A.A.
Vakcinacija djece je zakonska obaveza, a broj nevakcinisane djece u Federaciji sve je veći.
Kanton Sarajevo u tome prednjači, a iako je očekivani obuhvat vakcinisane djece 90 -95 posto, u 2016. godini on je u Federaciji iznosio 70%.
To je kažu zdravstveni radnici zabrinjavajuća brojka. Moguća sankcija koju zakon predviđa jeste novčana kazna od 100 do 2.000KM, ali do sada niti jedan roditelj/staratelj nije kažnjen zbog nevakcinisanja djeteta. Jer je kažu ključ u edukaciji, a ne kažnjavanju.
Kao rezultanta svega ovoga imamo podatak da je BiH u rangu sa Rumunijom i Ukrajinom, odnosno u grupi zemalja rizičnoj za pojavu dječije paralize.
“Inače smo zbog smanjenje procijepljenosti rizični za svijet, zajedno sa Rumunijom i Ukrajinom mi smo rizični za pojavu dječije paralize”, kazala je Mirsada Mulaomerović, pedijatar.
(N1)
Vlada Zeničko-dobojskog kantona predstavila je jučer javnosti Akcioni plan za borbu protiv korupcije za period 2017-2019. godina. Novousvojeni plan, koji će biti osnova za izradu strategije, pripremio je Tim Kantonalne vlade borbu protiv korupcije uz pomoć Antikorupcijske mreže u BiH.
Ovim Planom, ali i državnom strategijom za borbu protiv korupcije, predviđeno je da strategija borbe protiv korupcije u Zeničko-dobojskom kantonu bude donesena u roku od šest mjeseci i za to vrijeme uspostave mehanizmi za prevenciju korupcije u svim sektorima i u svim odjeljenjima, upravama, ministarstvima ovog kantona.
- Borba protiv korupcije u BiH još nije ni počela. To će se desiti tek kada uspostavimo efikasne mehanizme prevencije korupcije na svim nivoima i u svim oblastima i kad rad javnog sektora i javna potrošnja budu toliko transparentni da se građani mogu stvarno uključiti i biti dio tih procesa, – izjavio je Eldin Karić, direktor Antikopcijske mreže Account. Ovaj projekat podržala je Američka agencija za međunarodni razvoj u BiH.
(S.S. RTVZE)
Centralna banka (CB) BiH u narednom periodu u opticaj će ubaciti blizu 2,5 milijardi KM novih novčanica i kovanica!
Kako saznajemo, CB BiH je u julu i novembru prošle godine putem javnih natječaja sklopila ugovore sa dvije različite kompanije koje su dobile zadatak da izrade, odnosno iskuju velike količine konvertibilnih maraka u raznim apoenima.
Prema detaljima tendera, najprije je u julu sklopljen oko šest miliona KM vrijedan ugovor s kompanijom “Oberthur Fiduciare Sas”, koja se bavi uslugama “izrade novčanica”, a onda u novembru i 2,627 miliona KM vrijedan ugovor s firmom “Royal mint”, koja, pak, treba da iskuje kovanice.
U najkraćem, kada sav novac bude iskovan i odštampan, u opticaj će biti stavljeno čak 2,447.750.000 KM novog novca, ali će, kako navode iz Centralne banke, većina starog biti povučena iz opticaja.
O kakvom se velikom poslu zapravo radi potvrđuju i količine naručenih novčanica u kovanicama i raznim apoenima.
Na pitanje o čemu se zapravo radi, te da li je u pitanju tek redovna procedura ili “doštampavanje”, koje upućuje na mogući početak inflacije, iz CB BiH navode da se radi “o redovnom štampanju u skladu s potrebama opticaja”.
“Karakteristika za novčanice je da se upotrebom u opticaju habaju i oštećuju te imaju ograničen vijek trajanja. Centralna banka u cilju održavanja visoke kvalitete gotovog novca u opticaju pohabane i oštećene novčanice zamjenjuje novim. Također, u obzir treba uzeti i kontinuirano povećanje gotovine u opticaju”, navode iz CB BiH.
Kad su u pitanju, pak, kovanice, navode da je riječ također o “redovnom kovanju dodatnih količina kovanog novca KM istih tehničkih karakteristika kao što su kovanice u opticaju”.
“Dakle, kovanice se proizvode u svrhu redovnog snabdijevanja opticaja putem komercijalnih banaka u BiH. Karakteristike kovanog novca, naročito onog manjih apoena, su da se ne vraća iz opticaja nakon izdavanja (ostaje kod građanstva i u upotrebi), dok se jedan dio kovanog novca koji je oštećen povlači i uništava u skladu s propisima Centralne banke”, ističu iz ove institucije.
