Na četiri godine robije osuđen je Nemanja Petrović (26) iz mjesta Donji Ranković, opština Teslić, jer je, kako se navodi u presudi, 16. septembra 2018. godine, oko 8.20, u teslićkom mjestu Osivica, vozeći BMW usmrtio pješake, braću Savu (73) i Branka (64) Gačića.

Okružni sud u Doboju nepravosnažno je Petrovića oglasio krivim da je tih momenata, između ostalog, bio u stadiju lakog pijanstva sa koncentracijom alkohola u krvi od 1,19 promila, a usljed čega nije bio sposoban da bezbjedno vozi.

Upravljao je, dodaje se, BMW-om, krećući se iz pravca Teslića prema Čečavi, brzinom od najmanje 80,8 km/h, gdje je dozvoljeno do 80 km/h, te tokom ulaska u krivinu ulijevo vozilo nije držao što bliže desnoj ivici kolovoza i na tolikoj udaljenosti od nje da ne ugrožava druge učesnike u saobraćaju.

Prema presudi, bio je svjestan da kršenjem saobraćajnih propisa može izazvati opasnost za život ljudi, ali je pristao na to.

"Usljed toga je, izlazeći iz krivine ulijevo, desnim točkom sišao sa kolovoza na desnu bankinu i izgubio kontrolu nad vozilom, te je naletio na pješake Savu i Branka Gačića, koji su se kretali uz desnu ivicu kolovoza u istom smjeru", ističe se u presudi.

Dodaje se da je prednji, više desni dio vozila, udario u pješake.

"Savo je zadobio povrede u vidu razorenja vratne kičmene moždine na mjestu iščašenja kičmenopotiljačnog zgloba i iskrvarenje u grudnu duplju iz traumatskog rascjepa grudne aorte, od kojih povreda je preminuo na mjestu", naglašeno je u presudi.

Branko je, dodaje se, zadobio povrede u vidu pritiska na vitalne moždinske centre u sklopu krvarenja u lobanjsku duplju i sistem moždanih komora uz otok mozga, od čega je preminuo 22. septembra 2018. godine u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske u Banjaluci.

"Dakle, Petrović se kao učesnik u saobraćaju na putevima nije pridržavao saobraćajnih propisa i tako je ugrozio saobraćaj da je doveo u opasnost život ljudi, usljed čega je nastupila smrt dva lica", zaključuje se u presudi.

Osim što mu je izrečena zatvorska kazna od četiri godine, oduzeta mu je i vozačka dozvola na dvije godine, te je obavezan da za krivični postupak plati 3.444 KM i paušal sudu od 150 KM u roku od 30 dana od dana pravosnažnosti presude.

Dragan Gačić, sin stradalog Save, smatra da je kazna neprimjerena i preniska.

"Ovakva kazna je podsticaj za druge vozače da ne poštuju zakonske propise za volanom", rekao je Dragan Gačić u izjavi za "Nezavisne novine".

Podsjetimo, kako su "Nezavisne novine" ranije objavile, Nemanjin otac Dragan Petrović je u svom iskazu naveo da je kritičnog dana sa sinom, kao suvozač u vozilu, krenuo na izletište "Eko-oaza", gdje su planirali napraviti manje druženje za prijatelje povodom kupovine vozila.

"Dragan Petrović je napomenuo da je Nemanja prethodnu noć izlazio, te da je znao da je još pod uticajem alkohola, ne bi dozvolio da upravlja vozilom", navodi se u dokumentaciji iz istrage, čije su detalje "Nezavisne novine" ranije objavile.

Hercegovina je i danas zahvaćena požarima. Nakon Jablanice, Čapljine i Stoca u kojima već sedam dana neprestano gori, sinoć je gorjelo i na području Mostara. Srećom dobrom i pravovremenom intervencijom vatrogasaca neki požari su već ugašeni, javlja Anadolu Agency (AA).

Požar u Jablanici se širi i prijeti endemskoj vrsti bora, pa su iz Općine Jablanica zatražili pomoć sa viših nivoa vlasti i djelovanje iz zraka.

