Presudu bivšem komandantu Vojske Republike Srpske (VRS) generalu Ratku Mladiću, kojeg optužnica tereti za najteže ratne zločine, uključujući i genocid, počinjene na teritoriji Bosne i Hercegovine devedesetih godina prošlog stoljeća, danas će izreći Sudsko vijeće Haškog tribunala kojeg čine Alphons Orie (predsjedavajući) te Christoph Flügge i Bakone Justice Moloto (članovi Vijeća).

Predsjedavajući Vijeća Orie, prije nego je 2001. godine postao sudac Haškog suda, bio je branitelj prvog haškog pritvorenika Duška Tadića, bivšeg stražara VRS u logorima Omarska i Trnopolje, koji je bio i pripadnik vojske koja je izvela napade na Prijedor.

Orie se iz slučaja povukao 1997. godine i to neposredno prije izricanja presude Tadiću. Tadić je značajan i po tome što je 1997. postao prva osoba osuđena pred Međunarodnim sudom za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY) i to na 20 godina zatvora.

Sudac koji bi danas trebao pročitati presudu Mladiću saslušao je i bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića kada se pojavio na Sudu 2008. godine, ali je uklonjen s tog slučaja, jer je sudio Karadžićevom bliskom saradniku Momčilu Krajišniku. Krajišnik je 2006. godine proglašen krivim za istrebljenje, ubistva, progone na rasnoj i vjerskoj osnovi, deportacije i nečovječno postupanje, kao i za zločine protiv čovječnosti, ali ne i za genocid.

Orie je poznat po tome da izriče najviše osuđujuće presude. Sudsko vijeće u kome je bio ovaj holandski sudac Momčila Krajišnika osudilo je na 27 godina zatvora, ali je žalbeno vijeće tu kaznu smanjilo na 20 godina. Milana Babića, ratnog lidera hrvatskih Srba, koji je priznao krivnju, sudsko vijeće čiji je član također bio Orie, osudilo je na 13 godina zatvora.

Sudio je ratnom zločincu iz Brčkog Ranku Češiću, bivšem srpskom policajcu koji je priznao zločine. Orie je bio u vijeću koje mu je izreklo kaznu od 18 godina zatvora za mučenje, silovanje i ubistva bošnjačkih i hrvatskih zatvorenika u logoru Luka 1992. godine.

Potkomandira vojne policije i vođu paravojske u Foči Dragana Zelenovića Orie je osudio na 15 godina zatvora zbog višestrukih slučajeva silovanja, kao i za organiziranje grupnog silovanja i učešće u njemu, te za odvođenje žena na lokacije na kojima je činjeno seksualno zlostavljanje i mučenje.

Jednog od trojice oficira Jugoslovenske narodne armije (JNA) optuženih za napad na Dubrovnik, Miodraga Jokića, koji je priznao krivnju, vijeće u kome je bio sudac Orie osudilo je na sedam godina zatvora.

Orie je vodio suđenje generalu Stanislavu Galiću, koji je optužen za granatiranje Sarajeva, a osuđen je na 20 godina zatvora. Žalbeno vijeće suda je ipak zaključilo da je ta kazna preniska, pa mu je odredilo kaznu doživotnog zatvora.

Član Sudskog vijeća iz Južnoafričke Republike Bakone Justice Moloto sudio je bivšem načelniku Generalštaba Vojske Jugoslavije Momčilu Perišiću, koji je 2011. godine osuđen na 27 godina zatvora zbog zločina protiv čovječnosti, pomaganje opsade Sarajeva i pokolja u Srebrenici te nekažnjavanja raketiranja Zagreba. Perišić je u žalbenom postupku 28. februara 2013. godine oslobođen krivnje po svim tačkama optužnice i pušten na slobodu.

Sudac Christoph Flügge sudio je nekada najbližem Mladićevom saradniku i oficiru za sigurnost Zdravku Tolimiru kojeg je 2012. godine Sud proglasio krivim, između ostaloga, za genocid i ratne zločine. Za ova nedjela osuđen je na doživotni zatvor.

