Predsjednik Uprave AS Holdinga Rusmir Hrvić izjavio je da kao najveći proizvođač brašna u Bosni i Hercegovini ova kompanija prioritetno nastoji zadovoljiti potrebe domaćeg tržišta.

– Cijene pšenice na svjetskim berzama su u stalnom porastu, a u proteklih nekoliko sedmica su uvećane i nekoliko puta. Pojačana je potražnja i narudžbe iz inostranstva, ali mi smo odlučili reducirati izvoz i prioritetno zadovoljiti potrebe domaćeg tržišta. Učinit ćemo sve što je potrebno kako bh. tržište ne bi oskudijevalo s brašnom i drugim prehrambenim proizvodima na koje smo fokusirani, ističe Hrvić u izjavi za Fenu.

On kaže da su u AS Holdingu svjesni činjenice da su vodeći proizvođač hrane u BiH i da kao odgovorna domaća kompanija poduzimaju konkretne mjere da ne dođe do nestašice njihovih proizvoda, ali da ne mogu uticati na zaista ogromne poremećaje na globalnom tržištu odakle dolaze sirovine.

– U BiH imamo dovoljno silosa da skladištimo količine pšenice potrebne za godinu dana. Naše ukupne godišnje potrebe na nivou Bosne i Hercegovine su oko 450.000 tona pšenice. Bilo bi dobro da se interventno uvezu veće količine pšenice u vidu robnih rezervi za svaki slučaj. Ukoliko nastavimo kontinuirano nabavljati isporukom pšenicu, tada ćemo imat značajno relaksiraniju situaciju. Uz sve to, mjere koje smo mi u AS Holdingu poduzeli i poduzimamo sigurno će pomoći da udar na naše tržište bude što manji i da građani BiH imaju dovoljne količine brašna i drugih naših proizvoda. Pratimo stanje i vršimo procjenu zaliha pšenice i drugih sirovina kako bismo osigurali optimalnu proizvodnju. Osim brašna, kompanije iz naše grupacije proizvode so, pekarske, konditorske i druge prehrambene proizvode i naš je primarni cilj da svih tih proizvoda bude dovoljno na domaćem tržištu, ističe Hrvić.

Dodaje da se i u ovoj kriznoj situaciji pokazalo koliki je značaj domaće proizvodnje te da prehrambena industrija sigurno spada u strateške. Hrvić apeluje i ovaj put da se zasije svaki pedalj obradive zemlje i pojača domaća proizvodnja primarnih poljoprivrednih proizvoda. Najavljuje i aktivnu suradnju s Federalnom vladom koja je ovih dana najavila da će povećati robne rezerve ključnih proizvoda, a prvenstveno pšenice, ulja i lijekova. AS Holding je i najveći dioničar vodećeg domaćeg proizvođača lijekova Bosnalijeka.

– Farmaceutska industrija je u ovakvim situacijama takođe od ključnog značaja. Potrebno je uraditi sve kako bi Bosnalijek što prije stabilizirao poslovanje koje je umnogome otežano zbog poznatih okolnosti. Zajedno sa ostalim dioničarima imenovali smo novi nadzorni odbor i vjerujem kako ćemo ubrzo stabilizirati poslovanje. AS Holding će kao najveći dioničar dati značajan doprinos razvoju poslovanja Bosnalijeka. Nama je postala neka vrsta posebnog izazova podići mnoge domaće posrnule kompanije. Činimo to kako bismo spasili radna mjesta, ali i doprinijeli razvoju cijele naše privrede. Uostalom, svako ko prati naš rad zna da je AS holding do sada samo kupovao, a nikad prodavao firme. I to govori o našoj poslovnoj filozofiji i namjerama, ističe Hrvić.

Zbog ukrajinske krize, u Njemačkoj građani prazne rafove sa suncokretovim uljem u prodavnicama, a prvi ugostitelji izbacuju iz jelovnika pomfrit zbog nedostatka ulja i visoke cijene.

Pošto je Ukrajina značajan proizvođač suncokretovog ulja i ulja od uljane repice, zemlja iz koje Njemačka uvozi ove proizvode, Nijemci strahuju da će morati uskoro da odustanu od pomfrita.

