Sa Rusmirom Hrvićem poslujem i prijateljujem već skoro 10 godina. Prošli smo do sada puno toga zajedno. Sudeći po ovom našem posljednjem razgovoru, izgleda da smo i u tom smislu ponovo na početku. Ipak, od našeg upoznavanja u Vispaku kada je odmah nakon akvizicije preuzeo na sebe odgovornost u funkciji direktora, nije nam nikada trebalo puno vremena da razumijemo jedan drugog. A za uspjeh je, najprije, potrebno razumijevanje. Neka zajednička iskustva iznijeli smo u ovoj novoj formi koju sam nazvao MCM – Fabrika dobrih vijesti – Razgovor, u kojoj ćemo dati prostor svima onima od kojih ćemo moći nešto naučiti. Rusmiru Hrviću pripala je kao prvom ova zahtjevna uloga.

Najavljena je velika investicija iz Malezije u AC Food. O čemu se radi?

Radi se o investiciji od ukupno 20 miliona eura koja bi došla direktno iz Malezije, a AS Holding bi učestvovao sa imovinom koju ima u toj kompaniji. Investicija se odnosi na razvoj i nove tehnologije u postrojenja za proizvodnju hrane. Sve skupa olakšava činjenica da je riječ o investitoru koji je u vlasništvu države u ovoj prijateljskoj zemlji.

Agrokomerc je nekada bio na daleko poznat upravo po ova dva proizvoda. Želimo vratiti staru slavu koju je ova kompanija nekada imala, ali i dati jednu novu vrijednost i značaj sa najnovijim tehnologijama, znanjem i novim tržištima od dalekog Istoka ka moćnom Zapadu.

Misli se na halal tržiste u Evropi ili na halal tržište na globalnom nivou? Koji je cilj?

Evropsko halal tržište je broj jedan, zbog blizine.

Šta bi se tu sve ustvari proizvodilo?

Pileće meso, pileći bataci (konfekcija), gotovi pileći doneri, salame, hrenovke, paštete, gulaši. U suštini kompletna investicija se odnosi na sve proizvode koje proizvodimo u Velikoj Kladuši.

Dokle se došlo u saradnji sa Austrijskom razvojnom bankom za obnovu i razvoj u vezi finansiranja nabavke novih tehnologija?

Ugovor je potpisan i provedba projekta je u toku. Što se tiče dijela ugovora koji se odnosi na razvoj brenda Maza, i instant napitaka, već se ušlo u njegovu realizaciju. Radi se na terenu, montiraju se opreme. Veći dio ugovora odnosi se i na istraživanje. Istražujemo nove tehnologije, mašine, dobavljače itd. Kreditiranje je završeno, prije nabavke novih tehnologija, preostala je još faza istraživanja tržišta.

Ova saradnja i ugovor se odnosi na evropsko tržište?

Tako je. Također tu su i grant sredstva namijenjena za edukaciju uposlenika, kao i certificiranje i standardizaciju kvaliteta, ekološke norme, itd.

Sudeći po trenutnim investicijama (Malezijci, Austrijanci…) i pravcima u kojima se one odvijaju, da li AS GROUP vrši neku vrstu pripreme za značajniji ulazak na globalno tržište?

Upravo jutros bilo je govora o ovoj temi na našim redovnim sastancima. To će zavisiti i od novih tenhologija, ali i inovacija u koje ćemo investirati. Kapaciteti koje mi trenutno posjedujemo su jednostavno preveliki za 3-4 miliona stanovnika, ali su premali za snažniji nastup na globalnom tržištu. Bosna i Hercegovina ne može potrošiti biskvita Tops, koliko ga Agrokomerc može proizvesti. Nama je potreban izvoz.

Koje bi porizvode i brendove izdvojio kao tipično bosanske a koji su ostvarili uspjeh vani, ušavši, pored etno kanale, i u redovne kanale prodaje na stranim tržištima?

To bi se moglo reći za regiju u svakom slučaju. Tu mislim prije svega na uspjeh Zlatne džezve. Ovaj brend je u Sloveniji dostupan u svim marketima. Također, Zlatna džezva je trenutno druga po prodaji i učešću na tržištu tradicionalnih kafa, odmah iza slovenske Bar kafe. Ovaj uspjeh je zabilježen ove godine. Međutim, značajniji plasman Zlatne džezve na slovensko tržište desio se za vrijeme Svjetskog prvenstva 2014. u Merkator trgovine. Za ukupno pet godina, u periodu od 2014. do 2019., Zlatna džezva se uspjela plasirati na drugo mjesto tradicionalnih kafa u Sloveniji.

