme i educiramo sve sudionike. Hvala Vladi Ujedinjenog Kraljevstva i UNDP-u da ove korake napravimo zajedno”, zaključio je Huskić.

Građani BiH će od naredne godine u EU moći putovati samo ako prije polaska popune elektronski obrazac i plate jednokratnu naknadu od sedam eura, piše Akta.

Naime, tada na snagu stupa ETIAS, Evropski sistem za putovanja i autorizaciju, koji je već nekoliko godina u pripremi i više puta je odgađana njegova primjena, ali u EU tvrde da su konačno završeni svi postupci i da sistem može početi da funkcioniše bez smetnje.

“Evropski sistem za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja (ETIAS) bit će automatizovani elektronski sistem koji omogućava ulazak i vodi evidenciju o posjetiocima iz zemalja kojima nije potrebna viza za putovanje u Schengen zonu. Očekuje se da će sistem postati operativan 2023. godine”, kazali su portal Akta.ba iz Ureda specijalnog predstavnika EU u BiH.

Naglasili su da ETIAS ne uvodi obaveze poput onih posjedovanja vize i putnici iz zemalja za koje je omogućen bezvizni režim putovanja u EU, uključujući i iz Bosne i Hercegovine, i dalje će moći putovati bez vize.

“Državljani trećih zemalja kojima nije neophodna viza za putovanje u Schengen zonu trebat će prije puta podnijeti zahtjev za odobrenje putovanja jednostavnom procedurom korištenja ETIAS web stranice ili mobilne aplikacije i za to će morati platiti naknadu u iznosu od 7 eura, a dobijeno ETIAS odobrenje važit će tri godine”, pojasnili su.

Efikasnija i brža procedura kontrole na granicama je svakako jedna od glavnih prednosti ovog sistema, koja će putnicima olakšati putovanje.

“Neke od pogodnosti ETIAS-a uključuju efikasnije i brže procedure kontrole na granicama, manje birokratije, manje kašnjenja i odgađanja za putnike, bolju sigurnost, poboljšanu prevenciju ilegalnih migracija kao i efikasnije procedure upravljanja granicama općenito”, rekli su.

Iz Evropske komisije su pojasnili da informacije koje prikupljaju će omogućiti da uz pomoć ETIAS-a unaprijed verifikuju potencijalne bezbjednosne rizike.

“Informacije koje prikupljamo će omogućiti da uz pomoć ETIAS-a unaprijed verifikujemo potencijalne bezbjednosne rizike, ilegalne migrante i moguće zaraze, a da pritom u potpunosti poštujemo principe ličnih prava i zaštite informacija”, kažu oni.

Ističu da će građanin koji bude htio da putuje u EU morati da popuni online obrazac, a sistem će automatski uporediti podatke s evropskim bazama.

“Odobrenje će u najvećem broju slučajeva biti izdato unutar nekoliko minuta, a u rijetkim slučajevima, kada su potrebne dodatne provjere, izdavanje dozvole može potrajati do 30 dana”, naglasili su.

Inače, ETIAS je samo nastavak jačanja sistema prikupljanja informacija o svim osobama koje ulaze u EU, koji je započet uvođenjem biometrijskih pasoša. Podsjećanja radi, kada su građanima BiH ukinute vize 2010. godine, uslov je bio da građani nabave biometrijske pasoše, bez kojih bi i dalje morali podnositi zahtjeve za vize u ambasadama zemalja EU u Sarajevu. S ETIAS-om sistem će u potpunosti biti zaokružen jer će nadležni organi EU povezati podatke biometrijskih pasoša sa novim sistemom.

Sukob u Ukrajini izazvao je deficit suncokretovog ulja na svjetskom tržištu. Obustavljena je prerada suncokretovog sjemena, ali i izvoz, što utiče na obim isporuke.

Kako je nedavno objavio portal Agroklub, ta zemlja je, inače, veliki proizvođač ulja i zajedno s Rusijom pokriva oko 80 odsto globalnog tržišta.

