A.A.
Prema subliminarnim rezultatima Federalne uprave za inspekcijske poslove (FUZIP) od strane svih deset kantonalnih inspekcija u martu 2022. godine izvršeno je 1.155 inspekcijskih nadzora vezanih za cijenu naftnih derivata, u okviru kojih su konstatirane nepravilnosti za koje će biti izdano 430 prekršajnih naloga s finansijskim teretom od 352.800 KM.
Subjektima kod kojih su uočena blaga odstupanja izdano je 137 rješenja o otklanjanju nedostataka, potvrđeno je Feni iz Federalnog ministarstva trgovine.
“Od ukupnog broja, federalni tržišno, turističko-ugostiteljski inspektori izvršili su 153 inspekcijska nadzora u kojima su utvrđene 82 nepravilnosti, što podrazumijeva izdavanje 159 prekršajnih naloga s finansijskim teretom od 148.850 maraka. U svrhu praćenja i održavanja stanja u skladu s mjerama propisanim odlukama Vlade FBiH, inspektori FUZIP-a izvršili su i 94 kontrolna nadzora”, ističu iz navedenog ministarstva.
Prosječna maloprodajna cijena naftnih derivata u Federaciji Bosne i Hercegovine na današnji dan 27. aprila za Premium bezolovni benzin 95, BAS EN 228 – BMB 95 iznosi 2,85 KM po litru i za DIZEL BAS EN 590 (10 ppm) 3,10 KM po litru.
Raspon prosječnih maloprodajnih cijena naftnih derivata u Federaciji BiH za premium bezolovni benzin 95, BAS EN 228 – BMB 95 iznosi od 2,46 do 3,16 KM po litru te za DIZEL BAS EN 590 (10 ppm) iznosi od 2,96 do 3,31 KM po litru.
Usporedno, na dan 20. travnja 2022. godine prosječna maloprodajna cijena PREMIUM bezolovnog benzina 95, BAS EN 228- BMB 95 iznosila je 2,85 KM po litru, dok je cijena DIZEL BAS EN 590 (10 ppm) na spomenuti datum iznosila 3,09 KM po litru.
Iz Ministarstva trgovine podsjećaju kako je Vlada Federacije BiH na njihov prijedlog donijela Odluku o propisivanju mjera neposredne kontrole cijena utvrđivanjem maksimalne visine marži za naftne derivate, kojom je propisala privrednim društvima koja obavljaju trgovinu na veliko maksimalnu visinu marži u apsolutnom iznosu od 0,06 KM po litru derivata, a privrednim društvima koja obavljaju djelatnost trgovine na malo naftnim derivatima maksimalnu visinu marže u apsolutnom iznosu od 0,25 KM po litru derivata.
Navode i kako je predmetna odluka je na snazi i primjenjuje se od 3. aprila 2021. godine.
(N1)
Cijene osnovnih životnih namirnica u Srbiji biće ograničene, jer je Vlada usvojila izmijenjenu i dopunjenu uredbu o ograničavanju tih cijena, koja će se primjenjivati 60 dana od stupanja na snagu.
Uredba je donesena sa ciljem dalje zaštite tržišta, odnosno sprečavanja deformacija u formiranju cijena roba izuzetno važnih za snabdijevanje potrošača, naročito siromašnijih socijalnih kategorija.
Kancelarija za saradnju sa medijima Vlade Srbije precizirala je da se ograničenje cijena odnosi na šećer kristal u pakovanju od kilograma, brašno tip T-400 i T-500 u pakovanju do pet kilograma, suncokretovo ulje od litra i svinjski but.
Vlada je usvojila i izmijenjenu Uredbu o ograničenju visine cijena derivata nafte, kojom se prosječna veleprodajna cijena derivata evro dizel i evro premijum BMB 95 na teritoriji Srbije uvećava za po sedam dinara /oko 0,06 evra/.
