Hifa-Oil Grupacija sa svim kompanijama-članicama i ove godine učestvuje na 17. Međunarodnom sajmu privrede Tešanj-BiH 2023, jednoj od najznačajnijih privrednih manifestacija u našoj zemlji.

Među skoro 500 kompanija iz zemlje i inostranstva predstavljaju svoj proces tranzicije i kretanja u novom smjeru praveći zaokret ka održivom razvoju. Osnivanjem sektora Euro Solar i novih kompanija započelo se s realizacijom dugogodišnje vizije koja prati promjene i smjer budućih kretanja energetskog sektora u BiH i svijetu.

Venan Hadžiselimović, generalni direktor HIFA-OIL grupe je u razgovoru za Akta.ba kazao da je ovo do sad najveća manifestacija koja se održala u zadnjih nekoliko godina.

"Danas ovdje imamo preko 500 izlagača, a Udruženje Biznis centar Jelah se zaista potrudilo da napravi vrhunsku manifestaciju na kojoj se susreću poslovni ljudi, na kojoj se dogovaraju novi sastanci, novi poslovni angažmani. Posebno me raduje činjenica da su i prije sajma sklopljeni određeni angažmani", naglasio je Hadžiselimović.

Sve kompanije-članice Grupacije predstavljaju svaka u svom segmentu liderske kompanije odnosno kompanije koje uspješno napreduju ka toj pozicjii kako na BiH tako i na inostranom tržištu. Zajedničkim nastupom na sajmu, ali i udruženim djelovanjem svih ovih kompanija na tržištima BiH i Evrope, Grupacija Hifa-Oil doprinosi i jačanju domaće privrede, kao i promociji naše države.

Kako je poručeno iz ove kompanije tešanjska privreda kroz ovaj sajam i kroz snažan poduzetnički karakter njenih predstavnika nastoji potencirati potrebu jačanja zajedništva i ekonomskog razvoja kao jedinog načina za izgradnju snažne i perspektivne Bosne i Hercegovine.

(akta.ba)

Izvršni odbor Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) je 30. avgusta zaključio konsultacije prema članu IV1 sa Bosnom i Hercegovinom te zatražio je da se obustavi povećanje plaća i penzija, a kako bi se zaustavila inflacija.​

"Rat Rusije u Ukrajini i dalje stvara značajne poteškoće za evropsku ekonomiju, što ima posljedice za BiH. Štaviše, očekuje se da će globalno pooštravanje finansijskih uvjeta opteretiti ekonomske aktivnosti u zemlji. Iako su sve nove vlade formirane nakon izbora 2022. godine, političke tenzije i dalje ometaju ekonomsku politiku i reforme. Status zemlje kandidata za članstvo u Evropskoj uniji, koji je BiH dobila u decembru/prosincu 2022. godine, još nije doveo do reformskog zamaha", navodi se u izvještaju.

NEGATIVNI RIZICI

Ekonomski rast je pao sa 7,4 posto u 2021. na 3,9 posto u 2022. godini i očekuje se da će dalje padati do nivoa od 2 posto ove godine zbog slabije domaće i vanjske potražnje. Inflacija je dosegla vrhunac od 17,4 posto u oktobru/listopadu 2022. godine i od tada kontinuirano pada ali je i dalje povišena. U skladu sa smanjenjem cijena hrane i energije na međunarodnom nivou, očekuje se da će prosječna inflacija pasti na 6 posto u 2023. godini.

Prisutni su visoki negativni rizici, koji uključuju moguće naglo ekonomsko usporavanje u Evropi, intenziviranje političkih napetosti na domaćem planu, te realizaciju finansijskih rizika.

Fiskalna pozicija je poboljšana u 2022. godini i ukupni fiskalni suficit je porastao na 0,9 posto BDP-a sa 0,6 posto u 2021. godini. Nagli porast tekuće potrošnje zbog mjera za ublažavanje krize izazvane porastom troškova života popraćen je manjim povećanjem kapitalne potrošnje. Ukupni dug vlade pao je ispod 30 posto BDP-a u 2022. godini takođe zbog sporijeg povlačenja sredstava i implementacije projekata. Sa rashodima koji rastu brže od prihoda, očekuje se da će fiskalni bilans preći u deficit od 1,5 posto BDP-a u 2023. godini. Potrebe za finansiranjem narasle su u 2023. godini zbog velike otplate duga.

