Prema podacima Ministarstva civilnih poslova BiH, državljanstva ove zemlje samo se prošle godine odreklo ukupno 2.147 osoba.

Isti podaci pokazuju da je 2022. godine taj broj iznosio 2.622, 2021. godine 3.110, 2020. godine 3.168, 2019. godine 4.159, a 2018. godine 4.493, piše Večernji list BiH.

Ministarstvo je navelo kako se od 1998. do 2023. godine državljanstva odreklo ukupno 99.972 osobe. Razlozi zbog kojih se građani Bosne i Hercegovine odlučuju na ovaj korak su različiti – od prava na posjedovanje nekretnina, lakšeg putovanja, lakšeg studiranja u inozemstvu, boljeg zaposlenja i pravnog statusa… Međutim, s obzirom na to da je ponovno stjecanje državljanstva prilično kompliciran i dugotrajan proces, te da nema garancije uspjeha, odvjetnici savjetuju da se dobro razmisli prije donošenja konačne odluke o odricanju državljanstva BiH.

Naime, osobe koje su se odrekle državljanstva BiH mogu podnijeti zahtjev za ponovno stjecanje državljanstva nadležnom Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH. Prema uredbi, zahtjev mora sadržavati odgovarajuću dokumentaciju, uključujući dokaz o prethodnom državljanstvu BiH, dokaz o odricanju državljanstva i druge potrebne dokumente.

Rješenje o ponovnom stjecanju državljanstva donosi Ministarstvo, koje obavještava osobu koja je podnijela zahtjev. Prema podacima Federalnog ministarstva unutarnjih poslova, osoba kojoj je odricanjem ili razrješenjem prestalo državljanstvo Federacije radi stjecanja ili zadržavanja državljanstva druge države, može podnijeti zahtjev za ponovno stjecanje državljanstva Federacije ako ispunjava sve uvjete za stjecanje državljanstva BiH i FBiH po osnovi naturalizacije.

Uvjeti za stjecanje državljanstva BiH po osnovi naturalizacije su: da je osoba navršila 18 godina života; da ima odobreno prebivalište na teritoriju Bosne i Hercegovine najmanje tri godine prije podnošenja zahtjeva, te da u trenutku podnošenja zahtjeva ima prebivalište na teritoriju Federacije; da dovoljno poznaje pismo i jezik jednog od konstitutivnih naroda Federacije; da joj nije izrečena mjera sigurnosti za protjerivanje stranca s teritorija BiH ili FBiH, te da je ta odluka još uvijek na snazi; da u razdoblju od osam godina prije podnošenja zahtjeva nije osuđena na kaznu zatvora dužu od tri godine za kaznena djela s namjerom; da prije stjecanja državljanstva Federacije odustane od prethodnog državljanstva, osim ako bilateralnim sporazumom nije drugačije određeno.

Odricanje ili ukidanje prethodnog državljanstva neće biti potrebno ako to nije dozvoljeno ili se ne može razumno zahtijevati; da se protiv te osobe ne vodi kazneni postupak, osim ako je opravdano moguće tražiti dokaz o ispunjenju ovog uvjeta; da ne predstavlja prijetnju sigurnosti BiH i Federacije; da ima osiguran stalan izvor prihoda u iznosu koji omogućava samostalno izdržavanje ili je u mogućnosti pružiti pouzdane dokaze o financijskim izvorima za svoje uzdržavanje u skladu s relevantnim propisima BiH; da potpiše izjavu da prihvaća pravni sustav i ustavni poredak BiH i Federacije; te da ima valjanu garanciju za stjecanje državljanstva BiH i FBiH.

Koji su uvjeti za ponovno stjecanje državljanstva?
Međutim, osobe koje su se ranije odrekle državljanstva BiH ne moraju imati navršenih 18 godina života niti odobreno prebivalište na teritoriju BiH, ali mogu podnijeti zahtjev ako im je odobren privremeni boravak na teritoriju BiH u trajanju od najmanje godinu dana neposredno prije podnošenja prijave. U trenutku podnošenja zahtjeva osoba mora imati odobreno boravište ili prebivalište na teritoriju FBiH. Najčešći razlog zbog kojeg oni koji podnose zahtjev za ponovno državljanstvo BiH odustaju od toga je taj što se moraju odreći državljanstva druge zemlje, prenosi Večernji list.

