Policija u Doboju podnijela je nadležnom tužilaštvu dva izvještaja protiv I.J. iz tog grada, zbog osnova sumnje da je počinio krivična djela zloupotreba ovlašćenja u privredi i skidanje ili povreda službenog pečata ili znaka.

I.J. je kao odgovorna osoba u privrednom društvu "Josipović" d.o.o. Doboj, u namjeri da navedenom subjektu privrednog poslovanja pribavi protivpravnu imovinsku korist, u periodu od maja 2014. do kraja juna ove godine, vršio eksploataciju prirodnog šljunka i pijeska iz vodotoka rijeke Bosne na području grada Doboja koji je u navedenom periodu prodao domaćim kupcima u ukupnoj količini od 43.731,81 m3. 

Prilikom sačinjavanja izvještaja o količinama eksploatisanog šljunka i pijeska Javnoj ustanovi "Vode Srpske" Bijeljina, I.J. je prijavio količinu eksploatisanog šljunka i pjeska u iznosu od 13.087,50 m3, dok razliku između ukupno prodatih i prijavljenih količina izvađenog šljunka i pijeska od 30.644,31 m3 nije prijavio, obračunao ni uplatio vodnu naknadu, a što je bio dužan, saopćeno je iz Centra javne bezbjednosti Doboj.

Iz policija navode da je prijavljivanjem neistinitih podataka o količini izvađenog prirodnog šljunka i pijeska, I.J. neistinito prikazao stanje i kretanje sredstava i rezultata poslovanja, te nije izvršio zakonsku obavezu plaćanja vodne naknade, čime je uskratio sredstva koja predstavljaju javni prihod Republike Srpske u ukupnom iznosu od 45.966,47 KM, odnosno za navedeni iznos oštetio budžet Republike Srpske, a za privredno društvo "Josipović" d.o.o. Doboj ostvario protivpravnu imovinsku korist.

Također je bez odgovarajuće dozvole izvodio radove na eksploataciji tehničkog građevinskog kamena na ležištu "Osojnica", područje grada Doboja, zbog čega je Republička uprava za inspekcijske poslove 25.02.2014. godine naredila obustavu daljeg izvođenja radova.

Prijavljeni je skinuo znak o zabrani rada i obavještenje, kojim je navedeno da skidanje i povreda službenog znaka predstavlja krivično djelo, i radnicima privrednog društva "Josipović" d.o.o. Doboj dao nalog za dalje izvođenje radova koji su i pored zabrane vršeni do 3.septembra 2015. godine.

(FENA) M.L.

 U Bosni i Hercegovini danas će biti umjereno do pretežno oblačno vrijeme.

U istočnim i sjeveroistočnim područjima Bosne lokalno može pasti malo kiše, a iznad 700 metara nadmorske visine povremeno i slab snijeg.

Vjetar u Bosni bit će slab do umjerene jačine sjevernog i sjeverozapadnog smjera, od poslijepodnevnih sati i jugo. U Hercegovini će biti slaba do umjereno jaka bura. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između 1 i 7, na jugu zemlje od 8 do 11 stepeni.

U BiH prijepodne je bilo umjereno do pretežno oblačno vrijeme.

Temperature zraka u 10.00 sati: Bjelašnica -8 stepeni, Sokolac -2, Bugojno, Drvar, Ivan-sedlo i Srebrenica 0, Bihać, Jajce, Prijedor, Sanski Most, Sarajevo i Stolac 1, Livno, Tuzla, Zenica i Zvornik 2, Banja Luka 3, Bijeljina i Doboj 4, Gradačac 5, Mostar i Trebinje 6 i Neum 8, saopćeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH.

(FENA) J.Č.

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović kazala je u intervjuu za časopis Defense News da je nestabilnost Bosne i Hercegovine najveća sigurnosna prijetnja Hrvatskoj u susjedstvu.

Na pitanje novinara što je najveća sigurnosna prijetnja Hrvatskoj u bliskom susjedstvu, predsjednica je odgovorila kako je to "nestabilnost Bosne i Hercegovine, koja kao zemlja još nije potpuno politički emancipirana".