Sjećam se tog vremena. Tada smo na tržište izbacili limited edition (ograničenu količinu) Zlatne džezve pod nazivom «Pit’ ćemo mi nju ako Bog da i u Brazilu». Kada smo to ponudili Mercatoru, Slovenci su jednostavno bili oduševljeni idejom koju su smisli «ludi Bosanci» (ovo ludi u pozitivnom smislu). Kako te godine Slovenija nije imala svog predstavnika na SP u nogometu, odlučili su navijati za Bosnu i Hercegovinu. Sjećam se da su nam tada dali top pozicije u njihovim marketima širom Slovenije. Čime objašnjavaš uspjeh Zlatne džezve na ovom tržištu?

Da. To su bila sjajna vremena i jedno posve novo iskustvo. Uspjeh Zlatne džezve u Sloveniji objašnjavam prije svega kvaliteteom i našim upornim radom u marketinškom smislu. Bili smo nebrojeni broj puta u Sloveniji sa našom najvećom džezvom na svijetu i promovisali našu pravu bosansku kafu u Ljubaljani i drugim gradovima. Bili smo na etno festivalima, ali i na obilježavanjima turističkih manifestacija, proslava datuma koji su značajni za gradove poput Ljubljane, Maribora, Kopra, itd. Napravljen je jedan kreativni miks, sa puno PR-a, gerila marketinga i nešto sasvim malo advertisinga, uspjelo se doći do ovog nivoa na kojem smo danas. I ti si pisao članke, koje smo onda prevodili, u kojima si objašnjavao Slovencima šta je to Bosna i zašto mi toliko volimo našu bosansku kafu. Mi smo po našem bosanskom običaju zvali Slovence na kafu, oni su se odazvali, probali su našu Zlatnu džezvu i zavoljeli je. To bi bio otprilike odgovor na tvoje pitanje.

Postojala je tada neka vrsta skepse, da li ući na tržišta regije sa bosanskom kafom, a ne sa nekim drugim konceptom? Bilo je raznih razmišljanja – da li zelena boja, da li ova tipografija slova, itd.?

Ja lično nisam imao nikada te dileme. Bio sam mišljenja da možemo jedino uspjeti samo kao Zlatna džezva, prava bosanska kafa i nikako drugačije. I ovo što smo mi radili u Sloveniji, to je nama sada vrlo jasan dokaz i primjer za druga tržišta, kao što je npr. Hrvatska. I na ovom tržištu radimo slično. Idemo sa Zlatnom džezvom na trgove širom Hrvatske. Gdje su ljudi, tu smo mi. Uključujemo i digitalnu komunikaciju, promocije, akcije, degustacije kroz tržne centre.

Ranije je bio pokazatelj da se najviše Zlatne džezve poslije Bosne i Amerike pilo u Hrvatskoj. Kakva je sada situacija?

Sada to izgleda tako, da je poslije Bosne i Hercegovine, na prvom mjestu Amerika, a na drugom Slovenija.

Drugi primjer?

Kao drugi primjer možemo navesti Tuzlansku So. Ona je najprodavanija so u zemljama bivše Jugoslavije. Dobar kvalitet i dobar brend prepoznat je od potrošača. Pokušat ćemo proširiti ovaj uspjeh. Tradicionalno najjače tržište poslije Bosne je Srbija. A nakon toga Sjeverna Makedonija, Kosovo, itd. Prodajemo se u Srbiji, jer smo geografski blizu. Kod soli je bitan i logistički momenat. A i historija je bitna, jer je stotinama godina pristuna na ovom podneblju. Ta so se prodaje upravo radi toga. Moj cilj je da se to uradi na jedan kvalitetniji i bolji način i to prije svega dobro osmišljenom promocijom u Srbiji. Želimo ukazati na zdravstveni aspket naše Tuzlanske soli. Mislim da imamo način i formulu, tako da će priča o kvaliteti isplivati. Vjerujem da ćemo još više ojačati taj brend i za idućih 100 godina.