Očekuje se da će Generalna skupština Ujedinjenih naroda sljedeće sedmice glasati o palestinskom nacrtu rezolucije kojom se poziva Izrael da prekine svoju “nezakonitu prisutnost na okupiranom palestinskom teritoriju” u roku od šest mjeseci.

Ključni cilj nacrta rezolucije, koji su napisale palestinske vlasti i koji je Reuters imao uvid, je pozdravio julsko savjetodavno mišljenje Međunarodnog suda pravde u kojem se kaže da je izraelska okupacija palestinskih teritorija i naselja nezakonita i da je treba povući.

No dok je u savjetodavnom mišljenju najvišeg suda Ujedinjenih nacija, poznatog kao Svjetski sud, navedeno da to treba učiniti “što je brže moguće”, nacrt rezolucije Generalne skupštine stavlja rok od šest mjeseci.

Arapska skupina, Organizacija islamske suradnje (OIC) i Pokret nesvrstanih zatražili su u ponedjeljak da 193-člana Generalne skupština UN-a glasa 18. septembra. Jezik nacrta rezolucije od osam stranica mogao bi se promijeniti prije nego što bude staviti na glasanje.

Glasanje bi uslijedilo samo nekoliko dana prije dolaska svjetskih čelnika u New York na njihov godišnji skup u Ujedinjenim nacijama.

Izraelski ambasador pri UN-u Danny Danon pozvao je Generalnu skupštinu da “odlučno odbaci ovu sramotnu rezoluciju i umjesto toga usvoji rezoluciju kojom se osuđuje Hamas i poziva na hitno oslobađanje svih talaca”.

Savjetodavno mišljenje ICJ-a nije bilo obvezujuće, ali ima težinu prema međunarodnom pravu i može oslabiti potporu Izraelu. Rezolucija Generalne skupštine također nije obvezujuća, ali ima političku težinu.

Izrael je osvojio Zapadnu obalu, Pojas Gaze i Istočni Jeruzalem – područja povijesne Palestine koje Palestinci žele za državu – u bliskoistočnom ratu 1967. godine i od tada je izgradio naselja na Zapadnoj obali i stalno ih širio.

Trenutni rat u Pojasu Gaze pokrenut je upadom Hamasa 7. oktobra, u kojem je poginulo oko 1200 ljudi i oteto oko 250 talaca, prema izraelskim podacima. Za usporedbu, izraelski genocidni rat protiv Gaze ubio je više od 40.900 Palestinaca, prema tamošnjem ministarstvu zdravstva.

Generalna skupština 27. oktobra pozvala na trenutno humanitarno primirje. Zatim je u decembru velikom većinom zatražila trenutni humanitarni prekid vatre.

(klix.ba)

Vlada Zeničko-dobojskog kantona, na sjednici kojom je predsjedavao premijer Nezir Pivić, usvojila je Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o policijskim službenicima ZDK-a te Izvještaj o implementaciji Strategije razvoja ZDK-a za period 2021-2023. godina, saopćila je Press služba.

Premještaj i činovanje
Premijer je u izjavi nakon sjednice rekao da je cilj izmjena i dopuna Zakona o policijskim službenicima ZDK-a da se omogući lakši premještaj policijskih službenika.

“Do sada nismo imali mogućnost da policijski službenici iz drugih agencija mogu dolaziti u Ministarstvo unutrašnjih poslova ZDK-a. Sada je to omogućeno, kao što je to moguće i u drugim policijskim agencijama”, kazao je premijer Pivić.
Dodao je da je izmjenama omogućeno i brže napredovanje u činovanju, kako bi se omogućilo što brže popunjavanje upražnjenih mjesta za policijske službenike, a što je važno zbog stanja sigurnosti u ovom kantonu.

