Novi sistem raspodjele prihoda od indirektnih poreza u Federaciji BiH trebao bi otkloniti anomalije postojećeg modela, te uz kriterije solidarnosti, socijalne pravde i uravnoteženog razvoja, uključiti i kriterije transparentnosti i odgovornosti.

Istaknuto je to na prezentaciji studije “Analiza problema postojećeg sistema raspodjele prihoda od indirektnih poreza u FBiH i mogući pravci unapređenja” u organizaciji Ekonomskog instituta Sarajevo.

Radi se o tematici koja korespondira s aktuelnim inicijativama u kontekstu Prijedloga zakona o izmjeni zakona o pripadnosti javnih prihoda u FBiH, a koji bi se trebao naći na dnevnom redu sjednice Predstavničkog doma Federalnog parlamenta, planirane za 24. i 25. januara.

Kako je novinarima kazala dekanesa Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu (UNSA) prof. dr. Jasmina Selimović, izmjena aktuelnog sistema raspodjele javnih prihoda zakonska je obaveza Federalnog ministarstva finansija, koja datira iz 2011. godine.

Istaknula je kako je postojeći model u kontekstu novih ekonomskih i finansijskih tokova vrijeme već odavno pregazilo, potcrtavajući neophodnost njegove izmjene.

Istovremeno, podsjetila je kako je trenutni sistem raspodjele baziran na koeficijentima, te da se u javnom diskursu mogu čuti prijedlozi za smanjenje koeficijenta “2” za Kanton Sarajevo, a povećanje koeficijenta za druge kantone, ocijenivši kako takva vrsta rješenja, bez studiozne analize i prijedloga koji je baziran na kriterijima, apsolutno nema smisla.

Ne može se predlagati da se nešto poveća ili smanji, bez da se ima osnovica za to, kazala je Selimović, naglašavajući kako model koji se prezentira podrazumijeva razvijanje kriterija u skladu s kojima će se tačno znati po kojem kriteriju i kojem kantonu pripada određeni iznos novca.

Dodala je da se na taj način po prvi put u sistem uvode jasni kriteriji i transparentan model, koji podrazumjeva i odgovornost kantona za utrošena sredstva.

Mišljenja je kako to predstavlja značajan korak naprijed i u kontekstu približavanja Evropskoj uniji, budući da se radi o sistemu koji zagovara i Međunarodni monetarni fond (MMF).

O principima i najboljim praksama efikasne i pravedne raspodjele javnih prihoda govorio je doc. dr. Mirza Kršo, koji je u izjavi za medije kazao kako su autori spomenute studije analizirali modele raspodjele u nizu zemalja, s fokusom na fiskalne odnose i iskustva Švicarske i Njemačke.

Kako nadalje pojašnjava, prema novom modelu, niko od sudionika raspodjele ne bi bio u lošijoj poziciji u odnosu na postojeću, odnosno svi bi, zapravo, bili u boljem položaju u odnosu na trenutni.
PROČITAJTE I:   VIDEO: Ministarstvo obrazovanja se priprema za realizaciju Programa obaveznog predškolskog obrazovanja

Kršo je izrazio očekivanje da će prezentirani model i mehanizmi raspodjele, koji se temelje na argumentima i najboljim teorijskim i praktičnim iskustvima, naići na dobar prijem tokom javnih debata koje slijede.

“Ono što je jedna od ključnih karakteristika tog modela jeste da sada, prvi put direktno svi učesnici mogu vidjeti tačno koliko doprinose i koliko oni, ali i svi drugi povlače sredstava, te mogu kalkulirati i planirati sve svoje aktivnosti/budžete, kao i vidjeti kako sistem djeluje i na sve ostale učesnike”, precizira Kršo, napominjući da sistem rezultira izjednačavanjem prilika, a ne ishoda.

Prezentiranu studiju sačinio je tim profesora Ekonomskog fakulteta u Sarajevu s fokusom na iznalaženje novih rješenja, a radi otklanjanja uočenih manjkavosti postojećeg modela.