Flügge je prije nekoliko godina otvoreno preispitivao genocid u Srebrenici, a potom je zatraženo iz BiH, Kanade i Sjedinjenih Američkih Država da se pod hitno izuzme iz slučaja Radovana Karadžića i svakog drugog u kome su predmet zločini u BiH.

To se dogodilo nakon njegovog intervjua u kojem je njemački sudac ustvrdio da je termin “genocid” koji definira zločine, nepotreban i da bi bilo bolje da se koristi termin „masovno ubistvo“. Sudac je poslije toga premješten iz sudskog procesa Karadžiću.

Ova trojica sudaca izreći će danas, u 10.00 sati, prvostepenu presudu Ratku Mladiću kojeg optužnica tereti za ratne zločine počinjene na teritoriji BiH tokom 1992. do 1995. godine. Mladić je uhapšen 26. maja 2011. godine u Lazarevu, nakon godina skrivanja, a u Haag je izručen 31. maja.

(Fena)

Bivši potpredsjednik Zimbabvea Emmerson Mnangagwa u srijedu će položiti zakletvu kao šef države, saopćio je sekretar vladajuće stranke ZANU-PF Patrick Chinamasa nakon što je dosadašnji predsjednik Robert Mugabe podnio ostavku.

Šef zastupničke grupe ZANU-PF Lavmor Matuke rekao je za Reuters da će Mnangagwa položiti zakletvu unutar 48 sati od Mugabeove ostavke i da će ostati na mjestu predsjednika Zimbabvea do isteka Mugabeovog mandata, do sljedećih izbora, koji moraju biti održani do septembra 2018.

Mugabe (93) u utorak je podnio ostavku Parlamentu.

On je, kako prenosi AP, izjavio da ostavku podnosi "odmah i dobrovoljno" kako bi imao "lagani prenos moći" nakon 37 godina vladavine.

Ostavku je, kako se navodi, podnio pismeno, a pismo je pročitano pred zastupnicima u Parlamentu, koji su tu informaciju dočekali s oduševljenjem.

'Krokodil' na čelu zemlje
Mugabe je optužen da je, između ostalog, dopustio svojoj supruzi da uzurpira ustavnu moć.

Njegova ostavka uslijedila je sedmicu nakon što je vojska preuzela vlast. Mugabe je ranije razljutio narod otpuštanjem svog dugogodišnjeg zamjenika.

Emmerson Mnangagwa, nemilosrdni politički operativac, zamijenit će Mugabea na čelu Zimbabvea, ali mnogi se pitaju je li on stvarno promjena koja treba državi.

Mnangagwu zovu "Ngwenya" ("Krokodil") zbog političke lukavosti i bezobzirnosti, prenose agencije.

Vodeće palestinske političke frakcije počele su razgovore u Kairu, u cilju nastavka napora na pomirenju, uključujući formiranje vlade nacionalnog jedinstva, javlja AFP.

Predstavnici 13 političkih stranaka nalaze se na sastancima u egipatskoj prijestolnici, za koje se očekuje da će potrajati tri dana, tvrde sudionici.

Ujedinjeni narodi priopćili su kako se "ne smije dozvoliti da propadnu" napori na pomirenju ili bi mogao izbiti novi krug nasilja s Izraelom.

Bez izbora posljednjih 10 godina
Jameel Mezher, viosoki dužnosnik Narodnog fronta za oslobođenje Palestine, koji prisustvuje razgovorima iza zatvorenih vrata, potvrdio je za AFP da su sastanci počeli, ne pružajući druge detalje.

Dvije najveće stranke - Fatah i Hamas - potpisale su sporazum o pomirenju 12. listopada uz egipatsko posredovanje, na osnovu koga bi Hamas trebao predati vlast u Pojasu Gaze do 1. prosinca.

Očekuje se da u okviru sporazuma Fatah i Hamas, ali i ostale manje stranke, raspravljaju o nekoliko pitanja u Kairu, među kojima su formiranje vlade nacionalnog jedinstva i održavanje izbora.

