U slučaju iznenadne smrti supruga, žene ispod 45 godina starosti nemaju pravo na mirovinu svog pokojnog supruga, odnosno bračnog partnera, niti je ikada mogu dobiti

Naime, iz nekoliko primjera u Federaciji, gdje su supruge iznenada ostale bez bračnog partnera, uočili smo da su te žene zaboravljene i diskriminirane.

Tako žena kojoj je suprug preminuo kada je ona imala 45 godina, ima pravo na mirovinu, a 44-godišnjakinja nema pravo i nikada ga neće ostvariti.

Ako žena nema djece koja bi koristila pravo dok ona ne navrši 45 godina, i ako nije proglašena nesposobnom za rad, neće moći nikada ostvariti pravo na obiteljsku mirovinu, potvrdili su nam praktične primjere i iz Federalnog zavoda za invalidsko i mirovinsko osiguranje.

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Selvedin Šatorović ističe kako se ovim zakonom radi diskriminacija prema ženama koje se nađu u ovakvoj situaciji.

"Nije nam se nitko obraćao po tom pitanju zato što su tu zakonske norme vrlo jasne. No, generalno mislim da tu postoji jedna diskriminacija prema tim ženama u tom smislu", jasan je Šatorović.

Žene i djeca u tom slučaju ostaju bez hranitelja i potrebno je naći način kako da se riješi njihov status i da steknu pravo na mirovinu.

"Supruga čiji je muž preminuo, a ukoliko ona radi, njoj ne treba mirovina. Međutim, ona koja ne radi ona je ostala bez hranitelja. One i njihova djeca ostaju bez sredstava za život. Mislim da bi se trebalo vidjeti način kako promijeniti te stvari da i te supruge imaju pravo na mirovinu prije 45 godine", kaže Šatorović za Hercegovina.info.

Žene postaju socijalni slučajevi kaže nam.

"Imajući u vidu takve situacije, ali i da se ne radi o velikom broju takvih žena, treba se naći modalitet kako da te žene steknu pravo na ono što je njihov suprug ostvario jer one u takvim slučajevima postaju socijalni slučajevi", rekao je Šatorović.

Vildana Džekman dugogodišnja je aktivistkinja, feministkinja i borkinja za ženska ljudska prava također ističe kako je riječ o čistoj diskriminaciji.

"Osobno kao aktivistica i kao žena, koja se sutra može naći u takvoj situaciji, smatram da je zakonska odredba koju ste naveli, totalno diskriminirajuća prema ženi. Tako ženu ostavite u stanju u kojem ona više nije “poželjna” za tržište rada. S jedne strane teško će pronaći posao, a s druge u tim trenutcima nije psihički sposobna za rad. Možda takva žena nije nikada radila, nema radno iskustvo i teško može onda pronaći posao i ako se odluči za to kako bi osigurala sebi neka sredstva. S druge strane možda nema mogućnosti da koristi mirovinu koja bi joj osigurala egzistenciju. To je jedno dodatno ekonomsko osiromašivanje žena da se one dodatno "uvlače u kuću", što je jedan patrijarhalni obrazac. Ne da im se prilika za ekonomsko osnaživanje", ističe Džekman za Hercegovina.info.

Istaknula je kako po ovom pitanju puno očekuje od političarki u Bosni i Hercegovini.

"Moramo zajednički raditi i podnositi inicijative. Žene koje su aktivne u političkom životu, zastupnice, također mogu pomoći da se progura izmjena zakona o radu. Važno je da zajedno radimo s vama medijima kako bi se podnijela inicijativa i da se takva izmjena usvoji", zaključila je Džekman.

Ono što je također nonsens u zakonu je činjenica da žena koja je trudna, a izgubila je supruga, ne ostvaruje pravo na obiteljsku mirovinu dok se dijete ne rodi.

Izrael i Hamas započeli su četverodnevno primirje u petak ujutro na osnovu koga bi palestinski oružani pokret tokom dana oslobodio prvu grupu od 13 izraelskih žena i djece talaca, u prvom prekidu sukoba u kome je razorena opkoljena palestinska enklava Gaza.