Donesena je i odluka o privremenom smanjenju iznosa akciza na derivate nafte za 15 odsto od objavljenih usklađenih iznosa na olovni benzin, bezolovni benzin i gasna ulja.
Ta odluka opravdana je aktuelnom situacijom sa cijenom sirove nafte na svjetskom tržištu, kao i tendencijom njenog daljeg rasta, koja negativno utiče na makroekonomsku stabilnost u zemlji.
Šok cijene: Još trgovačkih lanaca priprema poskupljenja u Njemačkoj!
Ovo je samo jedan od naslova koji naši mediji objavljuju na naslovnicama, „podebljano“ i istaknuto, valjda kako bi nas ubijedili da nije nama najgore i da posljedice kriza, od one korona virusa do ove aktuelne u Ukrajini, zahvataju cijeli svijet.
Ništa novo i neuobičajeno, no, domaće se vijesti nadmeću o tome ko će prije, više i bolje izvijestiti o „stravičnim“ poskupljenjima u Njemačkoj. Baš kako da nas to raduje i kao da će nama, odavno osiromašenih, od toga biti puniji džepovi i ostave.
Uporedimo korpe
Da kojim slučajem posljednjih godina ne živim na dvije adrese – jedna je ovdje u BiH, druga u Njemačkoj, pomislila bih da je Bosna i Hercegovina mali raj u kojem je sve skoro džaba, neokrznuta krizama, kojim se čudimo i kao pomalo žalimo nad tužnom sudbinom Nijemaca.
O „stravičnim“ njemačkim cijenama može se pričati na samo jedan mogući način – poređenjem cijena prosječne korpe za jedno domaćinstvo u kod nas i u Njemačkoj.
Istina je da je u „Deutchlandu“ sve poskupilo. No, i dalje su neke od osnovnih životnih namirnica ili jednake cijene kao u BiH ili čak i jeftinije nego kod nas što ilustruju i fotografije napravljene u dva trgovačka lanca.
U BiH se puter plaća zlato
Tako danas najskuplji puter u Njemačkoj košta oko 2,70 evra i opet je jeftiniji od proizvoda iste marke koji sam u Sarajevu prije dva dana platila 7 maraka.
Kilogram ćuretine u Njemačkoj sam sredinom mjeseca platila 8 evra, a jučer sam u jednom domaćem marketu za ćureće medaljone pakovanje od 300 grama, i to na akciji, izdvojila 8,70 KM.
Razlika od proizvođača do proizvođača
Suncokretovo ulje kao i u ostatku Europe i u Njemačkoj sa polica nestaje velikom brzinom, pa je kupovina u većini marketa ograničena na samo 2-3 litra po jednoj kupovini. Cijena je u prosjeku do 2 evra i samo sam u jednom marketu vidjela ulje ulje od pet evra, ali je ta polica bila puna jer se i inače radi o skupljem proizvođaču.
Iako znatno povećane u odnosu na prije nekoliko mjeseci cijene osnovnih higijenskih potrepština i dalje su većinom jeftnije nego u našoj zemlji. Dezodoransi i stickovi brendova koje možemo naći i u BiH koštaju do 1,70 evra, kupke oko 1,5 euro, detrdženti za pranje suđa do dva evra, a u zavisnosti od brenda sredstva za pranje rublja su kao kod nas ili nešto jeftinija.
Cijene svježeg i zrnatog sira, mocarele, mascarponea, mliječnih namaza su povećane ali i dalje najmanje 30-40 posto jeftinije nego u domaćim prodavnicama.
Za kilogram brašna, šećera ili riže u zavisnosti od marketa izdvojit ćete od pola do dva evra. Naravno, paleta ovih proizvoda je široka,pa zdravije varijante koštaju i znatno više.
Povrće i voće su najčešće skuplji nego u BiH. Ali, tako je bilo i prije krize.
No, bez obozira na činjenicu da i u Njemačkoj osjećaju povećanja i da se na to takođe žale kao i mi ne smijemo zaboraviti kako su tamošnja prosječna primanja znatno veća od viših primanja i u BiH.