Zaključuju da je iz ovih razloga potrebna izrada “dodatnih količina kovanog novca i zadovoljavanje potražnje od strane komercijalnih banaka, odnosno privrede i građanstva u BiH”.
Prema informacijama koje su nam ustupljene iz CB BiH, kada je riječ o novčanicama, iz ove institucije su naručili štampanje 15 miliona (komada) apoena od 100 KM (1,5 milijardi KM), 15 miliona od 50 KM (750 miliona KM) te 20 miliona apoena od 20 KM (200 miliona KM).
To u zbiru daje cifru od 2,450 milijardi KM.
Kada je, pak, riječ o kovanicama, iz CB BiH su naručili kovanje 15 miliona (komada) apoena od 1 KM (15 miliona KM), 10 miliona apoena od 50 feninga (5 miliona KM), 20 miliona apoena od 20 feninga (4 miliona KM), 25 miliona apoena od 10 feninga (2,5 miliona KM), te 25 miliona apoena od pet feninga (1,250 miliona KM), što u konačnici iznosi 27,75 miliona KM.
ŠTAMPANJE
100 KM 15 miliona apoena (komada)
50 KM 15 miliona apoena
20 KM 20 miliona apoena
KOVANJE
1 KM 15 miliona apoena (komada)
50 feninga 10 miliona apoena
20 feninga 20 miliona apoena
10 feninga 25 miliona apoena
5 feninga 25 miliona apoena
(nezavisne.com)
Zbog sanacije kvara na glavnom cjevovodu u ulici braće Kotorić u Jelahu, došlo je do prekida u vodosnabdijevanju korisnika u ulicama Gornja sječa, Donja sječa i dio ulice Husein kapetana Gradaščevića.
Naši uposlenici rade na otklanjanju kvara. Uspostavu u vodosnabdijevanju očekujemo u što kraćem periodu.
Molimo korisnike za razumijevanje.
JP "RAD" d.d. Tešanj
Kompanija Klas i njeni pravni prethodnici od osnivanja do danas proizveli su više od sedam miliona tona hrane istaknuto je danas u ovoj kompaniji prilikom predstavljanja aktivnosti kojima će Klas u ovoj godini obilježiti 115 godina postojanja.
Unatoč turbulentnim povijesnim periodima i previranjima, proizvodni pogoni Klasa su se konstantno razvijali i opstajali. Danas su vodeći proizvođač u mlinsko-pekarskoj industriji u BiH i zajedno sa ostalim članicama prehrambene divizije AS Group, jedan od najvećih proizvođača hrane u regiji.
“Klas je u ovih 115 godina, što je impozantan period, doživljavao uspone i padove. Ta godišnjica je obaveza i čast, te ujedno odgovornost i ponos. Obveza je to prema našim vjernim potrošačima, a odgovornost prema svima onima koji su sudjelovali u izgradnji Klasa. Ne treba zaboraviti činjenicu da je u izgradnji i stvaranju Klasa sudjelovalo gotovo pola Europe – stručnjaci iz Njemačke, Austrije, Turske, Grčke…”, izjavio je direktor Klasa Nihad Imširović.
U okviru obilježavanja ove godišnjice Klas će, kako je dodao, svojim vjernim potrošačima ponuditi niz noviteta.
“Planiramo lansirati oko 20 novih proizvoda, napraviti iskorak na nova tržišta i ono što je najvažnije planiramo svim našim zaposlenicima na odgovarajući i kvalitetan način vratiti ono što su oni uložili u Klas. Ono što stalno potenciramo kao prednost Klasa jesu njegovi zaposlenici bez kojih ne bi bilo ni Klasa danas”, dodao je Imširović.
Ključne prednosti Klasa, kako je istaknuto tijekom prezentacije, jesu tradicija, kvalitet, iskustvo, više od 960 zaposlenih, certifikati ISO, HACCP i Halal…
U pripremi je sadržajna i zanimljiva monografija autora Alije Šabanovića s prikazom povijesti razvoja mlinarstva i pekarstva u BiH.
Što se tiče novih proizvoda najavljeno je lansiranje Rahat lokuma, poznatog svjetskog slatkiša – Macaronsi, zatim imitiranog izdanja Bosanskog lokuma (kutija s tradicionalnim motivima i starim slikama Paromlina), Tahan halve (planiran potpuni redizajn) i limitirano izdanje Zlatnog pudera u kutiji.
U segmentu prodajnih aktivnosti najavljen je niz aktivnosti s kupcima, među kojima promocije Klas brašna s poznatim TV kuharom Vjekoslavom Kramerom u pet gradova BiH (Bihać, Mostar, Tuzla, Sarajevo, Jelah), natjecanja u razvlačenju jufke od Klas brašna, „Bazar dobre volje“ i drugo.
