Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog sporazuma o uzajamnom priznavanju stručnih kvalifikacija doktora medicine, doktora dentalne stomatologije, arhitekata i inženjera građevine kojim se otklanjanju prepreke za slobodno  kretanje eksperata i stručnjaka na području cijele regije.

Sporazum su dogovorili predstavnici šest ekonomija Zapadnog Balkana, i to Republike Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Republike Sjeverne Makedonije i Republike Srbije u okviru Berlinskog procesa radi podsticanja mobilnosti stručnjaka, boljeg usklađivanja sposobnosti pojedinaca sa potrebama tržišta rada i povećanja produktivnosti.

Ovo je važan iskorak zemalja regije u kontekstu njihovog budućeg pridruživanja Evropskoj uniji.

Ministarstvo civilnih poslova dostavit će Prijedlog sporazuma Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru, a za potpisnika je predložen predsjedavajući Vijeća ministara BiH.

Potpisivanje sporazuma planirano je na Samitu zemalja Zapadnog Balkana u  Poljskoj u julu 2019. godine.

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Agencije za sigurnost hrane, donijelo je Odluku o visini naknade za postupak zaštite oznaka porijekla i geografskog porijekla i postupak zaštite oznaka garantirano tradicionalnog specijaliteta prehrambenih proizvoda.

Ovom odlukom provodi se Pravilnik o sistemima kvaliteta za prehrambene proizvode, te stvaraju uslovi za nesmetano vođenje postupka zaštite oznaka prehrambenih proizvoda.

Postupak omogućava zaštitu prehrambenih proizvoda kako u Bosni i Hercegovini, tako i podnošenje zahtjeva za registraciju za oznake porijekla, oznake geografskog porijekla i oznake garantirano tradicionalnog specijaliteta prehrambenih proizvoda na nivou Evropske unije.

Visina naknade kreće se od 30 KM, za podnošenje zahtjeva za registraciju, upis ili brisanje iz registra, do 500 KM, koliko iznosi naknada za provođenje postupka registracije.

Tradicionalnom podjelom vode OAZA i ove godine obilježava Svjetski dan voda. Na hiljade boca jednog od najnagrađivanijih bosanskohercegovačkih brandova vode biće poklonjeno danas u gradovima širom BiH.

“Bez vode nema života. Bez čiste i zdrave vode nema zdravlja. Imamo tu sreću da smo kao zemlja vodom najbogatiji u regiji. Imamo tu privilegiju da smo sedmi u Evropi po izvorima pitke vode, te da spadamo među vodeće države u svijetu po količinama i čistoći vode. Zato čuvajmo naše izvore, rijeke i jezera. Također, podržimo domaće kvalitetne brandove, jer tako jačamo našu privredu i punimo državne kase. Kao domaći proizvođač želimo dati vlastiti doprinos u smislu društvene odgovornosti i promocije domaćih brandova”, navode u kompaniji Oaza.

Prema podacima Svjetske banke Bosna i Hercegovina je sa 9,461 kubnih metara pitke vode po glavi stanovnika prva u regiji i sedma u Evropi. BiH je po ovim paramterima u vodnim resursima bogatija od mnogih zemalja svijeta uključujući Kinu, Francusku, Njemačku, Japan i Sjedinjene Američke Države.

Izvorište vode Oaza nalazi se na mjestu izolovanom od savremenih zagađenja. Geografska istraživanja pokazuju izvanrednu nepropusnu strukturu zemljišta, štiteći podzemne vode od površinskog zagađenja. Oaza je visokokvalitetna voda za piće sa odličnim organoleptičkim, fizičko – hemijskim i biološkim karakteristikama. Voda Oaza ima idealno izbalansiran odnos minerala, naročito kalcijuma i magnezija koji su veoma bitni za ljudski organizam.

OAZA je do sada na svjetskoj smotri voda u američkom Berkeley Springsu (International Water Tasting Awards), ocijenjena najprije zlatnom medaljom 1998., zatim srebrenom medaljom 2000., potom bronzanom medaljom 2001., te ponovo zlatnom medaljom 2002. godine, i srebrenom medaljom 2015. godine. OAZA je svojevremeno bila i na zvaničnom meniju “Bijele kuće”.

