A.A.
Pomoćnik Općinskog načelnika Hamzalija Hojkurić potpisao je u Sarajevu ugovor vrijedan 72.000 KM, a u okviru sufinansiranja projekata za upravljanje komunalnim otpadom.
Radi se o sredstvima Federalnog ministarstva okoliša i turizma, koja će biti iskorištena za nabavku automatske prese balirke kapaciteta 200 kg/h, nabavku 200 kompostera zapremine 400 lit. za odvajanje biootpada na mjestu nastanka što bi smanjilo dovoz otpada na deponiju i nabavku 1000 plastičnih kanti za zbrinjavanje otpada zapremine 120 lit. za proširenje obuhvata.
Općina Tešanj postupno uvodi selektiranje otpada na mjestu nastanka kao i selektiranje nakon prikupljanja otpada, uz stalno povećanje područja prikupljanja komunalnog otpada.
Sredstva Federalnog ministarstva uz sredstva Općine i RAD-a će svakako unaprijediti i ubzati ovu aktivnost.
U skladu sa Strategijom razvoja Općine Tešanj 2013-2018, Općinski načelnik raspisuje javni poziv za najbolje društveno korisne ideje i projekte.
Cilj javnog poziva je da mladi aktivno učestvuju u razvoju lokalne zajednice.
Javni poziv možete pogledati ovdje
Obavještavaju se studenti, djeca pripadnika boračkih populacija sa područja općine Tešanj, da je Ministarstvo za boračka pitanja ZDK, 07.11.2016. godine u Dnevnom avazu objavilo konkurs za dodjelu stipendija studentima – braniocima i članovima njihovih porodica za studijsku 2016.- 2017. godinu. Konkurs za dodjelu stipendija ostaje otvoren 20 dana od dana objavljivanja. Tekst Konkursa postavljen je na oglasnoj ploči općine Tešanj te dostavljen boračkim udruženjima.
Sve informacije vezane za Konkurs mogu se dobiti u Službi za boračko-invalidsku zaštitu i opću upravu općine Tešanj, kancelarija br: 2, šalter sala Općine ili na telefon broj 032/650-022 lokal 119.
Konkurs možete pogledati ovdje
POMOĆNIK OPĆINSKOG NAČELNIKA
Sabahudin Omerbašić, profesor
Prema prvim rezultatima, republikanski kandidat Donald Trump pobijedio je Hillary Clinton na predsjedničkim izborima u Americi.
U ovom trenutku Trump ima 276 elektora, a za pobjedu mu je trebalo 270 elektora, javlja Guardian.
Još se čeka na projekciju Guardiana za Michigan i Arizonu, no već je jasno kako je izborna utrka završila.
S druge strane, Hillary Clinton ima 218 elektora.
Iz štaba Hillary Clinton poručili su kako se ona danas neće obratiti javnosti, nego će umjesto toga čekati službenu objavu rezultata.
Sam Donald Trump uskoro bi se trebao obratiti javnosti.
(FENA) B.D.
Danas će u Bosni preovladavati pretežno oblačno vrijeme sa slabom kišom ili snijegom. Padavine, uglavnom, u prvom dijelu dana. U Hercegovini jutro oblačno sa kišom ponegdje. U ostatku dana prestanak padavina i postepeno razvedravanje. Vjetar u Bosni slab sjeverni i sjeverozapadni, a u Hercegovini slaba bura. Dnevne temperature od 2 do 8, na jugu od 11 do 16 °C.
U četvrtak 10.11.2016., pretežno oblačno vrijeme sa slabom kišom, a na planinama sa slabim snijegom. Prije podne na istoku, sjeveroistoku i većem dijelu centralne Bosne, uglavnom, bez padavina, a poslije podne u Krajini i na zapadu Bosne. Jutarnje temperature od -3 do 3, na jugu od 5 do 9, a dnevne od 3 do 9, na jugu od 10 do 14 °C.
U petak 11.11.2016., oblačno vrijeme sa kišom. U centralnim, istočnim i sjeveroistočnim područjima Bosne padavine uglavnom poslije podne i u večernjim satima. U večernjim satima ili u noći sa petka sa subotu u nizinama Bosne očekuje se prelazak kiše u snijeg. Jutarnje temperature od -5 do 1, na jugu od 3 do 8, a dnevne od 4 do 10, na jugu od 10 do 15 °C.