Nije bilo palestinskih parlamentarnih izbora otkako je Hamas od Fataha preuzeo kontrolu nad Gazom prije 10 godina. Fatah dominira palestinskim vlastima na Zapadnoj obali, koja je pod izraelskom okupacijom, javlja AFP.

Palestinci i međunarodne sile nadaju se da bi provedba sporazuma o nacionalnom jedinstvu mogla ublažiti patnje dva milijuna stanovnika Gaze, koji pate od teškog siromaštva i nezaposlenosti.

Izraelska blokada Pojasa Gaze
Izrael već desetljećima održava blokadu Gaze, dok je Egipat posljednjih godina uglavnom zatvorio granice s tom enklavom.

Podjele između palestinskih frakcija također se navode kao jedna od najvećih prepreka konstruktivnim mirovnim pregovorima s Izraelcima.

Raniji pokušaji palestinskog pomirenja su propali.

(Al Jazeera)

Danas će u našoj zemlji preovladavati sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Prije podne u Hercegovini i na zapadu Bosne pretežno oblačno. Vjetar, uglavnom, slab do umjeren južni i jugozapadni. Dnevne temperature od 9 do 15 °C. 

U četvratk 23.11.2017., sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Poslije podne u Hercegovini i na zapadu Bosne pretežno oblačno vrijeme. U jutarnjim satima po kotlinama Bosne je moguća magla. Vjetar u Bosni slab jugozapadni, a u Hercegovini, uglavnom, slaba bura. Jutarnje temperature od -1 do 5, na jugu od 4 do 9, a dnevne od 9 do 15 °C.

U petak 24.11.2017., u većem dijelu naše zemlje sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. U jutarnjim satima po kotlinama Bosne je moguća magla. Jutarnje temperature od 1 do 7, na jugu od 6 do 9, a dnevne od 10 do 16 °C.

U subotu 25.11.2017., prije podne umjereno do pretežno oblačno, a poslije podne pretežno oblačno vrijeme. Jutarnje temperature od 1 do 7, na jugu od 6 do 9, a dnevne od 9 do 15 °C.

U nedjelju 26.11.2017., pretežno oblačno vrijeme sa kišom. Prije podne snijeg ili susnježica se očekuju na sjeverozapadu Bosne, a do kraja dana ili u večernjim satima i u nizimam centralne, istočne i zapadne Bosne. Visina novog snježnog pokrivača od 1 do 5, lokalno do 10 cm. Jutarnje temperature od 3 do 9, na jugu do 11, a dnevne od 6 do 11, na jugu od 10 do 14 °C. Tokom poslijepodneva i u večernjim satima pad temperature zraka.

Ministar za obrazovanje, nauku, kulturu i sport ZDK Mensur Sinanović posjetio je danas općinu Tešanj i u okviru radne posjete, u društvu Općinskog načelnika Suada Huskića, posjetio osnovne škole u Jablanici i Tešnju.
Sredstvima Vlade ZDK u OŠ Gazi Ferhad-beg Jablanica u toku je realizacija projekta toplifikacije, dok se u OŠ Huso Hodžić radi na sanaciji mokrog čvora u školskoj sali.

Vlada ZDK finansira nekoliko projekata kada su u pitanju škole na području općine Tešanj, između ostalih i projekat toplifikacije škole u Jablanici i sanaciju mokrog čvora u OŠ Huso Hodžić. Posebno želim naglasiti dobru saradnju sa Općinom Tešanj koja je uključena u većinu ovih projekata, a u projektima učestvuju i građani, i to može poslužiti kao dobar primjer drugim lokalnim sredinama, kazao je Ministar za obrazovanje, nauku, kulturu i sport ZDK Mensur Sinanović.

Općina Tešanj je isfinansirala projektnu dokumentaciju utopljavanja škola za škole koje to nisu imale. Želja nam je da bar jedna škola i sljedeće godine dobije novu fasadu, kazao je Općinski načelnik Suad Huskić.

Cilj današnje posjete je bio da se na terenu vidi kako napreduju radovi koji bi trebali biti završeni do kraja decembra.