Prvi ugostitelji, kao što je Freddy Basel iz Darmštata, izbrisao iz jelovnika pomfrit.

On je, dnevniku “Bild”, rekao da ima problema s jestivim uljem za fritezu, kao i da je suncokretovo ulje postalo veoma skupo.

Baler je u januaru plaćao 90 euro centri za litar ulja od uljane repice, a danas košta i do četiri eura po litru.

To je, kaže preskupo, i bilo bi neizbježno podići drastično cijenu pomfrita.

U njemačkim supermarketima cijene ulja su skočile za 29 odsto.

U susjednoj Austriji u supermarketima nema problema s ponudom ulja.

U Austriji se nudi ulje uljane repice i suncokreta iz domaće proizvodnje, ali su ugostitelji koristili mnogo jeftinije ukrajinsko ulje, koje sada zamjenjuje ono iz domaće proizvodenje.

Austrijske vlasti ističu da je snabdijevanje uljem osigurano i da građani ne moraju da prave zalihe.

Na području Zeničko-dobojskog kantona tokom proteklih dana bilježi se veći broj intervencija uzrokovanih nastankom požara. Kako su nam kazali jučer (ponedjeljak) iz Kantonalne uprave civilne zaštite Zeničko-dobojskog kantona, samo tokom protekla 24 sata zabilježeno je 36 intervencija.

„Imali smo 11 intervencija u Zenici. Uglavnom su to intervencije na gašenju požara suhe trave i niskog rastinja na područjima: Vražale, Banlozi i Velika Broda, dok su intervencije na gašenju požara šume i niskog rastinja zabilježene na lokacijama Lađice, Tišina, Šerići, Gorica, Gradišće i tri puta smo imali intervencije na Zmajevcu. I danas (ponedjeljak, op.a.) su naše ekipe na terenu na Zmajevcu, jer je požar sada zahvatio drugu stranu. Naše ekipe su na terenu“, kazao nam je Arslan Žuna, iz Operativnog centra Kantonalne uprave civilne zaštite ZDK.

U Zavidovićima su zabilježene dvije intervencije na gašenju požara niskog rastinja i šume na lokacijma Vozuća i Gostović; u Maglaju tri intervencije, na gašenju požara suhe trave i niskog rastinja u naselju Bakotić, požara šume i niskog rastinja u mjestu Bočinja, te intervencija na gašenju požara otpadnog materijala u ulici 1.mart. Intervencije su zabilježene i u Tešnju, Kaknju, Visokom, Žepču i Brezi.

„U Tešnju smo imali jednu intervenciju na gašenju požara suhe trave i niskog rastinja u mjestu Miljanovci, u Kaknju sedam intervencija – na gašenju požara suhe trave i niskog rastinja na lokacijama Škomlići, Donji Kakanj, Bijele Vode, Poljani, te intervencije na gašenju požara šume i niskog rastinja na lokacijama Modrinje, Zagrađe i Gornji Banjevac. Svi požari su ugašeni. U Visokom smo, također, imali sedam intervencija. U mjestu Dobrinja gorili su i elektro kablovi, zajedno sa suhom travom. U Žepču su zabilježene tri intervencije na gašenju požara suhe trave i niskog rastinja na lokacijama: Vitlac, Golubinja i Želeća i u Brezi dvije intervencije na gašenju požara niskog rastinja i šume na lokacijama Sutješčica- Smrekovica, gdje je gorjela drvena vikendica, ali nije bilo povrijeđenih osoba. Isto tako, zabilježena je i intervencija na gašenju požara veće količine automobilskih guma u mjestu Kahve. Svi požari su ugašeni“, kaže Žuna.

(N.R.)

Ministar za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Zeničko-dobojskog kantona Mirsad Hadžić razgovarao je danas s direktorom Kantonalnog zavoda za urbanizam i prostorno uređenje (KZUPU) Zeničko-dobojskog kantona Refikom Zekovićem o unapređenju saradnje ova dva organa na izradi prostorno-planske dokumentacije.

Zeković je rekao da je KZUPU pokazao spremnost i odlučnost da zaštiti poljoprivredno zemljište, ali i ostale resurse prilikom pripreme odnosno izrade prostorno-planske dokumentacije ZDK-a i jedinica lokalnih samouprava.