Primirje je započelo u 07,00 sati ujutro po lokalnom vremenu i uključuje sveobuhvatni prekid vatre na sjeveru i jugu Gaze, nakon čega slijedi oslobađanje nekih od više od 200 talaca koje je Hamas zarobio tokom napada boraca koje podržava Iran 7. oktobra unutar Izraela, saopćili su posrednici u Kataru.

Borbe su, međutim, bjesnile u satima prije primirja, a zvaničnici u enklavi pod upravom Hamasa saopćili su da je bolnica u gradu Gaza među bombardovanim ciljevima. Obje strane su također signalizirale da će pauza biti privremena prije nego što se borbe nastave.

Dodatna pomoć bi počela da pristiže u Gazu, i prvi taoci, uključujući starice, bit će oslobođeni u 16 sati po lokalnom vremenu, dok je ukupan broj porastao na 50 tokom četiri dana, kazao je portparol katarskog ministarstva vanjskih poslova Majed Al-Ansari u Dohi.

Egipat je saopćio da će 130.000 litara dizela i četiri kamiona gasa dnevno biti dopremani u Gazu kada primirje počne, te da će 200 kamiona s pomoći dnevno ulaziti u Gazu.

Očekuje se da Palestinci budu pušteni iz izraelskih zatvora, izjavio je katarski portparol novinarima.

"Svi se nadamo da će ovo primirje dovesti do šanse da se započne širi rad na postizanju trajnog prekida vatre", kazao je.

Hamas je na svom Telegram kanalu potvrdio da će sve borbene aktivnosti njegovih snaga prestati.

Portparol Hamasovog oružanog krila, Abu Ubaida, kasnije je, međutim, pomenuo "ovo privremeno primirje" u video poruci u kojoj se poziva na "eskalaciju konfrontacije s Izraelom na svim frontovima otpora", uključujući i Zapadnu obalu pod koju izraelskom okupacijom. Nasilje je tu poraslo otkako je izbio rat u Gazi prije skoro sedam sedmica.

Izraelska vojska saopćila je da će njene trupe ostati iza linije prekida vatre unutar Gaze, ne iznoseći detalje o svojim položajima.

"Ovo će biti komplicirani dani i ništa nije sigurno", kazao je portparol izraelske vojske Daniel Hagari.

"Kontrola nad sjeverom Gaze prvi je korak dugog rata, a mi se pripremamo za snaredne faze", dodao je on.

Izrael je dobio početnu listu talaca koje treba osloboditi i bio je u kontaktu sa porodicama, saopćio je premijerov kabinet.

Izrael je započeo svoju razornu invaziju na Gazu nakon što su naoružani pripadnici Hamasa probili graničnu ogradu 7. oktobra, ubijajući 1.200 ljudi i zarobljajvaući oko 240 talaca, prema izraelskim podacima.

Otada je Izrael zasipao bombama malu enklavu, ubijajući oko 14.000 stanovnika Gaze, od kojih su oko 40 posto djeca, tvrde palestinske zdravstvene službe.

Ljudi su iscrpljeni i gube nadu u čovječanstvo – izjavio je generalni komesar agencije UN-a za pomoć palestinskim izbjeglicana Philippe Lazzarini nakon posjete Gazi, govoreći o "neopisivoj patnji" u enklavi.

"Potreban im je predah, zaslužuju da spavaju bez brige da li će preživjeti noć. To je minimum minimuma koji bi svako trebao imati", kazao je.

Uoči prekida vatre, borbe su u četvrtak nastavljene čak i većim intenzitetom od normalnog, a izraelski avioni su pogodili više od 300 ciljeva, dok su se vojnici uključili u teške borbe oko izbjegličkog kampa Jabalia sjeverno od grada Gaze.

Portparol vojske rekao je da će se operacije nastaviti sve dok trupe ne dobiju naređenje da zaustave.

Indonezijska bolnica u gradu Gazi bila je pod nemilosrdnim bombardovanjem, radila je bez svjetla i bila je puna staraca i djece koji su ležali u njoj, saopćili su zdravstveni zvaničnici Gaze.

