Kompanija Klas, kao jedna od najvećih domaćih proizvođača hljeba i pekarskih proizvoda, odlučila je vratiti staru cijenu svog "Penzioner" hljeba, koji sada ponovo košta jednu KM.

U trenutnom vremenu turbulencije cijena na tržištu, Uprava kompanije Klas, smanjenjem cijene ove vrste hljeba za 20 posto, želi dati svoj doprinos i pozitivno uticati na situaciju u korist potrošača.

Izdvajanjem ovog artikla i vraćanjem cijene na jednu KM, Klas na ovaj način želi zaštiti penzionere i olakšati im život u periodu sve većeg poskupljenja životnih namirnica.

"Sretni smo da možemo obavijestiti javnost da smo, naš dobro poznati hljeb 'Penzioner', vratili na cijenu od 1 KM. Ova vijest će sigurno najviše usrećiti naše penzionere, kojima na ovaj način želimo pokazati koliko su nam bitni kao naši vjerni kupci. Nadamo se da ćemo im ovim potezom bar malo olakšati životne potrebe i da ćemo u budućnosti moći da ponudimo niže cijene našim kupcima", istakao je Dragan Vučić, izvršni direktor kompanije Klas.

Iz Klasa navode kako će u budućnosti nastaviti pratiti stanje cijena sirovina i energenata, da bi kroz formiranje niže cijene svojih proizvoda, smanjili udar na potrošačku korpu stanovništvu naše države.

Sa ciljem da se zaustavi nelegalna eksploatacija šljunka u vodotocima rijeke Bosne i Krivaje, Centri civilnih inicijativa (CCI) su u Žepču organizovali okrugli sto kojem je prisustvovao i Vinko Marić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Zeničko-dobojskog kantona (ZDK).

- Iznimno je važno da sarađujemo sa civilnim sektorom i tražimo rješenja koja su od obostrane koristi. Za ovim okruglim stolom smo čuli da je procedura za legalnu eksploataciju minerala iz slivova rijeka izuzetno komplikovana, zbog čega neki rizikuju i šljunak vade "na crno". Zajednički cilj nam je da imamo lijepo uređene obale i čiste rijeke - kaže ministar Marić.

Predstavnici ribarskih udruženja istakli su značaj da se u vrijeme mrijesta ribe, privremeno obustavi produbljavanje korita rijeka, a aktivisti CCI su ukazali na brojne nelogičnosti u zakonskoj i podzakonskoj regulativi iz ove oblasti.

Predstavnici Agencije za vodno područje rijeke Save, pojasnili su da vodne saglasnosti u slivu rijeka Bosne, Krivaje, Drine i Vrbasa, koje su istekle 31.12.2022. godine važe do 30.09.2023. godine.

Predviđeno je da se i u ovoj godini nastavi produbljivanje korita u gradovima Zenica, Visoko i Zavidovići, kao i u općinama Žepče i Kakanj.

Pres služba ZDK

Na sinošnjoj sjednici Predsjedništva općinske organizacije  SDP-a Tešanj održanoj u 18h doneseno je niz konstruktivnih zaključaka ispred općinske organizacije, a koji imaju za cilj unaprijeđenje djelovanja SDP-a na svim nivoima vlasti u BiH.

Pored usvojenog izvještaja o radu za 2022. te finansijskog izvještaja za istu godinu, Predsjedništvo je informisano o dosadašnjem radu naših zastupnika na svim nivoima vlasti. Ponosni smo na liderska postignuća naše općinske organzacije, obzirom da je Ermina Salkičević-Dizdarević preuzela mandat u Parlamentarnoj skupštini BiH, Senad Subašić je zastupnik u Parlamentu FBiH, Besim Smailbegović je zastupnik u Skupštini ZDK, a Danijel Pašić je ministar u Vladi ZDK.

Zaključeno je i to da će SDPBiH nastaviti djelovati kao podrška građanima i raditi na projektima za opće dobro, kao da će i raditi na srazmjernom povećanju plaća uposlenih u određenim sektorima koji čine stub funkcionisanja Kantona.