Strategija razvoja
Kada je u pitanju Strategija razvoja ZDK-a, u odnosu na indikativni finansijski okvir ove strategije za period od sedam godina, do sada je implementirano 341,5 miliona KM ili 63 posto.
“Ovaj iznos se odnosi na samo tri godine implementacije Strategije razvoja ZDK-a. Strategijom su planirana 272 projekta, od kojih se kontinuirano provode 194 ili 71,3 posto projekata. Završena su dva, dok su 54 projekta ili 19,85 posto započeti projekti. Sva tri strateška cilja – 12 prioriteta i 44 mjere postizane su s planiranom dinamikom”, rekao je premijer Pivić.

Uredba o prijevozu
Vlada je usvojila i uredbe o naknadama za prijevoz zaposlenika, čime se želi umanjiti mogućnost zloupotreba ovog prava, zatim o troškovima za službena putovanja te načinu korišenja godišnjih odmora.

Plan upisa
Usvojena je Odluka o izmjenama Plana upisa studenata u prvu godinu prvog ciklusa studija na Univerzitetu u Zenicu, kojom je omogućen Filozofskom fakultetu dodatni upis u drugom upisnom roku, koji je u toku, na odsjeke Razredna nastava i Engleski jezik i književnost, a za koje su studenti u prvom roku iskazali znatno veći interes od broja ponuđenih mjesta.

Finansijske odluke
Vlada je Penzionerskom domu sa stacionarom ZDK-a odobrila 200.000 KM za ugradnju vatro-dojavnog sistema, a povratničkim mjestima Stupni Do i Ševarlije po 25.000 KM za sanaciju putne infrastrukture.

Hala za civilnu zaštitu
Usvojen je i Programom utroška sredstava Kantonalne uprave Civilne zaštite za prvih šest mjeseci, a Vlada ZDK je donijela odluku o kupovini hale za KUCZ ZDK, koja se do sada iznajmljivala, a za što će biti utrošeno 1.000.000 KM.

Ministrica zdravstva Zeničko-dobojskog kantona dr. Aida Salčinović uručila je predstavnicima udruženja odluke za finansiranje programskih aktivnosti udruženjima građana iz oblasti zdravstva-maligna oboljenja, koje će se finansirati iz Budžeta ZDK za 2024. godinu, saopćila je Press služba.

Javni poziv
Ministarstvo zdravstva raspisalo je u navedene svrhe 17.07.2024. godine, javni poziv na koji su pravo učešća imala udruženja građana iz oblasti zdravstva koja su registrovana na području Kantona, a koja se bave okupljanjem i problemima oboljelih od malignih bolesti.

Tri udruženja
Nakon provedne procedure, a na prijedlog Komisije za vrednovanje i rangiranje pristiglih projekata, sredstva u pojedinačnim iznosima bit će doznačena Udruženju građana “Život” Zenica, Udruženju žena oboljelih i liječenih od tumora dojke i drugih tumora “Budućnost-ZA“ Zavidovići i Udruženju žena oboljelih od tumora dojke i drugih malignih oboljenja “Snaga žene” Maglaj.

“Udruženja ovog tipa, osnovana sa ciljem pružanja psihološke pomoći i podrške u ostvarivanju prava oboljelima od malignih bolesti, su nosioci energije i inicijativa za unapređenje zdravstvene zaštite pacijenata. Svjesni smo da komplikovane procedure, dugo i teško liječenje često znaju obeshrabriti pacijente, pa smo na ovaj način željeli pokazati naše opredjeljenje da budemo na usluzi građanima, da želimo i možemo osigurati sredstva kako bismo na konkretan način pomogli udruženjima iz oblasti zdravstva”, istakla je ministrica Salčinović te dodala da je ovo prvi put da Ministarstvo zdravstva na ovaj način pomaže navedena udruženja.

Novi javni poziv
Obzirom da na osnovu objavljenog poziva nisu utrošena sva sredstva namjenjena u ove svrhe, Ministarstvo zdravstva će u narednom periodu na web stranici ZDK-a ponovo objaviti javni poziv do utroška ukupno planiranih sredstava u budžetu.

(Naša Riječ)

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Posao "profesionalnih žalilaca" u procesima javnih nabavki u BiH je masovna pojava i po svemu sudeći unosan biznis, a zbog toga ispaštaju mnogi, uključujući i pacijente, jer je dolazilo i do nestašice lijekova, pokazuju frapantni primjeri iz prošle godine.