Ono što se meni kod tebe svidjelo je da si uz tradicionalne načine promocije, bio uvijek zagovornik malo drugačijeg pristupa sa puno evenata, PR-a, stroy-tellinga, neke vrste samo naše i posebne «bosanske marketing gerile». Pronalazili smo neke zanimljive događaje, situacije, pa i procese, kako bi došli do neke zanimljive priče koja će se dopasti tržištu i javnosti. Obraćali smo se svakom čovjeku ponaosob. Dakle, obraćali smo se prije svega čovjeku pa tek onda potrošaču. Da li će se tu nešto promijeniti. Da li će se Zlatna džezva pojaviti na TV-u u formi komercijalnih spotova ili će se zadržati ovaj «bosanski gerila marketing» pristup kod nastupa na inozemnim tržištima?

Trenutno je plan da se zadrži taj gerila način marketinga, jer je efikasan. Ali bi svakako voljeli doći na slovensku i druge televizije.

Tržišta se osvajaju na potpuno drugačiji način. Drugi kada žele da osvoje bosanskohercegovačko tržište zakupe najskuplje termine i emitiraju svoje spotove, te na taj način dolaze do kupaca, tržišta i potrošača. Naš koncept i pristup je potpuno drugačiji, usudio bih se reći, inovativniji. Da li je i efikasniji?

I da smo otišli u Sloveniju i zakupili te termine, opet sam mišljenja da mi ne bismo uspjeli na ovakav način kao što smo sada uspjeli. Istina, naš pristup jeste sporiji. Sjećam se jednog primjera, kada je prije 2-3 godine na tržištu se pojavila slovenska King kafa. Marketinški su mnogo ulagali. Međutim, onog trena kada su prestali ulagati u oglašavanje, ta kafa se prestala i prodavati do te mjere, da je sada nema nikako.

Taj koncept tako funkcioniše. Dok si prisutan sa porukom koju plačaš, ima te i na tržištu. Mi ipak dajemo neku novu vrijednost, potpuno drugačiji pristup ulaska na tržište, koji je dosta drugačiji i u pogledu distribucije. Da smo prije pet godina ovo ispričali distributerima, dobili bi odogovr da nemamo šanse, te da nećemo uspjeti. Biti broj dva u Sloveniji je vrhunski uspjeh.

No, vratimo se ovoj globalnoj priči i šansama koje imaju brendovi sa konceptom koji se naslanja na ono što nazivamo bosanskim tradicionalnim nasljeđem. Kada je riječ o redovnim kanalima prodaje, imamo zanimljive slučajeve kao što je npr. Klasov zamrznuti somun i uopće ta linija zamrznutih proizvoda. Klasov somun se već odavno nalazi u redovnom kanalu prodaje u Danskoj, znatno je prisutan izvan granica regije?

Moj treći primjer bio bi upravo taj. Zaleđeni asortimani, a ponajviše Sarajevski somuni. To je sigurno jedna od naših velikih mogućih priča o autohtonim bosanskim jelima. Jedan takav primjer je upravo somun. Danska je najveća, ali i u Švedskoj smo prisutni. Ovo je priča koja po meni nije do kraja izgrađena u smislu kapaciteta, razvoja, marketinga, itd. Nismo u tom smislu investirali sve te resurse kao što smo to uradili na primjeru Zlatne džezve. I tu vidim potencijal. Trebamo se nametnutni. I kvalitetom i cijenom, i što je najvažnije, da je pravi somun onaj koji je proizveden u Klasu.

Gdje se AS Holding trenunto nalazi, na kojem stupnju razvoja?

Mi smo u fazi prelaska iz tzv. go go faze u fazu top forme (klasifikacija po Adižesu koja prikazuje razvoj firme na životnoj krivulji). Nakon rađanja, firme ulaze u dob povoja, potom u go go fazu, slijedi top forma, zatim adolescencija i na kraju birokratija. Go go faza je faza u kojoj firma pokušava svašta nešto da radi. Bez fokusa je. Sa ulaskom u fazu top forme, firma dobija na fokusu. AS Holding po mom mišjenju trenutno ulazi u fazu top forme – jasno smo se posložili, imamo pravac korporativnog upravljanja, deifnisali smo ciljeve, viziju, misiju, alate i softwere.

Šta još nedostaje za fazu top forme?

Definitivno jasna organizacija, jasno razgraničenje ovlasti i odgovornosti između raznih nivoa upravljanja. Radimo puno na daljem usavršavanju menadžerske strukture, kao i na još boljem unaprijeđenju ljudskih resursa u cjelini (HR).