Od drugog tromjesečja 2017. do drugog kvartala 2018. otvoreno 68.000 novih radnih mjesta na Zapadnom Balkanu, dok je godinu dana ranije ta brojka bila znatno veća, kada je otvoreno 231.000 novih radnih mjesta.

Kako pokazuje izvještaj "Trendovi na tržištu rada na Zapadnom Balkanu 2019" koji su u utorak predstavili Svjetska banka i Bečki institut za međunarodne ekonomske studije, uprkos snažnom ekonomskom rastu u regionu, rezultati tržišta rada na Zapadnom Balkanu nastavili su da se poboljšavaju, ali sporijim tempom nego prošle godine.

Najveći rast zaposlenosti u regionu biljleže Albanija i Crna Gora sa do 3,3 odsto, a zatim Sjeverna Makedonija sa rastom od 2,1 odsto. Sa druge strane, u izvještaju se navodi da je nezaposlenost dostigla "istorijske minimume u većini zemalja Zapadnog Balkana" i nacionalne stope su se kretale od oko 12 odsto u Srbiji i Albaniji do 29 odsto na Kosovu.

Također, na Zapadnom Balkanu je zabiljleženo i značajno smanjenje dugoročne nezaposlenosti - sa vrhunca od 1,5 miliona ljudi u 2011. godini, na 776.000 u drugom kvartalu 2018. godine. Ipak, nezaposlenost je i dalje značajan izazov na Zapadnom Balkanu, budući da su stope dva do tri puta veće nego u zemljama EU.

Istovremeno, u izvještaju se navodi da je neformalno zapošljavanje jedan od glavnih izazova tržišta rada Zapadnog Balkana. Prema procjenama, uglavnom su mladi ljudi, starije žene i slabije obrazovani radnici obavljali neformalne poslove u 2018. godini.

(Glas Amerike)

Vozači u BiH trenutno zbog nenaplaćenih kazni za saobraćajne prekršaje duguju čak 63.159.968 maraka. Potvrdili su to za “Avaz” u Agenciji za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA), dodajući da je ukupan broj nenaplaćenih naloga 191.082.

Prinudna naplata

Prema riječima Gorana Rakića, šefa Kabineta direktora IDDEEA-e, najviše neplaćenih kazni ima jedan Sarajlija, koji je do sada kažnjen s više od 80.000 KM.

– Njegovo prijavljeno prebivalište je u sarajevskoj općini Stari Grad, a duguje tačno 81.010 KM. Za njim slijede vozač iz Trebinja sa 64.252 KM i dužnik iz Brčko distrikta sa 56.088 KM – naveo je Rakić.

Zakoni o prekršajima nalažu da je porezna uprava dužna izvršiti prinudnu naplatu ako se tokom jedne godine ove kazne ne naplate.

Ali, kako nam je pojasnio Milija Radović, direktor Agencije za bezbjednost saobraćaja RS, ubrzo se konstatira da porezna uprava ne može naplatiti dug zato što dužnik nije zaposlen ili nema pokretnih stvari koje bi se mogle zaplijeniti.

– Takvom vozaču oduzme se vozačka dozvola, ali on i dalje vozi. Policija ga zaustavi i napiše novi nalog. Tako se kazne gomilaju unedogled. Ispada da je pojedinac pametniji od države – kaže Radović.

Na tuđe ime

Ševal Kovačević, vještak saobraćajne struke, smatra da se na ovom primjeru najbolje vidi da je država zakazala te da je porazno da se takvim vozačima ne mogu oduzeti vozila.

– Voze se neregistrirani auti, auti na tuđe ime. Takvim vozačima vozilo odmah treba oduzeti. Ne smije mu se dopustiti da vozi dok ne izmiri dug. Pitam se koliko je života ugroženo. Ljudi svakodnevno ginu na cestama, a nesavjesni vozači i dalje voze i skupljaju kazne – rekao je Kovačević.

Zatvorska kazna

Kako bi se što prije stalo ukraj neplatišama, od decembra 2019. godine vozači koji ne izmiruju kazne ići će u zatvor.