Inače, inicijativa za izgradnju budućeg temelja prehrambene industrije u Sarajevu – Paromlina pokrenuta je 1902. godine. Tvornica tjestenine “Sarajka” izgrađena u februaru 1948. godine, a Velepekara, kao prva industrijska pekara u Sarajevu, otvorena 1957. godine.
Prvu tvornica slatkih proizvoda u BiH, Sarko, otvorili su 1972. godine, a 2001. godine prvi su u BiH pokrenuli organizirani plantažni uzgoj malina. Ime “Klas” ustanovljeno je 1. jula 1976. godine.
Proizvođač televizora “Vizio” pristao je da plati odštetu od 2,2 miliona dolara u okviru poravnjanja povodom nezakonitog sakupljanja podataka o navikama gledalaca.Američka Federalna komisija za trgovinu saopštila je da su pametni televizori ove kompanije sakupljali podatke o tome koji se programi gledaju i slali ih na servere proizvođača.
Ti podaci kasnije su prodavani trećim stranama, navodi Komisija, a prenosi Bi-Bi-Bi.
“Vizio” je saopštio da sakupljene informacije ne mogu biti povezane sa pojedincima, sa njihovim imenima ili podacima za kontaktiranje.
Kompanija tvrdi da je vršila sakupljanje opštih informacija o gledanosti i ponašanju gledalaca.
Komisija navodi da je sakupljanje podataka pokrenuto u februaru 2014. godine i da je bilo obuhvaćeno oko 11 miliona televizijskih aparata.
Pored plaćanja odštete, “Vizio” je pristao da ubuduće vidno istakne korisnicima obavještenje o sakupljanju i čuvanju podataka i da traži njihov jasan pristanak prije nego što to uradi. Kompaniji je naređeno da obriše podatke koje je do sada sakupila.
Pametni televizori imaju dodatne funkcije, poput prikazivanja sadržaja na zahtjev gledalaca ili video-razgovora. 2015. godine je otkriveno da su “Samsungovi” modeli sakupljali potencijalno osjetljive zvučne informacije bez znanja korisnika.
(nezavisne.com)
Nakon što je džamija u Coloradu vandalizirana, stotine građana su formirale ljudski lanac oko vjerskog objekta.
Nakon što je džamija u američkoj državi Colorado vandalizirana, stotine građana su formirale ljudski lanac oko muslimanskog vjerskog objekta.
Napadač je razbio prozor i u džamiju bacio kamenje i Bibliju.
Policija je uhapsila osobu osumnjičenu za napad i optužila ga za "zločin iz predrasuda".
Napadač je pokušao da udarcima noge provali vrata, nakon čega je pokušao da obije bravu uz pomoć šarafcigera.
Kad u tome nije uspio, razbio je prozor i u džamiju bacio Bibliju.
"Da vam iskreno kažem, ja ustvari nisam bio iznenađen, s obzirom na trenutnu situaciju u kojoj se nalazimo i u Sjedinjenim Američkim Državama, ali i širom svijeta", rekao je Shakir Muhammad, predsjedavajući organizacije Outreach.
Nekoliko sati kasnije se gotovo hiljadu ljudi okupilo ispred džamije u Fort Collinsu, a među njima je bio i gradonačelnik te lokalni rabin.
Na stranici GoFundMe je za 24 sata prikupljeno 25.000 dolara za nadogradnju sigurnosnih sistema džamije.
"Mi smo ustvari zatvorili nalog, jer je to bio otprilike maksimalni donirani iznos koji smo uzeli u obzir u ovu svrhu", dodao je Muhammad.
Godina 2016. je "najgora zabilježena godina" za slučajeve napada na američke džamije.
Ali 2017. bilježi dvostruko više incidenata na mjesečnom nivou, te je od januara do marta zabilježeno najmanje 35 napada.
(Al Jazeera)
Nakon Brexita, Britanija najavljuje i izlazak iz Evropske policijske agencije i zadržat će tajne informacije.
Rudd je upozorila da bi neuspjeh u postizanju sporazuma o sigurnosti oslabio saradnju u borbi protiv kriminala i terorizma
Velika Britanija vjerovatno će napustiti Evropsku policijsku službu (Europol) nakon izlaska iz Evropske unije i mogla bi zadržati za sebe svoje informacije, ukoliko se u budućnosti ne postigne dogovor o sigurnosti sa Unijom, izjavila je britanska ministrica unutrašnjih poslova Amber Rudd.
Nakon što je britanska premijerka Theresa May u srijedu zvanično pokrenula proceduru izlaska Britanije iz EU, Rudd je upozorila da bi neuspjeh u postizanju sporazuma o sigurnosti oslabio saradnju u borbi protiv kriminala i terorizma, prenosi Tanjug.
"Sporazum je u interesu obje strane, i sigurnost nije pitanje o kojem će se trgovati", poručila je Rudd, prenosi Reuters.