Pored navedenoga, naglašeno je da će se i u smislu realizacije kapitalnih projekata od izuzetne važnosti za općinu Tešanj, za prioritet stavljati oni projekti koje kao primarne okarakteriše OV Tešanj, a u cilju krajnjeg zadovoljstva građana i naše Općine.

Kada je u pitanju formiranje Vlade FBiH, SDP Tešanj daje punu podršku predjsedniku SDP-a, Nerminu Nikšiću, u borbi protiv (zlo)namjernih opstrukcija predstavnika  Stranke demokratske akcije. SDPBiH se neće predati na tom polju te će iskoristiti sve moguće legitimne i legalne kapacitete te zakonske mehanizme kako bi i ova Vlada FBiH konačno izašla iz tehničkog mandata te se imenovala nova koja  bi počela raditi u punom kapacitetu u korist građana  Federacije BiH.

Komisija za informisanje OO SDP BiH Tešanj

Služba za odnose sa javnošću i informisanje kupaca Podružnice“ Elektrodistribucija” Zenica, obavještava kupce da će dana 23.03.2023.(četvrtak) zbog planskih radova na elektroenergetskim objektima bez električne energije biti sljedeća područja ZE-DO kantona:

Dana 23.03.2023.(četvrtak):

- PJD Doboj jug

1.DV 10 Kv Matuzići škola
Trafo područja; Matuzići škola, Matuzići džamija, Matuzići DC, Kraševo lug, Kraševo DC, Kraševo donje, Kraševo gornje, Kraševo, Sendy, VF Komerc, Kraševo mlin, Kraševo polje, Staro Kraševo i Kraševo most, od 10:00 do 12:00 sati

2.DV 10 Kv Matuzići plac
Trafo područja; Matuzići Usora, Matuzići Plac i Doboj putevi, od 11:00 do 13:00 sati

3.DV 10 Kv Brezici
Trafo područja; Karuše, Brezik, Euro metali, Pam Glass, Mravići Spreče, Industijska zona Mravići polje, Mravići Gradina, Mravići autoput, Mravići Tromeđa, Bukvik, Tukići, Škilje džamija, Škilje, Mravići Krličevići, Šije ambulanta, Famy Trade, Šije polje, Gornje polje, Vodovod, Rakmani, Trnjak, Šije Muslije, Zilkići potok, Šije Kruške, Šije Adžići, Bor i Lepenica Starački, od 10:00 do 13:00 sati

4. Dv 10 kV Alibegovci
Trafo područja; Tokme i Tešanjka mlin, od 12:00 do 14:00 sati
5.Trafo područje Karuše 3, od 10:00 do 13:00 sati
6.Trafo područje Karuše 4, od 11:00 do 13:00 sati
7.Trafo područje Karuše 2, od 10:00 do 12:00 sati

Za sve informacije kupci se mogu obratiti Službi za odnose sa javnošću i informisanje kupaca:
- područje ZE-DO kantona na broj telefona 080 020 132.

Svjetski dan voda UN-a je godišnji događaj koji se obilježava 22. marta kako bi se skrenula pažnja na važnost očuvanja vode i promovisale prakse održivog upravljanja vodama. Tema Svjetskog dana voda UN-a 2023. je "Ubrzavanjem promjena za rješavanje krize vode i sanitacije", koja naglašava hitnu potrebu rješavanja globalne krize vode i sanitacije i poduzimanja odlučnih mjera za postizanje cilja održivog razvoja SDG 6 do 2030. godine, ističu iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.   

Polovina populacije bez pristupa sanitarnim objektima

Globalna kriza sa vodom je značajan izazov koji pogađa milione ljudi širom svijeta, posebno u zemljama u razvoju. Prema podacima Ujedinjenih naroda, oko 2,2 milijarde ljudi nema pristup sigurnoj tj. zdravstveno ispravnoj vodi za piće, dok 4,2 milijarde ljudi nema pristup adekvatnim sanitarnim objektima. Zdravstveno neispravna voda i neadekvatni sanitarni uslovi glavni su uzroci bolesti i smrti, a također doprinose siromaštvu, nejednakosti i degradaciji životne sredine.