"Zatim, tamo vidimo i centrifugalne sile. Jedan od entiteta, Republika Srpska, nedavno je održala referendum o 'nacionalnom danu', ali mi to vidimo kao potencijalni prvi korak prema nizu referenduma ili čak prema neovisnosti RS-a. Ukoliko se oni odluče na taj korak, bit će i reakcija iz Federacije BiH i onda potencijalno gledamo novi sukob", rekla je Grabar-Kitarović.

"A pošto je Rusija prilično uključena u hibridno ratovanje, te postoje snažne veze između (predsjednika RS Milorada) Dodika i Rusije, tu bismo onda imali ruski utjecaj kroz oružje, taktiku, obavještajni rat informiranjem i dezinformiranjem...", poručila je hrvatska predsjednica.

I druge zemlje se upliću u BiH

Grabar-Kitarović smatra da postoje i druge prijetnje za BiH. "Neke druge zemlje se upliću u BiH i to ne samo politički nego i u način života. Islam koji smo poznavali u BiH se mijenja, postaje radikalniji, posebno u seoskim područjima, mijenja se način života, čak i izgled ljudi u smislu odijevanja i ponašanja i mnogo rigidnije interpretacije vrijednosti islama", rekla je Grabar-Kitarović.

Naglasila je kako je zbog toga ključno zadržati stabilnost Islamske zajednice u BiH, ali i u Hrvatskoj.

"Mi u Hrvatskoj imamo malu, ali jako aktivnu, izvrsnu islamsku zajednicu koja daje sve od sebe kako bi upravljala procesima u regiji i izolira radikale, fundamentaliste, kako bi očuvala međuetničku i međureligijsku komunikaciju i punu integraciju islamske zajednice, ne asimilaciju, već integraciju u obično hrvatsko društvo", izjavila je Grabar-Kitarović.

Rusiji treba pristupiti pozitivno unatoč Putinu

Predsjednica  je rekla da je Hrvatska na dobrom putu da poveća izdvajanja za obranu i potvdila da će poslati jednu satniju u Litvu iduće godine, u sastavu njemačkog kontingenta, u sklopu jačanja NATO snaga na granici s Rusijom.

NATO to čini kako bi odvratio rusku ekspanzionističku politiku od Baltika. "To je odgovor na razmještanje ruske vojske duž granica NATO-a", rekla je Grabar-Kitarović.

"Bilo bi nam draže da nije došlo do toga, ali jest. Čini mi se da ljudi traže jasne i vidljive signale, a to je u ovom slučaju prisutnost vojske na terenu", kazala je predsjednica, ali i dodala kako su jednako važni i razgovori koji se o tome vode u pozadini.

"Važno je i pozitivno uključiti Rusiju unatoč atmosferi koju stvaraju Kremlj i Vladimir Putin. Moramo ih uvjeriti da naše postupanje nije usmjereno protiv Rusije, nego prema zaštiti teritorija članica NATO-a, jer je to prije svega obrambeni savez koji ne želi ni destabilizaciju niti okupaciju u bilo kojoj zemlji koja bi bila prijetnja Rusiji".

(FENA) N.M.

Policija u Tešnju uhapsila je 33-godišnjaka iz Tešnja, za kojeg je utvrđeno da je u toku noći sa 23. na 24. novembar u tešanjskom naselju Krndija probušio gume na čak 25 automobila!

Naime, nakon što je dežurna služba Policijske stanice Tešanj 24. novembra preplavljena pozivima građana koji su ujutro zatekli svoje ljubimce sa izbušenim gumama, radeći na rasvjetljavanju slučaja, policija je došla do saznanja da se s ovim incidentom može dovesti B. A. (33) iz Tešnja.

On je zatim priveden, te ispitan u službenim policijskim prostorijama, te će protiv njega biti dostavljena krivična prijava Tužilaštvu zbog oštećenja tuđe stvari. 
Zasad nije poznato koji su motivi koji su ovog muškarca nagnali da počini spomenuto krivično djelo. 

(Faktor)

Prodaja svježe i smrznute piletine, pačetine, ćuretine pala je u Hrvatskoj gotovo 40, a ostalih vrsta mesa oko 25 posto, otkako su ovih dana zaredale inspekcijske kontrole hrvatskog Ministarstva poljoprivrede.