Prezentaciji novog modela prisustvovali su predstavnici nadležnih institucija i akademske zajednice, a rezultati i prijedlozi na tom planu bit će, kako se očekuje, poticaj za javnu debatu, posebno u kontekstu zakonodavnih inicijativa u vezi sa Prijedlogom zakona o izmjeni Zakona o pripadnosti javnih prihoda u FBiH.

Vlada Zeničko-dobojskog kantona usvojila je više programa utroška sredstava Ministarstva za obrazovanje, nauku, kulturu i sport za 2022. godinu, a što je obaveza po Zakonu o izvršenju budžeta koji je usvojen pred Novu godinu.

Resorni ministar Spahija Kozlić rekao je da je usvojeno desetak programa, a uz to je utvrđena Upisna politika na Univerzitetu u Zenici te Politika stipendiranja i smještaja studenata u studentske domove na području ZDK-a.

-Nakon usvajanja ovih programa, odmah ćemo krenuti u realizaciju - najavio je Kozlić.

Među ostalim, usvojen je i Program utroška sredstava za Program obaveznog predškolskog obrazovanja djece koja ove godine polaze u prve razrede osnovnih škola, a za što je namijenjeno 600.000 KM. Prve pandemijske, 2020. godine ovaj program je prekinut, prošle uopće nije realiziran, a ministar Kozlić je optimističan da će se spomenuti program ove godine i realizirati, zbog čega su uputili akt Kriznom štabu Ministarstva zdravstva i Institutu za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) da se neposredno prije realizacije ovog programa izvrši procjena epidemiološke situacije.

Naglasio je da su znatno povećana sredstva za kapitalna ulaganja u osnovne i srednje škole te da očekuje da će ove godine dodatno biti intenzivirani radovi u osnovnim i srednjim školama te na Univerzitetu u Zenici.

Transfer za institucije kulture povećan je za 200.000 KM, a što će biti raspoređeno za povećanja plaća zaposlenim u tim institucijama. Kozlić je naveo da će plaće uposlenim u svih 16 institucija kulture lineralno biti povećane za pet posto.

-Planirali smo da to u budžetu za ovu godinu bude malo veći iznos, međutim, dogovorom o povećanju plaća zaposlenima u policiji, pravosuđu i organima uprave, nismo u ovom momentu mogli to uraditi. Ali, ukoliko dođe do rebalansa budžeta i ukoliko se usvoje izmjene Zakona o pripadnosti javnih prihoda FBiH, nastojat ćemo dodatno povećati ovaj transfer, kako bi plaće zaposlenih u institucijama kulture bile dodatno povećane - kazao je Kozlić.

Press služba ZDK

Vlada Zeničko-dobojskog kantona je na posljednjoj sjednici usvojila Program utroška sredstava Ministarstva za boračka pitanja za 2022. godinu u ukupnom iznosu od 14.705.000,00 KM, namijenjen za potrebe branilaca i članova njihovih porodica.

Resorni ministar Fahrudin Čolaković naglašava da je ovo najveći iznos opredijeljenih sredstava od osnivanja ovog ministarstva i u odnosu na prethodnu godinu veći je za gotovo 200.000,00 KM.

Najveći iznos sredstava iz ovog programa, gotovo 7 miliona KM, predviđen je za isplatu egzistencijalne naknade za nezaposlene demobilizirane branioce mlađe od 57 godina koji su u implementaciji Zakona o pravima branilaca i članova njihovih porodica FBiH u obavezi kantona.

Za dodjelu stipendija studentima iz reda branilačke populacije po raspisanom konkursu za studijsku 2021./2022. godinu namijenjena su sredstva u visini od 2.220.000,00 KM što će biti dovoljno da svi studenti koji ispunjavaju uslove koje je propisala uredba dobiju stipendiju.

Ove godine planirano je raspisivanje Javnog poziva za stambeno zbrinjavanje pripadnika branilačke populacije za šta je opredijeljeno gotovo jedan milion KM, kao i oglasi za dodjelu poticaja po programima samozapošljavanja i zapošljavanja pripadnika branilačke populacije sa planiranim sredstvima u iznosu od milion KM.