– Prije dvije godine u RS je izmijenjen Zakon o prekršajima, u kojem je naznačena zatvorska kazna. U nekim kantonima u FBiH već se vozačima koji ne plaćaju kazne oduzimaju vozila, iako to u osnovnom zakonu o saobraćaju nije propisano – istakao je Radović.

(Avaz)

Danas će u našoj zemlji preovladavati pretežno oblačno vrijeme. U centralnim, istočnim, zapadnim i djelimično sjevernim područjima Bosne povremeno sa slabom kišom ili susnježicom. Vjetar u Bosni slab do umjeren sjeveroistočni, a u Hercegovini umjerena bura. Dnevne temperature od 6 do 12, na jugu od 14 do 18 °C.

U četvrtak 21.03.2019., u jutarnjim satima u Hercegovini umjereno do pretežno oblačno vrijeme uz postepeno razvedravanje. U ostatku naše zemlje pretežno sunčano. U jutarnjim satima po kotlinama centralne i istočne Bosne sa maglom ili niskim oblacima. Vjetar u Bosni slab do umjeren sjeverozapadni, a u Hercegovini umjerena bura. Jutarnje temperature od -3 do 3, na jugu od 4 do 9, a dnevne od 8 do 14, na jugu od 15 do 20 °C.

U petak 22.03.2019., sunčano. U jutarnjim satima po kotlinama centralne i istočne Bosne sa maglom ili niskim oblacima. Jutarnje temperature od -2 do 4, na jugu od 4 do 9, a dnevne od 13 do 19, na jugu do 21 °C.

U subotu 23.03.2019., sunčano. U jutarnjim satima po kotlinama centralne i istočne Bosne sa maglom. Jutarnje temperature od 0 do 6, na jugu od 6 do 11, a dnevne od 15 do 22 °C.

U nedjelju 24.03.2019., sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. U jutarnjim satima po kotlinama centralne i istočne Bosne sa maglom. Jutarnje temperature od 2 do 8, na jugu od 8 do 12, a dnevne od 16 do 23 °C.

Broj žrtava napada na dvije džamije u gradu Krajstčerču na Novom Zelandu porastao je na 49, saopštila je policija, prenosi BBC.

Komesar policije Mike Bush održao je konferenciju za štampu sa najnovijim informacijama o napadima i rekao da će policija stražariti kraj džamija "kako bi se osiguralo da se ništa više ne dogodi".

Policija je privela četiri osobe. Muškarac u kasnim dvadesetim godinama optužen za napad trebalo bi da se pojavi na sudu sutra, kaže komesar. Policajci rade na otkrivanju umiješanosti dvojice drugih osumnjičenih. Četvrta osoba koja je pritvorena možda nije imala nikakve veze sa napadima, kaže Bush.

Premijerka Novog Zelanda Jacinda Ardern okarakterisala je pucnjavu na džamije kao "teroristički napad". Obraćajući se javnosti ona je rekla da je 30 ljudi ubijeno u džamiji Masjid Al Noor, a 10 u džamiji u predgrađu Linvud. "Jasno je da se ovo može opisati samo kao teroristički napad", rekla je Ardern i dodala da postoje sumnje da je on bio pomno isplaniran. Ona je dodala da je na Novom Zelandu proglašen najviši nivo prijetnji po bezbjednost. Rekla je i da su četiri osobe koje su u policijskom pritvoru podržavale ekstremističke stavove, ali da nisu bile na policijskoj listi za praćenje.

Muškarac koji je rekao da je bio u Al Noor džamiji kazao je medijima da je napadač bio bijele puti, plavokos, s kacigom i pancirnim prslukom. Čovjek je uleteo u džamiju dok su se vjernici molili.

"Imao je veliki pištolj ... došao je i počeo da puca po svima u džamiji, svuda", rekao je očevidac, Ahmad Al-Mahmoud. Rekao je da su on i drugi pobjegli probijanjem kroz staklena vrata. Radio Novi Zeland citirao je jednog svjedoka u džamiji, rekavši da je čuo pucnjeve i da su najmanje četiri osobe ležale na zemlji i da je "posvuda krv".