Mađarska je još ranije zabranila izvoz sjemena suncokreta, dok je Vlada Sjeverne Makedonije, u sklopu mjera za zaštitu standarda stanovništva, takođe obustavila plasman ulja na druga tržišta. Inače, svjetski mediji prenose da je stopiranje izvoza iz crnomorskih luka dovelo do smanjenja njegove upotrebe i povećanja potražnje za drugim biljnim uljima (repičinim, sojinim, palminim i kukuruznim).

Međutim, zamjena će biti upitna zbog ograničene ponude, navodi “Oilworld”. EU je uvezla 1,52 miliona tona ukrajinskog suncokretovog ulja u periodu oktobar–decembar 2021. To je manje u odnosu na 2,16 miliona tona u istom periodu 2020. godine. Međutim, ono je činilo 86 odsto ukupne isporuke te robe u EU.

Globalno tržište ne može da nadomjesti ovaj gubitak od 1,2 do 1,3 miliona tona mjesečno bez znatnog smanjenja potrošnje ulja i masti. Sankcije Rusiji su dodatno doprinijele vrtoglavom rastu cijena sačme od uljane repice u Evropi. Rusija je do sada činila više od trećine uvoza te stočne hrane u EU.

Portal prenosi da je Argentina u EU izvezla samo 10.000 tona suncokretovog ulja. U toj zemlji je 2. marta krenula žetva i požnjeveno je oko 1,64 miliona tona sjemena na 30 odsto zasijanih površina. Iako je cijena argentinskog suncokretovog ulja porasla, u prvoj nedjelji marta, njihova je ponuda ograničena, a izvoz može da dostigne u najboljem slučaju 0,8 miliona tona u periodu januar–septembar 2022, što je povećanje od 0,1 milion tona u odnosu na isti period prethodne godine.

Cijene goriva posljednjih dana u Bosni i Hercegovini vrtoglavo rastu. Građani Federacije BiH, kako bi znali kako se na kojim pumpama kreću cijene, inače, mogu pratiti putem aplikacije FMT FBiH oil info, jer Federalno ministarstvo trgovine kreiralo je aplikaciju koja se besplatno može koristiti.

Aplikacija omogućuje građanima da na jednom mjestu, na jednostavan i efikasan način, dobiju sveobuhvatnu i pravodobnu informaciju o cijenama kako bi im bili olakšani izbor i kupovina po najpovoljnijim cijenama.

Trenutno, prema podacima ove aplikacije cijena dizela u Sarajevu se kreće od 2,91 KM do 3,46 KM, a benzina od 2,71 KM do 3,21 KM.

U Tuzli cijena dizela ide od 2,86 KM do 3,36 KM. Benzin se kreće od 2,66 KM do 3,06 KM.

U Mostaru gorivo malo skuplje u odnosu na ostale gradove. Pa tako dizel ide od 2,91 KM do 3,61 KM, a benzin od 2,61 KM do 3,16 KM.

Mobilna aplikacije FMT FBiH oil za Android uređaje mobilna aplikacija je dostupna na platformi Google Play Store i za Apple mobilne uređaje iPHONE i iPAD na App Store servisu.

Dom penzionera, jedan od nekada najljepših objekata u Doboju, trebalo bi da bude ispražnjen do kraja juna, a za njegovu sudbinu veoma su zainteresovani ne samo penzioneri, nego i Dobojlije koje su daleko od treće dobi.

Duže od četvrtinu vijeka Dom se koristi kao alternativni smještaj za izbjegle i raseljene, ali za njegove sadašnje korisnike privodi se kraju izgradnja zgrade u prigradskom naselju Bare.

Rajko Gligorić, predsjednik dobojskog Udruženja penzionera, kaže da je vlasnik Doma penzionera Vlada RS, koja ga je ustupila na privremeno korištenje Ministarstvu za izbjeglice i raseljena lica.

Stav članstva je, navodi prvi dobojski penzioner, da se Dom vrati umirovljenicima, kojih u Doboju ima oko 11.000, a na području regije skoro 32.000.