Izvršni direktori su istakli da je nakon oporavka u 2021. godini rast u Bosni i Hercegovini usporen dok je inflacija, iako u opadanju, i dalje povišena. Uzimajući u obzir kontinuiran visoki rizik i neizvjesnost u vezi ekonomskih izgleda, direktori naglašavaju potrebu za odlučnim politikama i reformskim naporima za jačanje makroekonomske stabilnosti i poticanja srednjoročnog rasta. U tom kontekstu, oni naglašavaju važnost većeg političkog konsenzusa i apeliraju da se kandidatski status za EU iskoristi u svrhu promoviranja neophodnih reformi. Jačanje provedbe preporuka MMF-a uz podršku putem izgradnje kapaciteta takođe će biti važno.

OGRANIČITI FISKALNU EKSPANZIJU

Direktori su potcrtali potrebu da se ograniči fiskalna ekspanzija s ciljem obuzdavanja inflatornih pritisaka, uzimajući u obzir ograničene instrumente monetarne politike, te smanjenja pritiska zbog potreba za finansiranjem. Da bi se ojačala fiskalna održivost, direktori su apelirali na vlasti da dodatno ograniče tekuću potrošnju, uključujući i putem ograničavanja potrošnje na plate u javnom sektoru, boljeg usmjeravanja socijalne potrošnje, poticanja javnih investicija i unapređenja naplate prihoda. Takođe su istakli da će investicije u infrastrukturu, zelenu energiju i digitalizaciju, podržane reformama u upravljanju javnim finansijama, pomoći u poticanju održivog razvoja.

Direktori su pozdravili korake koje su vlasti pravovremeno poduzele da bi ojačale aranžman valutnog odbora, koji je do sada dobro služio zemlji. Oni su savjetovali vlastima da dozvole povećanje kamatnih stopa u odgovoru na uvjete na tržištu, uz istovremeno poduzimanje mjera za očuvanje finansijske stabilnosti. Direktori su takođe apelirali da se ne prihvataju pozivi Centralnoj banci da finansira entitetske budžete ili da kreditira privatni sektor. Centralna banka bi trebala dodatno povećati stope naknade za rezerve banaka da bi smanjila razliku u kamatnoj stopi u odnosu na eurozonu i smanjila rizik za odliv kapitala. Direktori su naglasili da agencije za bankarstvo trebaju ukinuti mjere koje narušavaju kamatne stope, te da trebaju ojačati praćenje i pripravnost za krizu, uključujući i putem strogog i pravovremenog provođenja svih prudencijalnih i korektivnih mjera. Naglasili su potrebu za unapređenjem razmjene informacija i uspostavljanjem fonda za finansijsku stabilnost za cijelu zemlju da bi se olakšalo restrukturiranje banaka i osigurala likvidnost u izuzetnim slučajevima.

HITNO USVAJANJE ZAKONA O PRANJU NOVCA

Direktori su naglasili važnost strukturalnih reformi da bi se ubrzao rast, promovirala zelena i digitalna tranzicija i podigao životni standard. Pozvali su na ubrzanje reformi u upravljanju i apelirali su na vlasti da zatraže MMF-ovu dijagnostičku procjenu upravljanja s ciljem pružanja pomoći u identifikaciji ključnih slabosti i uspostavljanju prioriteta u reformama. Direktori takođe apeliraju na vlasti da hitno usvoje novi zakon o sprečavanju pranja novca i da prioritetno implementiraju zakonski okvir za sprečavanje korupcije. Kontinuirani napori u pravcu jačanja transparentnosti i nadzora nad javnim preduzećima i dalje su važni. Po pitanju klimatskih promjena, preporučili su jačanje napora u pravcu dekarbonizacije privrede, povezivanje tržišta električnom energijom sa tržištem EU, i prelazak na obnovljive izvore energije.

(akta.ba)

Nije mala stvar organizovati 17 puta sajam, to mogu samo odlučni i uporni ljudi i zajednice - istakao je u svom prigodnom govoru na otvaranju 17. međunarodnog sajma privrede Tešanj – BiH 2023 načelnik te općine Suad Huskić, koji je dodao kako mu se čini da su već ove godine pokazali i da su “punoljetni”.

Čestitao je organizatorima, Udruženju privrednika "Biznis centar“ Jelah-Tešanj, zahvalio učesnicima, zemlji partneru Republici Mađarskoj i gradu partneru Živinicama, ali i svima koji su prethodnih 16 godina radili na organizaciji ovog sajma “ulažući vrijeme, novac i trud u razvoj bh. ekonomije”.