Predstavnici ovog zavoda informisali su ministra Hadžića i njegove saradnike o statusu prostornih planova svih općina ZDK-a, kao i naporima koji se ulažu prilikom njihove izrade.

Ministar Hadžić je rekao da su uposlenici ovog ministarstva pružili pomoć prilikom izrade prostorno-planskih dokumenata, kako bi se zajedničkim snagama uklonili nedostaci i u konačnici donijeli prostorno-planski dokumenti gradova i općina ovog kantona sa posebnim akcentom na zaštitu poljoprivrednog zemljišta kao neobnovljivog prirodnog resursa.

Sastanku su prisustvovali stručni savjetnik za arhitekturu i urbanizam KZUPU Alma Begović Hasanica, pomoćnik ministra poljoprivrede Ermin Tabak, šef Odsjeka za stručnu savjetodavnu službu biljne proizvodnje, poljoprivredno zemljište, novčane podrške i ruralni razvoj Hajrudin Bečić i viši stručni saradnik za poljoprivredno zemljište i ruralni razvoj Dalila Marušić Čišija.

Press služba ZDK

Za većinu učenika osnovnih i srednjih škola na području Zeničko-dobojskog kantona danas je zadnji radni dan pred odlazak na jednosedmični proljetni raspust. U školama u kojima se nastava odvija po Nastavnom planu i program na bosanskom jeziku, proljetni raspust zvanično počinje u ponedjeljak, 28. marta – potvrdio je u izjavi za Fenu ministar obrazovanja tog kantona Spahija Kozlić.

“Osnovci i srednjoškolci koji se obrazuju po NPP-u na bosanskom jeziku narednu će sedmicu biti na raspustu, a u školske klupe će se ponovo vratiti 4. aprila. U školama u kojima se nastava realizira po NPP-u na hrvatskom jeziku – osnovna škola i gimnazija KŠC “Sveti Pavao” Zenica, na raspustu će zbog katoličkog Uskrsa biti od 14. do 18. aprila, a Franjevačka klasična gimnazija Visoko od 14. do 19. aprila”, navodi ministar Kozlić.

U školama u općinama Žepče i Usora, u kojima se nastava odvija po NPP-u na hrvatskom jeziku, đaci će na proljetnom raspustu biti od 14. do 25. aprila.

Polaznici Medrese “Osman ef. Redžović” iz Velikog Čajna kod Visokog, zbog mjeseca ramazana, na raspustu će biti od 4. aprila do 6. maja.

Nekoliko bh. udruženja poljoprivrednih proizvođača pokrenulo je inicijativu kojom traže od mljekara i trgovačkih lanaca povećanje cijene sirovog mlijeka na 0,95 KM po litru sa sadašnjih 0,55KM/l.

Zbog povećanja cijena žitarica, gnojiva, sjemena i nafte u Grupaciji mljekara Tuzlanskog kantona smatraju da je ispunjenje njihovog zahtjeva jedini način da u ovome periodu opstanu na tržištu kao proizvođači hrane.

– Spas bosanskohercegovačkog mljekarstva je u podizanju cijene mlijeka na 0,95KM/l. Ispunjenje tog zahtjeva bi proizvođačima mlijeka omogućilo poslovanje na pozitivnoj nuli jer mi smo sada u ogromnim minusima i sjetva će nas troduplo više koštati u odnosu na prošlu godinu – izjavio je za Fenu Eldin Glibanović iz Grupacije mljekara Tuzlanskog kantona.

Kako navodi, poljoprivredni proizvođači se nisu finansijski oporavili ni od posljedica suše u prošloj godini, a već se suočavaju s visokim cijenama sjemenskog materijala.

– Mljekarstvo u Tuzlanskom kantonu ima kapital od 110,7 miliona KM i mislim da ne bi imalo smisla ugroziti taj kapital zbog četiri do pet miliona KM, koliko bi realno koštali naši zahtjevi – izjavio je Glibanović za Fenu.

Vlada Tuzlanskog kantona donijela je Program novčanih podrški za poljoprivredu i ruralni razvoj u ovoj godini kojim će se omogućiti isplata novčanih podrški poljoprivrednim proizvođačima.