A, u čemu je AS Hodling top?

Super smo u dijelu biznisa gdje smo se fokusirali na brendove, na dio ljudi koji time upravljaju. Prepoznati smo od potrošača kao ozbiljan i respektabilan proizvođač, kao društveno odgovorna grupa. Dosta se investiralo u digitalizaciju i u mlade kadrove. Također, u ovoj fazi sada imamo dobre, tj. zavidne rezultate u prodaji na tržištu. Sve to potvrđuje i saradnja sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj, Austrijskom razvojnom bankom, itd.

Kako izgleda budučnost AS Holdinga, kako će sve skupa izgledati za sljedećih 5 godina?

AS Holding vidim kao jednu od vodećih grupa u BiH. Želimo biti među pet proizvođača prehrane u jugoistočnoj evropi. Prije toga, sljedeća faza razvoja će podrazumijeviti da se Grupa podijeli na divizije, tj. strateško poslovna područja: hrana, logistika, tekstil, te ulazak u neka nova strateška područja. Tu su i nove ideje, nove akvizicije, ali o tome ćemo govoriti kada za to dođe vrijeme. U ovom trenutku vrijednost naše ukupne aktive dostigla je iznos od pola milijarde KM.

(mcm.ba)

Poslanici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH će danas glasati o prijedlogu budžeta FBiH za 2020. godinu, koji je težak skoro 5 milijardi maraka, tačnije 4.954.392.401 KM. Vlada FBiH je, podsjetimo, prijedlog budžeta u parlamentarnu proceduru uputila po hitnom postupku, a razlog skoro dvostrukog povećanja budžeta u odnosu na prethodni period jeste što će Federalni zavod PIO/MIO od iduće godine biti budžetski korisnik.

Krediti za mlade

Federalna ministrica finansija Jelka Milićević istakla je da se u tom smislu ništa posebno neće mijenjati jer su, kako kaže, umirovljenici prvi u redu plaćanja, potom branitelji, invalidi pa ostali.

- Do sada je nedostajuća sredstva Zavod MIO osiguravao preko kredita kod komercijalnih banaka. To sada neće morati, jer će to raditi proračun, kaže Milićević.

Premijer Fadil Novalić je, obrazlažući budžet, između ostalog, rekao da je planirano 50 miliona KM za implementaciju Zakona o demobilisanim borcima i članovima njihovih porodica, odnosno isplatu osnovne egzistencijalne naknade ovim kategorijama.

- Planirano je 15 miliona KM za nastavak sufinansiranja kreditne linije koja se realizira putem Union banke, a predviđena je za rješavanje stambenog pitanja mladih. Po osnovu Ugovora o kreditu po subordiniranim uslovima iz 2018, isplaćeno je 325 kredita u ukupnom iznosu od 29,2 miliona KM. Po osnovu Ugovora o kreditu po subordiniranim uslovima iz 2019, a zaključno sa 12. 12. ove godine odobreno je 276 kreditnih zahtjeva od 26.511.471,05 KM, rekao je Novalić.

Najveći kritičari predloženog budžeta bili su predstavnici opozicionih stranaka, koji se slažu da budžet nije reformski ni razvojni već socijalni. Posebno zamjeraju što je u proceduru upućen po hitnom postupku. Iako ne očekuju da će biti usvojeni, poslanici su uputili više od 30 amandmana o kojim će se Vlada izjasniti. Pojedini poslanici spočitavali su Novaliću to što je malo novca planirano da se uloži u cestovnu infrastrukturu, posebno u Tuzlanskom kantonu, odakle je i sam Novalić. Tako je predsjednik Kluba nezavisnih zastupnika Hasan Muratović rekao da je Vlada planirala u naredne tri godine u cestovnu infrastrukturu uložiti više od dvije milijarde KM, a u TK tek 1,92 posto sredstava.

- Ovaj kanton je u takvoj saobraćajnoj blokadi da, sve i kad bi htio, ne može se brže razvijati, mišljenja je Muratović.

Sabina Ćudić, predsjednica Kluba Naše stranke, osvrnula se na to da su u budžetu predviđena sredstva za dužnosnike nakon prestanka njihovog mandata, te je zatražila od Novalića odgovor o kojem je broju dužnosnika i o kojem iznosu novca riječ.