Međunarodna uzbuna fokusirana je na sudbinu bolnica, posebno u sjevernoj polovini Gaze, gdje su sve medicinske ustanove prestale funkcionisati, a pacijenti, osoblje i raseljenici su zarobljeni unutra.

Izrael kaže da borci Hamasa koriste stambene i druge civilne zgrade, uključujući bolnice, kao pokriće - optužbu koju Hamas negira, prenosi Reuters.

Prije podne slabija kiša je moguća na području Hercegovine, istoku i sjeveroistoku Bosne. U drugom dijelu dana kiša se očekuje u većem dijelu zemlje, na planinama i snijeg, javlja Anadolu.

U dnevnoj prognozi vremena Federalnog hidrometeorološkog zavoda se navodi da je jutros je u Bosni i Hercegovini pretežno oblačno vrijeme.

Temperature zraka izmjerene u 7:00 sati (°C):

Tuzla 1; Bugojno, Gradačac i Sokolac 2; Banja Luka, Bjelašnica, Ivan Sedlo, Sanski Most i Sarajevo 3; Drvar i Zenica 5; Livno 6; Široki Brijeg 8; Mostar 9; Stolac 10; Trebinje 11; Bihać 12; Neum 13.

U noći na subotu i u nizinama će kiša prelaziti u susnježicu ili snijeg, osim na jugu zemlje.

Vjetar slab južnog smjera. U poslijepodnevnim i večernjim satima vjetar mijenja smjer na sjever. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 7 i 13 stepeni, na jugu do 16.

U Sarajevu oblačno. Slaba kiša se očekuje u poslijepodnevnim i večernjim satima koja će tokom noći preći u susnježicu ili snijeg. Najviša dnevna temperatura zraka oko 9 stepeni Celzijusa.

U Odsijeku za terorizam Tužilaštva Bosne i Hercegovine formiran je predmet koji će se baviti navodima ministra odbrane Zukana Heleza koje je iznio u programu N1, da na prostoru Republike Srpske postoje paravojni kampovi.

– U okviru predmeta, ministar će biti pozvan da da iskaz, te prezentira sve informacije, dokaze i činjenice kojima raspolaže – potvrđeno je za N1 iz Tužilaštva Bosne i Hercegovine.

Iz Tužilaštva BiH podsjećaju da sve institucije, nosioci funkcija, kao i građani imaju zakonsku obavezu prijavljivanja nadležnim institucijama svih saznanja o počinjenim krkvičnim djelima, kao i počiniocima.

Ministar odbrane BiH Zukan Helez je u Pressingu izjavio kako se na području Republike Srpske vrši vojna obuka mladića i “nklih ljudi iz Rusije”.

– Imamo mi podatke gdje se vrši obuka na prostoru RS sada, trenutno na nekoliko lokacija, mladih momaka, mladih ljudi, da budu vojno sposobni, obuka i nekih ljudi iz Rusije i to smo mi evidentirali – naveo je tada Helez, više detalja nije htio da saopći osim da su kampovi na neki način, polulegalizovani kroz strukturu MUP-a Republike Srpske koje se o svemu nije oglašavalo.

Nakon ovih izjava ministar je rekao da su kampovi na području Rogatice i Maglića, da o svemu postoje fotografije i video zapisi, ali da ih on ne može pokazati javnosti.

Ovakve njegove izjave izazvale su negativne reakcije kod političkih predstavnika iz RS.

Putem društvenih mreža reagirao je i Milorad Jagodić, načelnik Opštine Rogatica.

– Izjava Zukana Heleza da na području opštine Rogatica postoje vojni kampovi za obuku, za koje tvrdi da posjeduje fotografije su čiste izmišljotine i laži koje samo bolestan um može izmisliti. Nevjerovatno je da ovakav čovjek može biti na tako ozbiljnoj poziciji. Takvim postupcima i manipulisanjem javnosti on uopšte ne doprinosi stabilizaciji prilika u BiH. Pogotovo što kaže da ima i slike, da su dojave i tako dalje – naveo je.

