Svijet je više nego ikada suočen s ubrzanim gubitkom bioraznolikosti i rastućom nesigurnošću kada je hrana u pitanju, izvijestili su u četvrtak iz Svjetske organizacije za zaštitu prirode (WWF).

Uoči UN-ove konferencije o bioraznolikosti COP15, koja se održava od 7. do 19. decembra u Montrealu, WWF poziva svjetske čelnike da osiguraju ambiciozan globalni sporazum koji će omogućiti budućnost za prirodu i za sve nas.

“Ljudi postaju sve svjesniji ove krize. Najnovije istraživanje Svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF pokazuje da je broj ljudi zabrinutih zbog brzog gubitka prirode porastao na gotovo 60 posto, što odražava povećanje od 10 posto od 2018. godine. Osim toga, od hiljadu ispitanih, 81 posto ljudi smatra da su priroda i klimatske promjene najvažnije političke teme”, navodi se u saopćenju.

Izvršna direktorica WWF Adrije Nataša Kalauz smatra kako munjevitom brzinom gubimo bogatstvo biljnog i životinjskog svijeta.

– Već smo zabilježili prosječni pad od 69 posto u populacijama vrsta od 1970., gotovo svakog sata izgubimo jednu vrstu. Mi smo neodvojivi dio prirode i svaki gubitak u prirodi je gubitak za sve nas. Iako je budućnost prirodnog svijeta upitna, priroda je otporna. Uz snažan globalni sporazum koji pokreće hitnu akciju, vjerujemo da se može oporaviti – ističe Kalauz.

U saopćenju se naglašava kako će WWF vršiti pritisak na vlade u Montrealu da usvoje sporazum “u stilu onog iz Pariza” koji bi mogao potaknuti trenutne radnje za zaustavljanje i preokrenuti gubitak bioraznolikosti do 2030. godine za svijet koji je pozitivan prema prirodi.

To znači, kako navode, imati više prirode na kraju desetljeća nego što imamo sada.

“Do danas je više od 90 svjetskih čelnika podržalo ‘Obećanje čelnika za prirodu‘, obvezavši se preokrenuti gubitak bioraznolikosti do 2030. godine. Iz naše regije, među njima nisu jedino čelnici Kosova i Srbije”, podvučeno je.

– Priroda krije odgovore na mnoge od najhitnijih svjetskih izazova. Neuspjeh na COP15 nije opcija. To bi nas izložilo povećanom riziku od pandemija, pogoršalo klimatske promjene čineći nemogućim ograničenje globalnog zagrijavanja na 1,5C i zaustavilo gospodarski rast. Nakon mnogih obećanja i obvezivanja, vrijeme je da svjetski čelnici isporuče rezultate kojima ćemo osigurati opstanak prirode o čemu ovisi opstanak i ljudi – dodala je Kalauz.

Dalje se ističe kako se zemlje moraju usuglasiti oko cilja očuvanja najmanje 30 posto kopna, slatkih voda i oceana do 2030. godine, dok je u isto vrijeme potrebno osigurati održivo upravljanje i obnavljanje preostalih 70 posto planeta, što podrazumijeva hitno rješavanje pokretača gubitka bioraznolikosti.

“Stope globalne proizvodnje i potrošnje potpuno su neodržive i uzrokuju ozbiljnu štetu prirodnim sustavima na koje se ljudi oslanjaju za svoj život i dobrobit. Ključni sektori, kao što su poljoprivreda i hrana, ribarstvo, šumarstvo i infrastruktura moraju se transformirati i tako doprinijeti stvaranju prirodno pozitivnog svijeta”, utvđeno je.

Trenutačno se financijski nedostatak za obnovu bioraznolikosti procjenjuje na 700 milijardi dolara godišnje. WWF poziva zemlje da znatno povećaju financiranje, uključujući međunarodno javno financiranje zemljama u razvoju kao korisnicima, te usklade javne i privatne financijske tokove s prirodnim pozitivnim praksama, uključujući ukidanje ili prenamjenu štetnih subvencija i drugih poticaja.

– Čelnici moraju dati mandat svojim ministrima i pregovaračima da pretvore postojeće obveze u ambiciju i da potpišu jasan nacrt za isporuku potrebnih financijskih sredstava. Moraju svima jasno poručiti da se kriza egzistencijalne prirode može i mora rješavati u isto vrijeme kad i trenutne hitne socio-ekonomske potrebe. Nakon dva uzastopna desetljeća u kojima smo gubili bitku s prirodom, jer nisu ispunjeni globalni ciljevi oko bioraznolikosti (Aichi ciljevi), ne smijemo si priuštiti još jedno. To bi uzrokovalo još veću ljudsku patnju, produbljivanje nejednakosti i ozbiljnu ugrozu za život kakav trenutno poznajemo – zaključila je Kalauz.