Na internetu se pojavio snimak koji je snimio jedan od napadača, koji je kako se čini, uživo prenosio kako je pucao u džamiji. Policija je pozvala javnost da ne dijeli "ekstremno uznemirujući" materijal na internetu.

Facebook je saopštio da je uklonio napadačeve Facebook i Instagram profile. Premijer Australije Scott Morrison potvrdio je da je jedan od privedenih osumnjičenih Australijanac. Čojvek koji je preuzeo odgovornost za pucnjavu izjavio je u manifestu da je on 28-godišnji bijeli Australijanac.

Napadač koji se predstavlja kao Brenton Tarrant, 28-godišnjak rođen u Australiji, nije se identifikovao kao Australijanac uprkos tome što je rođen u toj zemlj.

"Porijeklo mog jezika je evropsko, moja kultura je evropska, moja politička uvjerenja su evropska, moja filozofska uvjerenja su evropska, moj identitet je evropski i, što je najvažnije, moja krv je evropska", napisao je on. U svom manifestu pominje i imena nekoliko srpskih ličnosti, kao što je Miloš Obilić, apokrifni vitez koji se u srpskoj tradiciji predstavlja kao junak koji je ubio turskog sultana Murata u boju na Kosovu 1389. godine. Tarrant pominje i srpskog kneza Lazara koga je Obilić služio i koji je ubijen u Kosovskoj bitci. Na Tarrantovom oružju ispisana su, između ostalih, i imena Baja Pivljanina i Novaka Vujoševića, koji su u kasnijim razdobljima vodili ustanke protiv Osmanlija i smatrani su herojima u svojim zajednicama, kao i ime crnogorskog generala Marka Miljanova. Na njegovim pištoljima i municiji su takođe su ispisani Bečki rat iz 1683. godine, u kojoj su hrišćanske snage porazile Osmanlije i godina 1571., što referira na bitku kod Lepanta u kojoj je Otomansko carstvo pretrpelo još jedan poraz.

U pozadini Tarrantovog video snimka čuje se muzika – jedna pjesma je na srpskom, druga na njemačkom jeziku. Pjesma na srpskom referira na Radovana Karadžića, osuđenog ratnog zločinca i političkog vođu bosanskih Srba. Čovjek koji je preuzeo odgovornost za pucnjavu izneo je antiimigrantske poglede u manifestu.

Ardern je rekla: "Za ljude koje bih opisala kao nekoga ko ima ekstremističke stavove apsolutno nema mjesta na Novom Zelandu." U ranijim komentarima, Ardern je rekla da su ovi događaji "jedan od najmračnijih dana Novog Zelanda". "Ono što se ovdje dogodilo je izvanredan i akt nasilja bez presedana", dodala je ona.

Policijski komesar Mike Bush izjavio je rano ujutru 15. marta savjetovao građane da ostanu u svojim domovima i da ne posjećuju džamije "bilo gdje na Novom Zelandu". Buš je dodao da su trojica muškaraca i jedna žena privedeni. On je rekao i da je nejasno da li su drugi ljudi bili uključeni u pucnjavu u gradu od oko 375.000 ljudi. Pozivajući se na izjave očedivaca, lokalni mediji su prenijeli da su neki od napadača nosili odjeću koja podsjeća na vojnu uniformu. Na lice mjesta je upućena i vojska koja je deaktivirala eksplozivne naprave pronađene u vozilima privedenih u blizini džamija.

Gradonačelnica Krajstčerča Lianne Dalziel saopštila je da se ovim napadom  "naš grad zauvijek promijenio". Ona je zahvalila policiji i onima koji brinu o žrtvama i pozvala ljude da "se brinu jedni za druge".

"Sada je vrijeme za toleranciju i razumijevanje", poručila je.

U Australiji su, u znak saučešća zastave spuštene na pola koplja: Među onima koji su osudili napad, pored premijera Australije, je i premijerka Velike Britanije Theresa May: Napad je osudio i predsednik Tusrke Recep Tayyip Erdogan, koji je napad okvalifikovao i kao "najnoviji u nizu primjera rastućeg rasizma i islamofobije": Ambasador Bosne i Hercegovine u Australiji koji pokriva i Novi Zeland Mirza Hajrić potvrdio je za Fenu da za sada nema informaciju o tome imali u terorističkom napadu koji se dogodio u Krajstčerču žrtava koje su porijeklom iz BiH.