Program SDG 6 (strateški ciljevi razvoja), koji ima za cilj osigurati univerzalni pristup vodi i sanitaciji za sve do 2030. godine, ključan je za rješavanje globalne krize vode i sanitacije. Međutim, napredak ka postizanju ovog cilja je spor i neujednačen. Prema UN-u, više od polovine svjetske populacije još uvijek nema pristup osnovnim sanitarnim objektima, a gotovo svaka treća osoba nema pristup sigurnoj vodi za piće.

Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana voda UN-a posebno je relevantna, jer naglašava potrebu za ubrzanjem promjena i poduzimanjem hrabrih akcija za rješavanje krize vode i kanalizacije. Da bismo postigli SDG 6 do 2030. godine, moramo ubrzati napredak, povećati investicije i mobilizirati resurse za podršku održivim rješenjima za vodu i kanalizaciju. Za to su potrebni zajednički napori vlada, organizacija civilnog društva, privatnog sektora i pojedinaca, tvrde stručnjaci.

Kako bi se ubrzale promjene i riješila kriza vode i sanitacije, ključno je ulagati u održivu infrastrukturu za vodu i sanitaciju. Ovo uključuje poboljšanje sistema vodosnabdijevanja, izgradnju sanitarnih objekata i promovisanje higijene i promjene ponašanja. Održiva infrastruktura ne samo da poboljšava pristup vodi i sanitarnim uslugama, već i doprinosi ekonomskom rastu i održivosti životne sredine.

Ulaganje u održivu infrastrukturu zahtijeva značajna sredstva i podršku. Nedostatak finansiranja za postizanje SDG 6 procjenjuje se na oko 114 milijardi dolara godišnje, a mobilizacija resursa za podršku održivim rješenjima za vodu i sanitaciju je ključna za ubrzanje napretka. Ovo uključuje povećanje javnog finansiranja inicijativa za vodu i kanalizaciju, jačanje investicija privatnog sektora i poboljšanje efikasnosti i efektivnosti finansiranja pomoći i razvoja.

Osim finansiranja, ubrzanje promjena zahtijeva kolektivne napore svih učesnika. Vlade igraju ključnu ulogu u postavljanju politika i propisa koji promovišu održiva rješenja za vodu i sanitaciju, dok organizacije civilnog društva i privatni sektor mogu doprinijeti inovativnim rješenjima i novim tehnologijama. Pojedinci također mogu igrati ulogu u promoviranju promjene ponašanja i zalaganju za održivi razvoj. Postizanje SDG 6, koji ima za cilj da osigura univerzalni pristup vodi i sanitaciji za sve, do 2030. godine je ključno za poboljšanje života miliona ljudi i unapređenje održivog razvoja.

Zagađenje mikroplastikom

Zagađenje mikroplastikom je rastući ekološki problem koji se sve više prepoznaje kao dio globalne krize vodosnabdijevanja, navode iz Instituta. Mikroplastika su sitne plastične čestice koje su manje od pet milimetara u dužinu, a nastaju kada se veći plastični predmeti razgrađuju ili raspadaju na manje komade. Mikroplastika je sveprisutna u okolini, a nalazi se u okeanima, jezerima, rijekama, pa čak i u zraku. Oni mogu ući u vodoopskrbu kroz različite izvore, uključujući otjecanje sa deponija i poljoprivrednih polja, postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, pa čak i iz proizvoda za ličnu njegu poput kozmetike i odjeće.