"Dom je devastiran i u jako lošem stanju, to je činjenica. Međutim, ako postoji dobra volja i jedan plan, nije neizvodivo da se ovaj objekat dovede u onakvo stanje kakav je bio. Što se tiče penzionera, nas ne interesuje kome će ovaj objekat da pripadne. Ja bih volio da ga Vlada RS da na raspolaganje lokalnoj zajednici, da lokalna zajednica nađe investitora, izvođača, koji će ovaj objekat uzeti, neka ga kupi ako treba za jednu marku, samo da ga renoviraju, ali pod uslovom da ga stave u stanje, odnosno da ima svoju funkciju kakvu je imao prije rata", rekao je Gligorić.

Da Dom penzionera treba vratiti izvornim korisnicima smatraju i u Savezu penzionera i potomaka RS, koji tokom ove sedmice prikupljaju potpise kako bi Vladi RS i nadležnim institucijama uputili zahtjev da nakon tri decenije ovaj objekat ponovo pripadne najstarijoj populaciji.

"Prva nam je želja i cilj da vratimo Dom da nam ga ne bi srušili, kao što su počeli da ruše po Doboju i Dom vojske i sportsku halu i druge objekte, a poslije toga tražićemo ili donacije ili pomoć od Vlade RS i ministarstva koji su koristili taj Dom 30 godina. Kada pogledate u kakvom je stanju Dom, prizemlje, gdje su se nalazili kuhinja, restoran, čitaonica, biblioteka, frizeraj, kancelarije i dvije bolesničke sobe sa po tri kreveta, sve je u ruševnom stanju. Od poplave 2014. godine nije metla ušla da očisti, nema prozora, nema vrata, lift zakovan", izjavio je Rato Radonjić, član Saveza penzionera i potomaka RS.

Dom penzionera otvoren je 1988, gradio ga je Fond PIO Socijalističke Republike BiH uz pomoć devet opština regije, od Odžaka, Šamca, Broda, Dervente, do Teslića, Maglaja i Tešnja.

Kapacitet objekta su 93 jednokrevetne i 67 dvokrevetnih soba, odnosno oko 230 korisnika može da ima smještaj sa svim pratećim sadržajima.

Iako je daleko od onoga što je nekad bio, penzioneri poručuju da bi nakon temeljne rekonstrukcije rado mirovinu proveli u tom zdanju.

"Ako bi taj dom bio reprezentativan, a ja pretpostavljam da će biti reprezentativan u onoj mjeri u kojoj je bio prije rata, ja se prvi javljam da živim u njemu s obzirom na moje godine i na moj radni staž koji sam proveo u 'Trudbeniku'. Imam puno poznanika i prijatelja koji takođe dijele moje mišljenje", kazao je Mesud Mujaković.

"Kada bi bio onakvog sadržaja kao prije, ja bih boravio u Domu. Često obilazim ove privatne domove, posjetim bolesne penzionere, ono je neću reći čovjek u azilu, ali ima samo smještaj", rekao je Petar Lazić, te dodao da bez učešća države teško da bi većina penzionera mogla snositi troškove boravka u Domu penzionera koji željno očekuju.

(N.N.)

Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za mjesec februar 2022. godine iznosi 2.389,12 KM.

Prosječna plaća isplaćena u Federaciji BiH za mjesec decembar 2021. iznosila je 1.046,00 KM (posljednji podatak objavljen iz Federalnog zavoda za statistiku).

Pokrivenost Sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom je 43,78 posto.

Iz Sindikata napominju da u iznos potrošačke korpe nisu ušle enormno visoke cijene koje se bilježe od početka marta, dodajući da će iznos potrošačke korpe za taj mjesec biti znatno viši.

– Prilikom izrade Sindikalne potrošačke korpe u obzir je uzeta prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH, te minimalni troškovi života četveročlane porodice koju čine dvije odrasle osobe i dva djeteta, od kojih je jedno u srednješkolskom, a drugo u uzrastu osnovca. Samu potrošačku korpu čine prehrana 44,52%, stanovanje i komunalne usluge 14,25%, higijena i održavanje zdravlja 8,04%, obrazovanje i kultura 8,37%, odjeća i obuća 13,40%, prijevoz 5,77%, održavanje domaćinstva 5,65% – saopćeno je iz Saveza samostalnih sindikata u BiH.