“Predstavnici općinske vlasti u Jablanici zatražili su i međunarodnu pomoć preko našeg Operativnog centra. I dalje je aktivan požar na lokalitetu Komadinovo vrelo“, rekao je za AA glasnogovornik Civilne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Pero Pavlović.

Osim Jablanice, još uvijek su aktivni požari i na području Stoca, Mostara i Čapljine.

“U Mostaru imamo aktivan požar na lokalitetu Vitoša. U Bogodolu je vatra ugašena, a ljudi koji su pomogli pri gašenju i dalje dežuraju u blizini mjesta gdje je gorjelo. U Stocu i dalje gori na Crnoglavu, odnosno u Budisavinama u Općini Čapljina“, navodi Pavlović.

Na sreću nijedan od navedenih požara ne prijeti ljudima i objektima.

“Nema stambenih, niti privrednih objekata koji su ugroženi ovim požarima. Gašenje je otežano jer se radi o nepristupačnom ili o miniranom terenu. U Jablanici je teren strm i nepristupačan, dok u Stocu i Čapljini postoji osnovana sumnja da se radi o terenu koji je miniran“, istakao je Pavlović.

Meteorolozi za Bosnu i Hercegovinu u narednim danima predviđaju kišovito vrijeme, što bi svi se nadaju moglo ugasiti požare.

Najmanje pet osoba poginulo je na Međunarodnom aerodromu Karzai u Kabulu, gdje su stigle hiljade civila koji žele napustiti Afganistan, javlja Anadolu Agency (AA).

Nakon što su talibani preuzeli kontrolu nad Kabulom, glavnim gradom Afganistana, brojni građani pokušavaju napustiti zemlju.

Najmanje pet osoba poginulo je na aerodromu gdje se na pisti okupio veliki broj ljudi, zbog čega su američki vojnici pucali u zrak.

Još nije poznato jesu li žrtve poginule u pucnjavi koju su otvorili američki vojnici ili u stampedu.

Ljudi su u panici nakon što su talibani jučer ušli u afganistansku prijestolnicu Kabul i preuzeli kontrolu nad predsjedničkom palačom i državnim ustanovama.

Talibani su pozvali građane da "idu kući" i da civili neće biti povrijeđeni.

Sjedinjene Američke Države su kasno u nedjelju dovršile evakuaciju preostalog osoblja iz svoje ambasade u Kabulu. Svo osoblje ambasade SAD-a nalazi se u prostorijama Međunarodnog aerodroma Karzai, koje osigurava američka vojska.

Predsjednik Joe Biden ranije je odobrio da dodatnih 1.000 američkih vojnika bude raspoređeno na aerodrom radi osiguranja objekta usred evakuacije diplomatskog osoblja SAD-a, kao i afganistanskih državljana koji traže status izbjeglice u Washingtonu.

U međuvremenu su ukupno 64 zemlje kasno u nedjelju potpisale zajedničku izjavu u kojoj se poziva na siguran i uredan odlazak svih koji žele napustiti Afganistan nakon talibanske ofanzive.

Među državama potpisnicama zajedničke izjave, između ostalih, su Kanada, Francuska, Njemačka i Velika Britanija.

Glasnogovornik talibana Zabihullah Mujahid saopćio je u nedjelju da su počeli preuzimati kontrolu nad Kabulom i javnim zgradama nakon što su vladine snage napustile glavni grad Afganistana. Nakon vijesti o preuzimanju kontrole nad gradom, brojne ulice Kabula postale su prazne.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Centralnomediteranska i zapadnobalkanska ruta su od početka godine do kraja jula dvije rute s najvećim rastom priliva ilegalnih migranata, saopšteno je u četvrtak iz Evropske službe za zaštitu granica EU u Varšavi.

Kada se gleda cijela godina do kraja jula, podaci Frontexa pokazuju da je broj ilegalnih migranata veći za 90 odsto i iznosi oko 22.600.

Dvije najveće grupe migranata koji su ka EU išli preko teritorije zapadnog Balkana su Sirijci i Avganistanci, a treća najbrojnija grupa, koja je daleko iza prve dvije, su Marokanci.

