Poljoprivredni prinosi na području Unsko-sanskog kantona biće prepolovljeni ove godine, a zbog ponovnog poskupljenja energenata i repromaterijala moglo bi doći do drastičnog smanjenja obima poljoprivredne proizvodnje i gašenja gazdinstava.

Prema riječima Ermina Veladžića, predsjednika Udruženja proizvođača mesa i mlijeka USK, to bi se posebno negativno moglo odraziti na mljekarsku proizvodnju koja je okosnica ovdašnjeg agrarnog sektora.

"Poljoprivrednici ovih dana rasprodaju ono što ne mogu ishraniti, mnogi gase gazdinstva i idu preko granice. Drugi problem su poskupljenja, poskupjelo je gorivo za oko 30 feninga, isto tako povećane su cijene žitarica i koncentrata, sve su to problemi koji destimulišu farmere", kaže Veladžić.

Prema njegovim riječima, ukupno stanje ne može ublažiti ni redovna politika poticaja poljoprivredi, jer i pored toga brojni farmeri ne mogu održati rentabilnost proizvodnje.

Nepovoljne vremenske prilike ove godine značajno su uticale na prinose ratarskih kultura, povrća, voća, ljekovitog bilja, tako da trpe sve grane poljoprivredne proizvodnje.

"Kada je riječ o žitaricama i stočnoj hrani, slobodno mogu reći da smo doživjeli jedan krah. Prihodi od prinosa ne mogu pokriti niti troškove goriva poljoprivrednicima, a o ostalom da se ne priča. U nastavku godine očekuje nas rast cijena stočne hrane i sve su to problemi s kojima se teško izboriti", smatra Veladžić.

Prema riječima pojedinih proizvođača, urod pšenice je umanjen i do 70 posto zbog loših vremenskih prilika, te dugotrajnih suša koje su uticale na rast i razvoj ove važne poljoprivredne kulture.

"Stanje je katastrofalno, sve je krenulo jako loše još od same pripreme i sjetve koja je zakasnila zbog lošeg vremena. Vlažnost je bila izuzetna i to je uticalo na pojavu i razvoj raznih bolesti, zatim divlje životinje su također učinile svoje, uništile dio prinosa i sve je bilo kako ne treba", kaže Aladin Žerić, poljoprivrednik iz naselja Golubići nadomak Bihaća.

Ministar poljoprivrede u Vladi USK Adis Džanić, ističe kako situacija nikad nije bila teža.

"Imali smo jako loše vremenske prilike, zatim tu su bile i katastrofalne poplave, tako da su sve grane poljoprivredne proizvodnje u lošoj situaciji", kaže Džanić.

Ističe kako su vlasti u USK ove godine iz kantonalnog budžeta poljoprivredu pomogle sa 9,5 miliona maraka, što je rekordna cifra, ali da ni to neće biti dovoljno kako bi se pomoglo poljoprivrednim proizvođačima. Prema njegovim riječima, u narednom periodu Vlada USK razmotriće dodatne mjere pomoći agrarnom sektoru.

"Na pragu je jesenja sjetva i ako se ne pomogne poljoprivrednicima, vrlo lako bismo se mogli suočiti s nedostatkom hrane i s drastičnim rastom cijena. Stanje je alarmantno i zahtijeva hitne mjere", kaže Veladžić.

(N.N.)

Hrvati i Grci jedu najskuplja jaja u Evropskoj uniji, premda je u hrvatskom slučaju teško dokučiti zbog čega je to tako.

Tokom maja Hrvatska je sa cijenom od 2,85 eura za kilogram jaja bila najskuplja u Evropskoj uniji, a Grčka je pretekla početkom turističke sezone.

U julu ove godine prosječna cijena konzumnih jaja L i M kategorije u Hrvatskoj je iznosila 2,84 eura za kilogram, što je čak trećinu više od EU prosjeka.

Pritom je od Hrvatske u julu jedino bila skuplja Grčka.

Prema podacima Eurostata, cijena jaja u Hrvatskoj veća je za 38,4 posto u odnosu na jul prošle godine, dok je prosječna cijena u EU skočila za 17 posto. U Hrvatskoj su, dakle, jaja u posljednjih godinu dana poskupila duplo više nego u EU, prenio je b92.

U Belgiji je, na primjer, prosječna cijena jaja L i M kategorije iznosila 1,68 eura za kilogram, Njemačkoj 1,93 eura, Rumuniji 1,95 eura, Mađarskoj 2,18 eura, a Sloveniji u prosjeku 2,32 eura za kilogram. Tolika cijena posebno je teško objašnjiva u svjetlu velikog uvoza u Hrvatsku jeftinijih jaja iz evropskih zemalja. Tako je Hrvatska u prvih pet mjeseci ove godine uvezla oko 2.800 tona jaja, a izvezla tek 596 tona.

