Općina Tešanj obavještava sve građane da se od dana 23.02.2024. godine (petak) put prema tzv. Plinari u naseljenom mjestu Kraševo zatvara zbog izgradnje autoputa prema glavnom projektu autoceste Putnikovo brdo 2-Medakovo. Saobraćaj će se ubuduće odvijati novoizgrađenom saobraćajnicom koja se nalazi na raskrsnici prema Kraševu, a ispod nadvožnjaka izgrađenog za potrebe autoputa.

Skretanje na novoizgrađenu saobraćajnicu biti će obilježeno propisanom saobraćajnom signalizacijom.

U posljednje vrijeme na području Bosne i Hercegovine bilježi se porast online prevara i napada na bankovne račune, a najčešći načini prevare su nagradne igre i humanitarne akcije zbog čega iz Udruženja banaka BiH građane pozivaju na dodatni oprez.

"Prema našim saznanjima, online prevare imaju trend rasta o čemu svjedoče brojne kampanje poput pokušaja prevare - OLX, BH Pošta i slično, gdje su iste usmjerene na prikupljanje podataka o kartičnim podacima (CHD) na strani klijenata", ocijenili su u razgovoru za Fenu iz Udruženja banaka BiH.

Pandemija covida-19 doprinijela je povećanju online transakcija. Okončanjem pandemije taj je trend nastavio s rastom, a samim tim rasle su i online prevare koje se najčešće ogledaju u lažnom predstavljanu stvarnih postojećih trgovaca s ciljem prikupljana/krađe bankovnih podataka građana, dodaju iz Udruženja.

"U slučaju prevare, klijenti kontaktiraju banke i po našim saznanjima radi se o nekoliko klijenata, mjereno u kraćem vremenskom intervalu, koji su izvršili prijavu banci", napominju iz Udruženja banaka BiH.

Kako kažu, najčešće je to slučaj kada klijenti dostave svoje kartične podatke (broj kartice, datum istekla, CVV broj) trećim stranama tj. da su sami klijenti žrtve hakerske prevare.

Najučestaliji način napada od strane hakera je, nadalje upozoravaju, korištenje tehnika socijalnog inžinjeringa (nagradne igre, humanitarne akcije, prodaja na olx-u i slično), phishing, smishing, CEO prevare i slično.

Budući da je online kupovina postala sve zastupljenija u današnjem načinu života, to su i učestalije prevare putem online kupovine i to na stranicama koje nisu kvalificirane kao sigurne.

Zbog toga iz Udruženja savjetuju građane da kupuju od kvalificiranih i provjerenih online trgovaca te da ne nasjedaju na poznate prodajne trikove visokih rabata.

Uz to, jedan od mehanizama potvrde validnosti trgovca je upotreba 3D secure sigurnosnog standarda, gdje trgovac na svojoj strani upotrebom ovog mehanizma dokazuje svoju validnost.

Također, banke konstantno upozoravaju građane da nikada neće potraživati njihove podatke preko kanala komunikacije (pozivom, SMS-om ili web-linkom) te obavještavaju klijente o sigurnom načinu korištenja kartica i osobnih podataka.

Upitani tko je najčešće na udaru takvih prevara, iz Udruženja odgovaraju kako su napadi obično usmjereni na osobe s niskom razinom svijesti o važnosti cyber sigurnosti u online prostoru.

U slučaju hakerskog napada građani najprije trebaju kontaktirati banku da se izvrši blokada kartice za koju sumnjaju da su kompromitirana hakerskim napadom.

Bankarski sektor u BiH u zaštiti od cyber napada i prevara primjenjuje identične standarde i metodologije zaštite koje primjenjuju banke u Europskoj uniji, poručuju iz Udruženja banaka BiH.

Neki su sjemenski krompir kupili početkom zime, a oni koji nisu hvataju se za glavu. No, Agroklub je pronašao domaćeg proizvođača koji ima puno skladište.

Na tržištu Bosne i Hercegovine, prema riječima poljoprivrednika, vlada prava nestašica sjemenskog krompira. Ko na vrijeme nije nabavio, ili naručio planirane količine za sjetvu, vrlo je moguće da će ovog proljeća kasnije u njivu.

No, sjemenski krompir možete kupiti i kod domaćih proizvođača, a mi smo jednog takvog i pronašli, njegova skladišta su puna i mogu se pronaći u dva bh. grada.