Inače, evropski zvaničnici su ovih dana pokrenuli internu debatu na koji način će ubuduće biti tretirani avganistanski migranti koji se nalaze na teritoriji EU i koje evropski službenici uhvate pri ilegalnom prelasku granice. U centralnoj dnevnoj informativnoj emisiji njemačkog javnog emitera ARD u četvrtak naveče vodila se debata o tome da li treba protjerati jednog avganistantskog migranta koji je počinio krivično djelo u Njemačkoj, s obzirom na to da u Avganistanu u posljednjih nekoliko sedmica vlada pravo ratno stanje, a očekuje se i skori pad Kabula. Naime, ministri pravde, unutrašnjih i spoljnih poslova su odlučili da je potrebno privremeno obustaviti protjerivanja zbog nedostatka bezbjednosti.

Ukoliko EU usvoji ovakvu politiku, to će promijeniti status ilegalnih migranata koji će, nakon izbijanja sukoba i pokušaja islamističkih talibanskih grupa da potpuno preuzmu kontrolu nad Avganistanom, dobiti dodatni motiv da napuste svoju zemlju.

Što se tiče ukupnih brojeva, prema preliminarnim Frontexovim kalkulacijama, u prvih sedam mjeseci zabilježeno je 82.000 ilegalnih pokušaja prelaska granice, što je, kako je naglašeno, za 59 odsto više nego godinu dana ranije.

Ukupno za cijeli prostor EU, u julu je registrovano 17.300 ilegalnih prelazaka granice, što je 33 odsto više nego godinu dana ranije i za 14.600 više nego u prethodnom mjesecu.

"Migracioni pritisak je nastavio rasti u julu na istočnim granicama EU s više od 3.000 ilegalnih ulazaka iz Bjelorusije na granici s Litvanijom", rečeno je u Frontexu.

Kada je riječ o centralnom Mediteranu, julski brojevi su slični majskim, a ukupno od početka godine na ovoj ruti registrovano 30.800 migranata, što je porast od 96 odsto u poređenju s prošlom godinom. Na ovoj ruti većina migranata je došla iz Tunisa, Bangladeša i Egipta.

Na zapadnom dijelu Mediterana, na morskom dijelu rute prema Španiji, registrovano je 1.380 migranata, što je, kako je navedeno u Frontexu, pad od 32 odsto u odnosu na jul 2020. godine. Ovaj podatak pokazuje da korona nije nužno uvijek dovela do smanjenja broja migranata.

Na ovoj ruti najviše je bilo Alžiraca, koji predstavljaju 67 odsto svih dolazaka, a iza njih su najbrojnija grupa Marokanci.

"Razlog za ovako visok procenata Alžiraca bi mogla biti trenutna politička i ekonomska situacija u zemlji, što je mnoge natjeralo da pokušaju da se domognu Evrope", ističu u Frontexu.

(N.N.)

Vrijeme je kada na domaćim cestama možemo vidjeti brojne marke najnovijih i najskupljih modela automobila, ali ipak stara vozila ili oldtajmeri, ako su očuvana i njegovana, mogu privući mnogo više pažnje i znatiželje. Jedno od takvih auta je vrlo rijetka škoda kupe iz 1976. godine, koja je vlasništvo Nezira Maglića iz Žepča, inače auto-mehaničara i restauratora starih automobila, koju je on odmila nazvao Julija.

Kaže kako su na vozilu novi mehanički sklopovi, motor i limarija su potpuno restaurirani i niti jedan detalj na autu nije zanemaren.

Gdje god dođe, Maglićeva Julija plijeni pažnju izgledom, ljudi ga pozdravljaju i rado se fotografišu pored automobila.

"Snaga motora je 1.100 kubika, a ima karakteristike sportskog vozila, jer je tako koncipirana u ono vrijeme. Dobro se ponaša na cesti, ali moram reći kako je svaka vožnja preko stotinu kilometara za ovaj auto nešto mnogo. Može se postići i veća brzina, ali je optimalna brzina oko stotinu kilometara na sat, tada samo čujete kako motor prede kao mačka", objašnjava Maglić.