Ipak, nedavno su usvojene izmjene Zakona o javnim nabavkama, od kojih neki očekuju da će znatno smanjiti mogućnost manipulacija žalbama, dok su drugi skeptici i smatraju da one neće imati pozitivan učinak na ovu pojavu.

Dok se čeka (ne)efikasnost tih izmjena, objelodanjeni su drastični primjeri iz prošle godine, pa se tako u nacrtu izvještaja o praćenju postupaka javnih nabavki za 2023. ističe da je problem "profesionalnih žalilaca" u prethodnom periodu doživio svojevrsnu eskalaciju, te je Agencija za javne nabavke BiH prikupila saznanja i dokaze o ovoj pojavi.

"Te informacije, saznanja i dokazi predstavljaju ozbiljan skup indicija da 'profesionalni žalioci', serijskim izjavljivanjem žalbi kod različitih ugovornih organa, na različite postupke i predmete nabavki, nemaju za cilj ispravke eventualnih grešaka i posljedično dobijanje ugovora u konkretnom postupku nabavke, odnosno da im je cilj usporavanje postupka javne nabavke", navodi se u nacrtu.

Štaviše, analizom ovakvih situacija je uočen odgovarajući modus operandi "profesionalnih žalilaca". Naime, "profesionalni žalilac", obično putem punomoćnika, odnosno advokata, izjavljuje veliki broj žalbi, gdje nema za cilj da ispravi eventualnu grešku i posljedično dobije ugovor, već...

"Cilj je da se uspori postupak javne nabavke ili da se ostvari novčana korist kroz naplatu troškova za punomoćnika, odnosno advokata. Takvo ponašanje privrednih subjekata, kao i punomoćnika, tj. advokata, čije usluge koriste, dovodi do toga da se onemogućuje efikasno okončanje postupaka javnih nabavki. To neminovno dovodi do toga da se postupak nabavke, očito nepravedno i neopravdano, odugovlači i odlaže, što izaziva mnogobrojne negativne posljedice za javna sredstva i njihove korisnike, kao što su odlaganje izgradnje infrastrukturnih objekata, nedostatak lijekova i medicinske opreme, nemogućnost pružanja zdravstvenih i drugih usluga, i slično", istaknuto je u nacrtu.

Navedeni su i gotovo nevjerovatni primjeri. Tako su jedan privredni subjekat i njegov punomoćnik, u 2023. godini, izjavili čak 198 žalbi, koje su odbačene zbog neplaćanja naknade za žalbu, što, ocijenjeno je, predstavlja zloupotrebu pravne zaštite.

"Još jedan privredni subjekat, putem punomoćnika, tj. advokata, u 2023. godini izjavio je 224 žalbe, od kojih je većina odbačena zbog neplaćanja naknade za žalbu", navodi se u izvještaju.

Problem je, priznaju nadležni, vrlo složen, jer se postavlja pitanje koja je granica, tj. broj žalbi da bi se neko mogao kvalifikovati kao "profesionalni žalilac".

"Nadalje, sankcionisanje ovakvog postupanja je jedino moguće kroz parnični postupak za naknadu štete koji bi pokrenuo ugovorni organ, ali uz obavezu da dokaže da je nastala šteta za ugovorni organ", ističe se u nacrtu.

Damjan Ožegović, viši istraživač i saradnik za pravne poslove u "Transparency Internationalu BiH", naglašava da je institut žalbe jedini mogući pravni lijek kojim se otklanjaju nedostaci u postupcima javnih nabavki i u tom smislu ga ne bi trebalo ograničavati.

"Naravno, treba ograničiti 'profesionalne žalioce', koji jesu zaista eskalirali u posljednje vrijeme. Međutim, 'profesionalne žalioce' koji zaista zloupotrebljavaju postupke je teško razlikovati od onih žalilaca koji osnovano ukazuju na nepravilnosti", rekao je Ožegović.

On ocjenjuje da se izmjenama Zakona o javnim nabavkama ovaj problem neće riješiti, jer su one podigle novčane naknade za žalbe i pooštrile neke druge uslove.

