Obavještavamo Vas da će dana 09.10.2022 godine (Nedjelja) doći do prekida u isporuci električne energije u terminu od 12:00 h do 15:00 h kod svih kupaca koji se napajaju sa TS 35 kV Jelah - trafo područje: Jelah , Pljužići , Miljanovci , Komin , Blaževci (Križ), Drinčići , Bobare , Kalošević , Mrkotić , Potočani , Oraš Planje , Džemilić Planje, Mračaj , Rosulje ,Ljetinić , Novo Selo , Vukovo

Do prekida će doći zbog  radova na elektro energetskim objektima.

Dodatne informacije možete dobiti na telefon 032-665-222 ; 032-665-225; 032-665-208.

Služba za odnose sa javnošću i informisanje kupaca Podružnice“ Elektrodistribucija” Zenica, obavještava kupce da će dana 08.10.2022.(subota) zbog planskih radova na elektroenergetskim objektima bez električne energije biti sljedeća područja ZE-DO kantona:

- PJD Tešanj
DV 10 kV Tešanjka
Naselja: Gornji Žabljak i Žabljak 3, od 08:00 do 17:00 sati

Za sve informacije kupci se mogu obratiti Službi za odnose sa javnošću i informisanje kupaca:
- područje ZE-DO kantona na broj telefona 080 020 132.

Federalni zavod za statistiku obavještava da će se na osnovu Zakona o statistici u Federaciji BiH (“Sl. novine Federacije BiH” broj 63/03 i 9/09) i u skladu sa Planom provođenja statističkih istraživanja od interesa za Federaciju Bosne i Hercegovine (“Sl. novine Federacije BiH” broj 9/22), u periodu od 15.10. do 30.10.2022. godine, na teritoriji općine Tešanj provesti Pilot Popis poljoprivrede.

Anketiranje domaćinstava na terenu obavljaju anketari, ovlašteni od strane Federalnog zavoda za statistiku na uzorkom izabranim domaćinstvima.

Pilot Popis poljoprivrede je uobičajena aktivnost koja prethodi sveobuhvatnom popisu koji je planiram u 2023. godini.

Molimo građane za razumijevanje i podršku u provođenju ove aktivnosti.

Prikupljeni podaci su povjerljivi. Upotreba, povjerljivost i zaštita podataka utvrđena je odredbama Zakona o statistici FBiH i primjenjivat će se prilikom statističke obrade predmetnih podataka.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je na 332. Sjednici održanoj dana 22.09.2022. godine donijela Uredbu o dopunama Uredbe o pomoći stanovništvu usljed rasta indeksa potrošačnih cijena.

Navedenom dopunom Uredbe propisano je da nezaposlene osobe koje su se na dan 31.08.2022. godine nalazile na evidenciji nezaposlenih imaju pravo na jednokratnu novčanu naknadu u iznosu od 100,00 KM (stotinu 00/100 konvertibilnih maraka).

Radi realizacije navedenog potrebno je da sve nezaposlene osobe koje su na dan 31.08.2022. godine bile na evidenciji nezaposlenih, najkasnije do 30.10.2022. godine, birou rada prema mjestu prebivališta dostave potvrdu o transakcijskom računu (navedene osobe), kao i da predoče ličnu kartu na uvid.

Napominjemo da bez obzira na status nezaposlene osobe na dan 31.08.2022. godine, pravo na novčanu naknadu nemaju osobe obuhvaćene čl. 8. i 12. Uredbe i to: korisnici prava na ličnu invalidninu, prava na porodičnu invalidninu, prava na mjesečni novčani dodatak po osnovu priznanja ili odlikovanja i prava na novčanu egzistencijalnu naknadu, zatim lica sa invaliditetom i civilne žrtve rata, koja pa osnovu svog statusa ostvaruju naknadu koja se isplaćuje ili sufinansira iz Budžeta Federacije.

Grad Doboj jedan je od najvećih poreskih dužnika u Republici Srpskoj sa 3,8 miliona KM neizmirenih obaveza. Iako je Poreska uprava RS čak pokrenula i prinudnu naplatu, gradonačelnik Doboja Boris Jerinić tvrdi da dug ne postoji.

Na listi 100 najvećih poreskih dužnika u Srpskoj, grad Doboj se na kraju avgusta nalazio na 43. mjestu sa dugom od 3,8 miliona.

Komenatr u vezi sa ovim dugom pokušali smo dobiti i od prvog čovjeka Doboja, ali je on samo kratko rekao da to nije tačno.

