Gorući problem svjetske ekonomije trenutno je inflacija ili akutno obezvređivanje vrijednosti novca. Dok vlade u drugim zemljama poduzimaju sve što im stoji na raspolaganju, kod nas je potpuna apatija.

Rast cijena, odnosno inflacija u decembru 2021. godine, u potpunosti je eskalirala, smatra ekonomski analitičar Faruk Hadžić.

On navodi kako je u decembru zabilježen rast za nivo BiH i to:

    Indeks potrošačkih cijena (CPI) - 6,0% (7,3% za FBiH) i
    Indeks kretanja hrane - 12,7% (14,1% za FBiH)

"Prema podacima Agencije za statistiku BiH, ukupno, na godišnjem nivou za BiH u prosjeku je zabilježen rast nivoa cijena od 6,4%, što je sada već ozbiljan rast cijena. Interesantno, podaci za FBiH pokazuju veći rast, što znači da je u RS-u rast cijena bio manji nego što je prosjek za BiH", navodi Hodžić te rezimira - novi mjesec, novi rast cijena i dalje potpuno ignorisanje problema od donosilaca odluka.

Već smo pisali kako godišnja inflacija u BiH, koja je krajem prošle godine dostigla rast od 5,5 posto, predstavlja najveći rast inflacije još od 1997. godine. Znajući da je ekonomija 1997. godine bila opterećena tek završenim ratom i posve razrušenom ekonomijom, ovaj podatak dodatno dobija na težini i ozbiljnosti.

Ekonomski ekspert Aleksa Milojević kazao je kako je naša ekonomija došla do kraja jer nemamo svoju robu pa kupujemo stranu.

"Pošto nemamo svoju robu, nema konkurencije domaće robe pa onda stranci dižu cijene svoje. Mi imamo robu iz uvoza koja je ovdje skuplja nego u njihovim zemljama. Sada stranci upravljaju našim cijenama, jer je za ovih 20 godina domaća privreda uništena i mi nikako ne možemo da se suprotstavimo stranoj robi", kazao je Milojević.

Rekordi ne padaju samo kod nas, slično je i na prostoru Evropske unije, kazuju posljednji izvještaji Eurostata. Inflacija u eurozoni porasla je u decembru 2021. godine na 5,0 posto međugodišnje, što je novi rekordan nivo.

Isti su trendovi i u Americi. Cijene u Sjedinjenim Amerčkim Državama su u decembru 2021. povećane za 7 procenata u poređenju s godinom ranije – što predstavlja najveću stopu inflacije u posljednjih 40 godina, objavio je Sekretarijat za finansije. Veća inflacija u SAD-u zabilježena je davne 1982. godine.

(klix.ba)

Vlada Srednjobosanskog kantona (SBK) donijela je odluke o raskidanju ugovora o dodjeli 12 koncesija, među kojima je i 10 koncesija za mini hidroelektrane zbog neplaćanja naknada, neispunjavanja uvjeta propisanih koncesijskim ugovorom ili istekom ugovora.

Nakon sjednice kantonalne vlade premijer Tahir Lendo kazao je kako te koncesije neće biti u Prostornom planu SBK.

"Imali smo jednu aktivnost za koncesijska dobra gdje nisu pokrenute nikakve aktivnosti, a ugovori su istekli. Takve koncesije ne prepoznaju ni općine kroz odluke, niti Prostorni plan, iz tih razloga Ministarstvo je predložilo, a Vlada podržala, raskidanje tih koncesija i one praktično neće ni postojati u našem Prostornom planu", rekao je Lendo.

Ugovori su raskinuti za mini hidroelektrane Bakovići 1, Luke, Željeznica 1 i 3, Toplice, Vileška, Majdan 2, Fojnica, Žica i Jaglinac.

Pored mini hidroelektrana, raskinuti su i ugovori o koncesiji za korištenje termomineralne vode sa izvorišta Banja i bunara Banja kao i za korištenje mineralne vode s bunara Krčevine za potrebe flaširanja i prodaje na tržištu.

Kantonalni ministar privrede Nisvet Hrnjić kazao je kako su dugovanja po pitanju koncesijskih naknada znatna.

"U 2021. godini imali smo značajno manje prihode od koncesija i oni se kreću oko milijun do milijun i pol maraka. Napravili smo finansijsku analizu, od ukupno 2.880.000 maraka koliko kantona potražuje od koncesionara, gotovo trećina je sporna, zastarjela i spremna za otpis. Druga kategorija su značajna potraživanja koja su reprogramirana i ukupno iznose oko 29 posto, što je otprilike trećina duga. Trenutno imamo stabilnu situaciju kad je u pitanju servisiranje tih mjesečnih anuiteta. Treća grupa su subjekti koji su redovni", pojasnio je Hrnjić.

