A.A.
Ljekarska komora FBiH: Napadima na liječničku profesiju dovodi se u pitanje sigurnost građana
10 Apr 2021U proteklih četrnaest mjeseci zdravstveni sistem je pod opsadom virusa. Naš rad zahtijeva kontinuiranu edukaciju, pa smo tako od marta prošle godine usvojili mnogo znanja o novoj bolesti i naučili da sprovodimo svjetske protokole u liječenju COVID – 19.
Blagovremeno, prije početka trećeg vala epidemije u FBiH, tačnije prije četrdeset dana, Ljekarska/Liječnička komora FBiH upozoravala je na sve moguće posljedice i molila institucije da se uvede PCR testiranje prije ulaska u našu zemlju, kao i kontrolisani lockdown na nivou BiH. Bila je to naša moralna obaveza, da struka upozori na novi talas. Na vrijeme smo molili za vakcinaciju, isticali pozitivan značaj istovremenog pridržavanja svih propisanih epidemioloških mjera i masovne vakcinacije. Da je naša molba uvažena ne bismo imali ovoliki broj teško oboljelih i smrtnih slučajeva.
Tražimo od svih drugih da uvažavaju naše stručno mišljenje i nudimo pomoć svakome ko je traži.
Žao nam je što je u ovako teškim vremenima u kojima je zbog općeg nezadovoljstva građana situacijom i strahom od pandemije, liječnička etika dovedena u pitanje. Naš primarni cilj je borba za život svakog pacijenta i to bez odmora. Bez pauze i bez prestanka radimo već više od godinu dana i to je naša misija. Od zaraze nisu pošteđeni ni ljekari. Na žalost, od početka pandemije do danas, od posljedica izazvanih zarazom COVID - 19, izgubili smo 21 kolegu liječnika u FBiH. Većina njih zarazila se upravo pomažući pacijentima.
Nije lako raditi u vanrednoj situaciji, kada su kapaciteti puni, virus nepredvidiv, a smrtnost od bolesti visoka. Puno je ljekara koji su oboljeli, izliječili se, a potom ponovo vratili na posao, bez obzira na posljedice koje im je ostavio COVID - 19, jer od njihovog prisustva zavise životi ljudi. S pandemijom se teško, ali grčevito i bez posustajanja borimo od početka i nastavit ćemo i dalje bez obzira na sve.
S druge strane, teško nam je izboriti se sa osudom dijela javnosti i sve češćim napadima na liječničku profesiju. Mnogo je krupnih riječi napisano da bi odgovori na sva pitanja ostali nedorečeni. Dovedena je u pitanje sigurnost građana, ali i samih ljekara. Doveden je u pitanje naš rad, stvoreno nepovjerenje prema zdravstvenom sistemu, a ljekari postavljeni na stub srama.
Iako su napadi u cijelom svijetu na zdravstvene radnike izraženiji u konfliktnim sredinama, COVID-19 je povećao rizike s kojima se suočavaju zdravstveni radnici, kako od virusa tako i od javnog linča.
Zdravstveni radnici s pravom su hvaljeni kao heroji u bijelom tokom pandemije, a sada podnose uznemirujuće prijetnje i nasilja kako od pojedinaca i grupa, tako i od društvenih institucija, vlada, medija. Zdravstveni radnici trpe i psihološke napade na društvenim mrežama i u medijima, dok se u isto vrijeme suočavaju sa dvostrukim stresom na poslu. Pod neprekidnim strahom od zaraze korona virusom proživljavaju traumatična isustva, svakodnevno svjedočeći smrti svojih pacijenata, kojima i pored nadljudskih napora ne uspijevaju pomoći da se izbore sa opakom bolešću.
Podaci zasnovani na činjenicama pomogli bi ugušiti dezinformacije o bolesti, a realno bi bilo povećati povjerenje i smanjiti neopravdan strah kod naših građana. Zdravstveni radnici su obučeni da deeskaliraju incidentne situacije sa pacijentima, koje su rijetke i uglavnom završe u korist boljeg zdravlja pacijenta. Zdravstveni profesionalci dobro znaju da su ovakve situacije nekad neizbježne, da je bolestan čovjek ranjiviji kad je u ambulanti ili bolesničkom krevetu, mi to razumijemo stoga se i međusobno konsultujemo, te pokušavamo na najbolji način objasniti pacijentima šta je bolje za njih, a sve to vodeći se medicinom zasnovanom na dokazima.
Na samom početku pandemije u 2020.godini najčešći motivi za napad na zdravstvene radnike je bio strah od samih zdravstvenih radnika za koje se smatralo da su jedini prenosioci zaraze. Kako se broj teško oboljelih i smrtnih slučajeva povećavao, tako su češće “napadači” bile osobe nezadovoljne brigom za članove njihovih porodica - bijesni što je po njihovom mišljenju briga bila premala, skupa ili zato što je uopšte dijagnostikovan COVID-19.
Kad napadate zdravstvene radnike, zdravstvene ustanove, uništavate profesionalnu brigu u ustanovama u kojima se liječi velika skupina ljudi. Kada napadate ljekara, povrijedite i pacijente!