"Sajmovi su bitan dio poslovnog ambijenta, a Tešanj ovogodišnji sajam dočekuje sa pozitivnim ambijentom. Porastao nam je broj stanovnika od popisa 2013. godine; među 10 smo općina u Bosni i Hercegovini u kojima je više rođenih nego umrlih; prvi smo u Federaciji BiH po broju učenika u osnovnim školama", dakle imamo najmlađe stanovništvo.

Poboljšvali su se i ekonomski partneri pa možemo reći da imamo 2.817 poslovnih subjekata, sa oko 14.000 radnih mjesta u Tešnju - ukupnim prometom fiskalnih uređaja oko dvije milijarde KM i sa oko 550 miliona KM izvoza u prošloj godini- kazao je Huskić.

Naglasio je da imaju dobar poslovni ambijent sa solidnom infrastrukturom i velikim potencijalom za budućnost.

"Javni sektor je ekonomičan i efikasan, sa jasnom političkom institucionalnom i finansijskom stabilnošću", kazao je Huskić.

Međutim, dodao je, imaju jasnu viziju da i aktuelno povoljno stanje i ekonomske trendove poboljšaju u budućnosti, odnosno da taj grad ulazi u “novu razvojnu fazu”.

Završetak nove trafo stanice, vrijednosti 7,5 miliona KM, izgradnja bunara za nove količine vode…Posebno želim naglasiti činjenicu potpisivanja ugovora i početak radova na trasi Koridora Vc od 16 kilometara kroz Tešanj. Vrijednost svih radova, sa eksproprijacijom, je oko 900 miliona KM.

"Svakodnevno stotine radnih mašina gradi glavnu saobraćajnicu kroz BiH, a ta glavna saobraćajnica će upravo prolaziti krot Tešanj pored industrijskih zona. U skoroj budućnosti, od centra Tešnja do petlje Briješće u Sarajevu imat ćemo 131 km; do Zagreba 254, a do Beograda 253 kilometra", istakao je Huskić.

Tešanj već korača, podvukao je, energetsku tranziciju, pa će na kraju naredne godine imati oko 400 solarnih elektrana, instalirane snage 17 megawata ili 70 posto električne energije koju Tešanj troši za svih 14.000 radnih mjesta i za oko 44.000 stanovnika”.

Javni sektor u Tešnju, Općina, ima svoj put razvoja i respektabilne rezultate: Usvojili smo novu Strategiju razvoja, radimo na novom prostornom planu. Kao što sam rekao, i stojim iza tih riječi, imamo najekonomičniju administraciju. To jeste, najmanji broj zaposlenih prema broju stanovnika.

Zajedno sa USAID-om dio smo inovativnog projekta E-uprave. Razvijen je softver i nakon što Zeničko-dobojski kanton i FBiH izmijene dva zakona, u Tešnju bi se mogla izdati prava elektronska građevinska dozvola u BiH. U oktobru ćemo, putem Tešanjske razvojne agencije, otvoriti TECH LAB, ako dio strategije razvoja i pripremat ćemo Tešanj za novo tehnološko doba- najavio- je Huskić.

Naglasio je kako znaju šta da rade i kuda idu- kako u javnom tako i u privatnom sektoru, odnosno zanju šta rade i šta očekuju od drugih. Prije svega, za budućnost Tešnja i cijele BiH, potrebna je “politička stabilnost, a svađe, psovke, populizam, rastave…neće donijeti nikome dobro.

"Izazivanje nemira ili straha- daljnje podjele ili usitnjavanje, značit će daljnji odlazak mladih i gubitak svih nas. Imamo tešku prošlost, iz koje nosimo brojne rane, ali iz njih trebamo na pravilan način učiti i raditi dalje. Imamo državu iz koje odlaze ljudi. Imamo brojne izazove vremena, kojima trebamo ići u susret", naglasio je Huskić.