WWF napominje da je snažan mehanizam provedbe koji zahtijeva od zemalja da pregledaju napredak u odnosu na ciljeve i povećaju mjere prema potrebi bitan mehanizam koji osigurava poduzimanje pravih akcija na terenu.

Ovaj prijedlog je naglašen istraživanjem WWF-a koje je pokazalo da 56 posto ispitanih ljudi vjeruje da vladine mjere za zaštitu bioraznolikosti nisu dovoljne.

Istraživanje, koje je anketiralo više od 9200 ljudi širom regija sa zapanjujućim stopama gubitka bioraznolikosti, otkrilo je da ljudi također smatraju da su akcije povezane s politikom utjecajnije od pojedinačnih radnji potrošača, stoji u saopćenju WWF-a.

Više od dvadeset djevojčica i dječaka iz Bosne i Hercegovine će narednih nekoliko dana boraviti u posjeti Kataru gdje se održava Svjetsko prvenstvo u nogometu te predstavljati našu zemlju na najvećem kulturnom festivalu tokom održavanja Mundijala u Dohi.

Ministrica vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Bisera Turković istakla je zadovoljstvo saradnjom dvije države koja je omogućila djeci da budu dio svjetskog spektakla.

"Izuzetna mi je čast i posebna radost da će pod pokriviteljstvom Fondacije Katara te dr. Khalida Al Sulaitija djeca iz naše države imati priliku biti dio velike svjetske smotre te nekoliko dana uživati u gostoprimstvu domaćina iz Katara. Imala sam priliku prije nekoliko dana i posjetiti dr. Al Sulaitija u kulturnom kompleksu Katara u Dohi.

Djeca iz Bosne i Hercegovine će se, zahvaljujući dobroj saradnji i prijateljskim odnosima koju smo uspostavili sa državom Katar, predstaviti folklornim programom u nekoliko termina na velikoj sceni u danima kada su u Dohu stigle stotine hiljada posjetilaca iz cijelog svijeta.
Osim toga, imati će priliku prisustvovati i jednoj od utakmica Svjetskog prvenstva te obići kulturne i turističke znamenitosti", kaže ministrica Turković.

Obavještavamo sve demobilisane borce mlađe od 57. godina života koji su ostvarili pravo na novčanu egzistencijalnu naknadu da su na osnovu Uredbe o novčanoj egzistencijalnoj naknadi   obavezni u periodu od 01.12. do 31.12. dostaviti ažuriranu dokumentaciju i to:

• Uvjerenje MUP-a o kretanju (kao dokaz o prebivalištu)
• Uvjerenje službe za zapošljavanje da su na evidenciji nezaposlenih osoba
• Izjavu o članovima porodičnog domaćinstva i
• Uvjerenje o prihodima zaposlenih, odnosno dokaz o nezaposlenosti punoljetnih članova domaćinstva (Za osobe koje nisu u radnom odnosu ili se ne vode na na Zavodu za zapošljavanje, potrebno je dostaviti Uvjerenje nadležne Porezne službe da li obavljaju samostalnu djelatnost vlastitim radom, da li imaju drugih prihoda na osnovu izdavanja u zakup poslovnih ili stambenih prostora, te da li se vode i od kada u jedinstvenom sistemu registracije poreznih obveznika, kada i od strane koga je izvršena zadnja uplata zdravstvenog osiguranja).

Vlada Tuzlanskog kantona na današnjoj sjednici je donijela odluka o finansijskoj konsolidaciji i/ili restruktuiranju Javne zdravstvene ustanove Opće bolnice "Dr. Mustafa Beganović" Gračanica za period 2022-2024.

"Uz dosta napora smo napravili program finansijske konsolidacije i restruktuiranja 2022.-2024. godina. Vlada FBiH je odobrila pomoć kako bi se izvršila finansijska konsolidacija ko je imao dugove, a ko nije urađeno je restruktuiranje. Dobili smo četiri miliona KM, to nije malo, a ove godine ćemo dobiti 1.3 miliona KM", kaže šef ekonomsko-finansijske službe Javne zdravstvene ustanove Opće bolnice "Dr. Mustafa Beganović" Gračanica Enisa Isaković.

Zakonom o finansijskoj konsolidaciji i restrukturiranju javnih zdravstvenih ustanova za JZU Opća bolnica Gračanica predviđena su namjenska finansijska sredstva u iznosu od četiri miliona KM. Programom utroška sredstava sa kriterijima raspodjele sredstava "Tekući transfer drugim nivoima vlasti i fondovima-Transfer za sanaciju zdravstvenih ustanova u Federaciji Bosne i Hercegovine" Vlade Federacije, JZU Općoj bolnici Gračanica je tokom ove godine planirano da se dodijeli 1.333.333,00 KM.