Povodom predstojećeg Dana državnosti Bosne i Hercegovine, u ime OO SDP BiH Tešanj i u svoje lično ime, upućujem iskrene čestitke svim građankama i građanima Bosne i Hercegovine, sa željom i nadom da ćemo zajedničkim zalaganjem, radom, međusobnim razumijevanjem i tolerancijom doprinijeti izgradnji ljepše i svjetlije budućnosti.

Prije tačno 80. godina, Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja BiH (ZAVNOBIH) se na svom Prvom zasjedanju u Mrkonjić-Gradu, 25. i 26. novembra 1943. konstituisalo kao najviše političko tijelo Narodnooslobodilačkog pokreta u BiH i izjasnilo za federativno uređenje državne zajednice naroda Jugoslavije.

Tom prilikom je izglasana i čuvena tačka 5 Rezolucije, u kojoj se precizira da narodi Bosne i Hercegovine “hoće da njihova zemlja, koja nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i srpska, i muslimanska, i hrvatska, bude slobodna i zbratimljena Bosna i Hercegovina u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost i jednakost svih Srba i Muslimana i Hrvata”,

I danas 80 godina kasnije inspirisani demokratskim i antifašističkim vrijednostima ZAVNOBiH-a, poručujemo da smo istrajni u zaštiti i očuvanju jedine nam domovine, Bosne i Hercegovine.

Predsjednik OOSDPBiH Tešanj
       Senad S. Subašić

Država Bosna i Hercegovina je kroz svoju historiju proživjela mnoge teške i nesretne okolnosti. Datumi kao što je 25.novembar nas podsjećaju na činjenicu da je uprkos svim iskušenjima, u Bosni i Hercegovini uvijek bilo ljudi koji vole svoju domovinu i koji afirmišu univerzalne i ljudske vrijednosti u našem zajedničkom životu

I danas, kao što je to bilo i u prošlosti, naš cilj je slobodna i samostalna država Bosna i Hercegovina, domovina ravnopravnih naroda i građana..

Stoga, sjećajući se s ponosom kontinuiteta državnosti Bosne i Hercegovine i istinski vjerujući u njenu budućnost i opstojnost, želimo građanima općine Tešanj čestitati 25.novembar, te još jednom odati priznanje svima koji su dali i daju doprinos suverenosti Bosne i Hercegovine.

PREDSJEDAVAJUĆI OPĆINSKOG VIJEĆA                           OPĆINSKI NAČELNIK

     Amir Kurtić, dipl.ing.elteh.                                                   Mr.sci. Suad Huskić

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Novinari, uposlenici, su optužili BBC da nije precizno ispričao priču o sukobu Izraela i Hamasa, da je uložio veći napor u humanizaciju izraelskih žrtava u odnosu na palestinske i da je izostavio ključni historijski kontekst u izvještavanju.

U pismu dugom 2.300 riječi koje je Al Jazeeri napisalo osam novinara sa sjedištem u Ujedinjenom Kraljevstvu zaposlenih u korporaciji, navodi se da je BBC kriv za “dupli standard u pogledu na civile”, s obzirom na to da je kuća “nepokolebljiva” u izvještavanju o navodnim ruskim ratnim zločinima u Ukrajini.

U strahu od odmazde, novinari su zatražili anonimnost. Grupa ne planira poslati pismo rukovodiocima BBC-a, vjerujući da takav potez vjerovatno neće dovesti do smislenih diskusija.

“BBC nije uspio da tačno ispriča ovu priču – zbog propusta i nedostatka kritičkog angažmana kada su u pitanju izraelske tvrdnje – i stoga nije uspio da pomogne javnosti da se uključi i razumije kršenja ljudskih prava koja se odvijaju u Gazi”, navodi se u pismu. “Hiljade Palestinaca je ubijeno nakon 7. oktobra. Kada će taj broj biti dovoljno visok da se naš urednički stav promijeni?”

Novinari BBC-ja su rekli Al Jazeeri da su na platformama British Broadcasting Corporation (BBC) termini kao što su “masakr” i “zvjerstvo” rezervirani “samo za Hamas, predstavljajući palestinsku organizaciju kao jedinog podstrekača i počinitelja nasilja u regionu. “Ovo je netačno, ali je u skladu s cjelokupnim izvještavanjem BBC-a.”