Husein Rošić iz SDA je, iznoseći zamjerke na budžet, podsjetio kako još nije realizovan projekat aerodrom Bihać.

Nema kvoruma

On smatra i da bi više novca trebalo dati nižim nivoima vlasti. Poslanik SDP-a Irfan Čengić je u jednom trenutku bio vrlo oštar prema poslanicima iz vladajuće garniture, za koje je kazao da ne mogu sjediti na sjednici, iako na posao dođu jednom ili dva puta mjesečno.

- Nema smisla da radimo bez kvoruma. Ovo je sramota, a u medijima je objavljeno kolike plate imamo. Meni budžet treba, kao i građanima. Sramota me. Mislio sam da će biti gram dostojanstva da barem sjedimo ovdje, a 6,5 miliona KM godišnje se izdvaja za naše plaće, podsjeća Čengić.

(oslobodjenje.ba)

Australija je u utorak doživjela svoj najtopliji dan u historiji, pokazala su preliminarna mjerenja australskog Ureda za meteorologiju (BoM).

Prosječna maksimalna temperatura zraka u zemlji bila je 40,9 stepeni Celzijusa, čime je srušen dosadašnji rekord iz januara 2013. kad su zabilježena prosječna 40,3 stepena Celzijusa, navodi BoM, prenosi Hina.

"Temperatura je u porastu. U većem dijelu unutrašnjosti Australije bilo je zabilježeno više od 45 stepeni Celzijusa", rekla je meteorologinja BoM-a Diana Eadie.

Toplo vrijeme
Uvjeti za izuzetno toplo vrijeme mogli bi trajati sljedeća tri dana i novi temperaturni rekord možda neće dugo trajati.

"Ove vrućine još će se danas intenzivirati. Na jugu i istoku Australije predviđene su temperature od osam do 16 stepeni iznad prosjeka za ovo doba godine", dodala je Eadie.

U utorak je najviša temperatura zabilježena u Ceduni u južnom dijelu zemlje, odnosno 46,5 stepena Celzijusa.

Zbog velikih vrućina i suše Australija je sedmicama suočena s nizom požara.

(Al Jazeera)

Bosna i Hercegovina je zauzela 70. mjesto među 167 zemalja obuhvaćenih Indeksom prosperiteta za 2019. godinu, koji objavljuje londonski Institut Legatum, prenosi N1.

Po Institutu Legatum, koji za sebe kaže da je posvećen iskorjenjivanju siromaštva i ostvarivanju prosperiteta jačanjem otvorene ekonomije, inkluzivnih društava i osnaživanjem ljudi, od 167 zemalja obuhvaćenih indeksom, 148 država – u kojima živi 88 posto svjetskog stanovništva – zabilježilo je napredak u prosperitetu od 2009. godine.

Hrvatska bilježi dobre rezultate u području sigurnosti i prirodnog okoliša (31. mjesto), a najslabija je u području društvenog kapitala gdje je na 136. mjestu.

Društveni kapital je indikator povezanosti društva u smislu povjerenja, poštovanja i pomaganja među njegovim članovima, kao i u odnosu prema institucionalnim strukturama.

Od 2009. godine Hrvatska je pala za 4 mjesta u Indeksu prosperiteta, navodi se u izvješću Legatuma.

Rano jutros, od strane policijskih timova Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona, započeti su istovremeni pretresi na trideset jednoj lokaciji na području Zeničko-dobojskog kantona. Tačnije, pretresi se vrše na području Maglaja, Zavidovića i Tešnja.

Radi se o nastavku opsežne policijske akcije kodnog naziva "MREŽA III", koju sprovodi Uprava policije Ministarstva unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona u saradnji i pod nadzorom Kantonalnog tužilaštva Zeničko-dobojskog kantona, te se postupa po naredbama općinskog sudova u Zenici, Tešnju i Zavidovićima.

Ova akcija je usmjerena na lišenje slobode i procesuiranje dvadeset osam lica koje se sumnjiče za vršenje krivična djela u vezi zloupotrebe opojnih droga i nedozvoljenog posjedovanja oružja i municije i koja su i meta ove akcije. Na lokacijama na kojim se vrše pretresi do sada je dvadeset lica stavljeno pod kontrolu i lišeno slobode.

Više o detaljima i rezultatima same akcije ćemo moći potvrditi po okončanju naznačenih aktivnosti koje su još uvijek u toku.