Dodao je kako su posebna kategorija koncesionari s problemom sirovina.

"11 od ukupno 27 koncesionara ima problema kad su u pitanju suglasnosti, dozvole i plasman sirovina i takvima moramo pokušati pomoći kad je u pitanju tržište sirovine i ako ne bude učinka, Vladi ćemo predložiti raskidanje i tih ugovora", kazao je ministar.

Vlada SBK je jučer usvojila i set mjera s posebnom klauzulom da sve što Ministarstvo privrede bude postupalo ne bi trebalo ostaviti prostora za pravne nejasnoće i suvišne sudske sporove. U mjerama koje je Vlada usvojila govori se o roku od 60 dana koncesionarima da poduzmu konkretne aktivnosti na ispunjavanju obveza.

(akta.ba)

Prema zvaničnim podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Austrije u prvoj nedjelji januara registrovan je veliki broj infekcija korona virusom kod povratnika sa odmora, posebno iz zemalja Balkana.

Najviše slučaja infekcije “uvezeno” je iz BiH sa 1.611 u prvoj nedjelji januara i 822 u drugoj nedjelji.

Zatim slijedi Srbija sa 959 u prvoj nedjelji januara, odnosno 540 u drugoj.

Na trećem mjestu je Mađarska sa 748, odnosno 121 slučajem.

Značajnom dramatičnom povećanju inficiranih u Austriji doprinjeli su povratnici sa odmora iz Turske sa 147, odnosno 403 slučaja, zatim slijedi Rumunija sa 161 i 295, te Hrvatska sa 180, odnosno 579 slučaja.

Kada je riječ o Njemačkoj uvezeno je, u prvoj nedjelji januara 594, a u drugoj 622 slučaja infekcije korona virusom.

Veliki broj građana, poreklom sa Balkana, ali i brojni Austrijanci, “umorni” od oštrih epidemioloških mjera i lokdauna, tokom zimskog školskog raspusta i božićnih praznika otputovali su u inostranstvo.

I ranije su Balkance za “uvoz” korone optuživale austrijske vlasti, kao što je bio slučaj prošlog ljeta kada su ih okrivili za ponovni rast broja zaraženih.

Poređenja radi u 52. kalendarskoj nedjelji prošle godine 1.771 korona infekcija se dovodi u vezu sa povratkom sa odmora, a u prvoj nedjelji januara taj broj je porastao na 4.917.

I u drugoj nedjelji januara taj broj je ostao na visokom nivou sa 4.278 slučaja infekcije.

Austrijska vlada novim korona pravilima želi da djeluje protiv takvog razvoja situacije.

Tako od 1.februara stupa na snagu odluka o skraćivanju važenja “zelenog pasoša”, pa će kovid propusnica za vakcinisane sa dvije doze, ili izliječene i jednom dozom vakcine, važiti još 180 dana.

Za one koji su primili i buster vakcinu, odnosno izliječene sa dvije doze vakcine važenje “zelenog pasoša” ostaje 270 dana.

Inače u Austriju, od ponedeljka, mogu bez dodatnih testova ući oni koji su primili treću dozu vakcine, odnosno izliječeni sa dvije doze vakcine.

Za ostale, odnosno vakcinisane sa dvije doze, ili izliječene primjenjuje se “2G plus” pravilo, odnosno potreban je dodatno i PCR test da bi ne morali u karantin.

Nakon saobraćajnih prekršaja koje je počinio J P., drzavljanin Austrije, koji boravi na području Stanara, policija je u vozilu koje koristi i prostorijama njegovog djeda, pronašla oružje i municiju.

Kako saznajemo, nakon što je patrola pokušala zaustaviti BMW austrijskih registarskih oznaka, voza nije postupio po naredbi policijskih sluzbenika u saobraćaju i nastavio je kretanje do tržnog centra.

Prateći ga, vidjeli su da je počinio niz prekršaja iz Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH, uključujući pojas, nepoštovanje oznaka na kolovozu, nepropuštanje pješaka, prolazak na crveno svjetlo, prolazak kroz jednosmjenu u suprotnom pravcu.

Policija je utvrdila da je vozio J.P. državljanin Austrije, koji boravi na području Stanara te mu je upućen pismeni poziv na koji se nije odazvao pa je uhapšen.