Naravno da i mediji i javnost u Njemačkoj s pažnjom prate skokove cijena. Ponajprije energije, koja je, prema njihovom mišljenju i po dosadašnjim standardima trenutačno visoka, a najavljuje se rast ii narednih mjeseci.
Tako su mediji prošloga vikenda, pozivajući se na objave energetskih kompanija, najavili da će za april, maj i jul osnovni snabdjevači, na čijem se području nalazi 13 miliona domaćinstava, tarife struje poskupjeti za 19,5 posto. Stručnjaci su procijenili da su se veleprodajne cijene za dobavljače električne energije utrostručile u roku od godinu dana.
Pa se tako došlo do procjene, da ako je domaćinstvo s godišnjom potrošnjom od 4.000 kilovat sati plaćalo struju 1.171 evro godišnje, sada je to 1.737 evra.
I cijena plina u prosjeku će rasti za 42,3 posto, a dobavljači se, kako navode analitičari, bore s “povijesno visokim nabavnim cijenama”.
Niže cijene nego kod nas
Sve to jeste udar i na standard Nijemaca, ali prema zvaničnim statistikama prosječna plata u Njemačkoj u ovoj godini iznosi 4.093 evra, a u odnosu na prethodnu, kada je bila 3.981 evro povećana je za 2,81 posto.
Visina plata u Njemačkoj ne zavisi samo o vrsti posla, već i u regiji, pa se tako navodi da u prosjeku najmanje zarađuju vozači – 2.293 evra, a rekorderi u plaći su ne samo inženjeri već i majstori na naftnim platformama s oko 7.000 evra prosjeka, hirurzi s prosječnom plaćom oko 5.500 evra, zaposleni u zračnom autoprijevozu, naravno i i stručnjaci u IT sektoru, bankari…
Prosječna primanja školskih učitelja u Njemačkoj su 3600 evra.
Iznosu koji pojedinac treba da izdvoji za troškove tipične za jedno domaćinstvo, hrana, smještaj, prevoz, režije dosta ovise i od dijela zemlje u kojoj živite.
Na primjer, stan u kojem ja živim nalazi se u jednom malom turističkom mjestu i plaćamo ga 550 evra. U taj iznos su uračunate sve režije osim tv pretplate interneta. Međutim za istu kvadraturu stana u Minhenu, Berlinu ili Frankfurtu bismo sigurno morali izdvojiti i duplo više novca ukoliko bi uopše imali sreću da pronađemo takav smještaj.
Cijena mjesečne karte za gradski prevoz, u pokrajini u kojoj živim, je 55 evra. Međutim već od juna njemačka vlada planira stanovnicima ove zemlje staviti na raspolaganje jeftinije karte za lokalni prijevoz kao dio paketa olakšica zbog visokih cijena energenata, posebno goriva.
Tako će mjesečna karta koštati 9devet. Cijena bi trebala biti ista za sve savezne zemlje i i biće dostupne tri mjeseca. Njemačku vladu ova olakšica za građane će koštati oko 2,5 milijardi evra.
Treba reći i to da je njemačka Vlada nedavno donijela i odluku o podizanju minimalne satnice na 12 eura. Povećanjem minimalca će profitirati više od šest miliona građana, prije svega žene, te zaposleni na istoku zemlje. Minimalna satnica bi prvo u junu trebala biti podignuta na 10,45 evra, a zatim u oktobru na 12 evra.
Manje od pola prosjeka
Vlada je ovu odluku opravdala porastom cijena života i stanovanja u Njemačkoj. Ovaj porast životnih troškova je u pitanje doveo mogućnost pokrivanja tekućih troškova za osobe koje uz minimalnu satnicu rade puno radno vrijeme.
Naše se prosječne plate razlikuju po entitetima, pa je tako u martu u Federaciji taj prosjek iznosio 1.045 KM, a u RS 1.042.