Glibanović smatra da taj program neće biti dovoljan, te da je potreban jedan drugačiji pristup sektoru poljoprivrede.

– Iscrpljeni smo definitivno od prošle godine, a i ova godina nas ne mazi. Za svojih pedeset grla, morao bih zasijati oko 50 hektara. Ranije sam mogao jedan hektar zasijati za 1 – 1,5 hiljadu KM, što ove godine neću moći za 3 – 3,5 hiljade KM, što znači da mi za sjetvu samo treba oko 150 hiljada KM – izjavio je Glibanović.

U Grupaciji mljekara Tuzlanskog kantona se nadaju pomoći svih nivoa vlasti kroz nabavku što većih količina gnojiva, sjemena i herbicida, a kako kažu, oni će odgovornost preuzeti na sebe kako bi za stanovništvo proizveli što više hrane.

Za ponedjeljak su zakazali sastanak u Vladi Tuzlanskog kantona kako bi dogovorili naredne korake za zajednički izlazak iz ove krize.

U Prozor-Rami, Konjicu, Neumu i Čitluku i dalje je aktivno više požara, no zasad nijedan ne prijeti kućama, izvijestili su u subotu iz Operativnog centra Civilne zaštite HNK.

Tako su u Prozor-Rami aktivni požari na lokaciji Tošanica-Hudusko, zatim u mjestu Parcani, te u mjestu Blace. Na svim lokacijama gore šuma i nisko raslinje, a trenutno nijedan požar ne prijeti naseljenim mjestima.

U Konjicu je trenutno aktivan požar u mjestu Obri gdje gore mješovita šuma i nisko raslinje, no trenutno nema prijetnje naseljenim mjestima.

Također, na području te općine aktivan je požari u Vrabaču gdje gore deponija smeća i borova šuma, a sinoć od 22.20 sati izbio je požar i na Bukovoj glavi, gdje gori šuma i nisko raslinje.

Tokom jučerašnjeg dana požar iz Širokog Brijega se širio prema Gornjoj Blatnici, jednim dijelom u općini Čitluk, na nepristupačnom terenu. Trenutno je požar još uvijek aktivan, ali ne prijeti naseljenim mjestima.

Na području Neumu od 5.40 sati u mjestu Klepovica gori deponija smeće. Požar je još uvijek aktivan, ali manjeg intenziteta, stoji u izvješću.

(klix.ba)

Vlada Zeničko-dobojskog kantona usvojila je Program utroška sredstava planiranih u Budžetu Zeničko-dobojskog kantona za 2022. godinu na poziciji "Kapitalni transferi drugim nivoima vlasti - za zdravstvo" u iznosu od 3 miliona KM.

-Raspodjelu sredstava ćemo izvršiti nakon donošenja Zakona o konsolidaciji zdravstvenih ustanova FBiH, kada ćemo znati koliko će sredstava biti dodijeljeno našim zdravstvenim ustanovama sa nivoa FBiH. Vlada ZDK je pokazala odgovornost prema zdravstvenim ustanovama i siguran sam da će one i tokom ove godine dobiti znatno veći iznos sredstava nego što su imale u prethodnom periodu - rekao je ministar zdravstva dr. Adnan Jupić.

Vlada je na prijedlog Ministarstva zdravstva odobrila sredstva za nabavku PCR, antigent testova i potrošnog materijala za vršenje testiranja na korona virus u bolničkim ustanovama. Kantonalnoj bolnici Zenica odobreno je 375.000 KM, a Općoj bolnici Tešanj 177.000 KM.

Usvojen je i Izvještaj o utrošku sredstava za period januar - decembar 2021. godine sa pozicije "Ostali transferi za zdravstvo - Tekući transfer zdravstvenim ustanovama za sprečavanje širenja bolesti izazvane korona virusom - COVID-19“.

Press služba ZDK

Geološka istraživanja, koja, po odobrenju Ministarstva energetike i rudarstva RS, na planini Ozren kod Doboja i Petrova, izvodi kompanija “Lykos Balkans metal” australijskog biznismena porjeklom sa ovih prostora, Miloša Bošnjakovića, mogu se izvoditi samo na dijelu opštine Petrovo, ali ne i na dobojskom dijelu planine Ozren.