Nakon što mikroplastika uđe u vodosnabdijevanje, može imati značajan utjecaj na zdravlje ljudi i okoliš. Vodeni organizmi mogu progutati mikroplastiku, što može dovesti do toksičnih učinaka, pa čak i smrti. Kada ljudi konzumiraju ribu ili školjke koje su progutale mikroplastiku, te se čestice mogu akumulirati u našim tijelima, potencijalno dovesti do zdravstvenih problema poput upale, oksidativnog stresa i raka. Mikroplastika također može utjecati na okoliš na druge načine. Oni mogu poremetiti lanac ishrane, promijeniti vodene ekosisteme, pa čak i doprinijeti širenju invazivnih vrsta. Osim toga, mikroplastika može doprinijeti nestašici vode i krizi vodosnabdijevanja tako što začepljuje sisteme za filtriranje vode i smanjuje efikasnost postrojenja za prečišćavanje vode.

Za rješavanje problema zagađenja mikroplastikom u vodosnabdijevanju, ključno je implementirati različite strategije. Jedna strategija je smanjenje upotrebe plastike za jednokratnu upotrebu, kao što su plastične vrećice, slamke i boce za vodu, koje mogu doprinijeti zagađenju mikroplastikom. Druga strategija je poboljšanje sistema za tretman otpadnih voda kako bi se uhvatila i uklonila mikroplastika iz otpadnih voda prije nego što se ispusti u okoliš.

Pored ovih strategija, neophodno je i podizanje svijesti javnosti o problemu zagađenja mikroplastikom u vodosnabdijevanju. To može uključivati obrazovne kampanje koje imaju za cilj promicanje promjene ponašanja, kao što je ohrabrivanje ljudi da pravilno odlažu plastični otpad i biraju ekološki prihvatljive proizvode.

INZ

U povodu nastupajućeg mjeseca Ramazana svim muslimanima Bosne i Hercegovine, a posebno muslimanima općine Tešanj i susjednih općina upućujemo najiskrenije čestitke i želje da mjesec posta provedu u radosti, sreći i blagostanju.

Neka u srcima svih ljudi prevlada dobročinstvo,  jer pomoć i pažnja prema drugima uzvišeni je ljudski čin.

PREDSJEDAVAJUĆI OPĆINSKOG VIJEĆA                          OPĆINSKI NAČELNIK

        Amir Kurtić, dipl. ing. elteh.                                             Mr.sc. Suad Huskić

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Deset posto meda na bh. tržištu nije ispravno - pokazale analize Agencije za sigurnost hrane BIH. Radi se, uglavnom o uvoznom medu. Nasuprot stranom, domaći med se pokazao kao visoko - kvalitetan, no prinosi nisu dovoljni da se pokriju domaće potrebe.

Godišnje svaki stanovnik BiH u prosjeku pojede 500 grama meda. Stanovnici Evropske unije potroše 2,5 kilograma. Prinosi koje ostvare pčelari u BIH nisu dovoljni za domaće, a ni za izvozne potrebe. Da bi svima upala kašika u med, pčalarima se mora dati prilika da proizvedu respektabilne količine.

“Mi imamo pčelarski fond. Mi imamo proizvodnju. Mi proizvedemo 2.000 tona, a potrošimo 4.000 tona. To znači mi 2.000 tona uvozimo, to je šansa za nas“, kaže Sejo Deljo, predsjednik Saveza pčelara FBiH.

I nije do proizvođača. Znanja i volje ima, ali ambiciju pčelara za većim prinosom ne prati država. I izdvajanja za poticaje su rasla, ali nisu dovoljno. Pčelari poručuju da nisu zadovoljni.

“Mi smo 2010. imali 10 maraka poticaja na košnici, tada je i ovca isto bila 10 maraka, sada su oni došli na 66 KM, a mi na 12 maraka i hvalimo se tim uspjehom. Kažu edukacija, mi nemamo edukaciju. Samo što udruženja organizuju udruženja. Ima li nas u školskom sustavu. Imamo li mladih pčelara – nemamo. Prosječna starost je 60 godina. Mi nemamo baze. To su činjenice“, kaže Boras Kvesić, predstavnik saveza pčelara HNŽ-a.

“Pravilnik nije sveto slovo i on se može promijeniti. Ono što najvažnije jeste da smo otvoreni za unaprijeđenje tog dokumenta i da imamo pravilnik koji nismo imali dosad“, ističe Husnija Kudić, savjetnik federalnog ministra poljoprivrede.