Sindikalna potrošačka korpa, prema izračunu u martu iznosila je 2.448,46 KM. Riječ je o minimalnim troškovima četvoročlane porodice. Minimalnim!
Hrana, obuća, odjeća, higijena, stanovanje… Sve to za manje od polovine prosjeka koji se zarađuje.
Pa vi recite da je u Njemačkoj sve skupo!
Austrijski parlament usvojio je izmjenu Zakona o saobraćaju kojim je povećao kazne za ilegalne trke i "tjuning" vozila, a te kazne idu ne samo do oduzimanja vozačke dozvole, već i privremeno oduzimanje vozila.
Izmjena zakona tiče se prije svega "tjuning scene", koja sprovodi izmjene na svojim vozilima koja nisu u skladu sa zakonom, ali i protiv osoba koje učestvuju u ilegalnim trkama.
Policija je dobila mogućnost da, kada ustanovi nedozvoljene izmjene na vozilu, brže djeluje i zabrani dalju vožnju, te i sa većim novčanim iznosima kazni vozače.
Ovo važi i za vozače koji značajno prekorače ograničenje brzine u naseljenim mjestima.
Policija je dobila mogućnost da zabrani nastavak vožnje na do 72 sata, i to ne samo oduzimanjem vozačke dozvole, ili tablica, već ključeva i vozila.
Iz vladajuće koalicije ukazano je da je sve više udesa koje su izazvali upravo članovi "tjuning scene", koji su poznati po agresivnom načinu vožnje.
Naglašeno je da izmjene zakona nisu donijele nikakve nove kategorije prekršaja, već samo precizira postojeće.
Ministarka saobraćaja Leonore Gevesler podvukla je da izmjena zakona usmjerena protiv onih koji nelegalno vrše izmjene na automobilima i koji se ponašaju opasno u saobraćaju.
Povodom 1. maja - Međunarodnog praznika rada upućujemo iskrene čestitke građanima općine Tešanj, kao i građanima Bosne i Hercegovine. Iskreno želimo da i ovaj praznik provedete u vedrom raspoloženju, u krugu porodice i prijatelja.
PREDSJEDAVAJUĆI OPĆINSKOG VIJEĆA OPĆINSKI NAČELNIK
Amir Kurtić, dipl. ing. elteh. Mr.sc. Suad Huskić
U ime lokalne vlasti Općine Tešanj i u svoje ime upućujemo iskrene čestitke svim vjernicima sa željom da Bajram provedu u dobrom zdravlju i raspoloženju.
Želimo i svim građanima općine Tešanj da se ugodno osjećaju, da osjete mir i radost, bez obzira na svoja vjerska i druga uvjerenja.
BAJRAM ŠERIF MUBAREK OLSUN!
PREDSJEDAVAJUĆI OPĆINSKOG VIJEĆA OPĆINSKI NAČELNIK
Amir Kurtić, dipl. ing. elteh. Mr. sci. Suad Huskić
Vlada FBiH je danas, na prijedlog Federalnog ministarstva za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata, donijela dvije odluke. Riječ je o utvrđivanju koeficijenata za obračun i isplatu mjesečne novčane egzistencijalne naknade demobiliziranim braniocima i članovima njihovih porodica za prvi i drugi kvartal 2022. godine, s transfera za provedbu Zakona o pravima demobiliziranih branilaca i članova njihovih porodica – novčana egzistencijalna naknada.
Utvrđen je koeficijent jedan i za prvi (za period januar – mart) i za drugi kvartal (april – juni), na osnovu kojeg će biti utvrđena i visina mjesečne novčane egzistencijalne naknade demobiliziranim braniocima i članovima njihovih porodica za ova dva perioda.
Koeficijenti će biti primjenjivni u skladu s raspoloživim sredstvima Budžeta Federacije BiH za 2022. godinu, u kojem je za ove namjene osigurano 50.000.000 KM, što je za 5.000.000 KM više nego prošle godine.