Najviše svih vrsta jaja u Hrvatsku je uvezeno u tom periodu iz Njemačke (oko 500 tona), Albanije (442 tone), Bugarske (388) i Slovenije (358 tona), otkrivaju novi podaci Ministarstva poljoprivrede Hrvatske, prenose hrvatski mediji.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Jutros je u Bosni i Hercegovini pretežno sunčano vrijeme. U centralnim i istočnim područjima po kotlinama ima magle.

Temperature zraka izmjerene u 8 sati (°C): Bjelašnica 14; Bugojno i Ivan Sedlo 16; Drvar, Livno, Široki Brijeg i Zenica 18; Sarajevo 19; Bihać, Sanski Most i Tuzla 20; Banja Luka 21; Doboj 22; Bijeljina 23; Trebinje 24; Gradačac i Mostar 25; Neum 27°C.

Danas u Bosni i Hercegovini pretežno sunčano vrijeme. U jutarnjim satima po kotlinama i uz riječne tokove u centralnim i istočnim područjima će biti magle. Vjetar slab istočnog i sjeveroistočnog smjera. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 32 i 39°C.

U Sarajevu pretežno sunčano vrijeme. Najviša dnevna temperatura zraka oko 34°C.

BIOMETEOROLOŠKA PROGNOZA Prijepodnevni sati će biti ugodniji od drugog dijela dana, kada će se pod uticajem vrućeg i sparnog vremena, kod hroničnih bolesnika i meteoropata javiti tegobe poput malaksalosti, promjene raspoloženja, glavobolje. Poželjno je izbjegavati duže zadržavanje na suncu jer će vrijednosti UV indeksa biti vrlo visoke, konzumirati dovoljno tečnosti, laganiju hranu, te se pridržavati preporuka nadležnih službi. Lošiji san usljed nedostatka svježine u noćnim satima, također bi mogao dodatno kvariti opštu sliku.

Objavljena je prognoza do utorka:

U subotu, 26. 8. 2023., u Bosni i Hercegovini pretežno sunčano i vruće. U jutarnjim satima po kotlinama i uz riječne tokove u centralnim i istočnim područjima će biti magle. Vjetar slab većinom južnog i jugozapadnog smjera. U istočnim i sjevernim područjima Bosne vjetar istočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 16 i 22°C, na jugu zemlje do 25°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 33 i 39°C.

U nedjelju, 27. 8. 2023., u Bosni i Hercegovini pretežno sunčano i vruće. Vjetar slab do umjerene jačine južnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 17 i 22°C, na jugu zemlje do 25°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 34 i 39°C.

U ponedjeljak, 28. 8. 2023., u poslijepodnevnim i večernjim satima jači pljuskovi praćeni grmljavinom se očekuju na području Hercegovine, zapadu i jugozapadu Bosne. U većem dijelu Bosne lokalno slabije padavine. Vjetar umjerene jačine južnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 16 i 21°C, na jugu zemlje do 24°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 30 i 36°C.

U utorak, 29. 8. 2023., u Bosni i Hercegovini djelomično vedro i nestabilno vrijeme sa pljuskovima praćenim grmljavinom. Vjetar umjerene jačine južnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 12 i 17°C, na jugu zemlje do 20°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 21 i 27°C, navodi se u prognozi Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Nova školska 2023/2024. godina u 61 osnovnoj i 30 srednjih školama u deset općina i gradova pod ingerencijom Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta Zeničko-dobojskog kantona te u kojima se nastava odvija na bosankom, hrvatskom i srpskom jeziku, počinje 1. septembra – potvrdila je Feni direktorica Pedagoškog zavoda ZDK Aida Salkić.

Prvi dan narednog mjeseca ujedno je i prvi dan kada Đački dom “Nedžad Ibrišimović” u Zenici, na smještaj te vaspitno-odgojni rad prihvata oko 100 korisnika svojih usluga iz Zeničko-dobojskog i Srednjobosanskog kantona, koji su tokom školovanja smješteni u ovoj ustanovi.

-Neovisno na koji dan pada 1. septembar, školska godina u našem kantonu počinje 1. septembra. Ove je godine to petak. Različit je termin početak nastave za osnovce i srednjoškolce u općinama Usora i Žepče, u kojima nadležnost nad predškolskim, osnovnim i srednjim obrazovanjem imaju lokalne zajednice – podsjeća Salkić.

Nastava u te dvije općine po Nastavnom planu i programu na hrvatskom jeziku počet će tri dana kasnije, u ponedjeljak, 4. septembra.