U subotu 12.11.2016., jutro oblačno sa padavinama. U nižim područjima Bosne sa kišom i snijegom, a višim sa snijegom. Poslije podne prestanak padavina u Krajini i na jugozapadu Bosne, uz postepeno razvedravanje. U Hercegovini jutro oblačno sa kišom. U osataku dana prestanak padavina i postepeno razvedravanje. Jutarnje temperature od 0 do 5, na jugu od 7 do 11, a dnevne od 2 do 7, na jugu od 10 do 15 °C.
U nedjelju 13.11.2016., pretežno sunčano sa mrazom. Po kotlinama Bosne sa maglom. Do kraja dana postepeno naoblačenje. Jutarnje temperature od -5 do 0, na planinama do -13, na jugu od 0 do 3, a dnevne od 3 do 9, na jugu od 10 do 15 °C.
Na adresi Slatinska 1 u naselju Trapisti u Banjoj Luci decenijama propada Hidroelektrana Delibašino selo, izgrađena na Vrbasu prije 117 godina, jedna od prvih elektrana na Balkanu i u Evropi, piše agencija Anadolija.
Sve zasluge njene izgradnje 1899. pripadaju redovnicima franjevačkog samostana Trapisti, po kojima je to banjalučko naselje i dobilo naziv. Zahvaljujući ovoj hidroelektrani Banja Luka je bila među prvim gradovima koji su dobili struju, a prema podacima historičara bilo je to osam godina prije Zagreba.
Ekipa Anadolije posjetila je ovaj objekat koji je bio u funkciji sve do 1984. godine kada je zbog nabujalog Vrbasa i prestala sa radom. Danas je ova hidroelektrana u dobrom stanju ako se uzme u obzirom da se radi o objektu koji je izgrađen jako davno, koji nije zaključan, pa je išaran raznim grafitima, ali i čiji temelji su “preživjeli” razne nivoe rijeke Vrbas.
Na starim turbinama nedostaje tek poneki zupčanik napravljen od drveta, prozori su ostali bez stakla, ali par sačuvanih prozorskih okvira svjedoči o ljepoti ovog objekta. Osim objekta hidrocentrale zubu vremena i nepredvidivom Vrbasu odolila je i većina betonske brane.
Struja u Banjoj Luci kada i u najrazvijenijim državama
“Hidroelektrana Delibašino selo je jedna od najstarijih na Balkanu. Izgrađena je i počela je sa radom 1899. godine za potrebe prostorija i industrijskih pogona katoličkog reda u Trapistima kraj Banja Luke”, govori Predrag Klincov, portparol preduzeća “Elektrokrajina” u čijem vlasništvu se nalazi ovaj historijski objekat.
Prema njegovim riječima na početku je ova hidroelektrana imala dvije turbine od 60 konjskih snaga. Istovremeno sa njenom izgradnjom tadašnja Gradska uprava Banje Luke pokrenula je elektrifikaciju grada odnosno gradnju prve mreže za rasvjetu u domaćinstvima i javnu rasvjetu u centru grada. U isto vrijeme počela je elektrifikacija i u najrazvijenijim evropskim državama.
Zahvaljujući struji koju je proizvodila centrala Delibašino selo već 1902 godine osvjetljene su prostorije Gradske uprave, pojedine javne služne, dvije željezničke stanice u gradu u predgrađu i u centru, kao i pojedina domaćinstva blisu same hidroelektrane.
“Hidroelektrana je 1910. godine povećala svoju snagu na 300 konjskih snaga, ali nažalost uslijed nabujalog Vrbasa 1913. godine, koji je probio branu samostan i grad ostali su u mraku. Procijenjeno je da se mora graditi betonska brana pa je do proljeća 1914. godine izgrađena i betonska brana hidroelektrane Delibašino selo, tako da je do 1922. godine bila jedini snabdjevač grada električnom energijom sve do otvaranja termo elektrane na ugalj u naselju Lauš”, istakao je Klincov.
Muzej elektrifikacije
Kada je u pitanju obnova prema njegovim riječima Klincova “Elektrokrajina” je od Ministarstva industrije energetike i rudarstva RS 2007. godine dobila koncesiju za izgradnju mini hidroelektrane sa pokušajem revitalizacije hidroelektrane Delibašino selo.