Nedavno usvojeni Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pravima demobiliziranih branilaca i članova njihovih porodica u primjeni je od polovine ovoog mjeseca.
Ovim zakonom je propisano da pravo na novčanu egzistencijalnu naknadu imaju i demobilizirani branioci povratnici u entitet Republiku Srpsku ili u Brčko Distrikt BiH, bez obzira na godine života ako ne ostvaruju mjesečne prihode u iznosu većem od 50 posto minimalne penzije isplaćene u FBiH za decembar 2018. godine i ako su bili pripadnici Oružanih snaga najmanje 12 mjeseci. Ovo pravo mogu ostvariti i supruge umrlih demobiliziranih branilaca, povratnika u RS ili BD BiH.
Također, pravo na novčanu egzistencijalnu naknadu može ostvariti i supruga umrlog demobiliziranog branioca ukoliko na dan podnošenja zahtjeva ima navršenih 57 godina života, te ako ne ostvaruje mjesečne prihode u iznosu većem od 50 posto minimalne penzije isplaćene u FBiH za decembar 2018. godine i ako je umrli bio pripadnik Oružanih snaga najmanje 12 mjeseci, dok će kantoni svojim propisima urediti uslove, način i postupak ostvarivanja prava na egzistencijalnu naknadu supruga umrlih demobiliziranih branilaca životne dobi do 57 godina.
Profesorica Klarić rekla je za Topića da je pisanjem 75 kolumni u datom momentu dao svoj pečat tekstovima o određenim temama, aktuelnim i danas. Proročki je dao do znanja da dobra analiza na argumentiranim činjenicama, s kritičkim stavom, može osvijestiti čitaoca u datom trenutku, navela je Klarić
Knjiga “Bosna i Hercegovina, naša domovina” autora Franje Topića predstavljena je u Žepču u Katoličkom školskom centru “Don Bosco”, u organizaciji HKD “Napredak”, podružnice Žepče.
Ovu knjigu Franje Topića, počasnog predsjednika “Napretka”, predstavili su župnik župe Cer kod Dervente don Jozo Batinić, profesorica hrvatskoj jezika i književnosti Snježana Klarić, kao i autor Topić. Moderirala je profesorica Magdalena Barešić.
Učesnike su pozdravili predsjednik “Napretkove” podružnice u Žepču Nikola Borovac i don Mirko Barbarić, ravnatelj Salezijanske zajednice “Don Bosco“ u Žepču.
Profesorica Klarić rekla je za Topića da je pisanjem 75 kolumni u datom momentu dao svoj pečat tekstovima o određenim temama, aktuelnim i danas. Proročki je dao do znanja da dobra analiza na argumentiranim činjenicama, s kritičkim stavom, može osvijestiti čitaoca u datom trenutku, navela je Klarić.
Don Jozo Batinić se osvrnuo na povijesni aspekt rada i djelovanja prof. dr. Franje Topića u fakultetskom aranžmanu, zatim na rad i doprinos “Napretka” za čitavu Bosnu i Hercegovinu, kao i osnivanje podružnice “Napretka” u Žepču jer je u to vrijeme bio kapelan župe Sv. Ante.
Topić je ponovio da se njegova politika oduvijek zasnivala na tome da ljudi na ovim prostorima što bolje žive jedni s drugima. Nekoliko puta je kazao kako ne postoji sveti rat već samo sveti mir koji je ključan za rješavanje bilo kakvih problema i nesuglasica.
Upravo o ovim vrijednostima svake zemlje govori nova knjiga profesora Franje Topića “Bosna i Hercegovina naša domovina”.
Djelo se sastoji od 75 kolumni vezanih za političke, vjerske i društveno-kulturne događaje u Bosni i Hercegovini.
Autor također donosi razne stavove, sugestivne spoznaje o pojedinim događajima poput statusa i budućnosti Hrvata u Bosni i Hercegovini i posebno u Sarajevu.
