Već dvije privatne firme u Republici Srpskoj obavijestile su svoje zaposlene da se moraju vakcinisati protiv virusa korona, jer im u suprotnom neće biti dozvoljeno da rade.

Da li poslodavci imaju zakonsko uporište za takav zahtjev, ako znamo da ovakav proglas nije upućen ni javnim ustanovama i preduzećima, čak ni samim medicinarima?

Slučaj preduzeća iz Kozarske Dubice i Milića, koji su zaposlenima postavili ultimatum o vakcinaciji, pokrenuo je pravu raspravu mogu li firme to zahtijevati od svojih radnika, s obzirom da je vakcinacija u Republici Srpskoj dobrovoljna, piše srpskainfo.com.

Da li poslodavci krše prava i slobode radnika ili, s druge strane, imaju prava da u firmi regulišu rad po svojim pravilima? Da li se nevakcinisanim radnicima ugrožavaju ljudske slobode ili pak oni ugrožavaju zdravlje kolektiva?

I da li je ovo na kraju samo briga privatnog sektora, pošto ni republičke institucije nisu imale “hrabrosti” da se tako postave prema svojim zaposlenima?!

Polemike u vezi ovog pitanja vode se i u svijetu, tako je obavezna vakcinacija propisana u nekim državama za zdravstvene radnike i policiju, dok građani bez potvrde o vakcinisanju ne mogu ući u tržne centre i kafiće.

Da li naša preduzeća imaju zakonsko uporište za iste zahtjeve prema radnicima? U Ministarstvu rada RS, koje smo prvo kontaktirali za pojašnjenje, samo kratko odgovaraju da to pitanje nije definisano odredbama Zakona o radu.

Za razliku od ministarstva, u Uniji poslodavaca imaju stav. Oni se zalažu za vakcinaciju, ali bez prisile.

"Stav je da se ljudi ne prisiljavaju, a s obzirom na zakonska rješenja, to se ne može ni primjenjivati. Mislim da najveći dio poslodavaca neće preduzimati takve mjere", poručio je predsjednik Unije Saša Trivić.

U firmama koje su se priključile organizovanoj vakcinaciji, podseća, vakcinisano je oko 50 odsto zaposlenih.

Direktor dubičke firme, Dražen Vidović, tvrdi da zvaničnim dopisom nikoga ne uslovljavaju.

"Ja ne otpuštam radnike. Pozivam ih i molim da se prijave za vakcinaciju putem Privredne komore, zbog svog i zdravlja svojih porodica, ali i same fabrike koja zapošljava 380 ljudi. Ako brinemo o 380 porodica, obezbjeđujemo posao, ne dugujemo državi ništa, minimum koji tražim u ovim uslovima je da se ljudi prijave za vakcinaciju. Ako se ne vakcinišu, radnici ne mogu da uđu u fabriku, jer želim da zaštitim zdravlje ljudi, radna mjesta i poslovanje", govori Vidović za Srpskainfo.

Napominje da su prošle sedmice na bolovanju imali više od 40 radnika, od toga trećina je s potvrđenom infekcijom.

Podsjeća da su vlasnici ove firme italijanski investitori, kao i da je Italija obavezala javni i privatni sektor da se moraju vakcinisati.

"Tvrdim da će u vrlo kratkom roku i naša Vlada i sindikati morati da donesu takav zakon kako bi regulisali sigurnu sredinu za rad ljudi", prognozira Vidović.

Radnike, naravno, najviše zanima šta na sve imaju da kažu sindakalci. A, oni poručuju: važno je zaštiti zdravlje, ali i proces rada.

"Najviše bismo voljeli kada bi radnici prihvatili apel poslodavaca, ali i sindikata, da zaštite sebe, zdravlje svoje porodice i kolega radnika u fabrici. Jer za siguran proces proizvodnje moramo biti zdravi, a s druge strane moramo da kažemo da ni zakonom nije regulisano da svako mora biti vakcinisan. To je na dobrovoljnoj osnovi", kaže predsjednik Sindikata tekstila, Danko Ružičić.

Najvažnije im je, kaže, što su dobili uvjeravanja od firme da radnici koji se ne vakcinišu neće dobiti otkaz.

"Najbitnije je da radnici neće biti otpušteni. To nam je obećano, a nevakcinisani će biti na čekanju", naglašava on, ali isto tako napominje da postoji realna opasnost da firma prekine proizvodnju zbog velikog broja zaraženih, što onda dovodi u pitanje i plate.