Dok gotovo svakodnevno cure novi nalazi iz mjerodavnih laboratorija o nekoj od salmonela, povjerenje potrošača opasno je narušeno, prvo za uvozne, a sada dijelom i za domaće proizvode – i sve je više onih koji, i neopravdano, zbrajaju štetu. Gotovo iz svih trgovačkih lanaca spremni su na komentar, ali neslužbeni, s obzirom na to da nakon nalaza resornog ministarstva, u kojima su apostrofirani i za najmanje prekršaje, pušu i na hladno.

Jedan od trgovaca kazao je za Večernji list kako je prodaja svih vrsta mesa u njegovim trgovinama ovih dana pala i 50 posto. Svježa perad, koja bi prije planula u nekoliko dana, posebno ona po dampinškim cijenama iz Poljske, Mađarske, Italije..., sad se tek prodaje u bescjenje.

Mađarske patke od oko 2,5 kilograma, kakve bi ranije i uz cijenu od 50-ak kuna (15 KM) planule gotovo isti dan, proteklog su se vikenda u jednom trgovačkom lancu, četiri dana prije isteka roka, prodavale za 9,99 kuna po kilogramu (2,5 KM), a kilogram poljskog pilećeg filea, kojem je donedavno redovna cijena bila 50 kuna (15 KM), sad se prodaje za 29 kuna (8 KM). To svježe meso prošlo je više od 1.000 kilometara, a sada se, kako ga zbog kratkoga roka trgovci ne bi bacili, prodaje po cijenama izvan svake pameti.

Branko Bobetić, direktor udruženja proizvođača u mesnoj i mliječnoj industriji Croatiastočar, kaže kako se svakome može dogoditi neki propust.

Ali, potrošačima bi prvi signal za kupovinu trebao biti kratak lanac dostave koji za 12 do maksimalno 24 sata od klaonice do trgovine mogu garantovati samo domaći proizvođači koji su svakodnevno i pod vlastitim rigoroznim samokontrolama.

Vlada Zeničko-dobojskog kantona je osigurala i izvršila isplatu četvrte rate stipendije za 1555 korisnika stipendija, studenata – branilaca i članova njihovih porodica redovnog i samofinansirajućeg studija prvog i drugog ciklusa Bolonjskog sistema studiranja za studijsku 2015./2016. godinu u iznosu od 206.050,00 KM.

Raspodjela sredstava po lokalnim zajednicama je slijedeća:

Grad Zenica – 47.550,00 KM,
Općina Breza – 8.500,00 KM,
Općina Doboj Jug – 8.050,00 KM,
Općina Kakanj – 17.500,00 KM,
Općina Maglaj – 17.200,00 KM,
Općina Olovo – 9.750,00 KM,
Općina Tešanj – 17.050,00 KM,
Općina Usora – 5.150,00 KM,
Općina Vareš – 9.450,00 KM,
Općina Visoko – 22.200,00 KM,
Općina Zavidovići – 24.950,00 KM
i Općina Žepče – 18.700,00 KM.
Dana 28. 11. 2016.godine istekao je rok podnošenja zahtjeva na konkurs za dodjelu stipendija studentima-braniocima i članovima njihovih porodica za studijsku 2016./2017. godinu. U toku je bodovanje kandidata i priprema za isticanja preliminarnih lista u općinama Kantona. Uvidom u preliminarnu listu aplikanti imaju mogućnost uvida u broj ostvarenih bodova i mogućnost podnošenja prigovora na uočene greške i nedostatke na istoj.

Vlada Zeničko-dobojskog kantona će i u narednom periodu pokušati iznaći mogućnost isplate preostalih rata boračkih stipendija svakog narednog mjeseca, tako da će u decembru mjesecu nastojati da osigura i sredstva za isplatu 5 rate stipendije.

Oko 1,4 milijarde radnih mjesta u svijetu i tri četvrtine svih usjeva ovisi o oprašivačima, upozorili su znanstvenici o velikoj opasnosti za ljudsku dobrobit, ukoliko se broj pčela i leptira bude nastavio smanjivati.