Kasni isporuka

Direktor Poljoprivredna zadruga “Agrofarmer” u Janji, Mujo Bogaljević, kaže kako još uvijek čekaju isporuku narudžbe industrijskog krompira, za što su dobili čvrsta obećanja da će stići. Na tržištu, kako kaže, nema dovoljno sorti koje traže domaći proizvođači, a distributeri nude neke nove ili zamjenske.

“Definitivno ga fali, koliko ljudi rade i siju, sigurno možemo reći da je nestašica. Zadruga je ispoštovala narudžbe konzumnog kompira, još jednu isporuku očekujemo sljedeće sedmice, a industrijski ćemo imati 100-postotnu isporuku do kraja mjeseca”, kaže Bogaljević.

Narudžbe su davno poslane, a kolika su kašnjenja najbolje pokazuje podatak da je danas stigla isporuka onog koji je dogovoren u decembru, a trebao stići prije više od mjesec dana. Sav industrijski stiže iz Njemačke, dok konzumni dolazi iz Nizozemske, Belgije, Luksemburga, kako gdje nađu. Razlog kašenjenja isporuka su, kako navodi, nedovoljne količine sjemenskog krompira u Evropi, ali i skupoća konzumnog.

U Janji su jednim djelom, pod agril, manje površine već zasađene, a čim se uđe u mart krenut će i masovnija sadnja, ukoliko vrijeme dozvoli. “Teška je godina, dolazi nam sada krompir i s Romanije, što je ovdje rijedak slučaj, pretežno je uvozno, ali u nedostatku smo prinuđeni i to uzimati. Ja mislim da čak to nije loše i da se trebami uvezati, prvo pokupiti domaće sjeme, ali se moramo prvobitno uvjeriti u kvalitet”, ističe Bogaljević.

Komentirajući cijene, kaže da repromaterijal jeste skuplji, ali kako treba imati na umu da je i cijena krompira rasla u proteklim godinama, pa u tom slučaju ističe, treba misliti i na krajnjeg potrošača.

Proizvodnja 1.000 KM/dunumu

Za desetak dana, poljoprivrednik iz Čapljine, Zijad Hajrović, krenut će sa ovogodišnjom sadnjom krompira. Na vrijeme je osigurao potrebne količine, pa se njega nestašica nije nasekirala.

“Ja sam u novembru nabavio sjemenski krompir. Već križamo, vršimo pripreme”, kaže nam Hajrović, dodavši da je proizvodnja duplo skuplja nego prije dvije godine.

Evropski parlament saopštio je da je na telefonima političara i osoblja svog pododbora za odbranu pronašao tragove špijunskog softvera, prenosi “Politiko”.

U internom mejlu Evropskog parlamenta, navodi se da su mobilni aparati pogođeni nametljivim softverskim alatima za nadzor, te je svim poslanicima savjetovano da telefone odnesu u IT službu ove institucije kako bi bili provjereni.

Evropski parlament je u visokoj pripravnosti zbog sajber napada i potencijalnog stranog miješanja uoči izbora za EU zakazanih za jun, navodi “Politiko”.

Takođe, u decembru je izvijestio da je interna revizija pokazala da sajber bezbjednost ove institucije “još nije ispunila industrijske standarde” i da “nije u potpunosti u skladu sa nivoom prijetnje” koju predstavljaju hakeri koje sponzorišu države i druge prijeteće grupe.

Zamjenik portparola parlamenta Delfin Kolard rekla je da su “tragovi pronađeni u dva uređaja”, te da su zato članovima odbora proslijeđeni mejlovi u kojima se pozivaju da provjere telefone, prenosi “RT”.

“Politiko” podsjeća da su 2022. godine istraživači otkrili da su telefoni članova katalonskog Pokreta za nezavisnost, uključujući političare EU, bili zaraženi špijunskim softverima poput “Pegaza”.

Članovi Evropskog parlamenta su 2022. godine osnovali poseban istražni odbor za istraživanje ovog pitanja koji je provjeravao niz skandala u zemljama uključujući Španiju, Grčku, Mađarsku i Poljsku i saopštio da su najmanje četiri vlade u EU zloupotrijebile hakerske alate radi političke dobiti.

U zeničkom naselju Banlozi je uništeno 25 vozila koja su oduzeta od višestrukih povratnika u činjenju prekršaja u saobraćaju.

Uništenje vozila izvršeno je u skladu sa pravosnažim presudama nadležnih sudova.