U Programu finansijske konsolidacije JZU Opće bolnice Gračanica se navodi da je utrošak namjenskih sredstava iz Budžeta Federacije BiH planiran za plaćanje dugovanja prema dobavljačima za isporučenu robu u iznosu od 205.863 KM, nabavku novog sanitetskog vozila sa opremom (145.000 KM), nabavku digitalnog monografskog sistema (352.708 KM), nabavku MRI uređaja (2.457.000 KM), rekonstrukciju, dogradnju i nadogradnju dijela objekta bolnice (751.446 KM), nabavku i ugradnju lifta (83.005 KM) i nabavku automatskog parnog sterilizatora (146.250 KM).

Ukupan iznos planiranih nabavki je 4.141.246 KM od čega bi namjenska sredstva Vlade Federacije iznosila 4.000.000 KM, a ostala sredstva 141.246 KM.

(akta.ba)

Uvođenje poreza na neočekivanu dobit u BiH kako bi se u ovoj situaciji velike inflacije i poskupljenja pomoglo stanovništvu da se nosi sa energetskom i privrednom krizom nije najbolje rješenje, smatraju ekonomski stručnjaci.

Naime, Slovenija i Hrvatska su odlučile uvesti porez na neočekivanu dobit. Slovenija će ovaj dodatni namet uvesti energetskim kompanijama, a Hrvatska namjerava oporezovati sve kompanije.

Ovakav porez na dobit već su uvele brojne zemlje širom Evrope kako bi se, prije svega, finansirale izdašne subvencije koje se plaćaju građanima i kompanijama zbog visokih cijena energije.

Slovenačka Vlada predstavila je nacrt zakona koji predviđa porez na dobit energetskih firmi 2022. i 2023, dok je Hrvatska pokrenula javnu raspravu o dodatnom poreznom zakonu koji će se primjenjivati samo do 2022.

Andrej Plenković, premijer Hrvatske, između ostalog, rekao je da je novi porez "doprinos solidarnosti" i da ova kriza zahtijeva da oni koji imaju više pomognu onima koji imaju manje.

Ekonomista Admir Čavalić rekao je za "Nezavisne novine" da se mora razumjeti da svaka zemlja kreira vlastitu fiskalnu politiku naspram stanja i perspektiva ekonomije, kulturoloških obrazaca i ponašanja poreskih obveznika.

"Ne mogu se tek tako kopirati rješenja razumijevajući kompleksnost fiskalnog sistema BiH. Date zemlje su radile na fiskalnom rasterećenju i pojednostavljenju procedura ranije i onda bi im to možda dalo luksuz da mogu uvoditi nove poreze. Za BiH bilo bi vrlo kontraproduktivno u ovom trenutku davati bilo kakve nove namete, naročito ako razumijemo da imamo 3.500 ili više parafiskalnih nameta i poreza koji nemaju smisla niti se namjenski troše", kazao je Čavalić.

Prema njegovim riječima, daleko bolje rješenje je da se namjenski troše sredstva koja su prikupljena po osnovu određenih nameta kao što su akcize na duvan i duvanske proizvode ili naftu.

"To su sredstva koja se sakupljaju namjenski, ali se troše nenamjenski. Akcize od duvana potrebno je preusmjeriti na unapređenje zdravstvenog osiguranja, od akciza na naftu i naftne derivate na izgradnju puteva i auto-puteva. U FBiH imaju takse za istaknutu firmu i eto prilike da se ta namjenska sredstva potroše na socijalno ugrožene u vrijeme krize", objašnjava Čavalić.

Aleksandar Ljuboja, ekonomski analitičar, kaže da je uvođenje poreza na neočekivanu dobit djelimično dobro rješenje, ali da je to ipak pitanje nacionalnog bogatstva i pripadnosti Evropskoj uniji.

"Slovenija i Hrvatska su u EU i to im daje prednost jer subvencije koje dobijaju od njih su uglavnom za privredni razvoj. U svakom slučaju, solidarnost jeste nešto dobro i možda bi se takav model na određen način i nekim modifikacijama mogao primijeniti kod nas, ali to bi se moralo dobro razraditi. Ipak nama je najveći problem 'skupa država' jer nije toliko funkcionalna u omjeru koliko novca troši", naglasio je Ljuboja.

Pretežno oblačno vrijeme, u većem dijelu zemlje sa slabom kišom, a u višim područjima susnježica ili slab snijeg očekuju se u Bosni i Hercegovini narednih dana.

Jutros je u Bosni i Hercegovini oblačno. Lokalno slaba kiša je registrovana u Krajini i na jugu i istoku Hercegovine.

