Kanadski premijer Justin Trudeau izjavio je da nisu spremni imenovati odgovorne za napad na bolnicu u Gazi, javlja Anadolu.

Trudeau je razgovarao s novinarima u glavnom gradu Ottawi o napadu na baptističku bolnicu Al-Ahli u Gazi u kojem je poginulo gotovo 500 ljudi.

Dok je američki predsjednik Joe Biden upotrijebio frazu “drugi tim” u vezi s napadom, ukazujući na palestinske grupe, Trudeau je rekao da se još nisu pojavili svi dokazi.

“Pažljivo radimo s našim saveznicima kako bismo utvrdili šta se tačno dogodilo. Vidjeli smo neke dokaze, ali nastavit ćemo s radom dok ne donesemo konačan zaključak što je prije moguće”, rekao je Trudeau.

Istakao je da je potrebno neko vrijeme da se pažljivo pozabavi tim pitanjem.

U napadu Izraela na baptističku bolnicu Al-Ahli u Gazi ubijena je 471 osoba, a 342 su ranjene, od kojih 28 teško.

Gaza doživljava tešku humanitarnu krizu bez struje, dok voda, hrana, gorivo i medicinske potrepštine ponestaju.

Borbe su počele kada je Hamas 7. oktobra pokrenuo višestruke iznenadne napade koji su uključivali brojne raketne napade i upade u Izrael preko kopna, mora i iz zraka. Hamas je poručio da je upad bio odmazda za ranije upade u džamiju Al-Aqsa i porast nasilja izraelskih doseljenika.

Izraelska vojska je kao odgovor pokrenula operaciju protiv ciljeva Hamasa unutar Pojasa Gaze, koja je poprimila dimenzije neselektivnog bombardovanja civilnih objekata, stambenih zgrada, džamija, crkava, ali i bolnica.

Najmanje 3.785 Palestinaca je ubijeno u izraelskim napadima na Gazu, dok je 1.400 ubijenih u Izraelu.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Federalni hidrometeorološki zavod (FHMZ) izdao je Narandžasto upozorenje na jaki južni i jugozapadni vjetar, povremeni olujni udar i obilne padavine.

Vjatra će biti širom zemlje, a padavine u Hercegovini, zapadnim, jugozapadnim i djelimično centralnim područjima Bosne.

Upozorenje za olujni vjetar je od 19. oktobra od 12 sati do 21. oktobra do 12 sati.

Upozorenje za padavina se odnosi za subotu 21. oktobra, intenzivnije padavine u drugom dijelu dana i tokom noći.

Udari vjetra između 50 i 80, a u višim područjima do 90 km/h. Očekivana količina padavina u navedenim područjima između 40 i 80, lokalno na sjeverozapadu Hercegovine do 100 l/m2. Moguća je pojava urbanih i bujičnih poplava, navodi se u upozorenju FHMZ-a.

Na jučerašnjoj sjednici utvrđen je Prijedlog memoranduma o razumijevanju između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) o uzajamnom izuzeću od zahtjeva za ulaznu vizu.

Zaključivanjem ovog memoranduma državljani Bosne i Hercegovine će biti izuzeti od obveze pribavljanja vize za ulazak u Ujedinjene Arapske Emirate, gdje mogu boraviti do 90 dana u bilo kojem razdoblju оd 180 dana.

Na isti su način državljani Ujedinjenih Arapskih Emirata ranije oslobođeni pribavljanja viza za ulazak, izlazak, tranzit i boravak na teritoriju Bosne i Hercegovine, što je potvrđeno i ovim memorandumom.

Na ovaj način će se državljanima BiH omogućiti jednostavnije i jeftinije putovanje u Ujedinjene Arapske Emirate u turističke i poslovne svrhe.

Prijedlog memoranduma, s Prijedlogom osnova za njegovo zaključivanje i prijedlogom zа odobravanje njegove privremene primjene, bit će dostavljen Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru, a za bh. potpisnika je predložen ministar vanjskih poslova.

Slovenija će suspendovati Schengen i uvesti kontrole na granici s Hrvatskom i Mađarskom, potvrdio je slovenački ministar unutrašnjih poslova Boštjan Poklukar.