Dodaje kako se motor automobila, kao i svim modelima škode čija se proizvodnja odvijala u socijalističko doba, nalazi straga.

"Znatiželjnici koji žele pogledati motor ostanu iznenađeni kada im otvorim prednju haubu, a u njoj ništa nema, jer je to u stvari prtljažnik. Eto, to je jedna neobičnost ove, ali i drugih starih škoda", kaže Maglić.

Dodaje kako je njegova škoda ovog tipa trenutno  jedina koja je u voznom stanju u Bosni i Hercegovini te da, po njegovom znanju, postoji još nekoliko modela, ali nisu u voznom stanju.

Auto je napravio kao poklon svojim kćerkama, naglašavajući kako je ovo auto samo za provod, pokazivanje i skupove oldtajmera, koje redovno posjećuje.

Kaže da škoda nije posljednji auto koji je restaurirao, te da će, iako je u penziji, nastaviti raditi dok ga zdravlje služi kako bi udahnuo dušu još nekim oldtajmerima koji se budu našli u njegovoj radionici.

(N.N.)

Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine sa sjedištem u Mostaru pokrenuo je javnu kampanju u kojoj vjerske vođe, sportisti, muzičari i drugi pozivaju na masovno vakcinisanje budući je do sada imunizirano tek 15,7 posto stanovništva, zbog čega najesen prijeti novi val epidemije koronavirusa.

Juli ove godine je bio najtopliji mjesec otkad su počela mjerenja prije 142 godine, podaci su američke Nacionalne agencije za istraživanje okeana i atmosfere (NOAA).

Temperature zraka u julu na sjevernoj hemisferi oborile su rekord star 142 godine, sa povećanjem od 1,54 stepena celzijusa iznad mjesečnog prosjeka.

Rick Spinrad, voditelj NOAA, podsjetio je da je juli inače najtopliji mjesec u godini, međutim, ovogodišnji rekord postao je jedan od pokazatelja uznemirujućeg i destruktivnog načina na koji su klimatske promjene pogodile svijet.

Nacionalna uprava za okeane i atmosferu napomenula je da njeni mjesečni izvještaji odražavaju dugoročne promjene navedene u Međuvladinom odboru Ujedinjenih nacija (UN) o klimatskim promjenama (IPCC) objavljenom prošle sedmice, prenosi Anadolija.

U izvještaju je upozoreno da će se u 21. stoljeću prekoračiti dva stepena globalnog zatopljenja ako se ništa ne poduzme.

S druge strane, Sjedinjene Američke Države se bore sa šumskim požarima, što stručnjaci pripisuju vrućini i suši uzrokovanim klimatskim promjenama.

Izuzetno visoke temperature zraka koje pogađaju našu zemlju uništile su najveću žitnicu u Bosni i Hercegovini. Ratari u Semberiji sada zbrajaju štete i mole za pomoć nadležne, koji dosad nisu poduzeli ništa kako bi se problem smanjio.

Znatan broj sunčanih dana ove ljetne sezone doveo je do suše koja je poljoprivrednicima u Semberiji donijela više štete nego koristi. Usljed nedostatka kiše tamošnji ratari susreli su se s ogromnim problemima, jer su njihovi zasadi u najvećoj mjeri uništeni.

"Šteta se najviše odrazila na kukuruz, koji je u Semberiji zastupljen na 18 hiljada hektara obradivog zemljišta. Kiša je zakasnila, potpune štete ćemo rezimirati na kraju oktobra, ali već sada smo po stanju na terenu zbrojali da je uništeno između 60 i 70 posto prinosa. Ove godine gubici će biti katastrofalni", kaže za Klix.ba predsjednik Udruženja poljoprivednika Semberije Savo Bakajlić.

Aktuelno stanje sa sobom donosi i probleme za uzgajivače stoke, koji će se u zimskom periodu naći u nedostatku hrane za prehranu grla.