Oduzeti automobili uništeni su u krugu firme “Dilaver company“.

Od 2015. godine od kada se vrši uništavanja vozila kao sankcija za prekršioce, na području Zeničko-dobojskog kantona uništeno je 291 vozilo, a 200 ih je prodato putem licitacije.

“Saobraćajna kultura je kod nas na niskom nivou, ali moramo represivnim mjerama dati poruku svima koji ne žele da prihvate propise i da postupaju po njima kako će završiti njihov ljubimac”, kazao je glasnogovornik MUP-a ZDK Samir Valentić.

Policijski komesar Uprave policije ZDK Admir Gazić je kazao da su vozila oduzeta od višestrukih povratnika u činjenju prekršaja.

“Na osnovu pravosnažnih rješenja nadležnih sudova danas ćemo izvršiti komisijsko uništenje 29 vozila, a pored toga vidjet ćete obilježena i 22 putnička motorna vozila koja će ići na prodaju preko javnog poziva i moći će se prijaviti samo pravna lica. Ta vozila se ne mogu registrovati, mogu se samo koristiti za dijelove ili staro željezo”, kazao je Gazić.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Dostavljeno:

Na sastanku predstavnika Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i Udruženja poslodavaca FBiH koji je održan danas u Sarajevu, zaključeno je kako je neophodno nastaviti i ubrzati reformske procese kada se radi o fiskalnim i parafiskalnim opterećenjima privrede u Federaciji BiH.

– Potrebno je posebno na kvalitetan i održiv način riješiti pitanja doprinosa, poreza na dohodak i dobiti, te s tim u vezi urediti i pitanje minimalne plaće i drugih primanja zaposlenih u realnom sektoru u FBiH – usaglasili su se učesnici sastanka.

Predstavnici Vlade ukazali su na važnost očuvanja ravnoteže unutar sistema, vodeći računa o negativnom trendu u punjenju fonda penzijsko-invalidskog osiguranja, ali i održivosti sistema drugih obaveza prema korisnicima u Federaciji BiH.

Poslodavci su naglasili i važnost reforme i liberalizacije tržišta rada u Federaciji BiH, kroz hitno usvajanje Zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba, Zakona o zapošljavanju stranaca u FBiH i Zakona o radu.

Istaknuto je da je važno da se ovim propisima razdvoje evidencije nezaposlenih osoba od aktivnih tražitelja posla.

Poslodavci su naglasili da je reforma zdravstvenog osiguranja i zdravstvene zaštite za poslovno okruženje još jedno od prioritetnih pitanja. Ocijenili su neprimjerenim važeće zakonsko rješenje prema kojem ukupan teret od 42 dana bolovanja u FBiH pada isključivo na teret poslodavaca, te da se također i obaveza liječenja kao posljedica povreda na radu, bez obzira na krivicu i odgovornost poslodavca, prenosi isključivo na poslodavce.

Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić je najavio i rješavanje pitanja kada je riječ o radu Ekonomsko-socijalnog vijeća, kao ključne tačke razgovora predstavnika vlasti, te reprezentativnih udruženja poslodavaca i sindikata u Federaciji BiH.

Današnjem sastanku su prisustvovali pored Nikšića i dopremijeri i federalni ministiri, finansija Toni Kraljević i razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović, te federalni ministar pravde Vedran Škobić i federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić.

Sastanku su uime Udruženja poslodavaca u FBiH prisustvovali predsjednik Udruženja Adnan Smailbegović, direktor Mario Nenadić i članovi Upravnog odbora Udruženja Safudin Čengić, Adem Hanić, Ladislav Bevanda i Rasim Memagić.

(faktor.ba)

Jedan od novopredloženih zakona u Federaciji Bosne i Hercegovine najavljuje povećanje kazni za prekršitelje pravila o kontroli cijena.

Za 3. mart je sazvana sjednica Predstavničkog doma Federalnog parlamenta i taj zakon je u vrhu najavljenog dnevnog reda. Da bi stupio na snagu, preduslov je kao i kod svakog drugog zakona, da ga odobre oba doma Parlamenta Federacije BiH na zasebnim sjednicama, a zasad nije poznato kad bi mogao biti tema i u Domu naroda.

Puni službeni naziv akta je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o kontroli cijena i predložila ga je Federalna vlada. Upućujući ga u proceduru, inicirala je da se Parlament izjasni po skraćenom postupku.