Promociji su prisustvovali i načelnik općine Žepče Mato Zovko, predsjedavajući Općinskog vijeća Edin Šišić, predsjedavajući skupštine ZDŽ Ćazim Huskić, župnik župe Sv. Ante Padovanski u Žepču Predrag Stojčević, župnik župe Sv. Ane u Radunicama Marinko Filipović, župnik župe Sv. Leopolda Bogdana Mandića u Maglaju Franjo Tomić, župnik župe Sv. Josipa u Tesliću Ivan Ravlić te predstavnici kulturnog, gospodarskog i političkog života općine Žepče, saopćeno je iz “Napretka”.
Na današnjoj sjednici Vlade FBiH utvrđen je prijedlog dopune Zakona o električnoj energiji kojom se obustavlja izdavanje energetskih dozvola za male hidroelektrane.
Medijima se obratio ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić koji je pojasnio ovu odluku Vlade.
"Prije dvije sedmice smo obećali da ćemo izvršiti dopunu zakona o električnoj energiji u cilju zabrane gradnje malih hidroelektrana, a tome je predhodila javna rasprava. Ovaj zakon prije svega definiše šta znači pojam mala hidrokelektrana i u drugom članu se definiše obustava izgradnje energetskih dozvola", rekao je Džindić.
Podnosioci zahtjeva za izdavanje Energetske dozvole, koji do stupanja na snagu ovog zakona s nadležnim organom imaju zaključene ugovore o dodjeli koncesije, izuzimaju od primjene člana 78. stav (6), s tim da su dužni da u roku od tri godine kompletiraju zahtjev za izdavanje energetske dozvole.
U obrazloženju prijedloga dopuna Zakona, između ostalog, navedeno je da je prilikom analize dosadašnjih rješenja, konstatovano da Zakon o o električnoj energiji nema, odnosno nije dao preciznu definiciju pojma male hidroelektrane, već da je to dala jedino Uredba o podsticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije i određivanju naknada za podsticanje.
Također, obrazloženo je i zašto se išlo na rješenje da je mala hidroelektrana (mHE) hidroenergetski objekat instalisane snage do i uključivo 10 MW. Razlika između hidroelektrana i malih hidroelektrana je u instaliranoj snazi.
Granična snaga koja dijeli hidroelektrane na male hidroelektrane razlikuje se od zemlje do zemlje. U Evropi se sve više prihvata kapacitet od 10 MW instalirane snage kao gornja granica koju je podržalo Evropsko udruženje malih hidroelektrana (ESHA), te Evropska komisija.
Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije je navelo da su razlozi za donošenje Zakona o dopunama Zakona o električnoj energiji u FBiH sadržani u zaključku Vlade FBiH od 26.11.2020. godine.
Naime, Vlada tada je usvojila informaciju resornog ministarstva o zaključku Predstavničkog doma Parlamenta FBiH od 29.6.2020. godine, koji se odnosio na potpunu zabranu izgradnje malih hidroelektrana na cijeloj teritoriji FBiH, te o Prijedlogu deklaracije o zaštiti rijeka u FBiH. Stoga smatraju da će se danas utvrđenim dopunama ispoštovati zaključak Predstavničkog doma i obustaviti izgradnja malih hidroelektrana.
Također, na današnjoj sjednici Vlade FBiH usvojen je program utroška dijela sredstava za izgradnju cesta i autocesta u iznosu od 199, 4 miliona KM.
"To su vrlo bitni projekti i značajni za cijelu FBiH čime će se omogućiti bezbjednija vožnja. Riječje o brzoj cesti Lašva - Travnik - Jajce, dionica Nević Polje - Turbe u iznosu od 24.400.000 KM, zatim izgradja brze ceste Lašva - Nević Polje od 13.500. 000 KM, te druge brze i lokalne ceste širom FBiH", rekao je federalni ministar prometa i komunikacija Denis Lasić.
Sve projekte realizuju domaća preduzeća.)
(klix.ba)