Usljed velikog interesovanja i potražnje brašna od inostranih i regionalnih kupaca, kompanija Klas odlučila je maksimalno reducirati, a nekim državama i obustaviti izvoz brašna kako bi osigurala dovoljne količine za domaće tržište.

Odluka da se reducira izvoz brašna prema velikim izvoznim tržištima strategija je Uprave kompanije Klas, a sve u cilju stabilnosti i sigurnosti domaćih potrošača.

Podatak da je potražnja za brašnom i do tri puta veća od uobičajene, dovodi u pitanje stabilnost i snabdjevenost domaćeg tržišta koje je u ovom trenutku prioritet.

"Prilagođavanje trenutnoj situaciji i sve strožijim ograničenjima uvoza pšenice i ostalih sirovina, bh. potrošači moraju osjećati sigurnost u smislu da će na policama biti dovoljne količine Klasovog brašna. Primarni zadatak jeste zaštititi građane BiH u uslovima više nego otežane nabavke sirovina kako to, u ovim momentima za svoje domaće potrošače, rade i sve druge evropske i regionalne države", saopćeno je iz Klasa.

Trenutno se na tržištu pšenice dešava konsolidacija i redefinisanje količina i uslova poslovanja koju iniciraju proizvođači pšenice, pa shodno tome kompanija Klas redovno prati situaciju i vrši procjenu stanja zaliha svih sirovina u cilju kontinuiranog i stabilnog snabdijevanja tržišta.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Ministarstvo za boračka pitanja Zeničko-dobojskog kantona ima zaključen trogodišnji ugovor vrijedan 1.100.000,00KM sa četiri banjsko-klimatska lječilišta i to: JZU Banjsko-rekreativni centar "Aquaterm" Olovo, JU Rekreativno-rehabilitacioni centar "Reumal" Fojnica, JZU Centar za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i banjsko liječenje "Ilidža" Gradačac te Banja “Terme” Ilidža-Sarajevo.

Ministarstvo već duži niz godina izdvaja značajna sredstva za medicinsku rehabilitaciju branilaca i članova njihovih porodica te je samo u ovoj godini ovaj transfer povećan za dodatnih 60.000,00KM i iznosi 370.000,00KM. Sve ovo pokazuje jasan stav Vlade spram branilačke populacije, a zbog sve veće potrebe pripadnika branilačke populacije za medicinskom rehabilitacijom.

-Po usvajanju Budžeta i Programa utroška sredstava ministarstva obavijestili smo naše nadležne općinske/gradske službe za boračko-invalidsku zaštitu o mogućnosti podnošenja zahtjeva, i od 51 pristigli zahtjev banjsko-klimatsko liječenje je odobreno za 35 korisnika. Za pet zahtjeva zatražena je dopuna nedostajuće propisane dokumentacije, dok je sedam zahtjeva odbijeno s obzirom da su u prethodnoj godini koristili usluge medicinske rehabilitacije, a kako bi i drugi branioci imali priliku koristiti usluge banjko-klimatskog liječenja. Također, dva korisnika su odbijena jer nemaju status korisnika prava propisanog Uredbom, dok su dva korisnika upućena na nadležni CBR kako bi obavili prethodno neophodne tretmane prije upućivanja na medicinsku rehabilitaciju -ističe resorni ministar Fahrudin Čolaković.

Po strukturi korisnika odobrenih zahtjeva, radi se o 19 demobiliziranih branilaca, 10 ratnih vojnih invalida, dva člana porodica šehida, jedan dobitnik najvećeg ratnog priznanja, jedan član porodice umrlog ratnog vojnog invalida te dva pratioca za lica koja nisu u mogućnosti samostalno obaviti medicinsku rehabilitaciju. Ministarstvo za boračka pitanja će i u narednom periodu nastaviti sa upućivanjem branilaca, a sve do konačnog utroška sredstava na transferu medicinske rehabilitacije.

Press služba ZDK