Poklukar je obrazložio da je razlog za uvođenja mjera isti kao i u Italiji, porast opasnosti od terorizma i da je slovenački MUP već pripremio obavještenje u skladu sa kodeksom Schengena, koje će Vlada danas odobriti i zatim poslati Evropskoj komisiji.

On je dodao da je o svemu tome juče obavijestio ministre unutrašnjih poslova Mađarske i Hrvatske.

“Vidimo šta se dogodilo u Francuskoj i Belgiji. Slovenija nije izuzetak”, upozorio je Poklukar i dodao da žele preventivno osigurati dodatne provjere na balkanskoj izbjegličkoj ruti.

Slovenski ministar nije želio da otkrije kada će policajci krenuti s kontrolama na granici jer o uvođenju tek treba da razgovara vlada i Evropska komisija.

“Vjerujem da time povećavamo bezbjednost Slovenije, koja je na prvom mjestu. Situacija na Bliskom istoku je komplikovana, moramo učiniti sve što smo dužni učiniti za sigurnost Slovenije”, istakao je Poklukar.

Slovenija je juče podigla ocjenu rizika od terorizma na srednju.

Ministri unutrašnjih poslova država članica EU sastaju se danas u Luksemburgu gdje će razgovarati o stanju u šengenskom prostoru, implikacijama stanja na Bliskom istoku za unutrašnju sigurnost u EU i migracijama.

Stravične fotografije i snimci stižu ovih dana iz Pojasa Gaze. Ubijena djeca, žene, civili… Granatiraju se bolnice i škole…

Gaza je zatvorena za humanitarnu pomoć, a nemaju ni vode, hrane, struje i goriva. Među stanovnicima Gaze su i rođaci Majeda Maaroufa, predsjednika Palestinske zajednice u Bosni i Hercegovini. Kako je kazao, teško je gledati ovo što se dešava u Gazi, nemoćni su dok svijet ne želi da ih čuje.

“Rođen sam kao izbjeglica i Libanu, u izbjegličkom kampu. Moj djed je pobjegao sa sjevera Palestine. I tada je bila ista situacija, gledali smo isti film. I te 1948. godine napadnuti su naši gradovi i sela”, ispričao je Maarouf.

U Gazi se nalazi veliki broj njegovih rođaka.

“Imam veliki broj rodbine u Gazi. Jedan dio je skroz na sjeveru Palestine. Većina je napustila kuće, u dilemi su gdje će. Do prije četiri dana smo bili u kontaktu. Sada jedino možemo primiti poruku gdje kažu da su živi, da je srušena neka kuća, da sljedeća nije sigurna i tako. Kao i ostali ljudi u Gazi, niko nije siguran, pa ni oni. Teška je situacija. Nema riječi kojim se može opisati ono što se tamo dešava. To je zločin. Koriste topove, avijaciju, topove”, ispričao je Maarouf.

Teško mu je kada gleda šta se dešava s njegovim narodom i rođacima.

“Nekad pomaže i plakanje. Nemoćni smo. Kada pričamo kao da vodimo monolog. Svijet ne sluša, neće da čuje, a pričaju o demokraciji, ljudskim pravima, Ženevskoj konvenciji. Šta da radimo? Jedino možemo pružati otpor, to nam je jedino ostalo”, istakao je Maarouf.

Smatra da treba “malo vratiti film unazad, prije 7. oktobra”. Podsjetio je da ubijanja i maltretiranje nisu počeli tada.

“Moramo pružiti otpor. Na Zapadnoj obali svakodnevno ubijaju po dvoje, troje ljudi. Mjesečno imamo oko 90 ubijenih. Imamo oko 7.000 ljudi u izraelskim zatvorima. Neka nam kažu zašto su uhapšeni”, rekao je Maarouf.

Oko 500 ljudi ubijeno je u utorak u izraelskom zračnom napadu na bolnicu al-Ahli Baptist Hospital.