ZAKON O RADU

Advokat Aleksandar Jokić pojašnjava da nedonošenje dokaza o negativnom testu ili potvrda o vakcinaciji nije propisana Zakonom o radu, te ne postoji mogućnost da poslodavac to zahtijeva.

"To nisu povrede propisane Zakonom o radu i kao takve ne bi mogle da prozvedu otkaz kao posljedicu po radnika. Ako bi došlo do spora u takvoj situaciji, radnik bi vjerovatno dobio presudu", kaže Jokić.

Podsjeća da poslodavac može radnika uputiti na plaćeno odsustvo, u slučaju privremenog smanjenja obima posla. Za to vrijeme, radnik dobija najmanje 50 odsto prosječne plate.

(Antena Radio/akta.ba)

U Bosni i Hercegovini danas će biti pretežno sunčano vrijeme, u jutarnjim satima po kotlinama s maglom.

Vjetar slab do umjerene jačine zapadnog i jugozapadnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između četiri i osam stepeni Celzijusovih, na jugu zemlje od 10 do 14. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 21 i 26 stepeni.

U Sarajevu pretežno sunčano vrijeme. Najniža jutarnja temperatura zraka oko pet, a najviša dnevna oko 24 stepena.

Prvog dana vikenda se očekuje pretežno sunčano vrijeme. U jutarnjim satima po kotlinama će biti magle. Vjetar slab većinom zapadnog i jugozapadnog smjera. U sjevernim područjima vjetar sjevernog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između pet i devet stepeni, na jugu zemlje do 15. Najviša dnevna temperatura zraka biće uglavnom između 23 i 28 stepeni.

U nedjelju, u Bosni se očekuje sunčano uz umjerenu oblačnost, a u Hercegovini pretežno sunčano. Vjetar slab južnog i jugozapadnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između sedam i 12, na jugu zemlje do 17. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 25 i 31 stepen.

Mjera o obaveznim kovid propusnicama u Sloveniji je danas blago ublažena, pošto je taj zahtjev ukinut za one koji rade od kuće, kao i za one koji sipaju gorivo sve dok ne ulaze u unutrašnjost benzinskih pumpi.

To je odluka koja proističe iz uredbe usvojene kasno sinoć, a koja je uslijedila nakon oštrih kritika na račun obaveznih kovid propusnica za one koji rade od kuće, posebno za samozaposlene, prenosi slovenačka agencija STA.

Ta mjera ostaje na snazi za veliku većinu usluga.

Slovenačka vlada je odlučila o da se sportske aktivnosti u zatvorenom i na otvorenom mogu izvoditi bez maski i distanciranja sve dok učesnici imaju važeću kovid propusnicu.

(N.N.)

Nastavljena je erupcija vulkana na španskom otoku La Palma koji je uništio stotine kuća, a brojne spasilačke službe su i dalje na terenu i prate nastavak vulkanskih aktivnosti, javlja Anadolu Agency (A).

Vulkan je eruptirao 19. septembra na kanarskom otoku La Palma na kojem živi oko 80.000 stanovnika.

Vulkanska lava, čija temperatura doseže 1.100 stepeni Celzijusa, uništava sve pred sobom.

Preliminarne procjene govore o šteti u iznosu od 400 miliona eura. Evakuisano je više od 6.000 ljudi, a izgorjelo je 400 hektara poljoprivrednog zemljišta i oko 400 kuća.

Većina ljudi boravi kod rodbine u sigurnim područjima na otoku, ali stotine ih prebacuju u različita državna skloništa. Oni koji su pobjegli iz svojih domova susreću se s nedostatkom drugih mogućnosti stanovanja, a vulkan bi mogao nastaviti eruptirati tjednima ili čak mjesecima.

"Ovdje su svi uništeni. Ako nisu depresivni, na rubu su", rekao je Jonay Perez, političar i stanovnik uništenog grada.

Mnogi od evakuiranih još uvijek nisu sigurni jesu li njihovi domovi uništeni ili su još u funkciji.

U posjetu atlantskom otoku u četvrtak bio je španski kralj Felipe VI.

"Ovo su dani neizmjerne tuge i tjeskobe za mnoge porodice. Danas nije lako pružiti utjehu, ali želimo vam dati nadu da će korak po korak, uz pomoć svih nas, svi moći obnoviti svoje živote", rekao je on.

Nadležne službe su saopćile da se očekuje da će vulkan Cumbre Vieja ostati aktivan najmanje 24 dana, a moguće i do tri mjeseca.

Stručnjaci su upozorili mještane na moguće eksplozije i hemijske reakcije pri ulijevanju lave u more.

Posljednja slična erupacija vulkana u Španiji dogodila se 1971. godine i to također na otoku La Palmi. Tada je eruptirao vulkan Teneguia.