Stoga ovom prilikom molimo javnost da pokuša razumjeti i nas ljekare, dati nam podršku, kako bismo se profesionalno, odgovorno i sa velikom empatijom, baš kao i do sada nastavili boriti za svakog oboljelog. Teški psihofizički uslovi u kojima radimo posljednju godinu, ostavili su traga i na nama, ali mi nećemo postustati i iskoristit ćemo sve svoje znanje i vještine kako bismo pružili što bolju zdravstvenu njegu svima kojima je neophodna.
Ljekarska/Liječnička komora Federacije BiH će sigurno stati uz svakog kolegu koji časno i pošteno radi svoj posao i ne krši Kodeks medicinske etike i deontologije. Kada i ako se utvrdi da je prekršio ta načela odgovarat će pred Sudom časti na nivou Ljekarske/Liječničke komore Federacije Bosne i Hercegovine.
Ljekarska/Liječnička komora Federacije BiH
Članovi zeničkog Eko Foruma, građanski aktivisti i mještani lokaliteta na kojem bi se trebala graditi hidroelektrana Janjići predali su Gradskoj upravi Zenica građansku incijativu za zaustavljanje projekta izgradnje hidroelektrane na rijeci Bosni. Više od 1.500 građana Zenice potpisalo je peticiju kojom traže stavljanje van snage odluke Gradskog vijeća o davanju saglasnosti za dodjelu koncesije iz 2013. godine i odluke o utvrđivanju javnog interesa iz 2020. godine.
„Nadamo se da će se ozbiljno ponovo razmotrititi ideja o gradnji hidrocentrale i uzeti ozbiljno mišljenje ljudi koji žive u mjesnoj zajednici. Mi smo stava da ovaj objekat iz puno razloga ne donosi ništa dobro Zenici, jedino dobro je dobit od prodaje struje koju prodajemo vani.“ – kazao je predsjednik Eko Foruma Zenica Zlatan Alibegović, prenosi Federalna TV.
Mještani i ekološki aktivisti su već nekoliko puta protestvovali protiveći se izgradnji hidroelektrane, a ukoliko im vlasti ne udovolje zahtjevima najavljivali su da će svoja prava tražiti na međunarodnim sudovima.
Narod je rekao ne, to jeste četiri mjesne zajednice koje participiraju, imaju Gorica, Janjići, Putovići i Drivuša, mi smo od prvih dana rekli ne. Janjići su vrata grada Zenica, ako idemo ka gradu zelenila moramo biti jako svjesni da će ovo biti štetno za grad.“ – istakao je Miralem Kaknjo predsjednik Mjesne zajednice Janjići.
Podsjećamo, planirana investicija Elektroprivrede je 109,8 miliona maraka, a investitor je ranije sa Gradom Zenica potpisao ugovor o projektima prijateljskog okruženja koji će pratiti izgradnju hidroelektrane Janjići vrijednosti 1,25 miliona maraka.
BiH peta u svijetu i prva u regionu po smrtnosti od posljedica korona virusa na milion stanovnika
07 Apr 2021S više od 7.000 preminulih, Bosna i Hercegovina je među pet zemalja u svijetu po broju smrtnosti od posljedica korona virusa na milion stanovnika, kako bilježi web stranica worldometers.info, koja prikuplja podatke od agencija i vlada.
Ispred BiH se trenutno nalazi Gibraltar, Češka, San Marino, Mađarska. Po broju stanovnika u ovim zemljama, može se reći da po populaciji BiH zauzima treće mjesto. U poređenju sa zemljama regiona, ima najviše umrlih sa COVID-19 na dan 6. aprila.
Infektolozi u BiH smatraju da je za veliku smrtnost odgovorno više faktora, među kojima su neujednačen zdravstveni sistem, loše opšte stanje zdravstvenog stanja stanovništa, ali i neodgovornost vlasti zbog koje u BiH još uvijek nije počela imunizacija.
U BiH ulaze novi sojevi virusa
Infektolog koji radi u COVID odjelu Kantonalne bolnice Zenica, doktor Ednan Drljević, smatra da na porast smrtnosti u BiH, između ostalog, utiče i neadekvatan zdravstveni sistem, ali i otvorenost granica, što omogućava da u zemlju ulaze novi sojevi virusa bez ikakave kontrole.
“Trenutno u BiH imamo 86 posto britanskog soja, što je ogromno, a razlog tome je što još nisu usvojene mjere da se ograniči ulaz u BiH i što smo mi otvoreni poligon za sve moguće svjetske viruse – južnoafrički, češki, britanski, svi su sojevi na ovom prostoru. Britanski soj je došao odnekud ovdje, puno brže se širi, zahvata mlađu populaciju, a kod ogromnog broja oboljelih, naravno da je veća i smrtnost”, – objašnja doktor Drljević za Radio Slobodna Evropa (RSE).
BiH, koja se protiv pandemije korona virusa bori od sredine marta 2020. godine, u više navrata virus je uspjela staviti pod kontrolu, no od početka marta ove godine dospijela je među prvih deset zemalja svijeta i prva je u regionu po broju smrnosti stanovništva.
Najlošija situacija trenutno je u Kantonu Sarajevo, gdje u prosjeku bitku sa korona virusom dnevno izgubi oko 20 osoba. Veliki broj građana, zaražen u kratkom vremenskom roku, napravio je veliki pritisak na zdravstveni sistem, koji teško odgovora i sa kapacitetima i sa ljudskim resursima.