“Žalosno je ovo što se događa u Gazi pred očima cijelog svijeta. Gledamo sada masakr koji se dogodio na bolnicu Al-Ahli. Cijeli svijet je vidio. Sada imamo izraelsku taktiku da Palestinci sami sebe bombarduju. Poslije toga su povukli tu izjavu. Šokirala je i izjava američkog predsjednika Joea Bidena gdje je rekao jedan tim, drugi tim. Čovjek gleda utakmicu. Cijeli, tzv. demokratski svijet, koristi duple standarde kada je 7. oktobra počela hrabra akcija palestinskog otpora. Tada je cijeli svijet stao u zaštitu Izraela. Ja postavljam pitanje: Ko od njih meni može da definira gdje su izraelske granice?”, ispričao je Maarouf.

Istakao je da je “Izrael jedina zemlja koja nema definirane granice”.

“Od koga da se Izrael brani? Situacija je jasna, mi smo narod pod okupacijom, postoji okupator, postoji agresor, a mi želimo slobodu. Ne može svijet pasivno gledati na nas. Naš problem nije samo sa Izraelom, nego i sa stavom američke administracije koja nikada nije bila pošten posrednik, koja i ne može biti posrednik”, pojasnio je Maarouf.

Pozvao je međunarodnu zajednicu da imenuje sudije za ratne zločine i da ispita ko je zločinac u ovoj situaciji.

“Pozivam ih da pošalju međunarodne promatrače, pozivam da poštuju odluke koje su nam nametnuli”, kazao je Maarouf.

Podsjetio je i na zahtjev da se Palestinci sa sjevera Gaze premjeste na jug.

“Smatram da Palestinci trebaju napustiti Gazu, ali gdje da idu, naravno da se vrate na svoje ognjište, na teritoriju okupiranu 1948. godine. Svijet ne zna da je 70 posto stanovnika Gaze pobjeglo 1948. godine sa svojih ranijih ognjišta i da su došli u Gazu kao izbjeglice”, rekao je Maarouf.

Poručio je da Palestinci samo žele slobodu.

“Ne želimo nikoga uništiti”, izjavio je Maarouf.

Podsjetio je i na tekst UN-ove rezolucije 242 koji se odnosi na zahtjev o povlačenju izraelskih snaga s okupiranih područja.

“Jesmo li mi teroristi? Je li problem da palestinski narod već jednom živi u svojoj zemlji i državi i da palestinska djeca imaju svoja prava i žive kao ostala djeca u svijetu. Otvoreno kažem, mir za mir, sigurnost za sigurnost. Niko u regiji neće imati mir ako palestinska djeca nemaju sigurnost”, naglasio je Maarouf.

U nedjelju će u Sarajevu biti održan skup podrške palestinskom narodu koji organizuje Palestinska zajednica u BiH. Skup će biti održana na platou preko puta Vijećnice od 11 do 13 sati.

“Jedan skup će biti u nedjelju u Sarajevu, a drugi u Tuzli. Želimo da svijet čuje naš glas, da čuje glas mira. Tražit ćemo da se poštuju rezolucije u Ujedinjenim nacijama, koje su nam nametnuli, mi to nismo tražili”, dodao je Maarouf.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Početkom narednog mjeseca u punom pogonu bi trebala biti fabrika firme Agromix u Doboju, koju je prije dvije godine preuzeo tešanjski gigant MADI. Ovu informaciju je za BiznisInfo.ba potvrdio Maid Jabandžić, direktor MADI-ja.

Kako saznajemo, fabrika bi trebala biti najveći proizvođač stočne hrane u državi.

– Fabrika bi trebala biti u ponom pogonu narednog mjeseca. Riječ je, pored postojeće, i o potpuno novoj hali od 250 m2, te o novim silosnim kapacitetima koji su prošireni za 20x – otkrio nam je Jabandžić.

Prema njegovim riječima, MADI je kompanija koja je prepoznatljiva kao najveći proizvođač piletine u regionu.

– Budući da našu proizvodnju čini zaokružen proces “od farme do stola”, a s obzirom da Agromix i MADI imaju iste vlasnike potpuno je logično da će Agromix imati ozbiljnog kupca u startu. Imajući u vidu našu ambicioznost siguran sam da će ovaj projekat biti velika stvar kako za naše kompanije tako i za državu – kazao nam je direktor MADI-ja.

Osim za potrebe MADI-ja, hrana će se proizvoditi i za tržište Bosne i Hercegovine. Prema riječima našeg sagovornika, “govorimo o cifri od 20 t/h ili planiranih 100.000 t godišnje”.