„Istraživanje se proširuje na 50 kilometara kvadratnih, tako da je to taj prostor – od Petrova i Brezika spušta se prema Boljaniću, Paklenici i Striježevici. To jest kompletno područje Ozrena biće obuhvaćeno ovim ispitivanjem“, izjavio je gradonačelnik Doboja pred kraj prošle godine, nakon sastanka sa Bošnjakovićem.

Nakon toga, izvršna gradska vlast je čak pripremila dokument kojim su predložili Skupštini grada Doboj davanje pozitivnog mišljenja na Zahtjev „Medenog brijega“ za dobijanje saglasnosti za detaljna geološka istraživanja mineralnih sirovina na dijelu teritorije Doboja.

Međutim, uslijedio je obrt i, u januaru ove godine, zvanično proglašenje 132 hektara zaštićenog područja Ozrena staništem trave ive pod nazivom Zaštićeno stanište “Gostilj”.

Iako su naknadnim stavom odustali od prvobitne namjere i uslovili davanje saglasnosti, svojim prethodnim djelovanjem gradske vlasti u Doboju su ostavile negativan utisak i bacile sumnju da je bilo dogovora na štetu interesa građana, pa i koruptivnih radnji u ovom slučaju.

Investitor novonastalu situaciju pokušava interpretirati kao rezultat njegove dobre volje i odgovornog odnosa prema zajednici.

„Mi smo odustali od Gostilja kada smo saznali da je u fazi proglašenja nacionalnim parkom i sami smo se povukli iz tog dijela projekta na području Doboja“, izjavio je vlasnik “Medenog brijega” Miloš Bošnjaković, koji je, sa svojim “Lykos Balkans metal”, zvanični nosilac Zahtjeva za detaljna geološka istraživanja na Ozrenu.

No, ni Ozrenci na dijelu opštine Petrovo se ne mire sa nastavkom geoloških istraživanja na njihovom području i da se, kako oni tvrde, ovaj prirodni dragulj ekološki uništi. Ciljajući pritom na informaciju da provodilac ovih detaljnih geoloških istraživanja planira da po završetku trogodišnjeg istraživanja ovdje otvori rudnik, što bi im, kako kažu, tek tada donijelo probleme.

Stanovnici ove opštine su prije desetak dana organizovali i masovne proteste, na kojim su Bošnjakoviću i njegovim geolozima poručili da su nepoželjni na Ozrenu.

„Pružili smo ruku, ali nisu željeli da nas čuju. Dozvole koje imamo ne mogu zagaditi životnu sredinu. Mi ne odustajemo, imamo sve dozvole za geološka istraživanja, obustavili smo ih 15. novembra prošle godine i na taj način pokazali poštovanje prema stanovnicima opštine Petrovo i željeli smo ih razuvjeriti da im nećemo napraviti nikakvu štetu“, navodi Bošnjaković, ne mireći se sa tim da bi trebali odustati od nastavka istraživanja.

Protivnicima istraživanja, nakon njihovog početnog nezadovoljstva stavom lokalnih vlasti da podrže namjere potencijalnih investitora, sada na ruku ide izričit stav načelnika Opštine da se na području opštine moraju obustativiti sve daljne radnje u tom pravcu.

„Stanovništvo je zabrinuto, Skupština opštine je zbog toga donijela zaključak da se zaustave geo istraživanja. Ona su se vršila u naseljenim mjestima i nadamo se da ćemo sve daljne radnje u tom pravcu uspjeti da zaustavimo“, izjava je načelnika opštine Petrovo Ozrena Petkovića.

S druge strane, Vlada RS, odnosno resorno Ministarstvo energetike i rudarstva RS, ne pokazuje namjeru da preispita i poništi dozvolu koju je dalo kompaniji „Medeni Brijeg“ za provođenje detaljnih geoloških istraživanja na Ozrenu.

(antikorupcija.info)

S ciljem stvaranja uslova za jednak tretman, kako potrošača tako i trgovaca, na jedinstvenom prostoru Bosne i Hercegovini i daljnjeg usklađivanja s regulativom EU, Vlada Federacije BiH je na jučerašnjoj sjednici, a na prijedlog Federalnog ministarstva trgovine, zaključila da će Vijeću ministara BiH uputiti inicijativu za utvrđivanje i upućivanje u parlamentarnu proceduru Prednacrta zakona o zaštiti potrošača BiH, usklađenog s pravnom stečevinom (acquis) Evropske unije.