“Kod nas je prije svega nekontrolisana epidemija, nije se radilo dovoljno testova, nisu ljudi imali adekvatan pristup zdravstvenom sistemu, mnogi građani su vjerovali da mogu sami da se izliječe bez odlaska kod ljekara, tako da je sve to dovelo do jedne ozbiljne situacije sa velikim brojem oboljelih, a time i velikim brojem smrtnih ishoda”, ističe doktor Drljević.
Iako BiH ima veliki broj ministarstava i vlada, te jednu od najvećih državnih administracija u odnosu na broj stanovnika u Evropi, oboljelima često trebaju sati strpljivog čekanja kako bi dobili brojeve telefona koji su predviđeni za COVID pacijente, zbog velikog broja poziva, ali i nedovoljnog broja zdravstvenih radnika.
Pacijenti dolaze kasno na liječenje
Direktor Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla, doktor Vahid Jusufović za RSE kaže da se pacijenti često oslanjaju na vlastitu procjenu zdravstvenog stanja, te da ulaze u sistem onda „kada oni ocjene da trebaju, što na neki način može dovesti do kašnjenja kod primjene pravih mjera“.
Doktor Jusufović napominje i da je problem nedostatka konkretne terapije, već simptomatske, tako da su pacijenti u liječenju od korona virusa više prepušteni njihovom stanju organizma i imunološkom odgovoru.
“Postoje tu i objektivne činjenice, a to je da je bosanskohercegovačko stanovništvo u prilično zapuštenom opštem zdravstvenom stanju, sa puno hroničnih oboljenja. Moram reći i da ima propusta u samom zdravstvenom sistemu, jer on nije na svim nivoima podjednako organizovan i to je jedan od bitnih razloga velike smrtnosti od korona virusa”, kaže doktor Jusufović.
Nema preciznih podataka o uzrocima smrtnosti
Ono sa čim se slažu i dr Drljević i dr Jusufović je to da je BiH kao država zakazala i kad je pitanju analiza smrtnosti od korona virusa, pa preciznih podataka da li su pacijenti umrli sa koronom, ili od korone, godinu dana od početka pandemije – nema.
“Od početka pandemije u BiH imamo metodologiju prijavljivanja smrtnih slučajeva gdje nismo razdvojili pacijente koji su umrli od korone od onih sa koronom. Zaboravljamo da imamo jako puno pacijenata sa komorbiditetom, sa opštim oboljenjima, koji su dobili koronu i nakon toga egzitirali. Naravno da nisu svi pacijenti umrli od korone, već sa koronom, a mi smo to u statitici totalno zanemarili”, tvrdi doktor Jusufović.
Vlada Zeničko-dobojskog kantona doživjela je rekonstrukciju. Dosadašnji vršilac dužnosti premijera i ministar za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Mirnes Bašić imenovan je za premijera ZDK-a, zamijenivši za kormilom Vlade Mirzu Ganića koji je odstupio nakon što je izabran za gradonačelnika Visokog. Novi ministar za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu je Mirsad Hadžić iz Tešnja. Obojica su kadrovi SDA. S premijerom Bašićem razgovarali smo o dosadašnjem radu, planovima i ključnim politikama kojima će se rukovoditi Vlada u rekonstruisanom sastavu, ali i aktuelnim mjerama protiv pandemije virusa Covid-19.
Bašić je rođen 1976. godine u Kaknju, gdje je završio osnovnu i srednju školu, a potom Pravni fakultet u Sarajevu. U Vladu je došao iz Rudnika mrkog uglja Kakanj gdje se zaposlio prije 20 godina. U prethodnom sazivu Vlade bio je ministar za pravosuđe i upravu, a u aktuelnom sazivu i prije imenovanja za v.d. premijera 24. novembra redovno je mijenjao prethodnog premijera kad god je bio odsutan, tako da je, kaže, dobro upoznat sa dužnostima i obavezama na ovoj poziciji.
NR: Restriktivne mjere koje je donijela Vlada ZDK-a na prijedlog Kriznog štaba Ministarstva zdravstva podijelile su javnost. Dok jedni podržavaju, drugi negoduju, jer smatraju da su bespotrebne. Hoće li se na ovome stati?
BAŠIĆ: Vlada sluša struku okupljenu u Kriznom štabu i ne sumnjamo da su mjere neophodne, jer moramo učiniti sve da sačuvamo zdravlje građana. Krenuli smo sa prelaskom škola na online nastavu, još više ograničili kretanje, donijeli naredbe za primarnu zdravstvenu zaštitu, policiju, inspekcije, ugostitelje, potom zabranili rad vrtića i organizovanje svadbi i proslava, da bismo na koncu zabranili rad kladionica, igraonica i sportske rekreativne aktivnosti u zatvorenom prostoru. Sve ove mjere su neophodne i iza njih stoji struka.