– Kada je u pitanju ukupna investicija, riječ je o cifri od cca 19 miliona KM – kazao je Jabandžić za naš portal.

Agromix zapošljava cca 50 uposlenih, a nove investicije prate najmodernije svjetske tokove i s tim u vezi riječ je o potpuno automatizovanim proizvodnim linijama.

– Zbog veoma kompleksne i sveobuhvatne proizvodnje, MADI konstantno investira u modernu tehnologiju, nova vozila, obogaćuje proizvodne procese od farmi matičnih jata do gotovog proizvoda, a ono što našu kompaniju izdvaja i na što smo najviše ponosni su naši uposlenici – zaključuje Jabandžić.

(biznisinfo.ba)

Nakon humanitarne krize izazvane izraelskim ratnim dejstvima u Pojasu Gaze, Upravni odbor Muslimanskog dobrotvornog društva “Merhamet” donio je odluku o pokretanju humanitarne akcije “Pomoć narodu Gaze”.

Akcija će trajati do 16. januara 2024. godine, a provodit će se prikupljanjem novčanih sredstava u svim organizacionim dijelovima HO “Merhamet” MDD u zemlji i inostranstvu.

“Merhamet” je otvorio humanitarni broj telefona 17061. Pozivom na ovaj broj građani mogu donirati dvije KM, saopćeno je iz Merhameta.

Za potrebe ove akcije “Merhamet” je otvorio i namjenski račun:

ZA UPLATE U ZEMLJI:

ASA Banka d.d. Sarajevo

Račun broj:1347201007213718 za uplate u KM

ZA UPLATE IZ INOSTRANSTVA (EUR):

Account with institution: TZBBBA22,

ZIRAATBANK BH DD SARAJEVO, BIH

Beneficiary customer:

1861211200188190

HO MERHAMET MDD

BISTRIK 2, SARAJEVO

BA 391861211200188190

ili

Bank: Deutsche bank AG

Country: Germany

SWIFT/BIC: DEUTDEFF

Account number: 936276510

Pomoć za stanovništvo Gaze prikupljat će se i putem “Merhametovih” humanitarnih kasa u svim većim gradovima Federacije Bosne i Hercegovine. Ovaj dio akcije realizirat će “Merhametove” organizacione jedinice.

Svjetski dan borbe protiv siromaštva BiH je dočekala u siromaštvu.

Tolikom da, prema tvrdnjama stručnjaka, svaka šesta porodica živi ispod apsolutne linije siromaštva, što znači da ti ljudi ne mogu da podmire osnovne egzistencijalne potrebe, odnosno oni najčešće nemaju šta da jedu, nemaju novac da plate struju, vodu ili grijanje, da kupe odjeću...

U Republici Srpskoj u 2022. godini 10.986 građana nije imalo dovoljno prihoda za izdržavanje, dok je 22.320 ljudi bilo u stanju različitih socijalno-zaštitnih potreba, podaci su Republičkog zavoda za statistiku, a kada se u obzir uzme cijela BiH, takvih je na desetine hiljada. Prema podacima Svjetske banke i Ujedinjenih nacija, više od milijardu ljudi na svijetu živi sa manje od jednog dolara dnevno, što je 1,85 KM.

A ako mislite da je tu kraj lošim vijestima, prevarili ste se.

"Prema međunarodnim standardima, skoro polovina djece u BiH živi u siromaštvu, a slobodno možemo reći da u siromaštvu živi i 80 odsto penzionera u zemlji. Posebno zabrinjava to što se broj djece koja žive u teškom siromaštvu povećava", tvrdi Branko Todorović, izvršni direktor Helsinškog odbora za ljudska prava.

Situaciju dodatno pogoršavaju enormna poskupljenja, koja nisu praćena rastom plata i penzija, a da ne govorimo o socijalnim davanjima.

Da je situacija teška, priznaće i oni koji imaju prosječna, ali i nešto bolja primanja za bh. uslove, jer će rijetko ko od njih negirati da ga bar u jednom trenutku nije pogodilo to što ne zna da li će hljeb, mlijeko ili jaja sutra imati istu cijenu.