Vlada Zeničko-dobojskog kantona usvojila je prijedlog Kriznog štaba Ministarstva zdravstva i novom naredbom produžila epidemiološke mjere za još 14 dana, počevši od danas, 24. septembra.

Naredbe se odnose se na zdravstvene ustanove, higijensko-epidemiološke službe domova zdravlja, predškolske ustanove, obdaništa, ugostiteljske objekte, vjerske zajednice, pogrebna društva, organe uprave, općine/gradove, policiju i inspekcije, sa nešto strožijim mjerama za rad ugostiteljskih objekata i obdaništa u ovom kantonu.

Prema informaciji koju je pripremio Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica, do 19. septembra ukupno je potvrđeno 15.297 slučajeva korona virusa, a broj aktivnih slučajeva je 326. U zadnjoj posmatranoj sedmici umrlo je 14 osoba. Opterećenje bolničkih kapaciteta je 58 hospitaliziranih krajem ovog perioda.

Epidemiološka situacija u ovom kantonu ocjenjuje se kao nepovoljna s daljim razvojem trenda pogoršanja, ali je povoljnija u odnosu na neke druge kantone u Federaciji BiH, kao i FBiH u cjelini. Manju vrijednost sedmodnevne kumulativne incidence imaju jedino USK i SBK.

Prema podacima INZ-a, do sada je zdravstvenim ustanovama u ovom kantonu isporučeno 175.722 doza vakcina, a utrošeno je 99.532 doza. U potpunosti je vakcinisano, s obje doze, 33.600 građana ovog kantona.

Premijer Mirnes Bašić pozvao je građane da se vakcinišu kako bi se postizanjem određenog kolektivnog imuniteta spriječilo nekontrolisano širenje infekcije tokom četvrtog talasa pandemije te izbjeglo donošenje restriktivnih epidemioloških mjera.

Press služba ZDK

Ako u Parlamentu bude usvojen trenutačni nacrt novog Zakona o unutarnjim poslovima, Srbija će postati prva zemlja u Evropi koja provodi stalni i ne-selektivni bio-metrijski video-nadzor građana.

Ako u Parlamentu bude usvojen trenutačni nacrt novog Zakona o unutarnjim poslovima, Srbija će postati prva zemlja u Evropi koja provodi stalni i ne-selektivni bio-metrijski video-nadzor građana u javnom prostoru.

To je samo jedna od odredbi nacrta zakona, koja je uzbunila civilni sektor. Uz ostalo, ministar ima ovlasti bilo koju skupinu ljudi nazvati “policijom”, a ubuduće, snimanje policajaca u obavljanju dužnosti moglo bi biti kažnjivo.

(AJB)

Covid vjerojatno više neće mutirati u puno smrtonosnije varijante jer naprosto više ‘nema kamo otići’, kaže ugledna naučnica koja je sudjelovala u kreiranju oxforsku vakcinu koje proizvodi AstraZeneca, piše Telegraph.

Sarah Gilbert rekla je da virus s vremenom postaje sve manje virulentan kako se širi populacijom koja je sve više imuna, prenosi Jutarnji list.

Iako očekuje još neki genetski pomak, rekla je da će Sars-CoV-2 na kraju postati poput ostalih sezonskih koronavirusa koji uzrokuju prehladu i respiratorne infekcije.

Govoreći u srijedu na webinaru Kraljevskog medicinskog društva o varijantama virusa, Gilbert je rekla: “Virus ne može potpuno mutirati jer njegov šiljasti protein mora stupiti u interakciju s ACE2 receptorom na površini ljudske stanice kako bi ušao u tu stanicu. Kad bi promijenio svoj protein šiljka toliko da ne može stupiti u interakciju s tim receptorom, onda ne bi mogao ući u stanicu. Dakle, nema mnogo mjesta na koja bi virus mogao otići da izbjegne imunitet, a da i dalje bude zaista zarazan virus.”.

“Obično vidimo da virusi postaju manje virulentni kad lakše cirkuliraju i nema razloga misliti da ćemo imati virulentniju verziju Sars-CoV-2”, pojašnjava Gilbert.

“Vidimo spor genetski pomak virusa, a u populaciji će se postupno razvijati imunitet, kao i na sve ostale sezonske koronaviruse. Ima ih četiri i kruže već desetljećima, a mi ih nismo ni svjesni. Dakle, već živimo s četiri različita ljudska koronavirusa o kojima zapravo i ne razmišljamo previše i na kraju će Sars-CoV-2 postati jedan od njih. Pitanje je koliko će vremena trebati da se to ostvari i koje ćemo mjere u međuvremenu morati poduzeti kako bismo to uspjeli napraviti. Do sada je sve dosadašnje varijante virusa, koje su izgledale kao da su virulentnije i da izbjegavaju imunitet, nadvladala delta varijanta koja je zaraznija”, kaže znanstvenica.