Iako je rekla da Britanija vjerovatno neće više biti članica Europola, britanska ministrica naglasila je da je namjera Britanije da se postignu dogovori koji će osigurati "iste sigurnosne koristi" koje dvije strane trenutno imaju.
Korisnik podataka
Britanija je jedna od tri najveća korisnika podataka Europola, dok evropske države također imaju koristi od informacija Velike Britanije iz njenog obavještajnog saveza sa Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadom, Australijom i Novim Zelandom, napominje britanska agencija.
"Mi najviše doprinosimo Europolu, tako da ukoliko napustimo Europol, onda ćemo naše informacije, prema zakonu, zadržati za sebe", rekla je Rad.
Britanski sigurnosni zvaničnici i šefovi policija ranije su upozoravali na opasnosti izlaska Britanije iz Europola i napuštanja sporazuma o evropskom nalogu za hapšenje, kojim se od svih vlada EU zahtijeva da uhapse osumnjičenog za kojim je potragu pokrenula neka od zemalja članica tog bloka, podsjeća britanska agencija.
(Al Jazeera)
Danas u Bosni i Hercegovini prije podne pretežno sunčano. U drugoj polovini dana umjeren razvoj naoblake u Bosni će usloviti slabe kratkotrajne lokalne pljuskove. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog i sjeveroistočnog smjera. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između 16 i 21°C, na jugu zemlje do 25°C.
U petak, 31.03.2017., u Bosni i Hercegovini pretežno sunčano vrijeme. Vjetar slab istočnog i sjeveroistočnog smjera. Krajem dana vjetar mijenja smjer na jugo. Najniža jutarnja temperatura zraka uglavnom između 2 i 8°C, na jugu zemlje od 10 do 15°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 18 i 23°C, na jugu zemlje do 25°C.
U subotu, 01.04.2017., u Bosni i Hercegovini pretežno sunčano vrijeme. Vjetar slab južnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka uglavnom između 2 i 8°C, na jugu zemlje od 10 do 15°C. Najviša dnevna temperatura zraka između 18 i 24°C.
U nedjelju, 02.04.2017., u Bosni i Hercegovini prije podne pretežno sunčano vrijeme. U drugoj polovini dana se očekuje povećanje oblačnosti. Od poslijepodnevnih sati prema kraju dana u istočnim, centralnim i zapadnim područjima se očekuju pljuskovi. Vjetar slab južnog smjera. U noći na ponedjeljak vjetar mijenja smjer na sjeverni. Najniža jutarnja temperatura zraka uglavnom između 3 i 8°C, na jugu zemlje od 8 do 13°C. Najviša dnevna temperatura zraka između 18 i 24°C.
"Kupljena je tvornica stočne hrane, zatim dva pogona za preradu voća i povrća te jedan skladišni prostor", kazao je za Klix.ba Smail Korajlić, predstavnik Uprave AS Group.
U sklopu kupljenih postrojenja, nalazi se i pržionica kafe, a prema riječima Korajlića, grupacija ima namjeru oživjeti nekadašnji brend Emina. Međutim, to nije sve.
"Mi ćemo nastaviti daljnju kupovinu, planiramo kupiti tvornicu supa, majoneza i kečapa, i to čim Općinski sud bude objavio oglas za prodaju. Suštinski, imamo strateški plan za čitav Agrokomerc, a ići ćemo dio po dio. Petogodišnji je plan da se obnovi sva proizvodnja, odnosno sve ono što je rentabilno. Znači, kupovina svih tvornica u naselju Polje čim to Sud bude omogućio", otkriva Korajlić.
Ogromni kompleks na 270 dunuma u naselju Polje u Velikoj Kladuši podijeljen je u tri cjeline.
Prvu čine tvornice stočne hrane, pržionica kafe i prodaja voća i povrća, čiji je vlasnik od danas AC Food d.d., odnosno AS Group. Drugi dio predstavlja mesna industrija i hladnjače koje su potpora mesnoj industriji, kao i fabrike za proizvodnju supa, majoneza, kečapa i začina. Treću cjelinu sačinjavaju tvornice za proizvodnju biskvita, čokolade i kakaa.
Podsjećamo, proces prodaje imovine Agrokomerca procijenjene na ukupno 25 miliona KM traje već duži vremenski period, a u posljednje vrijeme spominjano je nekoliko potencijalnih investitora koji su bili zainteresirani za kupovinu nekadašnjeg velikokladuškog giganta prehrambene industrije.
Kupovinom trećine pogona Agrokomerca, AS Group je poduzela do sada najozbiljnije korake na putu oživljavanja nekadašnjeg giganta prehrambene industrije, koji je u najboljim vremenima upošljavao skoro 13.000 ljudi.