Odsjek za odnose sa javnošću, analitiku i planiranje Uprave policije MUP-a ZDK

Na kući porodice Sejdović u gračaničkoj ulici Varoš jučer je izbio požar na krovu. Odmah su pozvani vatrogasci Profesionalne vatrogasne jedinice (PVJ) koji su na mjesto požarišta stigli za nekoliko minuta, pa su uz pomoć mještana požar stavili pod kontrolu i spriječili njegovo širenje.

U gašenju požara učestvovala su trojica vatrogasaca s dva vozila i komandir PVJ Dževdet Čemadžić.

- Zahvaljujući pravovremenoj dojavi, na lice mjesta smo stigli veoma brzo i požar počeli gasiti na dijelu krova kuće porodice Sejdović, starice Bisere i dvojice njenih sinova Samira i Đulijana, koji ima suprugu i dvoje djece. Oko 19:30 sati požar je stavljen pod kontrolu. Spriječeno je njegovo širenje i veća materijalna šteta. U gašenju su pomoć pružili mještani - kaže Čamdžić.

Jučer ujutro Bisera i sin Samir su otišli u Općinu da traže pomoć u sanaciji izgorjelog krova, dok je kod kuće bio sin Đulijano.

- Velika je šteta za nas, ovo što je izgorjelo u požaru. Ide zima, idu loši dani s kišom i snijegom, pa se pitamo kako ćemo ovo riješiti. U ovom dijelu kuće na kome je izgorio krov za sada nema života - kaže Đulijano Sejdović.

(avaz.ba)

Oružane snage BiH, u saradnji s vladom Sjedinjenih Američkih Država, nabavile su četiri nova helikoptera Bell Huey II. Oni će biti isporučeni u naredne tri godine.

Danas su ugovor o nabavci potpisali ministrica odbrane BiH Marina Pendeš i ambasador SAD u BiH Erik Nelson (Eric). Američki Blue Huey II ima maksimalnu nosivost od 13 ljudi ili 2,2 hiljade kilograma tereta, a maksimalna brzina je 196 kilometara na sat.

Ambasador Nelson je poručio da su Oružane snage svijetli primjer onoga što ljudi u BiH mogu postići kada djeluju zajedno. Istakao je da je OSBiH uvijek spreman u odgovaranju izazovima i pomaganju stanovništvu te je dodao da imaju uspješnu saradnju s NATO-om.

- Ovo je zajednički projekt SAD i BiH za koji je američka vlada osigurala 34 miliona dolara, a Ministarstvo odbrane BiH je najavilo kako namjerava izdvojiti više sredstava kao području realizaciji ovog projekta. Do sada je uloženo više od četiri miliona dolara. Pozivam vlasti u BiH da Oružanim snaga osiguraju sredstva za nesmetan nastavak ovog i drugih projekata - rekao je Nelson.

Govorio je i o značaju novih helikoptera.

- Bell Huey II pružaju bolji performans uz niže troškove. OSBiH predstavlja uspješnu priču u koju vrijedi ulagati. Mnogi pripadnici OSBiH su bili na različitim stranama, a sada stoje rame uz rame u službi svoje zemlje i njenih građana. Oni čine dio jedinstvenih globalnih snaga za očuvanje mira i pouzdan su partner u mirovnim misijama. Dokazali smo da svaki fening uložen u OSBiH znači dobrobit za mir, sigurnost ii budućnost građana BiH - rekao je Nelson.

Ministrica Pendeš ukazala je na prijateljske odnose SAD i BiH.

- Predstavnici Oružanih snaga SAD aktivno pomažu u modernizaciji i pojačanju kapaciteta OSBiH kako kroz kontinuirano stručno usavršavanje naših kadrova, tako i kroz finansijsku i materijalno-tehničku pomoć - kazala je Pendeš.

BiH je u okviru ovog projekta dobila helikoptere, obuku pilota, pričuvne dijelove i potrošne materijale za naredne dvije godine i 300 sati leta, opremu za održavanje helikoptera, zemaljsku opremu za opsluživanje helikoptera.

- Ovo je najveći investicijski projekt od osnivanja OSBiH i pružit će nam više mogućnosti da budemo čvrst oslonac svim stanovnicima BiH i damo doprinos regionalnoj saradnji te učvrstimo poziciju u operacijama podrške globalnom miru - kazala je Pendeš.