Vlada je u ulozi predlagača obrazložila da su posljednje izmjene zakonodavstva u oblasti kontrole cijena u Federaciji izvršene 2008. godine te je predložila nove sankcije imajući u vidu, kako je navela, da su u sadašnjem zakonu propisane relativno niske kazne koje stoga ne mogu biti u funkciji preveniranja prekršaja niti imati potrebni represivni učinak na prekršitelje. Vlada smatra da su novopredložene izmjene kaznenih odredbi primjerene i opravdane.

“Odredbom člana 1. vrši se izmjena člana 14. Zakona o kontroli cijena na način da se mijenja visina kazni u slučaju kada se pravno lice, odgovorno lice u pravnom licu, kao i fizičko lice, ne pridržavaju propisanih mjera neposredne kontrole cijena. Predloženim izmjenama, za prekršaj iz člana 14. Zakona o kontroli cijena , pravno lice bi trebalo plaćati 6.000,00 KM umjesto dosadasnjih 1.000,00 KM, a gornja granica umjesto dosadašnjih 10.000,00 KM iznosila bi 30.000,00 KM. Odgovorno lice u pravnom licu, umjesto dosadašnjih 250,00KM bi trebalo platiti 1.000,00 KM, a gornja granica bi umjesto 2.500,00 KM iznosila 3.000,00 KM. Donja granica za fizičko lice bi umjesto dosadašnjih 500,00 KM iznosila 1.000,00 KM, a gornja 2.000,00 KM”, predložila je Vlada.

Termin ‘fizičko lice’ u ovim odredbama odnosi se npr. na trgovce radnji ili one izvan prodavnica, čija djelatnost nije, kao kod pravnih lica, registrovana sudski, ali jeste rješenjima nadležnih općinskih ili gradskih organa.

Odredbom člana 2. novopredloženog akta inicirana je i izmjena člana 17. sadašnjeg Zakona o kontroli cijena, odnosno povećan je početni iznos kazni za prekršaj pravnom licu ako ne utvrdi pravila ili ako se ne pridržava pravila o formiranju cijena niti istaknute cijene na proizvodu te ako u određenom roku ne dostavi obavještenje o promjeni cijena i marži.

“Mjere neposredne kontrole cijena, koje su propisane zakonom o kontroli cijena, od izuzetne su važnosti za funkcionisanje države, posebno u vrijeme elementarnih nepogoda, nestašice dobara za potrebe privrede i snabdijevanja stanovništva, poremećaja u globalnim lancima snabdijevanja, proglašenja stanja nesreće (pandemije) itd. lstičemo da je posljednja izmjena Zakona o kontroli cijena bila 2008. godine i zbog inflatornih kretanja značajno je umanjen preventivni i represivni učinak postojećih propisanih kazni za prekršitelje”, navela je također Vlada obrazlažući razloge za predlaganje novog zakona odnosno izmjena sadašnjeg.

Slijedom svega što je konstatovala, Vlada zaključuje da problem niskih novčanih kazni može biti prevladan novim zakonom, u ovom slučaju predloženim Parlamentu na izjašnjavanje po skraćenom postupku.

Prosječna cijena prodatih novih stanova u Federaciji BiH u četvrtom kvartalu lani iznosila je 2.705 KM po metru kvadratnom i veća je za 11,6 odsto u odnosu na isti kvartal prethodne godine, te veća za 19,7 odsto u odnosu na prosječnu cijenu prodatih novih stanova u 2022. godini.

Najskuplji stanovi u novogradnji su i dalje u Sarajevu, tako da je prosječna cijena prodatih novih stanova u ovom gradu u četvrtom kvartalu iznosila 3.431 KM, a u ostalim opštinama u FBiH 2.550 KM po metru kvadratnom, objavio je Federalni zavod za statistiku.

U FBiH broj prodatih novih stanova u četvrtom tromjesečju 2023. iznosio je 286 i u odnosu na prosječan broj prodatih novih stanova u 2022. godini veći je za 17,2 odsto, a u odnosu na isto tromjesečje 2022. veći za 23,2 odsto.

Korisna površina prodatih novih stanova u četvrtom tromjesečju je 15.273 metra kvadratna i manja je za 7,1 odsto u odnosu na prosječnu korisnu površinu u 2022. godine, te manja za 4,9 odsto u odnosu na isto tromjesečje 2022.