“Angažirani su strani konsultanti koji su procijenili da na tom mjestu zbog devastacije postojećeg objekta nije moguće napraviti novu hidroelektranu, već bi ona morala biti pomjerena malo uzvodno, što je otvorilo problem imovinsko-pravnih odnosa sa Katoličkom crkvom koja je osporavala dio zemljišta”, rekao je Klincov.
S obzirom na činjenicu da sam objekat više ne može se vratiti u prvobitnu namjenu odnosno da proizvodi električnu energiju “Elektrokrajina” je došla na ideju da se tu napravi muzej.
“U saradnji sa Zavodom za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog naslijeđa RS i Gradom Banja Luka, pokušaćemo da se tu izvrši restauracija samog objekta i postrojenja i da se to pretvori u muzej početaka elektrifikacije na ovom području”, naglasio je Klincov.
(BHRT/ANADOLIJA)
Akcize na naftu i naftne derivate naći će se ponovo u paketu s plavim dizelom pred ministrima u Savjetu ministara BiH, a potom će biti upućene u parlamentarnu proceduru.
Ovo je u ponedjeljak odlučeno na sjednici Savjeta ministara BiH, a nakon što je prošle sedmice Predstavnički dom BiH oborio set zakona koji se odnose na uvođenje akciza na naftu i naftne derivate u iznosu od 15 feninga.
Sa svoje strane, Vjekoslav Bevanda, ministar finansija i trezora i predsjednik Upravnog odbora UIO BiH, kazao je juče da se BiH obavezala na veće akcize najprije potpisom entitetskih premijera, a potom je to ugrađeno i u Reformsku agendu i pismo namjere, te da će urediti ovu oblast, pišu “Nezavisne novine”.
“Nažalost, nije ispoštovan zakon koji je predložio UO UIO, a to je da se uvedu akcize na naftu, pivo i bezalkoholna pića”, rekao je Bevanda.
On je objasnio da je na sjednici Savjeta ministara BiH bila razmatrana radna verzija prijedloga za uvođenje plavog dizela.
“Zaključak je da sve inicijative, prijedlozi zakona, pa i ovaj prijedlog u vezi s plavim dizelom, idu zajedno te da se formira radna skupina i da rezultat rada te radne skupine ide normalnom procedurom na Upravni odbor UIO, poslije toga na VM i onda u parlament”, rekao je Bevanda.
Mirsad Isaković (SBB), član Komisije za finansije i budžet, u svojstvu ekonomskog stručnjaka i magistra ekonomskih nauka, tvrdi da Savjet ministara BiH nije iscrpilo sve mogućnosti kada je u pitanju javna potrošnja, te da bi uvođenje akciza trebalo da bude zadnje.
“To je direktan udar na građane, ali i na privredu i proizvodnju u BiH”, rekao je Isaković, koji ističe da prije toga postoji mogućnost povećanja poreza na dobit, poreza na luksuz, poreza na štednju…
“Hvalimo se time da građani imaju štednju u iznosu od devet milijardi KM. Treba sve to iscrpiti prije uvođenja akciza na naftu i naftne derivate, posebno na alkohol i bezalkoholna pića. Evo primjera: ‘Coca-Cola’ je treći strani investitor u BiH kada je u pitanju proizvodnja bezalkoholnih pića u BiH, a uvođenjem akciza godišnje će gubiti preko sedam miliona evra. To znači da bi ‘Coca-Cola’ svoju firmu mogla premjestiti u Srbiju i onda iz Srbije uvoziti u BiH. Veliki gubici bi bili i za pivarsku industriju, a došlo bi vjerovanto do povećanja cijena globalno”, rekao je Isaković te istakao da nema podataka koliki su gubici u zdravstvu, prije reforme koja je predviđena od akciza.
Predrag Duduković, član Udruženja ekonomista, smatra da bi uvođenje akciza, posebno na naftu i naftne derivate, dodatno ugrozilo ionako tešku situaciju u kojoj se nalaze građani BiH, ali i privreda.
“Nigdje u svijetu uvođenje akciza nije dalo pozitivne efekte, pa se ne može očekivati da će se to desiti u BiH”, kazao je Duduković.
Damir Bećirović (DF), poslanik i član Komisije za budžet i finansije BiH, kaže da taj prijedlog neće proći jer je to i dalje udar na džepove građana.
“Ne znam zbog čega se novac za izgradnju puteva traži od građana, kad BiH ima preko 450 miliona KM neplaćenih dugova po osnovu poreza. Nisu građani krivi što je vlast nesposobna da naplati dugovanja”, rekao je on.