U osnovne škole pod ingerencijom Ministarstva obrazovanja ZDK ove godine kreće 28.886 osnovaca te 10.769 srednjoškolaca. U prve razrede srednjih škola upisano je 3.084 (bez podataka iz Žepča i Usore), a u osnovne 3.259 đaka.

"Ingrid u Bosni" naziv je YouTube kanala na kojem Ingrid June Andrade svakodnevno dijeli zanimljive videe koje snima sa svojom porodicom. Ova Filipinka je u Bosnu i Hercegovinu doselila zbog ljubavi prema suprugu Adnanu sa kojim živi u selu Miričina u Gračanici.

Po zanimanju je računovođa, a u Miričini se bavi snimanjem vlogova i poljoprivredom.

Nije joj se bilo jednostavno naviknuti u drugoj sredini, pogotovo što svi ljudi nisu gledali na nju blagonaklono, jer je druge rase. To ju je jako razočaralo. Njen narod je kaže jako gostoprimljiv, ljubazan i pun poštovanja prema strancima. Teško joj je palo i što je daleko od mora i bez morskih plodova.

"More je dio većeg dijela mog života. U djetinjstvu je moja kuća bila udaljena svega deset metara od mora. Također, u Dubaiju gdje sam kasnije radila more je bilo na nekolio minuta vožnje. Život u Bosni i Hercegovini za mene je velika prilagodba. Ne samo zato što mora nema nigdje, već zato što morskih plodova nema u izobilju. Ovdje moram pratiti kulturu koja uglavnom jede meso. Što se tiče povrća, ono mi nije omiljeno, tako da je bila borba. Vjerovatno zato imam problem sa kamenom u žuči zbog previše mesa tokom svakog obroka", pojasnila je Ingrid.

Tako je došla na ideju da počne uzgajati azijsko povrće u Bosni i Hercegovini, ali i lokalno. Život na selu je lijep, ali naglašava da nije nimalo jednostavan kao ni njen boravak u našoj zemlji. Pogotovo za nju je bilo još teže, jer je pomoć za sve morala tražiti od muža.

"Živjela sam sasvim sama dok sam bila u Dubaiju i radila sve sama. Neobično mi je da zavisim od nekoga. Drugo, ne znam jezik. Rodbina ne zna engleski. Bilo je teško komunicirati s njima. Srećom djever zna engleski pa može razgovarati sa mnom. Treće hrana. Sve je od mesa i hljeba, a ja sam navikla na ribu i rižu. Žao mi je što ću razočarati čitaoce, ali ja nisam „ćevapi osoba“. Da, mogu ih jesti jednom ili dvaput mjesečno i to je to. Ili nikako. Pripremila bih radije pileći file na žaru ili pileći batak", istakla je.

Život na selu nije jednostavan

Najteži dio njene prilagodbe bila je hrana, a onda i život daleko od grada.

"Živeći na selu čak i ako ste umorni ili ne znate kuhati morate se prisiliti da kuhate. U suprotnom ćete vi i vaša porodica izgladnjeti. Ovdje nemate gdje naručiti hranu. Živjela sam u gradu na Filipinima. Mogla sam naručiti hranu ili voziti dvije minute do restorana. Ali ovdje je taj luksuz nestao. Osim ako, naravno živite u gradu. Ovdje je čak tabu imati kućnog pomoćnika. Kao i to da unajmite nekoga da se brine o vašoj djeci dok obavljate neke poslove. Odustala sam od mnogih stvari da bih bila ovdje. Osam godina je prošlo, ali još uvijek se prilagođavam", ispričala je za Akta.ba.

Iako još uvijek ne govori tečno bosanski, može razgovarati sa svojim svekrom i svekrvom, te mještanima u selu. Često govori bosanski i na svojim videima, ali engleski ipak preovladava jer je to univerzalni jezik.

"Sada mogu bilo gdje ići javnim prijevozom. Prije sam se često vozila vozom za Lukavac, ali nažalost ta linija više ne radi.", kazala je.

Njen život u Miričini je za nju win win situacija.

"Život ovdje mi je nešto oduzeo, ali sam iz toga nešto i naučila. Na primjer sada znam praviti pitu i neka bosanska jela. Zadovoljan sam svojom porodicom i jako volim svoje kćerke", ispričala nam je.

Muž je nagovorio da počne objavljivati blog

Ingrid je pokušavala naći posao u svojoj profesiji, ali nije uspjela. Već se bavila povrtlarstvom pa joj je muž Adnan predložio da počne da snima videe i objavljuje ih na YouTubu. Istražili su o mogućnostima zarade i počela je da objavljuje.