„To nije tačno. Nemam dalji komentar“, rekao je Jerinić.

Kako bismo još jednom provjerili tačnost ovih podataka poslali smo upit Poreskoj upravi koja je potvrdila da su podaci koji se nalaze na njihvoj zvaničnoj stranici tačni te da je taj dug u prinudnoj naplati.

„Prema evidencijama Poreske uprave RS ukupne dospjele, a neizmirene obaveze grada Doboja, zaključno sa 31.08.2022. godine, iznose 3,8 miliona КM. Za većinu ovih dospjelih obaveza, koje se pretežno odnose na poreze i doprinose na lična primanja, Poreska uprava RS je pokrenula postupak prinudne naplate“, kazali su za CAPITAL u Poreskoj upravi RS.

Bosna i Hercegovina je ove godine na prvom mjestu prema kakvoći usluga na prodajnim mjestima među zemljama regiona, pokazalo je istraživanje “Regionalna usluga-GUEST” agencije Heraklea u saradnji s agencijama iz regije.

Riječ je o 14. istraživanju kvaliteta usluga u regiji koje je od 1. juna do 8. jula realizovala Heraklea u saradnji s agencijama za tajnu kupnju iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Makedonije, Slovenije i Srbije.

Tajni kupci mjerili su osnovne elemente dobre, odnosno kvalitetne usluge poput pozdrava, utvrđivanja potreba/želja kupaca, poznavanja proizvoda, nuđenja dodatnog proizvoda, te zahvale na posjeti, prema akronimu engleske riječi GUEST (gost) za Greet, Understand, Explain, Suggest, Thank.

Najbolji rezultat ostvarila BiH

Najbolji rezultat ove godine ostvarila je Bosna i Hercegovina, 87,67 posto, ostvarivši porast za 10,21 posto u odnosu na prošlu godinu.

Na drugom mjestu je Slovenija s rezultatom od 81,03 posto i sa porastom od 5,19 postotnih bodova u odnosu na 2021. godinu, a na trećem Makedonija sa porastom od 7,08 postotnih bodova.

Hrvatska je zajedno sa Crnom Gorom i Srbijom ispod ovogodišnjeg prosjeka koji iznosi 75,29 posto, te je zauzela četvrto mjesto s rezultatom od 72,47 posto.

Na petom mjestu je Crna Gora, sa rezultatom od 71,24 posto, a Srbija je ove godine ostvarila pad od 1,35 postotnih bodova i sa rezultatom od 67,92 posto je na šestom mjestu, te se istaknula s najviše područja za unapređenje.

Kategorija koja je u svih šest zemalja regije ostvarila najbolji ukupni rezultat, kao i prethodnih godina je kategorija poznavanje proizvoda koja je ostvarila najbolji ukupni rezultat od 94,39 posto i bilježi porast od 1,17 postotnih bodova u odnosu na prethodnu godinu.

Najlošije rangirana kategorija, kao i prethodnih godina, je nuđenje dodatnog proizvoda, koja je ostvarila rezultat od samo 48,38 posto, iako je zabilježila najveći rast u odnosu na prethodnu godinu za 12,84 postotnih bodova.

Posmatrano po djelatnostima, istraživanje je pokazalo da se i ove godine najviše istaknula auto-industrija s rezultatom od 84,42 posto, iako s najvećim padom kvaliteta usluga za 7,25 postotnih bodova u odnosu na prošlu godinu.

Maloprodaja se, već niz godina za redom, ističe kao djelatnost s najviše područja za unapređenje, a ove godine je ostvarila rezultat od 70,70 posto, te pad u kvalitetu usluge u odnosu na prethodnu godinu, za 2,36 postotnih bodova. Pad u odnosu na prethodnu godinu zabilježen je još i kod uslužnih djelatnosti za 0,19 postotna boda, na 81,50 posto.

Najveći porast, za 5,37 postotnih bodova, na 75,49 posto, zabilježen je kod banaka.

Zastupnici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH jednoglasno su, bez rasprave, usvojili Nacrt zakona o minimalnoj plati u Federaciji BiH. No, ništa još nije gotovo, naprotiv, tek počinje jer slijedi tromjesečna javna rasprava.

Plata od hiljadu konvertibilnih maraka mit ili realnost? U Savezu samostalnih sindikata BiH optimistični da je, ipak, u pitanju, ovo drugo, te da će njihovi zahtjevi biti uvaženi.