(akta.ba)

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Služba za odnose sa javnošću i informisanje kupaca Podružnice“ Elektrodistribucija” Zenica, obavještava kupce da će dana 29.09.2023.(petak) zbog planskih radova na elektroenergetskim objektima bez električne energije biti sljedeća područja
ZE-DO kantona:

- PJD Tešanj
1.Trafo područje Jelah škola br.1100, od 08:30 do 14:00 sati
2.Trafo područje Zidana Jelah br.1101, od 13:00 do 16:00 sati

Za sve informacije kupci se mogu obratiti Službi za odnose sa javnošću i informisanje kupaca:
- područje ZE-DO kantona na broj telefona 080 020 132

Premijer Sjeverne Makedonije Dimitar Kovačevski izjavio je da se popis proizvoda s oznakom "Garantirana cijena" proširuje te najavio da će od danas biti snižene i cijene bezalkoholnih pića, gazirane i negazirane vode i piva, kao i dodatno voća i povrća.

"Odlukom Vlade na listu 'garantirana cijena' ulaze i bezalkoholna pića, gazirana i negazirana voda i pivo. Donijeli smo i novu odluku za sniženje marže za voće i povrće, čime će se dodatno sniziti cijene tih proizvoda do 30 posto", rekao je Kovačevski na konferenciji za novinare, a prenosi agencija Beta.

Istaknuo je da su se programu "Garantirana cijena" društveno odgovorno i samoinicijativno priključili proizvođači bezalkoholnih pića i vode.

Vlada Sjeverne Makedonije je na sjednici u utorak, na prijedlog Ministarstva ekonomije, donijela nove odluke o snižavanju cijena u trgovini na veliko i malo svijetlog piva i lager piva, gaziranih i negaziranih pića, s izuzetkom energetskih pića, mineralne gazirane i negazirane prirodne izvorske vode", rekao je Kovačevski.

Tom odlukom se najviše cijene tih proizvoda utvrđuju na razini od 19. rujna, umanjenom za 10 posto u trgovini na veliko.

Trgovci na malo su dužni da utvrde cijene i da ih jasno obilježe natpisom "Garantirana cijena". Te cijene će važiti do 30. studenoga.

Vlada je također odredila najviše trgovačke profitne marže na sveže voće i povrće, u trgovini na veliko na 10 posto, a u trgovini na malo na 15 posto.

"Ovim očekujemo pad cijene voća i povrća za oko 30 posto. Pred nama su odluke o smanjenju uvoznih dažbina na sviježe povrće, rižu, naranče, limun, mandarine, kao i smanjenje carina na mliječne proizvode sa sadržajem masti preko 10 posto", rekao je premijer Sjeverne Makedonije.

Vlada je 19. rujna već omogućila da 50 proizvoda u 24 kategorije pekarske, mliječne i mesne industrije pojeftine za najmanje 10 posto u odnosu na cijenu koju su imali 1. kolovoza.

(akta.ba)

Odliv radne snage iz Bosne i Hercegovine, otvara i pitanje stvaranja pretpostavki za zapošljavanje migranata iz drugih zemalja, u skladu s potrebama poslodavaca. Međunarodna organizacija za migracije organizirala je u Sarajevu Konferenciju za medije: „Prepoznajemo potencijal radnih migracija u BiH: Dokazi i naredni koraci“. Na inicijativu IOM-a kreirana je studija - koja je danas predstavljena a odnosi se na stavove poslodavaca o integraciji migranata na tržište rada u BiH. Radi se o istraživanju kojim je obuhvaćeno 60 kompanija iz BiH, 45 iz Federacije BiH i 15 iz Republike Srpske.

Studija rađena ove godine obuhvatila je tri ključna sektora koja su u nekom preliminarnom istraživanju pokazala veću potrebu za zapošljavanjem migranata, to su sektor građevine, poljoprivrede i turizam i usluge. Ključni nalazi studije pokazuju kako je čak 67 posto poslodavaca u BiH, zainteresirano za zapošljavanje radnika migranata, kao i da 65 posto njih treba podršku nadležnih tijela za njihovo zapošljavanje.

"Ono što su rezultati pokazali je da ćemo u narednih pet godina vjerovatno trebati preko dvadeset hiljada stranih radnika. Ne samo u ova tri sektora, već se tu javljaju i sektori drvne industrije, hemije i hemijskih prerađevina itd.”, kazala je Maja Savić-Bojanić, Univerzitet „Sarajevska škola za nauku i tehnologiju.

Iako će na kraju dana odluka biti na svakom poslodavcu, prednosti i mane prilikom odlučivanja lako je odvagnuti na prvi pogled. Dacić, poslodavac ističe da su već 2007. godine pokušali dovesti radnu snagu odnosno ljude iz Kine kako bi radili kod njih u Prnjavoru, kaže da ovaj izazov već dugo godina traje.