"Kada pogledamo potrošačke korpe, realne troškove života u BiH, onda će nam to biti jasan pokazatelj da smo jedna od zemalja u Evropi u kojima stanovništvo živi najsiromašnije. Tačnije, svaka šesta porodica u BiH je ispod linije apsolutnog siromaštva. Tu smo zajedno sa Moldavijom", kaže Todorović za "Nezavisne".

Sve navedeno piše i u izvještajima međunarodnih organizacija koje se bave pitanjima siromaštva i životnim standardom, ali, očigledno ne i izvještajima i izjavama nadležnih u BiH, koji, osim što se utrkuju u nacionalnim prepucavanjima te u borbi da dođu do udobnih fotelja, neće da izuste da glad i žeđ ne poznaju vjeru i naciju.

"Od vrha države pa do najnižih nivoa ne vodi se računa o građanima. BiH ima resurse, ali se oni ne koriste. Drugi razlog je enormna korupcija. Ozbiljni podaci pokazuju da vlast i političari godišnje u BiH ukradu, zloupotrijebe ili upropaste na različite načine više od tri milijarde KM. Samo zamislite da taj novac nije 'upropašten', pa ovdje ne bi bilo siromašnih", tvrdi Todorović, koji podsjeća da BiH, kao, uostalom, i druge države, ima obavezu prema građanima da im na neki način obezbijedi zaposlenje, zaradu i život dostojan čovjeka.

"Ako to ne može, onda imaju obavezna socijalna primanja, davanja, prije svega, prema djeci ili onima koji su nemoćni i ne mogu da zarade. Međutim, naša država potpuno ignoriše tu svoju socijalnu ulogu. Ona je svedena na minimum", dodao je Todorović.

Ekonomista Admir Čavalić ističe da ni Federacija BiH niti Republika Srpska nemaju socijalnu kartu, koja bi im dala mnogo jasniji uvid u to kome je pomoć zaista potrebna i ko se nalazi u stanju svakodnevne socijalne potrebe.

On navodi da situacija nije loša samo u vezi s pitanjem apsolutnog siromaštva, već i relativnog, a koje, podsjeća, podrazumijeva upoređivanje stanja sa drugim državama.

"Siromaštvo je jako izraženo i u regionu, dakle Srbiji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Kosovu. A takođe, kada se kompariramo sa članicama EU, vidjećemo da je životni standard kod nas mnogo niži", kaže Čavalić za "Nezavisne novine".

Međutim, ono za šta on smatra da u priči o siromaštvu ne smije biti izostavljeno, pogotovo kada je riječ o prihodima, jeste to što značajan dio bh. ekonomije čini siva ekonomija, pa se podaci često ne poklapaju sa stvarnim stanjem.

"To konkretno znači da se dosta našeg ukupnog dohotka ne identificira kao minimalni formalni dohodak. Sa druge strane, neformalno, građani BiH ostvaruju određene neformalne dohotke, da li kroz rad na crno ili putem inostranstva. Dakle, pri procjeni siromaštva, ovi podaci se ne uzimaju u obzir", pojašnjava Čavalić.

Dodaje da je u BiH karakteristično i to što troškovi nisu isti od grada do grada.

"Troškovi života su mnogo skuplji u Sarajevu, nego u nekoj manjoj opštini. A građani sve više idu ka urbanim mjestima i tako im se povećavaju troškovi", rekao je on.

Ovom problematikom nedavno se bavio i sajt "Numbeo", koji je objavio koliko novca je potrebno četvoročlanoj porodici za život u većem gradu u BiH, a koliko pojedincu.

Tako procjene kažu da četvoročlana porodica u Sarajevu, bez najma stana, treba da izdvoji 3.783 KM, a pojedinac 1.127 KM. Na drugom mjestu je Mostar, u kome je porodici od četiri člana potrebno 3.746 KM, a pojedincu 1.101. Slijedi Banjaluka, gdje troškovi na mjesečnom nivou iznose 3.729 KM, a pojedinca 1.104 KM.

Na četvrtom mjestu je Bijeljina, gdje procijenjeni mjesečni troškovi za četvoročlanu porodicu iznose 3.647 maraka, dok je pojedincu potrebno 1.066 KM.

(N.N.)