Za programe liječenja i nabavke lijekova za branioce i članove njihovih porodica opredijeljeno je 1,1 milion KM, a u slučaju da se sredstva na drugim transferima ne potroše u cjelosti, ovaj transfer će biti dodatno povećan, imajući u vidu činjenicu da branilačka populacija stari i sklonija je obolijevanju.

-Ministarstvo i ove godine nastavlja sa projektom banjsko-klimatske rehabilitacije u četiri banjska lječilišta u Olovu, Fojnici, Gradačcu i Ilidži, te je iz razloga povećanog interesovanja branilačke populacije za ovaj vid liječenja ovaj trasfer povećan i iznosi 370.000,00 KM – rekao je Čolaković.

U slučaju smrti dobitnika najvećeg ratnog priznanja, ratnog vojnog invalida, demobiliziranog branioca i porodice šehida i poginulog branioca, planirana su sredstva za pomoć porodicama u ukupnom iznosu od 500.000,00 KM.

Za nabavku ortopedskih pomagala za ratne vojne invalide sredstva su ove godine povećana i iznose 250.000,00 KM, dok je za nabavku udžbenika za djecu branilaca koji pohađaju osnovnu ili srednju školu obezbijeđeno preko 200.000,00 KM.

Preostali iznos sredstava predviđen je za pomoć pripadnicima branilačke populacije u vidu poboljšanja zdravstvenog i socijalno-ekonomskog statusa, afirmaciju invalidskog sporta, kao i za pomoć u radu branilačkih udruženja i saveza, izgradnju spomen obilježja, te obilježavanje značajnih datuma i manifestacija vezanih za odbrambeno-oslobodilački rat.

Press služba ZDK

Dana 20.01.2022. godine, u 07,50 sati, putem telefona u dežurnu službu Policijske stanice Maglaj se obratila nepoznata ženska osoba i tom prilikom prijavila da lice L.A., rođeno 2000. godine, iz Maglaja, u krugu firme “BONTEX”, u mjestu Liješnica, fizički napada uposlenice navedene firme, čiji je i sam uposlenik.

Na lice mjesta je izašla policijska patrola koja je utvrdila da je došlo do međusobnog fizičkog sukoba između lica L.A. sa jedne strane i dvije ženske osobe, B.A. i B.E., sa druge strane, kojom prilikom su sva tri lica zadobila lakše tjelesne povrede.

Izvršen je uviđaj od strane istražitelja Policijske stanice Maglaj.

Građani Bosne i Hercegovine se, zbog prilično skromnog životnog standarda, sve više okreću kupovini polovnih roba, koje su kudikamo jeftinije od novih za koje mnogima, dok zadovolje one najosnovnije potrebe, ne ostane novca.

Primjera radi, za 11 mjeseci prošle godine, u BiH je uvezeno polovne odjeće u vrijednosti 7,2 miliona KM, što je za 800.000 KM više nego u cijeloj 2020.

U ovom periodu, uvezli smo skoro 3.760 tona, ili za skoro 500 tona više.

To su za Srpskainfo potvrdili u Upravi za indirektno oporezivanje BiH, čiji podaci pokazuju da je, unazad deceniju i nešto, 2021. bila druga po vrijednosti uvoza korištene garderobe.

Najveći uvoz od 7,6 miliona KM, zabilježen je 2014. godine.

Kako pokazuje analiza UIO, u BiH je za 12 godina uvezeno 39.670 tona polovne odjeće, ukupne vrijednosti 73,6 miliona KM.

S obzirom na prilično skroman standard, nezaposleni, penzioneri i mnogi radnici jednostavno nemaju izbora nego da garderobu kupuju samo kad je to neophodno, nerijetko se snabdijevajući u “second hand“ shopovima ili kineskim radnjama.

Oni koji su malo solventniji i koji žele nešto skuplje, odnosno “markirane” odjevne predmete, uglavnom se oblače na rate, jer tako lakše podnose ovaj izdatak.