"Na taj način će se onemogućiti jedino žalioci koji zaista imaju iskrenu namjeru da učestvuju, jer se naknada za pokretanje postupka, koja je dignuta za 50 odsto, ne vraća u slučaju neuspjeha, a stvorene su još neke procesne zavrzlame, odnosno procesni nedostaci u samom izjavljivanju žalbe. Definitivno, zakon treba da pretrpi nove izmjene, ili, ako se to ne može uraditi, treba podzakonskim aktima urediti to da postoji neki drugi način kontrole 'profesionalnih žalilaca'", naglasio je Ožegović za "Nezavisne novine".

Kažnjavanje, koje dosad nije bilo moguće, što je pravo iznenađenje, je uvedeno izmjenama i dopunama Zakona o upravljanju otpadom, koje će početi da se primjenjuju za sedam dana..

Federalna ministarka okoliša i turizma Nasiha Pozder potvrdila je novi Zakon o upravljanju otpadom uvodi kažnjavanje svih koji nelegalno odlažu otpad na deponijama, rekla je za agenciju Fena, a prenosi Balkan Green Energy News.

On je navela da je suština izmena i dopuna Zakona o upravljanju otpadom rešavanje pitanja odlagališta u opštinama i gradovima i operativnog delovanja inspekcije na terenu, kao i uvođenje kaznenih odredbi za posebne kategorije otpada poput guma, ulja i slično.

Novim Zakonom se definišu iznosi novčanih kazni prema težini učinjenog prekršaja

Usvajanjem se, kako je dodala, stvaraju pravne pretpostavke za pravilnu i potpunu primjenu Zakona praksi. Izmjene su inicirane nemogućnošću kažnjavanja za nelegalno odlaganje na deponijama, a novim novim Članom 33a uređuje se ta oblast, a koja će biti detaljno definisana u podzakonskom aktu čija će priprema krenuti nakon stupanja na snagu propisa, istakla je ona.

Pozder je dodala da se novim Zakonom definišu i iznosi novčanih kazni prema težini učinjenog prekršaja. On je istakla da su ove godine u budžetu obezbijedili 500.000 KM za sanaciju divljih deponija, ali s obzirom da to nije dovoljno odlučeno je da se sanacija radi za divlje deponije unutar zaštićenih ili područja čija je zaštita u toku.

Samo na području Livna ima 130 divljih deponija

Jedna od takvih lokacija je Livno, gde postoji oko 130 divljih deponija, na samim Kruzima ima i ogromna deponija guma. Za to kazni nema, i to ovaj Zakon mijenja, najavila je.

Pozder je istakla da se uskoro očekuje i javni poziv za nosioca izrade novog Plana upravljanja otpadom u FBiH. Dokument bi trebalo da bude usvojen sljedeće godine u ovo vrijeme.

U nastavku teksta dostavljamo saopćenje za javnost koje smo zaprimili od strane LOT tima u Zenici, a povodom povećanog broja vozila EUFOR-a na putevima u Bosni i Hercegovini za dan 11.09.2024. godine;

“Tokom 11. septembra 2024. građani će moći primijetiti povećan broj vozila EUFOR-a na putevima širom Bosne i Hercegovine. Ova kretanja su povezana sa vježbom „Brzi odgovor 24″, godišnjom velikom aktivnosti obuke koju EUFOR provodi od 24. augusta do 16. septembra 2024. Ovi transporti izvode su u svrhu prebacivanja trupa sa njihovog privremenog mjesta stacioniranja u bazi Butmir do lokacija na kojima će se provesti završna faza vježbe. Građani će moći primijetiti povećan broj lakih i teških oklopnih vozila EUFOR-a koja učestvuju u vježbi. EUFOR će nastojati da aktivnosti koje se u ovom periodu provode na građane utiču u najmanjoj mogućoj mjeri.

EUFOR je snažan, sposoban i pouzdan partner vlastima BiH, posvećen pružanju pomoći u održavanju sigurnog i stabilnog okruženja.

Za više informacija o vježbi „Brzi odgovor” posjetite https://euforbih.org/euforqr2024”

Navedenu informaciju dostavljamo na upoznavanje kako ne bi došlo do određenih nejasnoća ili uznemirenja javnosti.