Najhladnije je bilo na Bjelašnici gdje je izmjereno minus šest stepeni Celzijusa. U Livnu su izmjerena minus dva stepena, Ivan Sedlu minus jedan, Širokom Brijegu nula, Sarajevu i Sokocu jedan, Bugojnu, Drvaru, Gradačcu, Jajcu i Stocu dva, Bihaću, Grudama, Sanskom Mostu, Srebrenici i Tuzli tri, Banja Luci, Doboju, Prijedoru i Zenici četiri, Bijeljini i Zvorniku pet, Trebinju sedam, Mostar i Neum devet stepeni.

“Danas u Bosni i Hercegovini pretežno oblačno vrijeme. Lokalno u nizinama će padati slaba kratkotrajna kiša ili rosulja, a u višim područjima veoma slab snijeg. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između dva i sedam, na jugu zemlje do 12 stepeni Celzijusa”, saopćeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda Bosne i Hercegovine (FHMZBiH).

U četvrtak se u BiH očekuje pretežno oblačno vrijeme. U većem dijelu zemlje se očekuje slaba kiša, a višim područjima susnježica ili slab snijeg. Padavine poslije podne i tokom noći. Jutarnja temperatura od minus dva do četiri, na jugu do osam, a najviša dnevna od jedan do sedam, na jugu do 12 stepeni.

Pretežno oblačno vrijeme, povremeno sa slabom kišom očekuje se u BiH u petak. U višim područjima se očekuje slab snijeg. Tokom dana, u većem dijelu zemlje, prestanak padavina. Jutarnja temperatura od minus dva do četiri, na jugu do osam, a najviša dnevna od dva do sedam, na jugu do 12 stepeni.

Prvog dana vikenda, prema prognozi FHMZBiH očekuje se pretežno oblačno vrijeme samo ponegdje sa slabom kišom. U večernjim satima, jače naoblačenje sa padavinama. Jutarnja temperatura od minus dva do četiri, na jugu do osam, a najviša dnevna od dva do devet, na jugu do 12 stepeni Celzijusa.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Respiratorni virus može uzrokovati stanja opasna po život u dojenčadi i male djece, a trenutačno se stvara val koji već tjera liječnike hitne medicinske pomoći da govore o “uvjetima katastrofe”. U nekoliko njemačkih saveznih pokrajina nema više kreveta za djecu jer je previše djece zaraženo virusom, javlja Fenix magazin.

Prema informacijama Instituta Robert Koch (RKI), infekcije respiratornim sincicijskim virusom (RSV) dovode do povećanja obolijevanja i prijema u bolnicu, osobito male djece.

Prema sedmičnom izvještaju RKI-ja u četvrtak navečer, očekuje se kako će brojke nastaviti rasti sljedećih sedmica. Liječnik dječje intenzivne njege i hitne pomoći Florian Hoffmann rekao je za Njemačku tiskovnu agenciju (dpa) kako je situacija ozbiljna.

“U nekoliko njemačkih saveznih pokrajina, uključujući Bavarsku, Sjevernu Rajnu-Vestfaliju i Donju Sasku, gotovo da ni nema slobodnog krevetića u klinikama”, rekao je Hoffmann, glavni tajnik Njemačke interdisciplinarne udruge za intenzivnu njegu i hitnu medicinu (DIVI) i viši liječnik u dječjoj bolnici Hauner u Münchenu.

Govorio je o “katastrofalnim uvjetima”, te kako obitelji s bolesnom djecom ponekad moraju spavati na ležajevima u hitnoj pomoći.

“To je za Njemačku znak siromaštva. Mnoga oboljela djeca su ozbiljno bolesna i trebaju liječenje. Već je bio neuobičajeno visok RSV val krajem ljeta 2021, ali situacija je trenutačno gora”, rekao je Hoffmann.

Ne samo u Njemačkoj, nego općenito na sjevernoj polutki, postoji “dramatična epidemija”. Hoffmann je objasnio kako su pogođena mnoga djeca koja imaju između jedne ili dvije godine, koja također s obzirom na pandemiju korone i mjere protiv nje, nisu ranije imala kontakt s RSV-om.

U aktualnom sedmičnom izvještaju RKI-ja navodi se kako je općenito broj akutnih respiratornih bolesti značajno porastao u odnosu na prethodnu sedmicu, prema podacima online ankete GrippeWeb. U sedmici do 20. novembra iznosio je oko sedam miliona, iznad raspona godina prije pandemije.

To se očituje i u bilježenju bolesnika tek primljenih u bolnicu s teškim akutnim respiratornim infekcijama. Zbog neuobičajeno jake cirkulacije RSV-a, trenutno se bilježi znatno više slučajeva kod djece do četvrte godine nego u godinama prije pandemije i u prethodnoj godini, priopćio je RKI. Vrijednosti RSV-a također su na vrlo visokoj razini u sljedećim dobnim skupinama do 14 godina.