“Većinu ljudi se već odavno snabdijeva korištenim robama, te u radnjama polovne garderobe, jer su im primanja taman tolika da mogu da podmire ono najosnovnije. Sve ostalo za njih je luksuz, pa tako i nova odjeća”, kažu u udruženjima potrošača.

Iako su mnoge branše pretrpjele značajne finansijske posljedice u ove dvije godine epidemije korona virusa, u „second hand“ shopopvima se ne žale na promet. Kako kažu, i sada imaju posla, prije svega jer njihovoj robi, cjenovno, nova garderoba ne može da parira.

Naglašavaju da, s druge strane, kvalitet očuvane polovne odjeće nimalo ne zaostaje za kvalitetom garderobe koja se prodaje u mnogim buticima ili na pijacama.

Posljednjih godina naši građani sve više kupuju i polovan namještaj, te bijelu tehniku. Kako je potvrđeno u radnjama sa ovakvom robom, kod njih komad bijele tehnike u prosjeku košta od 350 do 450 KM, što je i do tri puta jeftinije od novog.

Za ljude skromnih primanja, to je prilična olakšica, s obzirom na to da, posebno kad dođe do opremanja kuće ili stana, rijetki mogu da za keš kupe više ovih proizvoda odjednom.

(N1)

U Doboju je ove godine planirano da bude uloženo 900.000 KM u rekonstrukciju i unapređenje lokalne putne mreže.

Za rekonstrukciju i asfaltiranje lokalnih puteva predviđeno je 550.000 KM, a za održavanje lokalne putne mreže sa makadamskim zastorom 350.000 KM, navedeno je u Nacrtu programu održavanja, zaštite, rekonstrukcije i izgradnje lokalnih puteva u ovom gradu za 2022. godinu koji je danas bio tema javne rasprave.

Programom su obuhvaćena 22 putna pravca, kategorisanih puteva ukupne dužine 181 kilometar i lokalni nekategorisani putevi ukupne dužine 1.997 kilometara.

Načelnik Odjeljenja za privredu i društvene djelatnosti Sandra Tatić rekla je novinarima da se, u postupku odabira prioritetnih dionica, koje su uvrštene u ovogodišnji program, poštovalo mišljenje i zahtjevi mjesnih zajednica.

Tatićeva je rekla da su održane i javne rasprave za ovu godinu o Nacrtu plana korišćenja sredstava ostvarenih od koncesionih naknada i o Nacrtu programa održavanja, sanacije i rekonstrukcije vodoprivrednih objekata i vodotokova.

Prema njenim riječima, očekivani prihod od koncesionih naknada je 350.000 KM.

Od tog iznosa, 300.000 KM biće usmjereno na izgradnju i rekonstrukciju toplovoda, vodovoda, kanalizacije, lokalnih i nekategorisanih puteva, a 50.000 KM za izgradnju novih ili proširenje postojećih privrednih kapaciteta, uključujući i mogućnost stimulativnog kreditiranja, u skladu sa odredbama Plana kapitalnih investicija i Plana implementacije Strategije integrisanog razvoja.

U Nacrtu plana navedeno je i da je u prethodnom periodu, zaključno sa 30. novembrom 2021.godine, po osnovu koncesionih naknada ostvareno 296.582,21 KM.

Takođe je u Registraru koncesija na području Doboja evidentirano 10 koncesionih ugovora, i to za eksplataciju tehničkog građevinskog kamena, alkalnih i hiperalkalnih voda, te za izgradnju mini hidroelektrana "Paklenica" na istoimenoj rijeci i "Cijevna tri" na rijeci Bosni, zaključen na period od 12.januara 2007. godine do 12.januara 2037.godine.

Tatićeva je rekla da su u Nacrtu programa održavanja, sanacije i rekonstrukcije vodoprivrednih objekata i vodotokova, za održavanje vodotokova planirana ukupna budžetska sredstava od 600.000 KM, od čega za sanaciju vodotokova 200.000 KM, a 400.000 KM za sanaciju i izgradnju vodoprivrednih objekata i vodotoka.