"Naravno da je realno i apsolutno je irelevantno mišljenje Vlade FBiH, imajući u vidu da je zakonodavni organ u FBiH cijelo vrijeme bio senzibilniji prema problemima radnika i njihovim interesima od izvršne vlasti", kazao je Selvedin Šatorović, Savez samostalnih sindikata BiH.

No, jasno je da bez zelenog svjetla Federalne Vlade, jednoglasno usvajanje Nacrta zakona od 11 zastupničkih klubova nema težinu.

"Stav Vlade po ovom pitanju bio je negativan, tako da ne možemo očekivati brzo rješenje. Očito je da će to biti predmet rasprave u novim sazivima i Zastupničkog doma i Doma naroda", kazao je Marinko Čavara, predsjednik Federacije BiH.

Nakon što je Vlada u proceduru uputila zakone o doprinosima i porezu na dohodak Predstavnički dom je na prijedlog Kluba SDP-a usvojio zaključak po kojem se navedena dva zakona trebaju razmatrati u paketu sa zakonom u minimalnoj plati.

"Smatramo da, ukoliko će dolaziti, a trebalo bi, do smanjenje stope doprinosa kako bi se rasteretila privreda, prije svega privatni sektor, onda na neki način kroz ta smanjenja trebamo osigurati zaštitu radnika kroz povećanje minimalne plate", kazao je Damir Mašić predsjednik Kluba SDP-a.

"Danas smo napravili preduslove da taj paket zakona tretiramo u budućnostI. To je nešto što nismo završili u proteklom mandatu, a trebali smo", kazao je Mirsad Zaimović, predsjedavajući Predstavničkog doma.

No, godine političkog djelovanja na svim nivoima, ne idu u prilog rješavanju stvarnih problema građana i unapređenja životnog standarda. Hoće li novi saziv Predstavničkog doma PFBiH dokazati suprotno?

(N1)

Protekli period obilježile su borbe radnika i poslodavaca koji su nastojali ostvariti svoja prava i poboljšati poslovno okruženje.

Prijedlog izmjena

S direktorom Udruženja poslodavaca (UP) FBiH Mariom Nenadićem i predsjednikom UPFBiH Adnanom Smailbegovićem razgovarali smo o njihovim očekivanjima od vlasti koja će se formirati u narednom periodu.

"Nadamo se skoroj uspostavi vlasti i krećemo s intenzivnim aktivnostima prema vlastima s ciljem implementacije našeg dokumenta “Šta poslodavci očekuju od vlasti“. To je set koji smo predstavili dan pred početak predizborne kampanje i dokument sadrži konkretan prijedlog izmjena više od 40 propisa čiji su ciljevi stvaranje povoljnijeg poslovnog ambijenta, smanjenje opterećenja cijene rada, smanjenje parafiskalnih i drugih opterećenja, a sve da bi se omogućili razvoj privrede, rasta minimalnih plata, ali i plata i primanja radnika generalno", rekao nam je Nenadić.

Kako je naglasio, poslodavce je potrebno rasteretiti pritisaka u poslovanju i omogućiti im liberalnije i efikasnije poslovanje.

Napraviti ustupke

"U tom trilateralnom dijalogu između vlasti, radnika i poslodavaca svi moramo uraditi odgovarajuće ustupke i to je jedina formula. Trenutno stanje nije dugoročno održivo i zaista trebamo krenuti s promjenama što prije", rekao je Nenadić.

Na isto je ukazao i Adnan Smailbegović te je naglasio da su se poslodavci očitovali o zahtjevima na kojima će i dalje insistirati.

"Zahtjeve smo podijelili u nekoliko grupa i u svakom slučaju jedna od najvažnijih stvari o kojoj smo govorili jeste rasterećenje rada u smislu smanjenja opterećenja na rad, poticanje i stimuliranje investicija", istakao je Smailbegović.

Razvoj ekonomije

Smailbegović je podsjetio da i dalje ostaje da se riješi pitanje bolovanja te da je taj zakon u proceduri.

"Smatramo da je on veoma važan zbog smanjenja zloupotreba. Još jedna stvar je veoma bitna, a to je pitanje zapošljavanja stranaca, u tom smislu je potrebna liberalizacija u što skorijem roku, ukoliko hoćemo da se naša ekonomija razvija", kazao je Smailbegović.