Ljubiteljima Mućki vrlo dobro poznata žuta trokolica koju je u humorističnoj seriji vozio lik Del Boya Trottera kojeg je utjelovio David Jason prodana je na aukciji za duplo veću cijenu u odnosu na onu koju je njen dosadašnji vlasnik očekivao.

Reliant Regal iz 1968. godine novi je vlasnik kupio za iznos od 42,000 funti, javlja Daily Mirror podsjećajući da je automobil kupljen od strane BBC-ja korišten u epizodi “If They Could See Us Now”.

Jasno, na žutoj se trokolici ističe Trotters Independent Traders logo, a njena je unutrašnjost ukrašena uzorkom tigrove kože.

Dosadašnji vlasnik automobil je kupio po završetku snimanja serije i čuvao ga do prošlog vikenda kada se očekivalo da će trokolica pronaći novog vlasnika ali ne za cijenu veću od 20,000 funti.

Dapače, očekivalo se da će biti prodana za 15,000 funti, potvrdila je aukcijska kuća koja je posao obavila.

Kroz sve godine snimanja Mućki korišteno je više žutih trokolica. Ova nedavno prodana prešla je nešto više od 115,000 kilometara.

(Fokus)

Ove godine, u subotu 18. studenog, u Vukovaru se obilježava 26. obljetnica pada tog grada pod okupacijske snage paravojnih srpskih formacija i ostataka tadašnje Jugoslavenske narodne armije (JNA). Dan sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine održava se od 13. do 20. studenoga, a središnji događaj je Kolona sjećanja 18. studenoga, javlja Anadolu Agency (AA).

Kao i svake godine, od mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, u tom gradu koji nosi i naziv Grad Heroj, u Koloni sjećanja, pod sloganom „Vukovar-mjesto posebnog pijeteta“, desecima tisuća ljudi pridružit će se državni vrh predvođen predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović i premijerom Andrejom Plenkovićem.

Kolona sačinjena od hrvatskih branitelja i gostiju iz svih dijelova zemlje i iz inozemstva koja kreće iz Vukovarske bolnice, prolazi kroz grad i pristiže na Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata gdje državna izaslanstva polažu vijence i pale svijeće u znak zahvalnosti žrtvama Vukovara.

Prošle, 2016. godine, na 25. godišnjicu, u Koloni sjećanja bilo je gotovo 100.000 ljudi.

- Vodotoranj kao simbol otpora -

Vukovar je pao pod okupaciju 18. studenog 1991. nakon tromjesečne otpora hrvatskih branitelja, većinom Vukovaraca i stanovnika okolnih mjesta, ali i branitelja iz svih dijelova zemlje, nakon dugotrajnog granatiranja, raketiranja i bombardiranja iz zraka, koja su Vukovar sravnila sa zemljom. Upravo je zato Vukovar postao simbol otporau Domovinskom ratu u Hrvatskoj, a u bici za grad poginulo je između 2.900 i 3.600 ljudi.

Najvažniji simbol Vukovara je Vodotoranj, koji je opstao unatoč brojnim granatama i mecima čiji su tragovi vidljivi i danas. Kako bi se taj objekt sačuvao i kako bi postao jedan od ključnih simbola Domovinskog rata, pokrenuta je akcija uređivanja Vodotornja i njegovo pretvaranje u muzejski prostor.

Vukovarski Savjet za branitelje najavio je ove godine kako će tražiti da se Dan sjećanja, 18. studenog, proglasi državnim blagdanom.

Iračke snage oslobodile su Ravu, područje na zapadu zemlje, koje je ujedno i posljednji teritorij po kontrolom terorističke organizacije ISIS u toj zemlji, javlja Anadolu Agency (AA).

General-pukovnik Abdulemir Yarullah potvrdio je da su iračke snage i lokalna plemena u potpunosti od ISIS-a oslobodili Ravu. Prema njegovim riječima, na zgradama institucija istakli su iračku zastavu.

Iračke snage i lokalna plemena u akciji imali su i podršku koalicionih aviona iz zraka. Teroristička organizacija ISIS je kontrolu nad područjem Rave preuzela 2014. godine, a poznata je kao posljednja utvrda ove terorističke organizacije.