"Teško mi je bilo naučiti koristiti aplikaciju za uređivanje videa. Počela sam sa tako slabim objavama da nismo uopšte imali gledalaca. No, muž je bio tako pozitivan u vezi toga. Stalno mi govori samo nastavi to što radiš i ne smeta ti da li zarađuješ ili ne. Iskreno da vam kažem da nije bilo jedne osobe (stvarno sam mu zaboravila ime) pretplatnika na moj kanal, ne bih bila tu gdje sam danas bez njegove pomoći. Slao je mailove i poruke na novinske portale da me predstavi. I tako je „Ingrid u Bosni“ postala poznato ime. Zaista bih voljela da ga upoznam da mu se lično zahvalim.“, istakla je.

Vlogovanje, biti mama i žena je težak posao. Brinuti o kući, porodici, snimati i montirati videe nije nimalo jednostavno.

"Samo snimanje sadržaja kuhanja može potrajati oko 4 sata. Ponekad zaista želim odustati. Možda ljudi misle da imam lak posao na kojem zarađujem, ali nije tako. Samo montaža videa oduzima puno vremena i truda. Ustajem u 6 sati ujutru, radim u bašti, a onda pripremam stvari za muža i kćerke kada idu u školu. U 8 ujutro sam na svom radnom mjestu i radim na YouTube-u titlove (ovo traje dosta vremena), pravim slike za moj video, odgovaram na komentare, provjeravam e-poštu i onda objavljujem video na mojoj Facebook stranici", pojasnila je.

Nakon toga pravi pauzu za doručak sa kćerkama i nastavlja.

"Moji radovi završavaju u 12.00. Tada je vrijeme za moj odmor do 14 sati. Nakon toga moram montirati još jedan video ili snimiti video od 15 do 17 sati, a između tog vremena moram pripremiti i ručak za porodicu. Ako danas nemam postavljen video, napravit ću sadržaj ili snimiti video od 8 do 11 sati. Onda nakon vremena ručka koji je obično u 17 sati kada Adnan dođe sa posla, nastavljam se baviti baštom. Onda noću od 20h do 22h, uređujem i postavljam video na YouTube. Radim puno radno vrijeme i to je zamorno da budem iskrena. Zato sebe nagrađujem putovanjima", naglasila je.

Radeći polako se navikava na život u Bosni i Hercegovini i lokalnu hranu koju zna kuhati, ali ipak joj nedostaju Filipini i njena porodica.

"Moji pratioci znaju da smo moja porodica sa Filipina i ja zaista tužni zbog zdravstvenog stanja mog oca. Zahvalna sam na svim zdravstvenim željama za mog tatu. Njegovo stanje je sve gore i zaista mi znači što ima neko ko zaista želi da mu stanje bude bolje. Hvala što podržavate mene i moj porodični YouTube kanal. Cijenim svu vašu podršku i zahvalni smo vam. "Ingrid u Bosni" će nastaviti da snima videe za vas", poručila je na kraju našeg razgovora.

(akta.ba)

Vijeće ministara BiH je zadužilo Državno povjerenstvo za granicu Bosne i Hercegovine da u suradnji s Ministarstvom vanjskih poslova BiH obnovi kontakt s partnerima iz Republike Srbije i nastavi suradnju na izradi upotpunjenog prijedloga ugovora o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Republike Srbije.

Ministarstvo civilnih poslova u tom pravcu stvorit će tehničke preduvjete za rad Državnog povjerenstva za granicu BiH.

Prethodno je Vijeće ministara BiH usvojilo Izvješće Ministarstva civilnih poslova o dosadašnjim aktivnostima u vezi s razgraničenjem između Bosne i Hercegovine i Republike Srbije, koje će biti dostavljeno Predsjedništvu BiH.

Posljednja sjednica Međudržavnog diplomatskog povjerenstva za državnu granicu između Bosne i Hercegovine i Republike Srbije održana je 10. 5. 2010. godine.

Podsjećamo da je polovicom maja 2019. godine potpisan Protokol o utvrđivanju tromeđne granične točke između Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Republike Srbije, koji je stupio na snagu 2020. godine.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Federalni hidrometeorološki zavod BiH izdao je narandžasto upozorenje zbog visokih dnevnih temperatura zraka.

Upozerenje se izdaje za period od 22. do 27. augusta. Maksimalne temperature zraka u tom periodu bit će između 33 i 40 stepeni, lokalno u sjevernim područjima Bosne i u unutrašnjosti Hercegovine i do 42 stepena.

Mogući su zdravstveni rizici među ugroženim osobama, kao što su starije i vrlo mlade osobe, saopćeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.