"Svjetske zalihe hrane, ali i radna mjesta su u opasnosti, osim ako se hitro ne pokrenu akcije kako bi se zaustavio pad oprašivača na svjetskoj razini", naveli su u ponedjeljak u priopćenju znanstvenici Sveučilišta u Readingu, koji sudjeluju u globalnom istraživanju tog problema.

Oprašivanje je važno za oko tri četvrtine važnih vrsta usjeva, uključujući i većinu voća, sjemenki i orašastih plodova, te visokovrijedne kulture kave, kakaa ili uljane repice. Godišnja korist oprašivača u poljoprivredi iznosi od 222 do 545 milijardi eura, naveo je istraživački tim u izvješću.

"U poljoprivredi je zaposleno 1,4 milijardi ljudi, što je oko trećine svjetske ekonomski aktivne radne snage", stoji u izvješću objavljenom u časopisu Nature. "To je posebice važno za najsiromašnije svjetske ruralne zajednice, a njih 70 posto oslanja se na poljoprivredu kao glavni izvor prihoda i zapošljavanja", istaknuli su.

Kukci su najveći oprašivači - pčele, leptiri, moljci, ose i kornjaši - ali biljke oprašuju i ptice, šišmiši i gušteri, a neke usjeve vjetar.

Autori istraživanja pozvali su na mjere koje bi oprašivače zaštitile od negativnih nuspojava intenzivne poljoprivrede.

Mjere bi mogle uključivati ​​korištenje prirodnih predatora štetnika umjesto pesticida, sadnju trake cvijeća među poljoprivrednim kulturama, plodored usjeva u koji su uključene cvjetnice, te obnavljanje divljih cvjetnih staništa o kojima ovise oprašivači.

Infrastruktura koju su izgradili ljudi, poput dalekovoda, željezničke infrastrukture, pa čak i autocesta, mogla bi se prilagoditi da osigurava stanište za cvjetnice i razmnožavanje i zimovanje oprašivača, poručili su znanstvenici.

Većina lijekova u Bosni i Hercegovini, nakon što u martu iduće godine na snagu stupi novi Pravilnik o cijenama, bit će jeftinija u prosjeku za oko deset posto.

Dok će cijena pojedinih medikamenata, kako najavljuju iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, biti niža za čak 50 ili 80 posto, drugi neće uopće biti jeftiniji, jer se već plaćaju po cijeni koja je niža od maksimalne određene novim pravilnikom.

Referentne države

Da će mnogi naši građani, koji godišnje za lijekove izdvajaju pola milijarde maraka, osjetiti znatne uštede, pokazuju podaci do kojih je došao “Avaz”. Kalkulacije cijena prije stupanja na snagu uradila je Agencija.

Tako, naprimjer, lijek „bikalutamid“, koji se koristi u kontroliranju širenja raka prostate, a koji je koštao 188,79 KM u Republici Srpskoj i 161,36 u Federaciji, sada će u svim apotekama biti 91,67 maraka.

Mnogo manje novca izdvajat će i pacijenti koji svakodnevno uzimaju tablete za rak dojke, koje će, umjesto 107 maraka u RS i 93,93 u Federaciji, sada koštati 60,20 KM. Jeftinije su i tablete za želudac, ali i one za liječenje šizofrenije i depresije…

Niža će biti i cijena lijeka „fluxx“, koji se koristi za sprečavanje krvnih ugrušaka, tromba. Nova cijena ovog lijeka, umjesto 25,41 KM, bit će 14,70 maraka. Lijek za snižavanje nivoa šećera u krvi „melpamid“, čija je cijena sada 5,29 KM, koštat će 3,60, dok će lijek „irumed“, koji se primjenjuje za liječenje povišenog krvnog pritiska i koji sprečava slabljenje srca, umjesto dosadašnjih 4,75 koštati 2,70 KM.

Tijana Spasojević-Došen, šefica Odsjeka za informiranje o lijekovima i medicinskim sredstvima, u izjavi za “Avaz” kazala je da će maksimalna veleprodajna cijena lijeka biti određivana na osnovu veleprodajnih cijena lijekova u referentnim državama, ali koje, također, variraju.