A ono čega imamo i viška je uvozni med. I to sumnjivog kvaliteta. Prošla godina je za bh. pčelare bila medonosna. No, zbog jefitinih patvorina domaći med kod otkupljivača ne dolazi na red.

“Slovenija je kao članica EU je povukla jednu inicijativu prema EK da se radi izmjena pravilnika o medu koji bi onemogućio plasman patvorenog meda iz Kine i Poljske gdje imamo cijenu od 1 do 3 eura, što jasno govori da je riječ o patvorenom medu“, kaže Nijaz Bajramović, Agencija za sigurnost hrane BiH.

Ako mislimo dobro pčlarstvu u BIH moramo educirati proizvođače, ali i kupce. Med koji se prodaje pored puta, bez deklaracije, od neprovjerenog prodavca nije siguran med.

Aktivisti koji se u slivu rijeke Bosne zalažu za uređeno korito ovog vodotoka i bore protiv nelegalnog šljunčarenja, inicirali su kod Agencije za vodno područje rijeke Save čišćenje i produbljivanje vodotoka na području općine Žepče, za što je stigla pozitivna reakcija iz Sarajeva.

Neformalnoj grupi građana “Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka u slivu rijeke Bosne” obratili su se mještani mjesne zajednice Globarica u općini Žepče sa informacijom da se na tom području formirala ada širine 25 metara i dužine 400 metara, koja bi mogla predstavljati problem, odnosno uzrokovati izlijevanje vode iz vodotoka, pri većim padavinama. Mještani su precizno naveli lokaciju ispod naseljenog mjesta Miščići u MZ Globarica.

Iz NGG su Agenciji za vode Federacije BiH uputili dopis, zatraživši da njihovi predstavnici obiđu navedenu lokaciju u općini Žepče, sagledaju stanje i po potrebi preduzmu mjere da se taj lokalitet uvrsti u jedan od Javnih poziva za radove čišćenja i produbljivanje korita, odnosno vađenje riječnog materijala iz vodotoka.

Iz Agencije su odgovorili najavom izlaska na teren 21. marta i ukoliko to vremenske prilike dozvole, odnosno ne bude povišen vodostaj rijeke Bosne, da će po sačinjavanju izvještaja preduzeti daljne mjere, kako bi stanovnici ovog dijela općine Žepče bili zaštićeni od mogućih problema i izlijevanja vode iz vodotoka.

“Iskoristićemo priliku da predstavnike Agencije upoznamo i sa stanjem vodotoka na području Zavidovića i Maglaja, prezentiramo im situaciju na terenu i markirane lokalitete sa naše strane koje bi trebalo produbiti i povećati proticajni profil rijeke Bosne, kao i rijeke Krivaje, koja je takođe kategorisana kao voda Prvog reda. Očekujemo da i lokalne zajednice aktivnije uzmu učešća u predlaganju lokaliteta, jer lokalne vlasti najbolje poznaju situaciju na svom području i u interesu im je da se u saradnji sa Agencijom za vode otkloni opasnost od izlijevanja vode iz vodotoka, što je u poslednje vrijeme baš česta pojava pri iole ozbiljnijim padavinama” – kažu iz neformalne grupe građana, koja okuplja aktiviste sa područje općina Maglaj, Žepče i Grada Zavidovići.

Aktivni su i aktivisti u slivu rijeke Bosne sa područja Doboja, Vukosavlja, Modriče i Šamca, na čijem području, prema informacijama dobijenim na februarskoj redovnoj konferenciji za medije, Policijska uprava Doboj trenutno postupa po prijavama za nezakonitu i nekontrolisanu eksploataciju šljunka u deset predmeta. U njima se vode postupci za nelegalnu eksploataciju šljunka, kao i po prijavi za nelegalnu gradnju na vodnom području duž cijele dužine toka rijeke Bosne na gradskom području Doboja.

Tu informaciju medijima je prenio načelnik PU Slobodan Radinković, pojašnjavajući da se aktivnosti provode u saradnji sa Okružnim javnim tužilaštvom Doboj, prema kome će po okončanju istrage uputiti izvještaj o preduzetim radnjama i rezultatima.