Strožije mjere
Na Vladi smo razmatrali i mogućnost uvođenja još strožijih mjera, uključujući zabranu rada ugostiteljskih objekata i tržnih centara, ali zasad insistiramo na poštivanju postojećih mjera. Ukoliko se situacija ne poboljša bit ćemo primorani da uvedemo potpuno zatvaranje, ali sam optimista i vjerujem da ukoliko se naši građani budu pridržavali minimalnih propisanih mjera i ukoliko policijski i inspekcijski organi budu kontrolisali provođenje mjera, nećemo doći u tu situaciju. Naše bolnice su pod velikim pritiskom, posebno Kantonalna bolnica Zenica, a i bez obzira na taj pritisak koga se želimo osloboditi, moramo učiniti sve da se uspori širenje pandemije, dok provedemo imunizaciju stanovništva čim dobijemo dovoljne količine vakcina. Do tada se moramo paziti i voditi računa o sebi i drugima, jer je ljudski život najvažniji.
NR: Šta će biti prioriteti Vlade u nastavku mandatnog ciklusa?
BAŠIĆ: Ovo je vlada kontinuiteta i nastavljamo raditi na programskim ciljevima za koje smo se opredijelili prilikom imenovanja u martu 2019. godine. Vlada premijera Miralema Galijaševića ostavila nam je stabilan i likvidan budžet, bez neizmirenih obaveza prema bilo kome, tako da nam se bilo mnogo lakše posvetiti programskim ciljevima, a to su fiskalna stabilnost i jačanje ekonomije. Nažalost, početkom 2020. godine izbila je pandemija virusa Covid-19 koja je promijenila prioritete svih vlada, pa i naše, tako smo se morali fokusirati na borbu za zdravlje svih građana i svako radno mjesto.
Vrijedno iskustvo
Iza nas je vrijedno iskustvo, jer se aktuelna Vlada duže od godinu dana nosi sa pandemijom virusa Covid-19, i to, po ocjeni mnogih, vrlo uspješno. Naša vlada je napravila pionirske korake tokom pandemije i na to sam ponosan. Zdravstveni sektor suočio se sa dosad neviđenim izazovom, ali smo uspjeli naći i načina i sredstava, u skladu s mogućnostima, bez velike pomoći sa strane, da stabilizujemo i ojačamo zdravstvo kako bi se lakše nosilo sa pandemijom. Tu posebno mislim na Kantonalnu bolnicu Zenica, našu najveću zdravstvenu ustanovu, koja je dobila Covid intenzivnu njegu, PCR laboratorij, dijagnostičku i potrebnu zaštitu opremu, ali i Opću bolnicu Tešanj koja je također veoma važna, posebno za sjeverni dio našeg kantona.
Uložili smo velike napore da održimo budžetsku likvidnost koja je bila ugrožena zbog pada prihoda, s kojim su se suočili svi kantoni. Domaćinskim odnosom prema budžetu i mjerama štednje, uspjeli smo da održimo kontinuitet u izvršavanju ustavnih i zakonskih obaveza. Vlada i u ovakvim uslovima redovno izvršava svoje ustavne i zakonske obaveze, a plate i naknade zaposlenima u javnom sektoru – našoj policiji, prosvjetarima, pravosuđu i javnoj upravi, ne kasne niti dan.
Saniranje posljedica
Naporno smo radili i u svim drugim resorima – obrazovanju, boračkoj i socijalnoj zaštiti, privredi, poljoprivredi, a sve ove oblasti bit će u fokusu rada ove vlade i u nastavku aktuelnog mandatnog ciklusa. Moram biti oprezan sa velikim riječima i obećanjima na premijerskoj dužnosti, jer su i prethodna, a i aktuelna Vlada u prve dvije godine mandata, zaista uradile veliki posao. U osnovi, nastavit ćemo politiku stabilnosti i razvoja, stvarajući realne pretpostavke za snažnije iskorake, oporavak od pandemije i dalji razvoj našeg kantona. Stabilnost, povoljno poslovno okruženje i razvoj tri su ključna pojma koja oslikavaju našu politiku.
Koncesije za rudnike
Naše opredjeljenje je da energetske resurse i mineralna bogatstva stavimo u funkciju razvoja i zapošljavanja. Jedan od najvažnijih resursa našeg kantona je ugalj. Stoga smatram veoma važnim to što smo prije nekoliko mjeseci dodijelili koncesiju za istraživanje i eksploataciju uglja Rudniku mrkog uglja Kakanj, što je prva koncesija dodijeljena u skladu sa Zakonom o koncesijama iz 2003. godine. Trenutno vodimo procedure dodjele koncesije Rudniku Breza s kojim planiramo potpisati koncesioni ugovor do jeseni, a nadamo se da će i Rudnik Zenica u dogledno vrijeme ispuniti obaveze i dobiti koncesiju koja je jedan od preduslova za razvoj rudnika. Koncesije nisu važne samo za rudnike i druge privredne subjekte koji žele koristiti naše prirodne i mineralne resurse, nego i za lokalne zajednice kojima pripada 70 posto koncesione naknade. Općine i gradovi ta sredstva ulažu u razvoj infrastrukture, čime se unapređuje kvalitet života svih građana.