Napad Hamasa, iako “užasan i razarajući… ne opravdava neselektivno ubijanje hiljada palestinskih civila, ali BBC ne smije sebi dozvoliti da bude viđen kao kuća koja da podržava – ili ne ispituje – logiku koja to opravdava”, stoji u njihovom pismu.

“Tražimo od BBC-a da bolje razmisli i uvaži nalaze službenih i nepristrasnih humanitarnih organizacija utemeljenih na dokazima.”

Humaniziranje izraelskih ali ne i palestinskih žrtava

Uposlenici nadalje tvrde da emiter pažljivo prikazuje izraelsku patnju, na primjer, govoreći publici imena žrtava, pokrivajući pojedinačne sahrane i intervjuišući pogođene porodice.

“U poređenju sa tim, nedostaje je humanizirajuće izvještavanje o palestinskim civilima. Reći da BBC nije mogao bolje pratiti priče u Gazi zbog poteškoća u pristupu Pojasu [Gaze] je loš izgovor… To se postiže, npr. pričanjem i praćenjem pojedinačnih priča tokom sedmica. Također je učinjeno malo pokušaja da se u potpunosti iskoristi obilje sadržaja hrabrih novinara u Gazi i na Zapadnoj obali sa društvenih medija,” navode oni.

Novinari su priznali “neke jake izolirane primjere” priča o Palestincima, ali su rekli da osjetljive priče o tom narodu nisu “dosljedne”, posebno nakon izbijanja rata.

Dalje kritikujući BBC, novinari tvrde da, iako su Palestinci pitani da li “osuđuju Hamas”, isto se ne može reći za goste koji brane akcije Izraela.

“[Od njih] se ne traži jednako da ‘osude’ postupke izraelske vlade, koliko god bio visok broj civilnih žrtava u Gazi.”

BBC je 9. oktobra kritiziran zbog nedostatka saosjećanja zbog intervjua s Husamom Zomlotom, šefom palestinske misije u Ujedinjenom Kraljevstvu, koji je izgubio nekoliko članova svoje porodice tokom prvih dana izraelske kampanje bombardovanja.

Zomlot, koji ne predstavlja Hamas, ispričao je voditeljici Kirsty Wark o svojoj emocionalnoj boli. On je naveo rođake koji su ubijeni, opisujući ih kao “glinene golubove za izraelsku ratnu mašineriju”.

Wark je na to odgovorila: “Žao mi je zbog vaše boli.. Mislim, mogu li samo biti jasan, ne možete tolerisati ubijanje civila u Izraelu, zar ne? Niti ubijanje porodica?”

Zomlot je, potom, odgovorio: “Ne, ne odobravamo, ne, ne.”

U pismu se također tvrdi da BBC ne uspijeva publici pružiti važnu pozadinu o izraelskoj okupaciji i historiji palestinske patnje.

Portparol BBC-a je demantovao ove optužbe.

Al Jazeeri su rekli da je BBC “jedna od rijetkih novinskih organizacija” koja ima novinare unutar Gaze, koji su bili u mogućnosti da “izvještavaju sa terena”.

Kompanija Hifa-Oil 2020. godine odlučila se na preuzimanje prijedorskog „Energopetrola“ i kupovinu Terminala u Brezičanima kod Prijedora. Prije kupovine ovi terminali nisu korišteni te nikad ranije nisu stavljeni u funkciju. U prijedorski terminal bilo je neophodno investirati kako bi se u potpunosti osavremenio i osposobio za rad.

Planovi kompanije Hifa-Oil bili su da se u ovaj terminal investiraju značajna finansijska sredstva kako je već ranije slično urađeno i s terminalom u Zenici. Terminal u Prijedoru ima veće kapacitete te je njegov ukupan kapacitet 18.000m3. Svojom lokacijom i kapacitetima ovaj terminal može da postane ozbiljna energetska tačka i van granica naše zemlje što su planovi kompanije Hifa-Oil koja ima namjeru da ga pretvori u jedan od najsavremnijih u regiji.