"Trenutno dvadeset kolega iz Bangladeša zapošljavamo i oni nikome nisu oduzeli radno mjesto, Oni su samo pod znacima navoda zamijenili domaću radnu snagu koje je otišla u Austriju Njemačku i da budemo jasni oni nas ne koštaju ništa manje oni dobiju minimalno minimalac plaćamo im smjestaj porez i doprinose", naveo je Edin Dacić, vlasnik fabrike namještaja.

Angažman ministarstva orijentiran je na zadržavanje mladih u zemlji, kazao je Delić i najavio Zakon o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba. A u vezi sa zapošljavanjem migranata ističe da je nužno uskladiti legislativu, budući da je zapošljavanje stranaca na državnom nivou i u nadležnosti tri ministarstva.

"Ono što je stav Ministarstva rada i socijalne politike FBiH jeste da ne smijemo zapošljavati ljude izvana, ukoliko imamo domaći potencijal", kazao je Adnan Delić, federalni ministar rada i socijalne politike.

Migranti dolaze na mjesta gdje nedostaje radne snage

Zlatan Klokić, ministar za evropske integracije i međunarodnu saradnju RS smatra da upravo ulazak u EU treba da bude šansa kada se radi o radnoj snazi.

"A sve kako bi našim ljudima koji su veoma značajni u dijaspori i na tržištu rada zapadnih zemalja omogućili povratak u BiH", dodao je.

Šefica misije IOM-a Laura Lungarotti ovo vidi kao priliku da se sagledaju različiti aspekti radnih migracija, istraži ova dimenzija, odnosno sagleda socio-ekonomska uloga migranata kada se radi o društvu i privredi BiH.

"Želimo na jedan sistematičan način organizirati politike kao i legislativu vezano za zapošljavanje migranata, kako bi njihovo zapošljavanje bilo dobro za zemlju ali također i sigurno, i pouzdano za njih same", rekla je šefica misije IOM-a.

Dok je na sceni odlazak radno sposobnog stanovništva iz Bosne i Hercegovine, migranti dolaze na mjesta gdje nedostaje radne snage u našoj zemlji. Domaće tržište ne može da ponudi dovoljan broj radnika da popuni prvenstveno – navedena tri sektora, razlog je osim toga, nepotizam pri zapošljavanju ali i mnogo bolja ponuda za visokokvalifikovane radnike na tržištima Evropske unije.

(N1)

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Međunarodni sajam privrede Tešanj – BiH 2023., na kojem je ove godine zemlja partner Republika Mađarska, a grad partner Živinice, počinje danas i trajat će do 30. septembra.

Prema najavi organizatora, sajam bi uz državnog sekretara za sigurnosnu politiku i energetsku sigurnost mađarskog Ministarstva vanjskih poslova Petera Sztaraya, svečano trebao otvoriti i predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić, federalni premijer Nermin Nikšić, kantonalna premijerka Zeničko-dobojskog kantona Amra Mehmedić te predsjednica Udruženja privrednika “Biznis centar“ Jelah-Tešanj Saća Prnjavorac.

-Centralna tema ovogodišnjeg 17. sajma bit će ‘Obnovljivi izvori energije – energetska efikasnost’, a ove ćemo godine imati više od 500 izlagača iz 16 zemalja, koje će na lokalitetu preduzeća ‘Kamelia’ d.o.o. Matuzići izložiti svoje proizvode na 6.000 kvadratnih metara zatvorenog te preko 15.000 kvadratnih metara otvorenog izložbenog prostora – kazao je Semir Kantić, predsjednik Organizacionog odbora ovogodišnjeg sajma te potpredsjednik Udruženja privrednika “Biznis centar“ Jelah-Tešanj, inače organizator tešanjskog sajma.

Navodi kako su organizacijom i brojem učesnika opravdali status međunarodnog sajma te da će, uz kolektivnu izložbu privrednika iz Republike Mađarske, kolektivno nastupiti i privrednici koje je odabralo Ministarstvo privrede ZDK-a.

Održivi razvoj i energetska tranzicija nametnuli su se za centralnu temu ovogodišnjeg sajma temu “Obnovljivi izvori energije – energetska efikasnost”, u sklopu koje će biti održana i panel diskusija na aktuelne teme zelene tranzicije te obnovljivih izvora energije.