Borba protiv korupcije
Nastavit ćemo započete aktivnosti na polju prevencije i borbe protiv korupcije. Nedavno sam, s predstavnikom Američke ambasade u našoj zemlji, potpisao memorandum o saradnji u ovoj oblasti. Imat ćemo tehničku podršku Vlade SAD-a u prevenciji i borbi protiv korupcije, kao i formiranju Ureda za borbu protiv korupcije. Naš plan je da u toku ove godine završimo sve organizacione i tehničke pripreme i da ovaj Ured zaživi s početkom iduće godine. Podrška Američke ambasade, ali i OSCE-a s kojim također imamo odličnu saradnju, snažan je vjetar u leđa dosadašnjim aktivnostima Tima za prevenciju i borbu protiv korupcije i Sektora za borbu protiv korupcije pri Ministarstvu za pravosuđe i upravu. Ponosan sam što sam bio ministar za pravosuđe i upravu u vrijeme kada su pokrenute strateške aktivnosti na polju prevencije i borbe protiv korupcije 2017. godine. Naš plan je da što prije završimo i započnemo primjenu Uredbe o novčanim grantovima. To će biti dodatni iskorak u raspolaganju budžetskim sredstvima, ako se zna da ova vlada posljednje dvije godine nije dala niti jednu marku bez javnog poziva.
Uštede i rezovi
NR: Skupština je prošle sedmice usvojila Budžet ZDK, koji je nešto veći nego lani, iako se očekuju manji prihodi. Hoće li biti rezova i ušteda?
BAŠIĆ: Očuvanje budžetske likvidnosti jedan je od najvažnijih prioriteta. Projekcija Federalnog ministarstva finansija je da će prihodi u 2021. godini biti manji za 17 posto, a u isto vrijeme naše obaveze su sve veće. Budžet je projiciran na nivou 401 milion KM i za 2 posto je veći nego lani, jer smo morali planirati sredstva za implementaciju Uredbe o egzistencijalnoj novčanoj naknadi za demobilisane borce u punom kapacitetu, izdvojiti dodatna sredstva za zdravstveni sektor, koji će dobiti ukupno 9 miliona KM, te implementirati Zakon o hraniteljstvu FBiH. U isto vrijeme, povećana su izdvajanja za plate prosvjetara, dok su, i to moram naglasiti, plate ostalih uposlenika na budžetu ostale na nivou prošlogodišnjih.
Kao i većina kantona nadamo se pomoći sa viših nivoa, jer će bez te pomoći zaista biti teško izvršiti budžet na nivou koji je planiran. Vlada je poduzela mjere kako bi se smanjili rashodi u budžetu. Materijalni troškovi smanjeni su za 10 posto, nisu planirani značajniji kapitalni transferi i ulaganja, dok će se namjenska sredstva trošiti u skladu sa važećim propisima.
Stabilna koalicija
NR: Je li vladajuća koalicija u ZDK stabilna i mogu li se, po Vama, desiti turbulencije u funkcionisanju vlasti u ZDK, poput onih u Kantonu Sarajevo ili nekim drugim kantonima?
BAŠIĆ: To je pitanje za političke lidere aktuelne koalicije koju čine SDA, HDZ BiH, A-SDA (NES) i samostalni zastupnici. Iz premijerske perspektive mogu reći da Vlada funkcioniše bez problema i trzavica i da gotovo sve odluke donosi jednoglasno. I u vrijeme pandemije smo pokazali jedinstvo i da radimo u interesu građana, za što nam odaju priznanje iz međunarodne zajednice, ali i politički lideri stranaka koje nisu dio ove većine. Većina je stabilna, a to se pokazalo i na posljednjoj sjednici Skupštine ZDK-a na kojoj je potvrđen novi sastav Vlade.
Plava voda
NR: Na toj sjednici su usvojene i dopune Odluke o kreditnom zaduženju za projekat “Izgradnja regionalnog vodovoda Plava voda”. Jesu li time definitivno otklonjene prepreke za realizaciju ovog projekta?
BAŠIĆ: Prepreke su bile pravne prirode, jer je prethodna odluka o kreditnom zaduženju predviđala obavezu Fonda za zaštitu okoliša FBiH da izda garancije za osiguranje dijela sredstava s kojima učestvuje u finansiranju projekta. Kada je bilo jasno da Fond garancije neće izdati, jer to nije moguće prema njihovim propisima, odlučili smo da idemo u izmjene odluke prema Skupštini. Izmjenama odluke prethodio je niz sastanaka sa predstavnicima EBRD-a i Evropske komisije, na kojima su usaglašeni ovi koraci. Obavezali smo se da ćemo sve završiti do kraja marta i to smo učinili. Ovime su stvoreni uslovi da ZDK dostavi Federalnom ministarstvu finansija mjenice za kredit EBRD-a, a naredni korak je da potpišemo ugovor za sredstva Razvojne banke Vijeća Evrope (CEB) te dostavimo mjenice za ovaj dio kredita. Podsjećam da se Zeničko-dobojski kanton, odlukom Skupštine iz 2017. godine, kreditno zadužio za iznos od 14 miliona i 300 hiljada eura, odnosno 65 posto ukupnog kreditnog zaduženja, koje se ne odnosi samo na dio zajma koji je obavezan vraćati ZDK (17,50%), već i za dio kredita koji su u obavezi vraćati Grad Zenica i Fond za zaštitu okoliša FBiH. Ispunili smo sve svoje obaveze prema ovom projektu, a moram naglasiti da ispunjavamo i finansijske obaveze te da smo do sada izvršili uplatu četiri rate kredita.