Brojne varijante virusa

Stručnjaci su i dalje zabrinuti zbog beta i lambda varijanti, ali niti jedna od njih nije se uspjela dovoljno snažno proširiti u Britaniji.

Profesorica Sharon Peacock, direktorica britanskog “genomičkog konzorcija” koji za Vladu prati varijante virusa, također je rekla: “To znači ‘promatrati i čekati’, no delta je na vrhu popisa i druge varijante u ovom trenutku nisu posebno zabrinjavajuće. Od pojave delte, bilo je prilično tiho i bilo bi lijepo pomisliti da neće biti novih zabrinjavajućih varijanti. No, ako moram dati prognozu, mislim da će se s vremenom pojaviti nove varijante i mislim da nas čeka još dugo putovanje s ovim virusom.”

Profesorica Peacock je rekla da je važno pratiti ljude koji su se razboljeli nakon putovanja kako bi se provjerilo ne unose li se time nove varijante u zemlju. Međutim, dodaje da je cijepljenje što većeg broja ljudi širom svijeta najbolji način da se spriječi pojava zabrinjavajućih novih mutacija.

“Ako ne cijepimo ljude i dođe do nekontroliranog prijenosa i infekcije, onda je takva situacija za virus pravi poligon za treniranje. To je nešto o čemu bismo trebali brinuti”, dodala je.

“Ako nemamo mnogo infekcija, onda virus nema velike šanse za mutaciju. Dakle, cijepljenje nije samo moralno ispravna odluka, već i strateški ispravna stvar ako se želimo zaštititi. Sekvencioniranje putnika koji dolaze u zemlju je ključno jer će se kod njih pojavljivati ​​nove varijante”, govori.

Porijeklo virusa

Profesorica Peacock kaže da zasad nema dokaza da je virus “konstruiran” ili da je pobjegao iz laboratorija.

“Postoje razlozi da mislimo da je virus došao od životinjskog domaćina. Nisam vidjela nikakve definitivne dokaze da je riječ o konstruiranom virusu ili da je pobjegao. Ali jedna stvar koju me ovaj virus naučio je da budem skromna kad griješim, a pogriješila sam više puta i morala sam se priviknuti na promjenu mišljenja. Dakle, ako se pojave dodatni dokazi koji pokazuju da je virus konstruiran, bila bih spremna to uzeti u obzir. No u ovom trenutku, moje je mišljenje da je virus je na čovjeka prešao sa životinje”, zaključuje.

Najveći broj registrovanih glasača u Njemačkoj donio je odluku za koga će glasati na predstojećim izborima za Budenstag u nedjelju, 26. septembra, rezultati su posljednjuh anketa.

Rezultati ankete agencije "JuGov" pokazuju da je 74 odsto ispitanih dalo pozitivan odgovor na pitanje da li znaju za koga će glasati.

Ispitivanje je obavljeno između 16. septembra i 22. septembra.

NJemačka novinska agencija DPA navodi da je oko 15 odsto ispitanih odgovorilo da će odluku o konačnom izboru donijeti kasnije, devet odsto se nije izjasnilo, a jedan odsto ne zna.

Prema rezultatima ankete, u prednosti je Socijaldemokratska partija /SPD/ sa 25 odsto, potom slijedi konzervativni blok Hrišćansko-socijalistička unija /CSU/ i Hrišćansko-demokratska unija /CDU/ sa 21 odsto i Zeleni sa 14 odsto podrške.

Stranka krajnje desnice Alternativa za NJemačku /AfD/ ima 12 odsto, Slobodne demokrate /FDP/ 11 odsto i stranka krajnje ljevice Linke sedam odsto.

(N.N.)

Vlada Slovenije donijela je odluku da Bosni i Hercegovini donira 100.620 doza vakcine protiv koronavirusa proizvođača Pfizer/BioNTech, prenosi Anadolu Agency (AA).

Slovenska vlada je na jučerašnjoj sjednici odlučila da donira vakcine na osnovu zahtjeva iz BiH, u svrhu humanitarne pomoći u borbi protiv pandemije COVID-19, saopštilo je Ministarstvo zdravstva Slovenije.