(akta.ba)

Nova njemačka koaliciona vlada želi da privuče 400.000 kvalifikovanih radnika iz inostranstva na godišnjem nivou kako bi se pozabavila i demografskom neravnotežom i nedostatkom radne snage u ključnim sektorima koji rizikuju da potkopaju oporavak od pandemije virusa korona.

"Nedostatak kvalifikovanih radnika je do sada postao toliko ozbiljan da dramatično usporava našu ekonomiju", rekao je Kristijan Duer, parlamentarni lider ko-vladajućih Slobodnih demokrata (FDP), za poslovni magazin "Virtšaftsvohe".

On je istakao da se problem starenja radne snage možemo staviti pod kontrolu samo modernom imigracionom politikom.

"Moramo što prije da dostignemo cifru od 400.000 kvalifikovanih radnika iz inostranstva", dodao je Duer.

Socijaldemokrate kancelara Olafa Šolca, Duerov FDP i ekolozi Zeleni dogovorili su se u svom koalicionom sporazumu o mjerama poput bodovnog sistema za stručnjake iz zemalja van EU i podizanja nacionalne minimalne plate na 12 evra po satu što bi rad u Njemačkoj učinilo privlačnijim.

Njemački ekonomski institut procjenjuje da će se radna snaga ove godine smanjiti za više od 300.000 ljudi jer se više starijih radnika penzioniše nego što mlađi ulaze na tržište rada.

Očekuje se da će se ovaj jaz proširiti na više od 650.000 2029. godine, ostavljajući akumulirani manjak ljudi radnog uzrasta 2030. godine od otprilike pet miliona. Broj zaposlenih Nijemaca prošle godine je porastao na skoro 45 miliona, uprkos pandemiji virusa korona.

Poslije decenija niske stope nataliteta i neravnomjerne migracije, smanjena radna snaga, takođe, predstavlja demografsku tempiranu bombu za njemački javni penzioni sistem, u kojem je sve manje zaposlenih opterećeno zadatkom finansiranja penzija rastuće mase penzionera koji žive sve duže.

(N.N.)

Austrijski parlament usvojio je zakon o sprovođenju kovid mjera, koji predviđa oštre kazne za nepoštovanje pravila.

Opštinske vlasti, tim zakonom, dobile su sada mogućnost da pravna lica zatvore na maksimalno nedjelju dana, ako je prethodno utvrđeno, u tri navrata, kršenje epidemioloških mjera.

Tako privredni subjekat, poslije tri puta nepridržavanja mjera, na primjer prekoračenja ograničenja broja osoba ili nekontrolisanja dokumenata, može biti kažnjen sa mjerom hitnog zatvaranja.

Za zatvaranje nije potrebno pokrenuti postupak, već može odmah biti primijenjeno na nedjelju dana.

Novina je i da inspektori rada i nadzorni organi za sprovođenje zakona o bezbjednosti namirnica i potrošača imaju ovlašćenje kontrole u skladu sa kovid mjerama.

Ministarka turizma Elizabet Kestinger kazala je da svako pravno lice koje ne poštuje korona mjere mora biti kažnjeno i da se oštrim kaznama sada povećava pritisak kontrole.

Ova mjera ponajviše će pogoditi ugostitelje, jer će sada bez većih birokratskih postupaka vlasti moći da iz zatvore.

(N.N.)

Blagog poboljšanja kvaliteta zraka u Zenici i drugim gradovima Zeničko-dobojskog kantona ima, ali građani tog kantona, pogotovo u zimskim mjesecima, udišu vrlo zagađen zrak, upozorio je u razgovoru za Fenu Halim Prcanović, šef Centra za monitoring okoliša Metalurškog instituta “Kemal Kapetanović” Zenica, koji djeluje pri Univerzitetu Zenica.

Odlukom Skupštine ZDK, od 2013. godine, donesen je i zakon kojim je naloženo formiranje Centra za monitoring okoliša ZDK, a zbog potrebe samih građana te uspostave “efikasnog sistema monitoringa kvalitete zraka na cijelom području ZDK-a”.