(akta.ba)

Pandemija, ruskoukrajinski rat i konstantne unutrašnje političke tenzije zadali su značajne troškove bh. ekonomiji, zbog čega neće biti u mogućnosti da se vrati na rast iz vremena prije pandemije, stoji u najnovijem izvještaju Svjetske banke o ekonomskim izgledima svjetske ekonomije.

“Implementacija strukturalnih reformi i dalje je troma zbog političkih frikcija, pritisaka čestih izbora i korupcije koja prožima sve nivoe, kao i zbog fragmentacije upravljanja između entiteta i kantona. Zbog posljedičnog smanjenja socijalnih davanja, BiH ima jednu od najvećih stopa emigracije na zapadnom Balkanu“, naglašeno je u izvještaju.

U Svjetskoj banci smatraju da je BiH uspjela da se dobro održi u vremenu pandemije zbog akumuliranih viškova i niskog javnog duga.

“Makroekonomska stabilnost uspjela se održati tokom posljednje dekade uglavnom zbog tri glavna ekonomska sidra: Valutnog odbora koji je valutu povezao uz evro, sistema prikupljanja indirektnih poreza širom zemlje i očekivanja pristupa u EU“, naglašeno je.

Iako je zbog inflacije došlo do većih poreskih prihoda, u izvještaju je napomenuto da je povećana javna potrošnja prevazišla sve pozitivne efekte.

“Potrošnju u 2022. godini podstakle su mjere ublažavanja posljedica inflacije na domaćinstva i na predizborna davanja, uključujući povećanje plata i snažan rast kapitalnih investicija“, dodali su u ovom izvještaju.

Naglasili su da će stvarni bruto domaći proizvod usporiti na četiri odsto u 2022. zbog prepolovljene potrošnje građana i slabljenja stvarnih raspoloživih primanja”, rečeno je.

Postepeni rast će doći, kako je procijenjeno, uglavnom zbog očekivanih investicija u infrastrukturu, poput izgradnje vjetroparkova i autoputeva, kao i zbog privatne potrošnje i doznaka iz inostranstva.

“Veći prihodi zbog jačanja izvoza će vjerovatno biti poništeni povećanim uvozom dijelom zbog najavljenih infrastrukturnih projekata“, ocijenjeno je.

U saopštenju Svjetske banke kažu da rat u Ukrajini koji je trenutno u toku umanjuje izglede za ekonomski oporavak nakon pandemije u regionu zapadnog Balkana.

“Ekonomska aktivnost ostaće u dubokoj depresiji tokom sljedeće godine, s minimalnim očekivanim rastom od 0,3 odsto tokom 2023. godine, pošto šokovi izazvani cijenama energije i dalje utiču na region. Međutim, region je do sada bolje podnio efekte ruske invazije na Ukrajinu nego što se ranije predviđalo. Očekuje se smanjenje regionalne ekonomske aktivnosti za 0,2 odsto ove godine, odražavajući rast iznad očekivanja u nekim od najvećih ekonomija u regionu i oprezno proširenje podsticajnih programa iz ere pandemije koje će sprovesti neke vlade“, naveli su oni.

Igor Gavran, ekonomski analitičar, za “Nezavisne novine” kaže da se slaže s ocjenama iz izvještaja o uticajima na BiH, osim što ističe da je rast i prije pandemije bio slab i nedovoljan, što, po njegovom mišljenju, utiče na iseljavanje koje je bilo prisutno i u ranijem periodu.

“Dakle, povratak na stanje prije pandemije nije dovoljan, nego nam treba puno više i ozbiljne stope rasta da nadoknadimo godine i decenije stagnacije i zaostajanja. Iseljavanje nije uzrokovano samo manjim socijalnim davanjima, nego brojnim drugim razlozima, od kojih su mnogi navedeni već u ovome saopštenju. I tragično je da se umjesto mjera za ostanak i povratak naših građana predlaže sve više uvoz radne snage, pa čak i robota“, smatra on.

(N.N.)

Kod Žepča je nestala 16-godišnja djevojčica Sanja Dunđer, a porodica se oglasila sa apelom za pomoć.

Naime, kako se navodi 16-godišnja Sanja iz Tupanovaca, kod Žepča, posljednji put viđena je 3. oktobra oko 06:30 sati u porodičnoj kući.

Na sebi je imala farmer pantalone, sive patike i školski crni ruksak.

Porodica je objavila da Sanja ima dugu smeđu kosu i da je visoka oko 165 cm.

Ukoliko imate bilo kakvu informaciju prijavite je policiji ili na broj 063/ 544 – 633.