Odsjek za odnose sa javnošću, analitiku i planiranje Uprave policije MUP-a ZDK

Njemačka vraća kontrole na granicama od 16. septembra ove godine.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Njemačke obavijestilo je javnost da da je riječ o privremenoj mjeri koja će, za sada, trajati šest mjeseci. Šta to znači za putnike iz Bosne i Hercegovine, ali i drugih zemalja?

Njemačka vlada je prošle godine već najavila strože kontrole na svojim kopnenim granicama s Poljskom, Češkom i Šajicarskom. Te i kontrole na granici sa Austrijom omogućile su joj da vrati 30.000 migranata od oktobra 2023. godine.

Sada se ova mjera šiti i na granicu Njemačke sa Danskom, Nizozemskom, Belgijom, Luksemburgom, Francuskom i Austrijom.

“Savezna policija tako može rasporediti cijeli niz mjera stacionarne i mobilne granične policije na svim njemačkim kopnenim granicama. Postoji mogućnost vraćanja ljudi na svim njemačkim kopnenim granicama u skladu sa evropskim i nacionalnim pravom”, navodi se u obavještenju Ministarstva.

Šta to znači za putnike?

Privremenim ponovnim uvođenjem unutrašnjih graničnih kontrola omogućene su kontrole pri prelasku granice. Stoga se od putnika traži da ponesu lične dokumente (lična karta, pasoš). Ovaj propis se primjenjuje na sva prekogranična putovanja. Takođe, za državljanima Bosne i Hercegovine koji odlaze da rade ili na odmor, mogu zatražiti potvrdu o mjestu odsjedanja ili radnom odnosu. Tu su i ostale mjere koje važe za ulazak u EU.

“Federalna policija će vršiti unutrašnje granične kontrole u skladu sa odgovarajućim zahtjevima granične policije u graničnim regijama. Obim, intenzitet, specifična lokacija i specifično trajanje odgovarajućih kontrola zavise, između ostalog, od razvoja situacije i uslova lokalne saobraćajne infrastrukture i stoga mogu varirati regionalno i biti dinamični. Federalna policija će, u koordinaciji sa svojim partnerskim vlastima u zemlji i inostranstvu, nastojati da kontrole imaju što manji uticaj na svakodnevni život putnika, trgovinu i putovanja”, navode iz MUP-a Njemačke.

Na kojim graničnim prelazima će se vršiti kontrola?

Kontrola unutrašnjih granica je moguća na bilo kojoj tački duž granice. Nadležna savezna policija će u zavisnosti od situacije odlučiti o obimu, intenzitetu, mjestu i trajanju kontrole.

Prema pravilima EU, zemljama u šengenskom prostoru, koji obuhvata cijeli blok, Kipar i Irsku, dozvoljeno je da uvedu granične kontrole samo kao posljednje sredstvo za sprječavanje prijetnji unutrašnjoj sigurnosti ili javnoj politici.

Šta to znači za one koji traže azil?

Čak i u slučaju kontrole unutrašnjih granica, državljani trećih zemalja koji traže zaštitu uglavnom se prosljeđuju nadležnom centru za početni prihvat u svrhu ispitivanja. Prema Dablinskoj uredbi, tražioci azila mogu biti transportovani u drugu zemlju EU. Takođea, azil im se može odbiti. Oni za koje se utvrdi da su ilegalno ušli, mogu biti vraćeni u zemlju iz koje su ušli. Austrija je već najavila da neće primati migrante nazad.

Podsjetimo, od 10. novembra za državljane oko 60 država, uključujući i zemlje Zapadnog Balkana stupaju na snagu nova pravila za ulazak u Evropsku uniju, prenosi N1.

Služba za odnose sa javnošću i informisanje kupaca Podružnice“ Elektrodistribucija” Zenica, obavještava kupce da će dana  05.09.20234.(četvrtak) zbog planskih radova na elektroenergetskim objektima bez električne energije biti sljedeća područja ZE-DO kantona:

Dana 05.09.2024.(četvrtak):
- PJD Tešanj
Trafo područje Jelah 1 br.1129, od 09:00 do 13:00 sati

Za sve informacije kupci se mogu obratiti Službi za odnose sa javnošću i informisanje kupaca:
- područje ZE-DO kantona na broj telefona 080 020 132.