U informaciji Federalnog ministarstva trgovine prezentiranoj Vladi FBiH je navedeno da je pravni okvir za zaštitu potrošača u BiH sadržan u Zakonu o zaštiti potrošača BiH, a koji se primjenjuje u Federaciji BiH i Brčko Distriktu BiH, dok se u Republici Srpskoj primjenjuje entitetski zakon iz ove oblasti.

Iz Ministarstva ističu da od usvajanja važećeg bh. zakona 2006. godine, zakonodavstvo o zaštiti potrošača u BiH se nije mijenjalo, izuzev manje izmjene u 2015. godini. U Evropskoj uniji zakonodavstvo o zaštiti potrošača je značajno promijenjeno, te je kroz velik dio novih direktiva odgovoreno na nove tržišne okolnosti. Zbog toga postoji potreba da bude osigurana usklađenost bh. zakona sa značajnim promjenama u okviru pravne stečevine EU.

"Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju između Bosne i Hercegovine i Evropske unije, koji je stupio na snagu 1.6.2015. godine, BiH se obavezala da uskladi svoje zakonodavstvo sa pravnom stečevinom EU. To je i jedan od osnovnih uslova koje BiH mora ispuniti na svom putu ka članstvu u EU. U Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u EU od 29. maja 2019. godine i pratećem Analitičkom izvještaju ocijenjeno je da je BiH u ranoj fazi pripremljenosti u oblasti zaštite potrošača, te da posebnu pažnju treba posvetiti usklađivanju zakonodavstva o zaštiti potrošača na svim nivoima sa acquisem i osiguravanjem njegovog pravilnog provođenja.

Dijalog o politikama djelovanja između EU i BiH u oblasti zaštite potrošača odvija se u okviru sektorskog Pododbora za unutrašnje tržište i konkurenciju, uključujući zaštitu zdravlja i potrošača. Evropska unija, kroz ovaj Pododbor, kontinuirano Bosni i Hercegovini daje preporuku o potrebi usklađivanja zakonodavstva o zaštiti potrošača sa acquisem", naglašavaju iz Federalnog ministarstva trgovine.

S ciljem pružanja pomoći Bosni i Hercegovini za izvršenje preporuka u ovoj oblasti, EU je odobrila i finansirala Projekat "Podrška za MoFTER u usklađivanju Zakona o zaštiti potrošača BiH s pravnom tekovinom EU", koji je realizovan od 20.5.2019. do 20.1.2020. godine. Kao rezultat ovog projekta, sačinjen je Prednacrt novog Zakona o zaštiti potrošača BiH u koji su, u odgovarajućem obimu, transponovane nove "potrošačke" direktive EU, te unaprijeđene pojedine materijalne i prekršajne odredbe i otklonjeni nedostaci uočeni tokom dosadašnje primjene Zakona.

Federalno ministarstvo trgovine ukazuje na činjenicu da je Prednacrt zakona pripremljen krajem 2019. godine, a nadležno Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH još nije planiralo upućivanje ovog propisa Vijeću ministara BiH, radi razmatranja i upućivanja u parlamentarnu proceduru donošenja.

Također ističu da s druge strane, na entitetskom nivou, prvi Zakon o zaštiti potrošača u Republici Srpskoj donesen je 2012. godine, dok su u 2014., 2017. i 2021. izvršene određene izmjene i dopune, kojim su otklonjeni određeni nedostaci uočeni u državnom zakonu.

Neusklađenost pravne regulative na jedinstvenom ekonomskom prostoru BiH ima negativan efekat na prava i obaveze kako potrošača, tako i trgovaca u FBiH. Savremeno tržište podrazumijeva visok i jedinstven nivo zaštite prava potrošača, odnosno stvaranje institucionalne strukture koja predstavlja osnov za provođenje efikasne politike u ovoj oblasti i nadzor nad tržištem kao efikasnih instrumenata za rješavanje potrošačkih sporova, zaključuju iz Federalnog ministarstva trgovine.

(akta.ba)