Kako bi dobili potpuniju sliku o aktivnostima policije, kada je nelegalna eksploatacija šljunka u vodotoku rijeke Bosne u pitanju, iz Grupe „Za legalnu i kontrolisanu eksploatacioju šljunka u slivu rijeke Bosne“ su prema Policijskoj upravi Doboj uputili dopis kojim po ZOSPI traže detaljniju informaciju o zaprimljenim i otvorenim premetima, kao i pokrenutim istragama. Takođe, i o podnesenim izvještajima Okružnom javnom tužilaštvu Doboj, kada su u pitanju nelegalna eksploatacija šljunka i upravljanje vodotokovima u zoni njihove odgovornosti i nadležnosti. Upitom su tražili preciziranje o kojim slučajevima se konkretno radi, protiv kojih privrednih društava i odgovornih lica su podnešene prijave i izvještaji, odnosno pokrenuti postupci.

(antikorupcija.info)

U četvrtak je u talijanskom Torinu počeo europski Forum gradova, dvodnevni skup u organizaciji Europske komisije, na kojem 800 predstavnika gradova i institucija raspravlja kako zaštiti okoliš, otvoriti radna mjesta i zaustaviti demografski pad.

Na skupu, koji se održava svake dvije godine, sudjeluju i predstavnici hrvatskih gradova poput Dubrovnika, Rijeke, Pule i Gospića.

“Gradovi se stalno mijenjaju, a u budućnosti će oni biti znatno drugačiji nego danas”, upozorio je domaćin skupa Stefano Lo Ruso, gradonačelnik Torina.

Napomenuo je kako se europski gradovi suočavaju s “demografskim izazovom”.

“Populacija naših gradova ubrzano stari, sve je više obitelji bez djece ili jednim djetetom”, izjavio je.

Torino, industrijski grad na sjeveru Italije koji svojim domom naziva 848.000 ljudi, ima 25 posto stanovnika starijih od 65 godina. Taj bi postotak godine 2050. mogao porasti na 35 posto.

“Istovremeno će se udvostručiti broj mladih u afričkim zemljama. Potrebno je stoga vidjeti kako će EU upravljati migracijskim tokovima”, rekao je Lo Ruso.

Forum gradova održava se od 2014. godine kako bi lokalne vlasti rekle što ih brine te kako bi surađivale s regionalnim i središnjim vladama na povlačenju novca iz EU fondova.

Europska komisija, izvršno tijelo EU-a, svojom kohezijskom politikom nastoji smanjiti nejednakosti u bloku od 27 zemalja. Novcem iz EU fondova sufinancira projekte s 85 posto novca, dok ostatak daju središnje, regionalne i lokalne vlasti iz svojih proračuna.

Europska povjerenica za kohezijsku politiku Elisa Ferreira pozvala je četvrtak gradove da se nastave prijavljivati za sufinanciranje projekata koji bi gradove učinili "atraktivnijim mjestima za život", napose obiteljima s mladima.

“Ovo je poput važne nogometne utakmice u kojoj su nam svi potrebni. Veliki, srednji i mali gradovi te sela”, rekla je Ferreira tijekom svog govora.

“Svi imaju ulogu osigurati ljudima zapošljavanje, kulturu, zdravstvo i više prilika za mlade”, napomenula je.

Dodala je da su bitni i projekti koji potiču "zelenu tranziciju" u Europi, odnosno koji smanjuju onečišćenje te su u skladu s Europskim zelenim planom.

Forum se održava u hali gdje je nekoć radilo 2.000 radnika na obnavljanju i popravljanju vlakova. Hala je godinama bila napuštena, a prije deset godina je prenamijenjena u centar s uredima za male tehnološke start-up kompanije.

Ovo je peti Forum gradova nakon što su se prijašnji održavali u Bruxellesu (2014. i 2015.), Rotterdamu (2017.) i Portu (2020.).

(akta.ba)