Ravnomjeran razvoj
Naše opredjeljenje je da jačamo saradnju sa svim lokalnim zajednicama, da onima koji su manje ekonomski moćni pomognemo da ojačaju ekonomski i infrastrukturno, te da budemo servis i snažan oslonac općinama i gradovima. Spremni smo podržati i pomoći velike infrastrukturne projekte širom kantona, a jedan od tih projekata je “Izgradnja regionalnog vodovoda Plava voda”. Moramo sarađivati na projektima koji donose boljitak zajednici i građanima. Želim iskoristiti ovu priliku da se zahvalim Gradskom vijeću Zenica koje je davanjem prava građenja stavilo tačku na blokadu projekta „Energetska efikasnost u Kantonalnoj bolnici Zenica“ vrijednog 11 miliona eura. I ovo je generacijski projekat od kojeg će korist imati svi građani i cjelokupno društvo.
Broj smrtnih slučajeva povezanih s koronavirusom prešao je u utorak tri miliona, dok najnoviji globalni ponovni porast infekcija COVID-19 predstavlja izazov naporima vakcinisanja širom svijeta, piše Reuters.
Širom svijeta smrtnost od COVID-19 ponovno raste, posebno u Brazilu i Indiji. Zdravstveni službenici smatraju da je uzrok tome veći broj novih zaraznijih sojeva virusa koji su prvi put otkriveni u Ujedinjenom Kraljevstvu i Južnoj Africi. Sve to prati umoro javnosti zbog zaključavanja i drugih ograničenja.
Prema Reutersovom istraživanju, trebalo je više od godinu dana da globalni broj smrtnih slučajeva od koronavirusa dosegne tri miliona. Sljedeći milion smrtnih slučajeva dodan je za otprilike tri mjeseca.
Brazil je vodeći u svijetu po dnevnom prosječnom broju prijavljenih novih smrtnih slučajeva i čini jedan od svaka četiri smrtna slučaja u svijetu svaki dan, prema Reutersovoj analizi.
Svjetska zdravstvena organizacija priznala je teško stanje u Barzilu zbog koronavirusa, rekavši da je zemlja u vrlo kritičnom stanju s preopterećenim zdravstvenim sistemom.
"Zapravo se trenutno događa vrlo ozbiljna situacija u Brazilu, gdje imamo brojne države u kritičnom stanju", rekla je epidemiologinja WHO-a Maria Van Kerkhove na brifingu prošlog četvrtka, dodajući da su mnoge bolničke jedinice za intenzivnu njegu popunjene sa više od 90 posto kapaciteta.
Indija je u ponedjeljak izvijestila o rekordnom porastu infekcija COVID-19, postavši druga država nakon Sjedinjenih Država koja je objavila više od 100.000 novih slučajeva dnevno.
U Indiji najgore pogođena država Maharashtra u ponedjeljak je počela zatvarati trgovačke centre, kina, barove, restorane i bogomolje, jer su bolnice pretrpane.
Evropska regija, koja obuhvaća 51 zemlju, ima ukupan broj smrtnih slučajeva s gotovo 1,1 milion.
Pet zemalja, Ujedinjeno Kraljevstvo, Rusija, Francuska, Italija i Njemačka, čine oko 60 posto ukupnih evropskih smrtnih slučajeva povezanih s koronavirusom.
Sjedinjene Države imaju najveći broj smrtnih slučajeva s 555.000 i čine oko 19 posto svih smrtnih slučajeva zbog COVID-19 u svijetu. Broj umrlih je povećan u posljednje tri sedmice, ali zdravstveni službenici vjeruju da nacionalna kampanja brzog vakcinisanja može spriječiti porast smrtnosti. Trećina stanovništva primila je barem jednu dozu vakcine.
Najmanje 370,3 miliona ljudi ili gotovo 4,75 posto svjetske populacije primilo je do nedjelje jednu dozu vakcine COVID-19, prema najnovijim podacima naučne mrežne publikacije za istraživanje i pružanje podataka Our World in Dana, a koja se fokusira na velike globalne probleme.
Svjetska zdravstvena organizacija poziva države da doniraju više doza vakcina COVID-19 kako bi pomogle u ispunjavanju ciljeva imunizacije za najugroženije u siromašnijim zemljama.
(FENA)
Broj zaposlenih u Federaciji Bosne i Hercegovine prema posljednjim podacima entitetske Porezne uprave iznosio je 519.401, prenosi Anadolu Agency (AA).
Broj zaposlenih prema prebivalištu zaposlenika, zaključno sa 31. martom 2021. godine, veći je za 116 u odnosu na podatak od 29. marta 2021. godine kada je broj zaposlenih iznosio 519.285.
Broj zaposlenih u odnosu na isti datum 2020. godine manji je za 9.086.
Broj zaposlenih prema prebivalištu osiguranog lica i sjedištu poslodavca na dan 31. marta 2021. godine po kantonima RS/BD može se vidjeti u tabelarnom pregledu.
Stanje broja zaposlenih na dan 29.03.2021. godine po prebivalištu zaposlenika i sjedištu poslodavca razvrstanih po kantonima i općinama može se vidjeti na linku ovdje.
Austrijska vlada je najavila produženje “zatvaranja” Beča i dvije susjedne provincije suočena sa visokim nivoom zaraze koronavirusom, ali računa na široko ponovno otvaranje zemlje u maju.