(avaz.ba)

U Bosni i Hercegivini danas će biti pretežno oblačno vrijeme, s padavinama koje će intenzivnije biti na području Hercegovine gdje je za danas aktivirano narandžasto upozorenje.

U jutarnjim satima u centralnim i istočnim područjima očekuje se lokalno veoma slaba kiša. Nove padavine od poslijepodnevnih sati i tokom noći na subotu. U nizinama većinom kiša, rjeđe je moguća susnježica, a u višim područjima snijeg.

Jače padavine prognoziraju se na području Hercegovine, Krajine i jugozapada Bosne, gdje je očekivana količina padavina između 20 i 40, lokalno do 50 litara po metru kvadratnom.

Vjetar prijepodne slab, a u drugoj polovini dana se očekuje jačanje juga. U poslijepodnevnim i večernjim satima će biti i jakog vjetra južnog smjera.

Najviša dnevna temperatura zraka između uglavnom između pet i 10 stepeni, na jugu zemlje do 13, u Sarajevu oko sedam stepeni.

Vladine institucije i privatne kompanije u Španiji su sve češće izložene cyber napadima, a državne agencije tvrde kako iza ovih napada stoji Rusija, Kina, Iran i Sjeverna Koreja, prenosi Anadolu Agency (AA).

U posljednjih nekoliko mjeseci zabilježeno je čak 36 cyber napada na državne institucije i brojne privatne kompanije u Španiji, piše u tekstu španskog lista “El Pais”, koji se poziva na Nacionalni kriptološki centar pri Obavještajnoj službi Španije.

U tekstu se također navodi kako iza cyber napada na Ministarstvo odbrane, banke, advokatske urede i vojne kompanije, stoje hakerske grupe sa sjedištem u Rusiji, Iranu, Kini i Sjevernoj Koreji.

Otkriveno je kako je riječ o hakerskim gupama APT29 i Snake (Rusija), APT39 i APT33 (Iran), Kobaltna banda (Sjeverna Koreja) i Emissary Panda (Kina).

(fokus.ba)

Vlasti su pod pritiskom porodica žrtava pristale izvesti operaciju uprkos opasnosti od nove erupcije vulkana.

Novozelandska vojska je izvukla tijela šestero poginulih u erupciji vulkana početkom sedmice na Bijelom otoku, u operaciji koju nije spriječila ni neposredna opasnost nove erupcije.

Tijela šestero žrtava izvučena su helikopterima u kojima su bila osmorica elitnih pripadnika novozelandske vojske, saopćila je policija, prenosi Hina.

Dva helikoptera poletjela su pred zoru iz Whakatanea na Bijeli otok, gdje je u erupciji vulkana u ponedjeljak poginulo najmanje 16 ljudi koji su boravili u turističkoj posjeti otoku, pokazuju privremeni izvještaji.

Nakon pet sati iščekivanja policija je saopćila da je većina tijela izvučena i prenesena na fregatu Wellington usidrenu na pučini.

"Šest tijela je uspješno izvučeno s Bijelog otoka i sada su na fregati Wellingtonu", rekao je zamjenik policijskog načelnika John Tim, ne otkrivajući jesu li pronađena tijela drugih dviju žrtava.

Šest žrtava je locirano pomoću bespilotnih letjelica prije početka operacije. Vojnici su bili u teškoj zaštitnoj opremi koja im je usporavala i otežavala kretanje.

Preživjeli u kritičnom stanju
Policija je porodice žrtava dovela blizu otoka brodom na kojem je prije operacije održana maorska molitva.

Vlasti su pod pritiskom porodica pristale izvesti operaciju iako je opasnost od nove erupcije u iduća 24 sata bila procijenjena između 50 i 60 posto.

Većina od 29 preživjelih su još u bolnici, 22 na Novom Zelandu i sedam u Australiji, navodi se u novim izvještajima. Zadobili su teške opekotine.

"Svi ti pacijenti koji su još u kritičnom stanju (...) zahtijevaju intenzivno liječenje", rekao je Ashley Bloomfield, ministar zdravstva.

U trenutku erupcije na otoku je bilo 47 turista i vodiča iz Australije, Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije, Kine, Njemačke, Malezije i Novog Zelanda.

Među nestalima je novozelandski vodič Hayden Marshall-Inman.

(Al Jazeera)