Sud mu je izrekao novčanu kaznu i zabranu upravljanja "B" kategorijom u BiH na dva mjeseca, dok je kako saznajemo njegov djed preuzeo odgovornost za pronađeno oružje.

Kako  je navedeno u saopštenju PU Doboj, policijski službenici Policijske stanice Doboj 1, juče su  na osnovu naredbe Osnovnog suda Doboj, na području opštine Stanari  izvršili su pretres kuće i pomoćnih objekata vlasništvo lica inicijala V.B. i putničkog automobila kojeg koristi lice inicijala J.P.

"Prilikom toga je pronađeno i oduzeto: okvir od automatske puške bez municije, signalni pištolj bez municije, napunjena zolja i 98 komada malokalibarskih metaka.

O navedenom je obaviješten dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Doboj", navode iz policije.

(N.N.)

Broj novooboljelih od COVID-19 u regionu u drugoj polovini januara čak tri puta je veći u odnosu na prvu polovinu ovog mjeseca, pa je tako registrovano čak više od 600 hiljada novozaraženih koronavirusom, pokazuje analiza Anadolu Agency (AA).

Naime, u posljednjih 14 dana u regionu je evidentirano čak 605.721 novoinficirana osoba. Do eksplozivnog broja oboljelih posebno je došlo u Srbiji, Sloveniji i na Kosovu.

Tako je u Srbiji evidentirano čak 216.717 novooboljelih od COVID-19 u posljednjih 14 dana, što je više od trećine svih oboljelih na prostoru regiona.

Enorman broj novozaraženih, veći nekoliko puta u odnosu na prvu polovinu januara evidentiran je i u Sloveniji, gdje je registrovano čak 143.776 novooboljelih.

Veliki broj zaraženih ima i Hrvatska i to 115.484 u drugoj polovini januara.

Do povećanja broja oboljelih došlo je i u Bosni i Hercegovini gdje je evidentirana 31.890 novozaraženih koronavirusom.

Istovremeno enorman skok u broju novozaraženih zabilježen je na Kosovu koje je sve do sada za pola mjeseca bilježilo do najviše hiljadu zaraženih. U drugoj polovini januara na Kosovu je novozaraženo čak 30.590 osoba.

Do blagog povećanja u broju novozaraženih je došlo i u Albaniji gdje ih je evidentirano 25.979, te Sjevernoj Makedoniji gdje je 23.286 novooboljelih osoba.

Iako najmanje, i Crna Gora bilježi veliki broj novozaraženih u drugoj polovini januara, njih 17.999.

Federalni ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača razgovarao je jučer s direktoricom Federalnog zavoda za zapošljavanje Helenom Lončar i predsjednikom Udruženja poslodavaca u Federaciji BiH Adnanom Smailbegovićem.

Tema sastanka, organizovanog na inicijativu Udruženja poslodavaca u FBiH, bila je liberalizacija uvoza deficitarne radne snage, a poslodavci su predstavili probleme s kojima se susreću, kao i moguća rješenja, saopćili su iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike. Naime, usljed nedostatka radne snage, uzrokovanog prije svega emigracijama, poslodavci sve više posežu za uvozom radne snage, kako bi odlazak kvalifikovanih ljudi iz Bosne i Hercegovine nadomjestili radnom snagom iz dugih država.

Istaknuto je da su tokom sastanka predstavnici Udruženja poslodavaca prezentovali probleme koji se odnose na dugotrajnost procedura za uvoz deficitarne radne snage, te druga pitanje u vezi sa zapošljavanjem stranaca, što u nedostatku domaće radne snage otežava poslovanje. Također, razgovarano je o pravnom okviru kojim su uređena ova pitanja jer se radi o oblasti koja je u većem dijelu uređena propisima na državnom nivou.

Izražena je i spremnost svih učesnika da u narednom periodu budu utvrđeni konkretni koraci i mehanizmi za rješavanje prepoznatih problema od strane nadležnih institucija, saopćilo je Federalno ministarstvo rada i socijalne politike.

(akta.ba)

Države članice Europske unije dogovorile su zajedničko stajalište o jedinstvenom punjaču za elektroničke uređaje, na temelju kojeg će pregovarati s Europskim parlamentom o konačnom tekstu zakona, javlja Hina.

Zajedničko stajalište, koje su usuglasili veleposlanici država članica u Odboru stalnih predstavnika (Coreper), predstavlja mandat koji predsjedništvu Vijeća EU omogućava da počne pregovore s Europskim parlamentom nakon što parlament postigne dogovor o svom stajalištu.