Investicije su otpočele odmah nakon kupovine te su u posljednje vrijeme intenzivirane, a obnovljeni su i željenički kolosijeci koji se nalaze u sklopu terminala.

„Procjene su da smo u budućnosti uz ravnomjerno korištenje ostalih vrsta transporta naftnih derivata sve bliže transportu željeznicama i smatram da terminale koje imamo treba polako pripremati i stavljati u funkciju", smatra Izudin Ahmetlić, predsjednik uprave Hifa-Oil Grupacije.

Vrijednost investicija samo u prvom nivou je oko 10 miliona KM, a planirane investicije su višestruko veće. Kompanija Hifa-Oil kroz ove investicije razvija snažno energetsko čvorište u Bosni i Hercegovini povezujući u cjelinu terminale sa skladišnim kapacitetima od preko 34 miliona litara u Zenici i Prijedoru, kao i Terminal u Vogošći i Sarajevu.

Vlada Zeničko-dobojskog kantona na 4. sjednici, kojom je predsjedavao premijer Nezir Pivić, utvrdila je Prijedlog budžeta Zeničko-dobojskog kantona za 2024. godinu u iznosu od oko 595 miliona KM, koji je u odnosu na budžet za 2023. godinu veći za 54 miliona KM.

- Ovo je rekordni budžet i u njemu su sadržane ne samo obaveze prema našim građanima, nego i jedan razvojni segment koji podrazumijeva ispunjavanje svih onih obaveza koje smo rekli u ekspozeu, a koje će se ogledati i u našem programu rada za 2024. godinu - rekao je premijer Pivić.

Rashodi i izdaci, prema riječima ministrice finansija Dženane Čišija, planirani su u iznosu od 587,5 miliona KM, dok je za pokriće akumuliranog deficita iz ranijih godina planirano 7,3 miliona KM. Prije dostavljanja Prijedloga budžeta Vladi na utvrđivanje, dodala je, pribavljena su neophodna pozitivna mišljenja, i to Federalnog ministarstva finansija, Sekretarijata za zakonodavstvo ZDK i Ministarstva za pravosuđe i upravu ZDK.

- Također, u skladu sa zakonskim propisima obavljeni su pregovori sa granskim sindikatima te potpisani sporazumi, odnosno dogovori o daljim pregovorima. Stručna služba Vlade ZDK Prijedlog budžeta će danas uputiti u daljnju skupštinsku proceduru - rekla je ministrica Čišija.

Vlada je utvrdila i Nacrt Zakona o dopunskim pravima boraca i članova njihovih porodica, koji je potpuno novi zakon usklađen sa krovnim zakonom Federacije BiH. Resorni ministar Adnan Sirovica kaže da je postojeći zakon iz 2014. godine zastario, a stari i populacija koju zakon tretira.

- Zakonom smo obuhvatili izmjene federalnog zakona iz prošle godine te unaprijedili postojeća prava boračke populacije iz trenutno važećeg zakona u ZDK-u. Novim zakonom djeca šehida i poginulih boraca, kojima je prestalo pravo na novčani dodatak, vraćaju se ponovo u pravo, a povećava se i dobna granica za djecu živih i umrlih ratnih vojnih invalida i demobiliziranih branilaca - rekao je ministar Sirovica. Napominje da je Ministarstvo za boračka pitanja za donošenje novog zakona dobilo potrebne saglasnosti nadležnih organa ZDK-a, kao i svih boračkih saveza na nivou ovog kantona.

Premijer Nezir Pivić ističe da je briga o boračkoj populaciji jedna od najvažnijih zadaća Vlade ZDK-a, a novi zakon donosi i značajno povećanje izdvajanja za ovu populaciju.

-To znači da ćemo u narednom budžetu imati 8 do 9 miliona KM dodatnih obaveza prema boračkoj populaciji, što su značajna izdvajanja za naš budžet. Pored toga, imali smo na dnevnom redu jednu kontinuiranu podršku pripadnicima boračke populacije po osnovu javnih poziva, tako da smo donijeli i određene odluke u pogledu podrške pripadnicima ove populacije koji su ispunili uslove javnog poziva - rekao je premijer Pivić.

Press služba ZDK