– Više od polovine svih emisije sumpordioksida, prašine i azotnog dioksida u Federaciji Bosne i Hercegovine potiče iz ovog kantona. Pored toga, ovo je i kanton u kojem su svi gradovi smješteni u kotlinama pa u zimskom dijelu godine svi gradovi i općine imaju problema s kvalitetom zraka.

Tamo gdje je skoncentrisana i industrija, stanje je još gore. Zato je donesena i odluka da se svi gradovi u kojima je skoncentrisana industrija – Zenica, Visoko, Kakanj, Maglaj i djelomično Tešanj, pokriju sa fiksnim stanicama za monitoring zraka. To je i urađeno –  napominje Prcanović.

Sve su stanice, dodaje Prcanović, opremljene i s analizatorima lebdećih čestica i sumpor dioksida, a stanica u Visokom, zbog karakteristike industrije i kompanije “Prevent”, opremljena je i analizatorom hydrogen sulfida.

– Zenica ima tri naše stanice – Centar, Radakovo i Tetovo, dok je jednu stanicu, na Bristu, postavio Federalni hidrometorološki zavod pa u gradu imamo četiri stanice. Jednu smo stanicu postavili i izvan grada, u naselju Vranduk, kako bismo mogli pratiti “visoke” izvore zagađivanja zraka.

Vrlo je često zrak na Vranduku zagađeniji nego što je u Zenici, jer je konfiguracija grada takva da vjetar, uglavnom, duva niz rijeku Bosnu te zagađeni zrak nosi prema sjeveru ZDK-a. Vjetar iz svih “visokih” izvora zagađeni zrak nosi prema Vranduku, tako da preko nje pratimo i kakve mjere za rješavanje problema zagađenja poduzima industrija. “Visoki” izvori zagađenja izbacuju jako puno polutanata, mi to bilježimo na Vranduku – podvlači Prcanović.

To ne znači, napominje, da samo iz zeničke kotline te kompanije “ArcelorMittal” zagađeni zrak “otkrivaju” na stanici u Vranduku, nego i iz drugih gradova.

– Termoelektrana “Kakanj” je najveći zagađivač sumpor dioksidom u našem kantonu, a i šire. Procjenjena emisija sumpordioksida na godišnjem nivou iz ZDK-a je oko 85.000 tona, a sama TE Kakanj “izbaci” oko 70.000.

Svi ostali zagađivači emituju oko 15.000 tona,  a ”ArcelorMittal”, recimo, od toga izbaci oko 10.000 tona. Više od 90 posto emisije sumpordioksida u ZDK-u potiče od industrije, a više od polovine svih emisija u FBiH potiče iz ovog kantona pa i azotnog oksida, koji je karakterističan za procese s visokim temperaturama – termolektrane, željezare, saobraćaj… – upozorava Prcanović.

Kvalitet zraka se, napominje, ocjenjuje usporedbom podataka duži period, a po zakonu je to, dodaje, period od pet godina.

– Ako posmatramo taj period, možemo reći da ima blagog samnjenja i koncentracija i broja prekoračenja. Međutim, mi smo još uvijek iznad dozvoljenih propisanih granica za koncentraciju i za broj prekoračenja.

Recimo, dozvoljeno je da koncentracija sumpor dioksida, preko 125 mikrograma po metru kubnom, bude prekoračena samo tri dana u godini. A mi, recimo, u određenim dijelovima kantona bilježimo prekoračenja po 100 ili 200 dana – upozorava Prcanović.

Zbog blaže zime te manje inverznih stanja nego prošlih godina, nešto je bolje stanje i u Zenici.

– Trenutno su u prekoračenju samo sumpordioksid i lebdeće čestice. Inače su lebdeće čestice najopasnije po zdravlje i zato se indeksi kvaliteta zraka za lebdeće čestice jako visoki. Za malo prekoračenje, imate visok indeks kvaliteta zraka, a visok indeks znači da je kvalitet zraka loš.