Vlada Crne Gore objavila je na Twitteru da će nekadašnja Titova jahta Jadranka biti ponuđena na prodaju posredstvom javnog oglašavanja po početnoj cijeni 80.000 eura.

"Nekadašnja Titova jahta Jadranka, izgrađena u brodogradilištu u Kraljevici 1977, oglašena je suvišnom za potrebe državnih organa Crne Gore", navodi se u poruci objavljenoj na Twitteru.

Prebačena na suhi vez
Nekadašnji predsjednički brod maršala Tita početkom mjeseca prebačen je na suhi vez.

Radnici specijalizovane kompanije za servis mega jahti OMC izvadili su iz akvatorija luke Bar brod koji je u protokolarne svrhe koristio i crnogorski državni vrh.

Brod godinama nije isplovljavao i bio je na vezu u vojnom dijelu luke Bar, a postojala je bojazan da će doći do prodora vode u potpalublje.

Vađenje broda iz mora tzv. travel-liftom obavljeno je u organizaciji Mornarice Vojske Crne Gore i firme OMC, koja je operater marine "Sveti Nikola", javili su ranije crnogorski mediji.

Motorna jahta duga je 34, široka osam metara, s gazom na krmi od 1,5 metara.

Sagrađena je u brodogradilištu Kraljevica 1977. godine, s pogonskom grupom od dva dizelska MTU motora, koja su joj omogućavala maksimalnu brzinu 25 čvorova.

U posadi je bilo 14 članova, a mogla je primiti maksimalno 40 gostiju.

(Al Jazeera)

Američki State Department saopćio je da je razočaran presudama za paljenje Ambasade SAD-a u Beogradu 2008. godine, nakon mitinga "Kosovo je Srbija".

"Nijedan od optuženih nije osuđen na zatvorsku kaznu, bez obzira na to što je jedna osoba poginula, a materijalna šteta ogromna", navodi se u pisanoj izjavi glasnogovornika State Departmenta za Glas Amerike.

U izjavi se napominje da je važno da se pravdi privedu ne samo oni koji su učestvovali u napadu već, kako kažu, i oni koji su bili na vlasti i naredili povlačenje policije s punktova u blizini Ambasade.

"Čekamo početak suđenja petorici policajaca. Američka ambasada u Beogradu blisko je sarađivala sa srbijanskim vlastima u istrazi. Nastavit ćemo na ovom slučaju sarađivati i s Vladom Srbije, kao i s policijom", poručuju iz State Departmenta.

Viši sud u Beogradu osudio je u utorak na uvjetne kazne zatvora od po pet i šest mjeseci četvoricu mladića zbog bacanja kamenica na Ambasadu SAD-a 2008. u Beogradu nakon mitinga "Kosovo je Srbija", dok je trojicu oslobodio optužbi.

Kazne se neće primijeniti ako osuđeni ne počine novo krivično djelo u roku provjere dvije godine.

U požaru poginuo muškarac
Za teško djelo protiv opće sigurnosti na po šest mjeseci zatvora s rokom provjere dvije godine osuđeni su Dejan Vučković, Dragan Marinkov i Marko Novitović, dok je Milan Tomas dobio pet mjeseci zatvora uvjetno s istim rokom provjere.

Ðorđe Tomin, Nikola Kosanović i Filip Backović oslobođeni su optužbi zbog nedostatka dokaza da su počinili krivično djelo.

Osuđeni su proglašeni krivima jer su gađali kamenicama Ambasadu SAD-a uz pomoć više nepoznatih osoba, razbili prozore na zgradi u koju su poslije ubačene baklje, usljed čega je došlo do požara, naveo je Sud u obrazloženju presude.

U požaru je poginuo Novosađanin Zoran Vujović.

Osuđeni će snositi troškove postupka, dok će troškovi oslobođenih pasti na teret državnog budžeta.

Šteta na Ambasadi procijenjena je na 900.000 dolara, ali SAD nije tražio odštetu.

(Al Jazeera)