"Nažalost i ovo malo proizvodnje što imamo na kraju će biti uništeno. Dok nam se sve ovo dešava, država šuti i ne poduzima bilo kakve mjere kako bi se pomoglo ljudima u nevolji. U vezi s tim morat ćemo poduzeti korake, tako da trenutno pripremamo sastanak s poljoprivrednicima iz cijele BiH, kako bismo analizirali cijelu situaciju i tražili reakciju od države. Ukoliko ne dođe do toga potonut ćemo još dublje", ističe Bakajlić, koji je član Upravnog odbora Udruženja poljoprivrednika BiH.

Kada je riječ o povrtlarima, naš sagovornik navodi da su i oni u izuzetno teškom položaju, posebno proizvođači lubenica kojima štetu nanosi nelojalna konkurencija.

"U proteklom periodu smo insistirali na zaštiti domaće proizvodnje, a taj problem sada se odrazio na proizvođače lubenica. Jednostavno, ona je uvezena u enormnim količinama iz Makedonije sa po deset šlepera dnevno, jer dospijeva 20 dana prije naše domaće. Tržište je preplavljeno, a proizvođač iz Semberije, koji je prije desetak dana dobio svoj proizvod, sada ga nema gdje plasirati, a uz sve to izuzetno je skupa i radna snaga, odnosno berači", navodi Bakajlić.

Visoke temperature voćarima išle na ruku

Za razliku od ratara i povrtlara, semberskim voćarima visoke temperature zraka išle su na ruku, međutim, to neće biti dovoljno kako bi sezonu završili u pozitivnom poslovanju, zbog činjenice da su im proljetni mrazevi nanijeli veliku štetu.

"U to vrijeme šljiva je bila u fazi cvjetanja, njen krajnji proizvod sada je loš, a urod je upolovljen u odnosu na prošlu godinu. Kada je riječ o jabukama, sada imamo solidne prinose, a slijedi nam formiranje cijene otkupa i tu se nadamo da ćemo imati dobar rezultat", nastavlja Bakajlić.

Semberija kao najveća žitnica u BiH raspolaže s 33 hiljade hektara obradivog zemljišta, ujedno pružajući i najveći potencijal za proizvodnju domaće hrane, odnosno voća, povrća, mesa, mlijeka i njegovih prerađevina, koji se, nažalost, neadekvatno koristi. U ovoj regiji pšenica je zasijana na okvirno 14.000 hektara zemljišta, koje je u vlasništvu pravnih i fizičkih osoba.

S druge strane, u Federaciji BiH ratari se nalaze u nešto boljoj poziciji, a kako nam je potvrđeno, zahvaljujući adekvatnoj mehanizaciji, uspjeli su sačuvati svoje zasade kukuruza koji se trenutno nalaze u klipu.

"Iako su dnevne temperature zraka znatno više od prosjeka, kukuruz je u punoj fazi rasta i razvoja, a njegov klip je nalijevan. S druge strane, mi smo posljedice pretrpjeli u proljetnom periodu, kada su mrazevi nanijeli štetu voćnim kulturama. Ove godine možemo se pohvaliti i dobrim urodom pšenice, tako da poljoprivrednici mogu biti zadovoljni", izjavio je za Klix.ba Suad Selimović, sekretar Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju Privredne komore TK.

Hrvatska i dalje pravi problem

Problem poljoprivrednika u Federaciji BiH, posebno iz sjeveroistočnog dijela zemlje i Krajine i dalje se ogleda u otežanom plasmanu šljive i kornišona u zemlje Evropske unije, zbog neadekvatnog angažmana nadležnih inspektora na graničnim prijelazima koji pripadaju Republici Hrvatskoj.

"Naši poljoprivrednici su prinuđeni ići na granične prijelaze sa Srbijom i Mađarskom, jer je Granični prijelaz Gradiška ostao kao jedini na kojem možemo izvesti voće i povrće u Hrvatsku. Njihovi nadležni ništa nisu promijenili, režim rada inspektora je ostao isti, a subota i nedjelja su neradni", navodi Selimović.

Zbog ove situacije, koja je prošle godine relativno brzo riješena, bh. poljoprivrednici sada ostvaruju gubitke zbog transporta proizvoda i potrošnje potrebnog materijala za očuvanje kvaliteta voća i povrća.

(klix.ba)