Lazar Prodanović (SNSD), poslanik u Predstavničkom domu BiH, kazao je da će ova stranka prihvatiti prijedlog samo ako akcizama bude obuhvaćeni i alkohol i bezalkoholna pića, a što bi dijelom finansiralo i obnovu zdravstva.
Šefik Džaferović (SDA), zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma BiH, ističe da je očekivao da će Savjet ministara BiH ponovo predložiti ovaj zakon, te da bez akciza nema izgradnje autoputeva u BiH. Savjet ministara juče je upoznato s budžetom institucija BiH i međunarodnim obavezama za narednu godinu, koji, po odluci Fiskalnog vijeća, iznosi 950 miliona KM. O budžetu će se izjasniti 3. novembra.
(6yka.com)
Institucije BiH suočavaju se s nedostatkom materijalne i kadrovske opremljenosti za reagiranje tokom kriza.
Za deset godina u Oružanim snagama BiH penzionirat će se svi piloti, navodi se u dokumentu.
Ured za reviziju institucija Bosne i Hercegovine objavio je dokument o učinku bh. institucija u kriznim situacijama, kao što su poplave, požari i zemljotresi.
Institucije BiH se, tvrde revizori, suočavaju s nedostatkom materijalne i kadrovske opremljenosti za reagiranje tokom kriza.
Ne postoje dokumenti o potrebama za opremom i materijalno-tehničkim sredstvima koji bi bili neophodni za neometano funkcioniranje, kao što ne postoje ni izvori finansiranja određenih potreba u kriznim situacijama.
Donacije za opremanje policije
Utvrđeno je da BiH nema jedinstvenu bazu podataka o izvorima opasnosti koji mogu da izazovu prirodne ili druge nesreće.
Ta zemlja nema ni dokument o strategiji zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća.
Koordinaciono tijelo BiH za zaštitu i spašavanje nema usvojen program rada, kao ni finansijska sredstva za rad.
Pored toga, izvori finansiranja u kriznim situacijama u BiH su upitni.
Za deset godina u Oružanim snagama BiH penzionirat će se svi piloti, a sredstva za obuku novih nisu predviđena.
Direkcija za koordinaciju policijskih tijela policajce oprema putem donacija.
(Al Jazeera)
Federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Amir Zukić izjavio je Feni da će Federacija BiH najvjerovatnije dobiti novi zakon o obrtu i srodnim djelatnostima budući da neophodne izmjene i dopune zahtijevaju više od 50 posto promjena u tekstu zakona.
Piše: Senka Trgovčević
- Nastojimo da novim zakonom pojednostavimo procedure za funkcioniranje obrta. Također, obezbijedit ćemo pretpostavke za kvalitetan registar obrta, koji u posljednjih šest godina nikada nije zaživio – kazao je Zukić.
Na taj način na jednom mjestu bit će centralizirana procedura evidentiranja i praćenja svih obrta, a istovremeno značajno će se skratiti rokovi za registraciju i pojednostaviti kompletna administrativna procedura.
Novi zakon, kako kaže, trebao bi stvoriti pretpostavke da državnim zakonima o vanjskotrgovinskoj i carinskoj politici poduzetnici imaju pravo u skladu sa svojim potrebama uvoziti repromaterijal i izvoziti gotove proizvode za obrtnike.
- Naime, zbog određene jezičke konstrukcije koja je nastala prilikom izmjena navedenih zakona ispalo je da su u postojećem tekstu zakona isključene fizičke osobe koje se bave obrtom, kao mogući uvoznici i izvoznici. Tako su naši obrtnici oštećeni i to nije praksa u Evropskoj uniji – naglasio je Zukić.
Federalno ministarstvo je pokušalo animirati Vijeće ministara BiH i nadležna ministarstva na državnom nivou da tu grešku isprave, a u zakonu o obrtu trebalo bi biti navedeno da se ovaj problem mora nužno riješiti.
U cilju da obrtnici odgovaraju svojom imovinom napravljena su istraživanja kako je odgovornost obrtnika riješena u susjednim zemljama te se zaključilo da bi se u tom pogledu iskustvo Hrvatske moglo primijeniti u novom zakonu.
- Time bi se zaštitio onaj dio imovine koji obezbjeđuje normalnu egzistenciju obrtnika i da on ne može biti predmetom izvršenja – kazao je Zukić.