Najugroženiji gradovi su Zenica i Visoko, u kojima se bilježe jako visoki brojevi prekoračenja graničnih vrijednosti. Recimo, ako je dozvoljeno da u toku godine 24 puta bude prekoračena vrijednost od 350 mikrograma po kubnom metro sumpordikosida u zraku po satu, mi smo, recimo, na određenom mjestu u Zenici prošle godine zabilježili prekoračenje 148 puta (Tetovo). Skoro sedam puta više nego što je dozvoljeno – podvlači Prcanović.

Zenica-Centar prošle godine bilježio je 83, Zenica- Radakovo 58, Visoko 61, Maglaj 61 te Tešanj četiri puta prekoračenje sumpordioksida preko 350 mikrograma po metro kubnom.

– Kada su u pitanju lebdeće čestice (PM10), čije su dozvoljene dnevne vrijednosti do 50 mikrograma po metru kubnom, opet je najugroženija Zenica (Centar 128, Radakovo 115, Tetovo 180-op.a.) te, naravno, Visoko (147). Dozvoljeno prekoračenje je samo 35 puta.

Značajno prekoračenje bilježi i Maglaj (98), a u nešto boljoj situaciji je Tešanj, ali i tu bilježimo prekoračenje dozvoljenih vrijednosti (36 puta). Kakanj ima svoju mjernu stanicu i podatke dobijamo tek kada ih oni obrade. Ne dobijamo ih automatski. Ove godine postavljamo svoju stanicu i u Kaknju pa ćemo, time, zaokružiti mrežu za monitoring kvaliteta zraka u ZDK-u. Imat ćemo osam fiksnih stanica – kaže Prcanović, koji napominje kako imaju i jednu mobilnu stanicu.

Mobilnom stanicom, ističe, prate kvalitet zraka u dijelovima tog kantona gdje “nije tako intenzivna industrija te gdje su problemi izraženi samo u zimskom periodu te, uglavnom, od kućnih ložišta”.

Dobro je što se u proteklih pet godina, broj prekoračenja “na određenim mjernim mjestima smanjuje”, ali to je još uvijek daleko iznad dozvoljene granice po bh. zakonskoj regulativi.

– Da bi se poboljšao kvalitet zraka, hitno je potrebno početi provoditi mjere koje smo propisali u Akcionom planu zaštite kvaliteta zraka u ZDK, koji je urađen prošle godine. U njemu su pobrojane sve mjere da bi se, u svim dijelovima kantona u kojima je kvalitet zraka ugrožen, odnosno koji je druge i treće kategorije, da bi se poboljšao i sveo na prvu kategoriju.

Industrija i energetika imaju nekakvu svoju dinamiku, imaju posebni propisi, ali ono što je jako bitno da se kućna ložišta počnu dovoditi u zakonom propisane okvire. Da se ne dozvoili loženje goriva niskog kvaliteta; način loženja, peći…Vrlo brzo se moraju provoditi projekti energetske efikasnosti – utopljavanje objekata. Procjena je da ćemo i narednih 10-ak godina koristiti zenički i kakanjski ugalj, jer je najpristupačniji, najjeftiniji i prilagođen industrijskim postrojenjima. Međutim, loži se i u kućnim ložištima – upozorava Prcanović.

Puno evropskih fondova, ističe, ima za tu namjenu, ali se “ljudi moraju podsticati, subvencionirati…da bi se išlo u tom smjeru”.

– Što manje lože, manje će zagađivati. Recimo, od kućnih ložišta u ZDK-u potiče emisija 60 posto lebdećih čestica PM10 i PM2,5. A to su čestice koje su najštetnije po zdravlje.

One prodiru u pluća, a čestice ispod 2,5, odnosno ispod jedan, prodiru, čak, i u krv. Akumuliraju se u samom tijelu i, onda, na duge staze izazivaju jako velike zdravstvene probleme. Taj dio se pripisuje sektoru kućanstava, malih kućnih ložišta – podsjeća Prcanović.

Strogo je zabranjeno preuzimanje sadržaja, vijesti, videa ili fotografija bez navođenja izvora i bez dozvole. Vlasnik materijala su Agencija za promociju PRmedia s.d. i portal Zenicablog, osim ako nije navedeno drukčije.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)