Kako prenosi slovenska novinska agencija STA, Vlada Slovenije uputila je Ministarstvo zdravstva i Ministarstvo vanjskih poslova da poduzmu sve potrebne korake za provedbu humanitarne pomoći te je ovlastila ministra nadležnog za zdravstvo Janeza Poklukara da potpiše ugovornu dokumentaciju između Slovenije, Bosne i Hercegovine i BioNTech/Pfizera.

Nacionalni institut za javno zdravstvo će pripremiti vakcinu za transport i predati je primatelju, kojeg utvrđuje i šalje nadležno ministarstvo iz BiH.

Strategija zapošljavanja u Federaciji BiH za period od 2021. do 2027. godine naći će se sljedeće sedmice pred zastupnicima Parlamenta FBiH. U ovom dokumentu iznijet je podatak da bi Bosna i Hercegovina mogla ostati bez 420.000 osoba u radno sposobnoj populaciji do 2040. godine.

Analizirajući demografsku sliku, u dokumentu se navodi procjena da u BiH živi nešto više od 3,5 miliona ljudi, pri čemu – prema podatku iz 2019. godine 2,2 miliona u Federaciji.

Konstatira se da je tokom protekle dvije decenije došlo do značajnih promjena u starosnoj strukturi stanovništva zemlje i da će se taj trend vjerovatno nastaviti i u narednim decenijama.

Imamo sve manje djece i mladih

“Općenito, udio djece do 14 godina života u ukupnom stanovništvu pao je sa oko 21 posto u 2000. godini na 14,5 posto u 2020. godini, dok je učešće starih osoba (65 i više godina) u istom periodu povećano sa 11 na 17,9 posto. Udio mladih od 15 do 24 godine smanjen je sa 14,8 posto u 2000. na 11,6 u 2020. godini”, navodi se u Strategiji.

Kako se dodaje, niži odnos djeca – osobe u starijoj dobi, usljed starenja populacije i iseljavanja uticat će na ponudu radne snage.

“U apsolutnom smislu, sužavanje radno sposobnog stanovništva od 15. do 64. godine života donijet ie gubitak od preko 420.000 osoba u radno sposobnoj populaciji do 2040. godine”, zaključeno je.

Kako je podcrtano u dokumentu, zapošljavanje ostaje gorućim izazovom, posebno kada je riječ o određenim grupama stanovništva, kao što su mladi, niskokvalificirane osobe, žene i Romi.

“Unatoč pozitivnom ekonomskom rastu ostvarenom u posljednjih deset godina, trendovi oslanjanja na privatnu potrošnju, smanjenja učešća radne snage u radno sposobnom stanovništvu i emigracije i dalje karakterišu razvojni put BiH. U Federaciji je, u proteklim godinama, primjetan određeni napredak u kontekstu aktivnosti na tržištu rada, zapošljavanja i smanjenja stope nezaposlenosti, koji je više vođen demografskim faktorima, kao što su starenje stanovništva i emigracije, nego poboljšanim prilikama na tržištu rada”, navedeno je u Strategiji.

Kako se dalje zaključuje, većina mladih ljudi suočava se sa problemima u tranziciji iz obrazovanja ka radu zbog nedovoljne usklađenosti između ishoda obrazovanja i zahtjeva na tržištu rada, pri čemu svaka četvrta mlada osoba nije zaposlena niti u procesu obrazovanja ili obuke.

“Zaposlenost u neformalnoj ekonomiji i dalje je raširena”, jedan je od zaključaka.

Radnici “zarobljeni” na poslovima koji su malo plaćeni

Konstairano je i da se preduzeća suočavaju s ograničenjima, kako u razvoju kapitala svoje radne snage, tako i u pristupu finansijskoj podršci i nefinansijskim uslugama poslovnog razvoja, što ograničava njihovu produktivnost i kapacitete za otvaranje novih radnih mjesta.

“Veliki dio radne snage ‘zarobljen’ je na niskoproduktivnim radnim mjestima u poljoprivredi, građevinarstvu, turizmu i maloprodaji, gdje su plate u prosjeku niže za oko 10 posto u odnosu na prosjek u zemlji”, zaključuje se.

Pripremljena strategija sadrži četiri strateška cilja i nekoliko ključnih ishoda kojima će se težiti. To su:

Povećati ličnu zapošljivost i unaprijediti usklađenost vještina sa zahtjevima tržišta rada

Promovirati kapacitet preduzeća u privatnom sektoru za otvaranje formalnih radnih mjesta

Osigurati uključivanje osoba u nepovoljnom položaju na tržište rada kroz efektivnije aktivne politike tržišta rada

Osnažiti upravljanje tržištem rada i povećati kapacitete za provođenje politike.

(klix.ba)