Europska komisija je 23. septembra prošle godine predložila rješenje za punjenje elektroničkih uređaja poput mobitela i tableta, koji bi svi trebali imati USB ulazni utor tipa C, što je ključni korak za konačno uvođenje univerzalnog punjača.

Komisija je predložila izmjenu direktive prema kojem bi USB tipa C trebao postati standardni utor za punjenje pametnih telefona, tableta, kamera, slušalica, prijenosnih zvučnika i ručnih konzola za video igre. Jedinstveni utor USB-C omogućit će potrošačima da pune uređaje istim USB-C punjačem, neovisno o marki uređaja.

Prodaja punjača odvojeno od uređaja

U prijedlogu se predviđa prodaja punjača odvojeno od elektroničkih uređaja, što znači da novi punjač neće nužno biti uključen pri kupnji novog uređaja. Time bi se trebala smanjiti količina elektroničkog otpada.

Zajedničko rješenje za punjenje elektronskih uređaja trebalo bi znatno smanjiti broj punjača koji se gomilaju u domovima potrošača i donijeti znatne uštede. Prema procjenama Komisije, potrošači u EU-u bi mogli uštedjeti 250 miliona eura godišnje koje troše na nepotrebnu kupovinu punjača. To bi također trebalo smanjiti količinu elektroničkog otpada za oko 1.000 tona godišnje.

Komisija još od 2009. pokušava riješiti problem jedinstvenog punjača elektroničkih uređaja, što je dovelo do znatnog smanjenja broja različitih punjača i rješenja za punjenja s oko 30-ak na današnja tri.

Apple stvara najveći otpor

Da bi se došlo do univerzalnog punjača potrebno je osigurati punu interoperabilnost s obje strane kabela: elektroničkog uređaja i utikača za vanjsko napajanje. Komisija najavljuje da će predložiti promjenu uredbe u tom smislu koja bi stupila na snagu istodobno s novom direktivom.

Najveći otpor prema univerzalnom punjaču već godinama dolazi od američkog proizvođača Apple.

Većina telefona koji se danas prodaju koriste mikro-USB utore za punjenje, ali ne i iPhone ili iPad, koji se ne može napuniti s punjačem napravljenim za najčešće korištene Android proizvode.

(akta.ba)

Služba za odnose sa javnošću i informisanje kupaca Podružnice“ Elektrodistribucija”Zenica, obavještava kupce da će dana 28.01.2022.(petak) zbog planskih radova naelektroenergetskim objektima bez električne energije biti sljedeća područja ZE-DO
kantona:

- Trafo područje Džamija Piljužići br.1089,od 09:30 do 13:00 sati

Za sve informacije kupci se mogu obratiti Službi za odnose sa javnošću i informisanje kupaca:
- područje ZE-DO kantona na broj telefona 080 020 132.

Danske vlasti donijele su odluku o izuzimanju COVID-19 iz kategorije kritičnih bolesti, a od 1. februara ukidaju se sva ograničenja u toj zemlji, javlja Anadolu Agency (AA).

Premijerka Mette Frederiksen rekla je da su, uklanjajući COVID-19 iz kategorije socijalno kritičnih bolesti, odlučili ukinuti sva ograničenja od 1. februara za što su dobili punu podršku ostalih stranaka u parlamentu.

Napominjući da će COVID pasoš i dalje biti tražen samo na ulazima u Dansku iz inostranstva, Frederiksen je kazala da su “odlučili ukloniti sva ograničenja od 1. februara. Krajem januara, početkom februara, broj zaraženih COVID-19 doživjet će vrhunac, a potom će doći do smanjenja.”

Navodeći da će, i pored toga što će ograničenja biti prošlost i što će se normalizovati svakodnevni život, vlasti pratiti podatke o COVID-19, Frederiksen je poručila da će se primijeniti i četvrta doza vakcine protiv COVID-19.

U Danskoj je 10. septembra objavljeno da je epidemija koronavirusa potpuno pod kontrolom te su stoga sve mjere ukinute. Kasnije, kako su slučajevi izmakli kontroli, ograničenja su se ponovno primjenjivala od 15. novembra 2021.

Glavna epidemiologinja Danskog državnog instituta za serum Tyra Krause izjavila je 3. januara da je varijanta omikron dovela do kraja epidemije COVID-19 i da će se ljudi vratiti svom normalnom životu u roku od dva mjeseca.

Prema podacima koje je objavila Nacionalna zdravstvena agencija, broj ljudi koji su izgubili život zbog COVID-19 u Danskoj porastao je na 3.635, a broj zaraženih u zemlji popeo se na 1,48 miliona.