Predsjednik Hrvatske obrtničke komore (HOK) Dragutin Ranogajec pojasnio je za Fenu da je se u Hrvatskoj u Zakonu o obrtu uspjelo staviti izuzeće od ovrhe (zapljene) za imovinu koja služi za nužni smještaj obrtnika i njegove obitelji, kao i obrtnička radionica u kojoj se obavlja djelatnost.
- Ako se ovrši obrtnička radionica onda se više nikada neće ovršiti razlika duga. Isto tako ako se obitelj izbaci na ulicu i ovrši onda ponovo dolazimo u problem, jer obrtnici jamče svojom imovinom, a često puta nisu ni krivi za ovrhe, jer ne mogu naplatiti svoja potraživanja. Na taj način smo željeli zaštititi tu imovinu u dijelu stanovanja i posla – rekao je Ranogajec.
Također, korisnim je predložio da se u novi zakon o obrtu uvrsti registar imovine koju posjeduje građanin prije otvaranja obrta na način da se imovina popiše i onda bi, kako tvrdi, ona bila izuzeta iz ovrhe.
- Obrtnici u Federaciji traže da obrtnik odgovara imovinom unesenom u obrt, što bi bilo jedno od načela ustavnosti da su svi jednaki pred zakonom – rekao je Feni predsjednik Obrtničke komore Federacije BiH Mensur Bektić.
Iako je važeći Zakon o obrtu propisao da obrtnici moraju biti članovi Komore potvrdio je da naplata članarine (od 3,78 do 8 KM) u Kantonu Sarajevo i susjednim kantonima iznosi od 10 do 15 posto, a na području Hercegovine svega 2,3 posto.
- Evidentan je problem naplate članarine, jer je ne plaća dio obrtnika. Stav Ministarstva je da članarina ostane obavezna i da se pokuša ustrojiti sistem kvalitetnog ubiranja od svih poduzetnika, a da se nakon toga ide na fakultativno plaćanje – kazao je federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Amir Zukić.
Nadzor i naplatu članarine trabala bi da vrši Porezna uprava FBiH, ali ona po svom zakonu nema ovlasti da provodi tu kontrolu.
- Da nam se takvi slučajevi ne bi i dalje dešavali važno je da novi zakon bude usklađen s drugim zakonima iz drugih resora i ministarstava – istakao je Bektić.
U Federaciji BiH ima registrovano 50.000 obrtnika i kada se izuzmu javna preduzeća i ustanove predstavljaju najvećeg poslodavca u Federaciji.
(FENA) H.D.
Predsjednik zagrebačke Gradske skupštine i predsjednik zagrebačkog HDZ-a Andrija Mikulić najavio je preimenovanje zagrebačkog Trga maršala Tita u Kazališni trg.
- Klub HDZ-a sa svojim koalicijskim partnerima HSP-om dr. Ante Starčevića i Blokom umirovljenici zajedno na sljedeću sjednicu ići će s prijedlogom za promjenom Trga maršala Tita u Kazališni trg. To je dugo očekivana promjena, to je incijativa koja je već dugo negdje tinjala – izjavio je Mikulić u intervjuu za Hinu.
Podsjetio je kako je Parlamentarna skupština EU donijela rezoluciju, a Hrvatski sabor deklaraciju iz koje proistječe da se moraju maknuti iz javnog prostora sva obilježja koja asociraju na totalitarne režime bilo koje boje.
- Apsolutno je jedan od tih naziva i Trg maršala Tita – ustvrdio je Mikulić, kao i to da je Tito bio jedan od deset najvećih svjetskih zločinaca pod kojim su mnoge nevine žrtve stradale samo zato što su drugačije mislile.
- Bogu hvala, danas u slobodi i demokraciji svoje mišljenje mogu javno izreći - a to je da Trg maršala Tita nema što raditi u glavnom gradu Hrvatske... A držim da jedan od najljepših trgova u gradu Zagrebu ne zaslužuje nositi ime maršala Tita, nego da jednostavno nosi naziv Kazališni trg, kao što je to nekada bilo – kazao je predsjednik zagrebačke Gradske skupštine.
Kazao je kako u vezi ove inicijative očekuje potporu zagrebačkoga gradonačelnika Milana Bandića i većine zastupnika u Gradskoj skupštini.
(FENA) G.P.