Na Novom Zelandu živi 2.000 građana porijeklom iz Bosne i Hercegovine, a Hajrić dodaje da se radi o prvim informacijama koje će se nastaviti provjeravati.

(RSE)

Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić ispitan je u Tužilaštvu BiH nakon što je izjavio da ima informacije da Hrvatska u Bosni i Hercegovini vrbuje vehabije.

Nakon saslušanja je izjavio: "Zašto Tužilaštvo nije reagovalo u ranijim slučajevima? Nije ovdje suština da se utvrdi šta se stvarno događalo, suština je da se zaštite prijateljsko-rodbinske veze između pojedinih tužilaca i aktera ove priče. Da je Tužilaštvo imalo namjeru, učestvovalo bi u svakom slučaju. Ono sve što sam rekao, ja potvrđujem."

Prema njegovim riječima, uloga obavještajne službe nije samo da prikuplja informacije i podatke već da preduprijedi i spriječi svaki pokušaj da bilo koja strana obavještajna služba prodre u BiH u obavještajnom smislu. Da li su hrvatske službe vrbovale selefije u BiH? Govoreći o ispitivanju u Tužilaštvu BiH, Mektić je naveo da se diskutovalo i o generalnom konzulu Hrvatske u Tuzli Ivanu Bandiću, kako i o novinaru Mati Đakoviću koji je vozio automobil diplomatskih tablica koje pripadaju hrvatskom konzulatu.

"Rekao sam da imam informacije i da sam vidio određene fotografije gdje unazad nekoliko mjeseci Mato Đaković vozi to vozilo. On kaže da je to vozilo uzeo od Bandića, jeste uzeo, jučer ga prepisao kad je sve to provaljeno. Ne smije u diplomatsko vozilo niko da sjedne osim ovlaštenog diplomate. Diplomatsko vozilo se na određen način tretira kao teritorija te zemlje. A vi date Mati Đakoviću da voza diplomatsko vozilo, pa može u njemu raditi šta hoće i kako hoće", kazao je Mektić.

U objavljenom tekstu portala Žurnal se tvrdi i da je veza sa institucijama Republike Srpske bio novinar RTRS-a Mato Đaković kojem je, čak, dato na raspolaganje i službeno auto Vlade Republike Hrvatske sa diplomatskim tablicama.

Đaković je u četvrtak u izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE) rekao: "Nažalost, ovo mogu samo bolesni umovi napisati, što se radi u ovoj državi. Nikada nisam imao nikakve veze sa bilo kojom obavještajnom službom, a ni sa Hrvatskom. Danas sam posalo i demant na sve strane i tražiću satisfakciju na sudu."

U Tužilaštvu BiH je formiran predmet koji je dat u rad tužiocu Posebnog odjela za organizovani kriminal, privredni kriminal i korupciju, koji će preduzeti aktivnosti, kako bi se utvrdile sve okolnosti i navodi izneseni u medijima, koji se odnose na navodno vrbovanje pripadnika selefijskog pokreta za krijumčarenje naoružanja u BiH. U okviru predmeta biće ispitane sve osobe koje su iznosile navode i saznanja o navedenim aktivnostima, a o kojima Tužilaštvo nije informisano, niti su dešavanja prijavljena Tužilaštvu BiH, saopšteno je u četvrtak iz te institucije.

Podsjetimo, portal Žurnal u srijedu navečer je objavio da su obavještajci i diplomate Republike Hrvatske pokušali najmanje dva puta vrbovati pripadnike selefijskog pokreta iz BiH za prenošenje oružja i eksploziva u mesdžide na području Zeničko-dobojskog kantona. Zbog cijelog slučaja u četvrtak u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj su bile burne reakcije oko cijelog slučaja.

(RSE)

U skladu sa Operativnim planom u borbi protiv KD imovinskih delikata, zloupotrebe narkotičkih sredstvia i nedozvoljenog držanja oružja i municije, službenici Uprave policije MUP-a Tuzlanskog kantona su dana 14.03.2019. godine izvršili više pretresa na području Tuzle, Lukavca, Gračanice, Živinica, Srebrenika i Gradačca.