„Guverneri Beča, Donje Austrije i Gradišća složili su se s nama, saveznom vladom, da produžimo ‘zatvaranje’ do 18. aprila“ da bi se ublažio pritisak na bolnice”, objavio je kancelar Sebastian Kurz.
Drugi krajevi Austrije, manje pogođeni pandemijom, pošteđeni su tih ograničenja.
Trgovine su zatvorene od početka aprila, kao i muzeji i škole u kojima će se časovi održavati na daljinu.
Kao i prethodna tri „zatvaranja“, moguće je izaći u kupovinu, vježbanje i iz hitnih razloga.
Konzervativni lider se nada do kraja aprila pozitivnim efektima vakcinacije, kada će više od 1,2 miliona stanovnika dobiti najmanje jednu dozu, ili 14 posto stanovništva, prema podacima koje je prikupio AFP.
Takođe je ukazao da su razgovori sa Rusijom o skorom dobijanju milion doza vakcine „Sputnjik V“ „u završnoj fazi“, i to ne isključujući njenu upotrebu i prije no što je odobri Evropska agencija za lijekove (EMA).
„Ako sve bude u redu i kada vrijeme otopli, „nadamo se da ćemo u maju moći da pokrenemo mjere za otvaranje“, dodao je Kurz o kulturi, sportu, turizmu, ugostiteljstvu koji su pod strogim ograničenjima još od novembra.
Od pojave pandemije, u Austriji koja ima 8,9 miliona stanovnika, zabilježeno je više od 9.500 smrtnih slučajeva od Covida-19.
(Fokus)
Federalna vlada je prihvatila pregled naplate poreznih prihoda i doprinosa na teritoriju FBiH za decembar 2020. i za cijelu proteklu godinu.
U decembru 2020. godine je raspoloživi dio prihoda od indirektnih poreza s Jedinstvenog računa, za budžete svih razina vlasti i upravitelje cestama u FBiH, ostvaren u ukupnom iznosu od 212,5 miliona KM, što je za 46 miliona KM manje u odnosu na isti mjesec 2019. godine. U uporedbi s naplatom iz novembra tekuće godine, u decembru su ovi prihodi bili veći za 13,1 posto.
U decembru 2020. godine ukupna naplata prihoda po osnovi doprinosa za penziono i invalidsko, za zdravstveno i za osiguranje od nezaposlenosti iznosila je 356,2 miliona KM i veća je za 2,6 posto ili za približno devet miliona KM u odnosu na isti mjesec 2019. godine.
Prema preliminarnim podacima, pretpostavlja se da je ovakav trend rasta dijelom generiran izmirenim uplatama dugovanja, obzirom da je obveznicima, u skladu s odredbom Zakona o visini zatezne kamate na javne prihode u FBiH, omogućen otpis zatezne kamate na dugovanja izmirena do kraja 2020. godine.
Lani su indirektni i direktni porezi, te doprinosi naplaćeni u ukupnom iznosu od 7.199.817.673 KM i, u odnosu na 2019. godinu, bili su manji za 7,1 posto.
U decembru 2020. godine je u odnosu na isti mjesec 2019. smanjene iznosilo 6,4 posto.
(D.H./biznisinfo.ba)
Svake godine 7. aprila obilježava se Svjetski dan zdravlja. Od svog osnivanja na Prvoj skupštini Svjetske zdravstvene organizacije 1948. godine i od stupanja na snagu 1950. godine, proslava je imala za cilj stvaranje svijesti o određenoj zdravstvenoj temi kako bi se istaklo prioritetno područje od važnosti za Svjetsku zdravstvenu organizaciju (SZO/WHO), navode iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica. Ove godine je to pod jedinstvenim sloganom "Izgradnja pravednijeg, zdravijeg svijeta za sve".
Podjednaki uvjeti
COVID-19 teško je pogodio sve zemlje, ali njegov je utjecaj bio najveći na zajednice koje su već bile ranjive. Te su grupe izloženije bolesti, manje je vjerovatno da će imati pristup kvalitetnim zdravstvenim uslugama i vjerovatnije će imati negativne posljedice kao rezultat mjera provedenih za suzbijanje pandemije. Te nejednakosti nisu nove. Iako je svijet vidio poboljšanja u prosječnom nivou zdravlja i očekivanog života i smanjenja prerane smrtnosti, ovi dobici nisu podijeljeni na jednak način među različitim dijelovima društva unutar i među državama. Razlike se uočavaju i u svakom životnom dobu, od ranih godina do kraja života.
To nije samo nepravedno, već je i moguće spriječiti. Zbog toga zdravstveni stručnjaci širom Planete pozivaju vlasti na svim nivoima da osiguraju da svi imaju životne i radne uvjete koji pogoduju dobrom zdravlju. U isto vrijeme, apeliramo na lidere da nadgledaju nejednakosti u zdravlju i osiguraju da svi ljudi mogu pristupiti kvalitetnim zdravstvenim uslugama kada i gdje im trebaju.