Gornja granica

“Ovim pravilnikom utvrđuju se maksimalne veleprodajne cijene lijekova koji se izdaju na recept. To, ustvari, znači da se određuje gornja granica veleprodajne cijene lijeka i ona je ista za cijelu BiH. Fondovi dalje sami određuju koju će cijenu lijeka plaćati i ona se može kretati u rasponu od nula do maksimalne veleprodajne cijene utvrđene Pravilnikom. Uloga Agencije je određivanje maksimalne veleprodajne cijene lijeka i kontrola i nadzor nad obaveznom primjenom Pravilnika”, kazala je Spasojević-Došen.

Lijekovi na recept čine 80 posto tržišta

Lijekovi koji se izdaju na recept čine otprilike 80 posto tržišta, što je vrijednost od oko 520 miliona KM. Iz Agencije napominju i da se ušteda od prosječno deset posto o kojoj se govori odnosi na iznos koji se izdvaja za lijekove na recepte godišnje. Odnosno, računa se da će fondovi i bolnice uštedjeti od 50 do 100 miliona KM godišnje.

Bogatstvo prosječnog punoljetnog građanima građanina Bosne i Hercegovine iznosi 11.384 dolara, što je rast od 190 posto u odnosu na 2000. godinu, pokazuju podaci banke Credit Suisse.
Švicarska banka označava BiH u svom izvještaju Global Wealth Report kao zemlju sa nižim srednjim prihodom. U 2000. godini prosječni odrasli građanin BiH imao je bogatstvo od 3,918 dolara. Šesnaest godina kasnije, ukupno bogatstvo bh. građana iznosi 34 milijarde dolara, a GDP po stanovniku iznosi 6,760 dolara.
Bogatstvo hrvatskih građana u posljednjih 16 godina poraslo je za 159 posto. Prosječna imovina odraslog stanovnika Hrvatske iznosi 22.303 dolara, dok je 2000. godine taj iznos bio 8.623 dolara. Ukupno bogatstvo hrvatskih građana iznosi 78 milijardi dolara.
Od ostalih zemalja regije, najbogatiji su Slovenci kod kojih je prosječno bogatstvo 57.376 dolara, te su od početka vijeka imali rast od 70,94 posto. Snažan rast bogatstva imala je i Crna Gora, gdje je prosječno bogatstvo po stanovniku poraslo za oko 453 posto te iznosi 18.778 dolara.
Prosječno bogatstvo u Srbiji iznosi 6.906 dolara što je porast od 144,4 posto u odnosu na početak vijeka, kada je iznosilo 2.826 dolara.
Makedonija je imala sporiji rast bogatstva od 88,5 posto. Prosječni odrasli Makedonac ima bogatstvo od 9.646 dolara, dok je 2000. godine imao 5.117 dolara. Kosovo je još uvijek na vrlo niskom nivou s prosječnim bogatstvom od 1.921 dolara i rastom od 75.9 posto.
Najbogatiji na svijetu su Švicarci, koji prosječno imaju bogatstvo vrijedno 561.900 dolara (524,600 eura). Nakon toga slijede građani Australije (376.000 $), Sjedinjenih Američkih Država (345.000 $) i Norveške (312.000 $). Prema ovom izvještaju, od finansijske krize 2008. godine privatna imovina odraslih Švicaraca, izražena u dolarima, porasla je za 5,3 posto godišnje. Istovremeno, globalno bogatstvo je poraslo za samo 2,1 posto godišnje u istom razdoblju.

(indikator.ba)

Dva rudara su poginula, a najmanje šest se vode kao nestali poslije zemljotresa koji je pogodio jugozapadni dio Poljske, javila je državna novinska agencija PAP.

Zemljotres je registriran sinoć na dubini od 10 kilometara.

Devet radnika rudnika Rudna je evakuirano, od kojih je jedan preminuo, prenosi Reuters.

Još jedan rudar je preminuo u oknu rudnika, a tri rudara su teško povrijeđena.

"Bilo je 16 rudara u opasnoj zoni. Neki od njih su izbavljeni", rekla je glasnogovornica kompanije KGHM,u čijem vlasništvu je taj rudnik.

Zemljotres jačine 4,5 magnituda Richtera dogodio se nešto poslije 21 sata, prenosi Tanjug.

(FENA) B.D.