Prilikom pretresa pronađeno je i oduzeto: jedna lovačka puška, automatska puška cal 7,62 mm, vazdušna puška,  pištolj, 7 kom municije cal. 7,65 mm, dva noža-bajoneta, plazma, laptop, dvije SIM kartice, mobitel, veća količina biljne materije koja svojim izgledom asocira na opojnu drogu canabis sativa, više pvc. pakovanja u obliku loptica u kojema se nalazila materija koja svojim izgledom asocira na opojnu drogu speed, 24 manja paketića i jedan veći paketić od pvc. folije u kojima se nalazila materija koja svojim izgledom asocira na opojnu drogu, četiri manja pakovanja od pvc folije u kojima se nalazila materija koja svojim izgledom asocira na opojnu drogu kokain,  jedna pvc vrećica u kojoj se nalazilo 18 sjemenki indijske konoplje, šest drobilica, tri digitalne vage i dr.

Prilikom pretresa slobode su lišeni A.H. rođen 1989. godine iz Gračanice, zbog osnova sumnje da je počinio krivično djelo „Nedozvoljeno držanje oružja ili eksplozivnih materija“ iz čl. 371 KZ FBiH i dva krivična djela „Teške krađe“ iz čl 287. KZ FBiH sa K.N. rođen 1994. godine iz Gračanice i isti su uz Izvještaj predati u nadležnost Kntonalnog tužilaštva TK-a, E.F. rođen 1985. godine, nastanjen na području Grada Tuzle, zbog osnova sumnje da je počinio krivično djelo propisano ZOOM TK-a, M.K. rođen 1980. godine, nastanjen na području općine Srebrenika, zbog osnova sumnje da je počinio krivično djelo iz ZOOM TK-a, A.H. iz Živinica, zbog osnova sumnje da je počinio krivično djelo „Teška tjelesna ozljeda“ iz čl.172. i “Nasilničko ponašanje“ iz čl. 362 KZ FBiH i krivično djelo propisano ZOOOM tk-A, E.B. rođen 1991. godine iz Tuzle, E.B. rođen 1995. godine iz Gradačca, A.M. rođen 1991. godine iz Tuzle i M.S., rođen 1995. godine, nastanjen na području općine Doboj, zbog postojanja osnova sumnje da su počinili krivično djelo „Posjedovanje i omugućavanje uživanja opojnih droga“ iz čl. 239. KZ FBH, A.H. rođen 1982. godine iz Tuzle, M.B. rođen 1996. godine iz Tuzle, I.P. rođen 1979. godine iz Lukavca, A.I. rođen 1991. godine, nastanjen na području općine Gračanice, M.I. rođen 1993. godine iz Gradačca i A.K. rođen 1993. godine iz Tuzle, zbog postojanja osnova sumnje da su počinili krivično djelo „ Neovlaštena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga“ iz čl. 238 KZ FBiH.

Izvoz obuće iz Bosne i Hercegovine lani je iznosio oko 750 miliona maraka.

Ovo pokazuje da je obuća jedan od najvažnijih proizvoda u BiH i jedan od najjačih izvoznih aduta naše zemlje.

Izvoz obuće, kamašni i sličnih proizvoda i dijelova lani je iznosio 750.717.783 KM, piše BiznisInfo na osnovu podataka Vanjskotrgovinske komore BiH. To je za oko 45 miliona KM više nego godinu ranije.

Uvoz je lani iznosio 341.288.768 KM.

Najviše obuće izvozimo na razvijena evropska tržišta. Podsjetimo da se u velikom broju fabrika u BiH proizvodi obuća za poznate svjetske brendove.

U ove države smo lani izvezli najviše obuće:

Italija – 321.684.700 KM
Francuska – 73.465.724 KM
Njemačka – 73.199.265 KM
Austrija – 50.505.521 KM
Hrvatska – 45.801.981 KM
Slovenija – 41.791.611 KM
Slovačka – 41.285.165 KM
Mađarska – 39.217.769 KM
Holandija – 16.935.686 KM
Švedska – 10.768.039 KM.

(Biznisinfo)