Dokazi su jasni: pružanje podjednako dobrog života i djevojčicama i dječacima i rješavanje zdravlja kroz životni put presudno je za dobrobit, razvoj, održivost i otpornost današnjeg društva i budućih generacija. Tokom proteklih 50 godina ovo je izbacilo na vidjelo važne zdravstvene probleme kao što su mentalno zdravlje, briga o majkama i djeci i klimatske promene. Proslavu obilježavaju aktivnosti koje prelaze i sam dan i služi kao prilika da se svjetska pažnja usredotoči na ove važne aspekte globalnog zdravlja, kažu u INZ-u.
Pandemija COVID-19 potkopala je zdravstvene pomake, gurnula više ljudi u siromaštvo i nesigurnost hrane i pojačala rodne, socijalne i zdravstvene nejednakosti. Kampanja ističe ustavni princip SZO-a (WHO) da je "uživanje najvišeg mogućeg zdravstvenog standarda jedno od temeljnih prava svakog čovjeka bez razlike rase, vjere, političkog uvjerenja, ekonomskog ili socijalnog stanja."
Činjenice i brojke
Po prvi put u 20 godina, predviđa se porast globalnog nivoa siromaštva i ometanje napretka ka ciljevima održivog razvoja. Do 60% ljudi koji žive u nekim zemljama nema pokrivenost osnovnim zdravstvenim uslugama. Više od milijarde ljudi koji žive u neformalnim naseljima ili sirotinjskim četvrtima suočeni su sa povećanim izazovima u sprečavanju zaraze i prenosa koronavirusa.
Institut za zdravlje i sigurnost hrane
Plasiranje proizvoda za jedno tržište boljeg ili lošijeg kvaliteta u odnosu na drugo još uvijek je prisutno.
Nova analize za zemlje EU je pokazala da je na primjer, jogurt Danone Activia Nature koji se prodaje u Hrvatskoj najmanje kremast u poređenju s proizvodima koji se prodaju pod istim imenom u drugim EU državama.
S druge strane, Fanta koju kupujemo u domaćim trgovinama ima izrazito narandžastu boju, puno izraženiju od Fanti iz drugih država, dok je Jacobs kafa 3 u 1 intenzivnijeg ukusa, prenose hrvatski mediji.
Evropska komisija naručila je još jedno istraživanje o prehrambenim proizvodima koji se prodaju pod istom markom i u istoj ili sličnoj ambalaži u različitim državama članicama nakon pritužbi, i kasnije dokazivanja, da isti proizvodi imaju drugačiji sastav i drugačiji ukus, no ovoga su puta sproveli senzorne tekstove u kojima su degustatori, njih desetak, ocjenjivali ukus, boju, miris te teksturu proizvoda te ih grupisali po sličnosti a da nisu znali da postoje razlike u sastavu.
U tu su svrhu 16 država, a Hrvatska je jedna od njih, pozvali da predlože proizvode za koje je utvrđeno da postoje razlike u sastavu za testiranja. Za 10 od 20 proizvoda razlike u svojstvima bile su uočljive u nacionalnim verzijama i korespondirale su s razlikom u sastavu. Kao što je bio slučaj u prvom istraživanju, razlike u domaćim varijantama nisu pokazivale geografski trend i ne postoje razlike između “zapada” i “istoka” Evrope jer se osobine koje odskaču od većine – kao slatkoća – mogu pronaći na obje strane EU tržišta.
Kod Coca-Cole najveće su razlike pronađene u onima iz Poljske i Letonije, najveće su razlike u slatkoći, s tim da je poljska Coca-Cola najslađa, a letonska najmanje slatka. Hrvatske je grupisana s ostalim uzorcima, a prve asocijacije na ukus su slatko, kiselo i gazirano. Pepsi Cola iz Hrvatske je nešto manje slatka od ostalih i manje intenzivnog ukusa.
Degustatori su podijelili i Milka Choco Cookies iz raznih država u dvije grupe s većim razlikama. Njemački kolačići su najmanje hrskavi, slovenački i hrvatski su srednje, dok su belgijski i letonski najhrskaviji. Kod hrvatskog su pak degustatori primijetili najmanje kiselosti od svih. Kod praška za puding od čokolade dr. Oetker proizvod s hrvatskih polica nije se znatnije razlikovao od drugih, a kod Fante je situacija drugačija – hrvatska je odmah upala u oko intenzivnom narandžastom bojom.
Tonovi napitka jako se razlikuju: od blažih žutih u Bugarskoj, Italiji, Belgiji, Danskoj do narandžastih u Češkoj, Poljskoj te posebno u Hrvatskoj. Uprkos vizualnoj razlici, nije bilo velike razlike u slatkoći.
Instant-kava Jacobs Original / Classic 3 u 1 koja se prodaje u Hrvatskoj po sastavu je jednaka onoj estonskoj ili mađarskoj, dok se od njemačke razlikuje dodatkom laktoze i stabilizatora E340 i E452. Njemački proizvod najmanje je intenzivan, dok se pak hrvatski nalazi na vrhu po toj osobini i ima izrazito jak ukus.
Proizvođači su dali svoj komentar na rezultate istraživanja. Danone je objasnio da je zapravo riječ o dva proizvoda, iako to nije navedeno, koja se razlikuju u pripravljanju, dok je Coca-Cola takođe primijetila da razlike dolaze zbog sastava i da nema govora o dvostrukom kvalitetu.
(Fokus)