Iz Ureda za reviziju institucija Federacije Bosne i Hercegovine su objavili drugi dio publikacije najznačajnijih nalaza iz oblasti javnih nabavki, a koji su utvrđeni njihovom prošlogodišnjom finansijskom revizijom. Od ukupnog broja finansijskih revizija nabavki u javnom sektoru FBiH, 35 posto je onih u kantonima i općinama/gradovima, 33 posto u javnim preduzećima, 21 posto u zavodima, fondovima i agencijama i 11 posto u samim entitetskim institucijama.

Istaknute su najčešće neusklađenosti sa Zakonom o javnim nabavkama, a to su:

Neprimjenjivanje samog Zakona, što je najčešća i najznačajnija nepravilnost. Primjer za to je preduzeće “Ceste”, sa sjedištem u Mostaru, koje je 2023. provelo 96 postupaka javne nabavke, ukupne vrijednosti 6,3 miliona KM, ali bez primjene Zakona o javnim nabavkama;
Sačinjavanje tenderske dokumentacije suprotno Zakonu, a što se ogledalo u tome da su tehničke specifikacije upućivale na tačno određenog proizvođača/marku/tip, čime se, kako su revizori konstatirali, pogodovalo određenim proizvođačima;
Tenderska dokumentacija nije sadržavala sve ono što je određeno Zakonom, a što je potrebno da ponuđači pripreme svoje ponude na stvarno konkurentskoj osnovi;
Izbjegavanje adekvatne primjene javne nabavke, uglavnom dijeljenjem predmeta nabavke, što je zakonski zabranjeno;
Provođenje pregovaračkih postupaka onda kada zakonski nisu ispunjeni uslovi za to;
Prihvatanje ponude čija je cijena viša od planiranih, odnosno osiguranih finansijskih sredstava;
Izostanak provjere tržišta kako bi se nabavka adekvatno pripremila nabavka i privredni subjekti informirali o planovima i zahtjevima nabavke, što je zakonska obaveza;
Izostanak učešća službenika za javne nabavke čija vrijednost prelazi 250.000 KM;
Nezakonitosti u fazi zaključivanja, odnosno realizacije ugovora. Kao najznačajnije nepravilnosti pri zaključenju ugovora istaknute su izmjene prvobitnih uslova tenderske dokumentacije, kao što su rok isporuke, uslovi plaćanja, visina kazne u slučaju kašnjenja idr. Kao najznačajnije nepravilnosti pri realizaciji ugovora istaknute su nepoštivanje odredaba ugovora, među kojima su enormno produžavanje rokova i plaćanje cijene više od ugovorene;
Izostanak korištenja zaštitnih sredstava u slučaju neispunjavanja ili neblagovremenog ispunjavanja obaveza iz ugovora o javnoj nabavci. Primjera radi, nisu se obračunavali penali niti su aktivirane bankarske garancije, iako su dobavljači kasnili u izvršenju obaveza iz ugovora o javnim nabavkama;
Nedonošenje plana nabavki ili donošenja plana koji nema Zakonom propisane elemente;
Pokretanje postupaka nabavke za koju nisu osigurana sredstva ili drugi uslovi za realizaciju;
Neblagovremeno donošenje odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača;
Propuštanje traženja pojašnjenja u slučaju, kako su revizori konstatirali, neprirodno niske cijene;
Prihvatanje ponuda koje imaju računsku grešku idr.

Kao subjekti kod kojih su utvrđena značajna odstupanja od Zakona o javnim nabavkama istaknuti su:

Federalno ministarstvo prostornog uređenja;
Federalno ministarstvo pravde;
Služba za zajedničke poslove organa i tijela FBiH;
Federalni zavod za statistiku;
Federalni zavod za poljoprivredu;
Kazneno-popravni zavod Zenica;
Kazneno-popravni zavod Mostar;
Srednjobosanski kanton;
Ministarstvo unutrašnjih poslova Katona Sarajevo;
Ministarstvo saobraćaja KS;
Ministarstvo za odgoj i obrazovanje KS;
Hercegovačko-neretvanski kanton;
Unsko-sanski kanton;
Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK;
Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona 10;
Gradovi Zenica, Zavidovići, Goražde, Široki Brijeg, Livno i Čapljina te općine Posušje, Kreševo, Novi Grad Sarajevo, Vareš, Doboj Jug, Usora, Sapna, Čelić i Doboj Istok;
Zavodi zdravstvenog osiguranja KS, Bosansko-podrinjskog kantona i Zapadnohercegovačkog kantona;
Federalni zavod za zapošljavanje;
Opća bolnica “Prim.dr. Abdulah Nakaš”, Kantonalna bolnica Orašje, Kantonalna bolnica “Dr. fra Mihovil Sučić” Livno, Opća bolnica Jajce i Opća bolnica Bugojno;
Domovi zdravlja Široki Brijeg, Čapljina i Bihać;
“Hrvatske pošte” Mostar;
BH Pošta;
BH Telecom;
“Hrvatske telekomunikacije” Mostar;
Komunalno preduzeće Čapljina;
“Ceste” Mostar;
Ceste FBiH;
Željeznice FBiH;
Vodovod i kanalizacija Živinice;
Saobraćaj i komunikacije Tuzla;
Šume BPK i Šumarstvo “Prenj” Konjic;
Rudnici Tuzla, Posušje, Breza, Kreka, Đurđevik, Zenica, “Abid Lolić”, Kakanj i Široki Brijeg.

Publikacija Ureda za reviziju institucija FBiH je dostupna na ovom linku.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Reumatološki pacijenti u Zeničko-dobojskom kantonu (ZDK) u prvih devet mjeseci 2025. godine besplatno će dobijati lijek Arava.

To je danas na sastanku u Zavoda zdravstvenog osiguranja ZDK, kojem su prisustvovali i predstavnici Udruženja pacijenata oboljelih od reumatoloških bolesti “Radost pokreta”, obećano Almi Serdarević-Stefanišin, predsjednici Udruženja osoba oboljelih od reumatoidnog artritisa i ostalih reumatskih bolesti “Snaga” u Bosni i Hercegovini.

– Na teret Zavoda zdravstvenog osiguranja ZDK od Nove godine očekuje se i uvođenje većeg broja pacijenata na biološku terapiju. Što se tiče Arave, jednog od glavnih cistostatika, koji je u ovom kantonu bio na teretu zavoda samo tri ili četiri mjeseca, od 1. januara iduće godine ponovo će biti besplatan za sve reumatološke pacijente koji ga uzimaju i to je veliki uspjeh, s obzirom da su oboljeli u ovom kantonu bili u nezavidnom položaju. Kada je u pitanju banjsko liječenje, reumatološki pacijenti imat će godišnje pravo najmanje deset dana na taj vid liječenja – objasnila je Serdarević-Stefanišin.

Lijek Arava je osnovni, bazni lijek za oboljele od reumatoloških bolesti.

– Većina pacijenata ga uzima, a neki u kombinaciji sa lijekom Methotrexate. Cijena lijeka varira od kantona do kantona, ali mjesečna terapija košta između 100 i 150 KM – navela je Serdarević-Stefanišin.

Iz Bosne i Hercegovine na hadž 2025. godine putuje 2.222 hodočasnika. Kvota je već popunjena za one koji su prvi aplicirali. Svi oni koji su ostali, a koji su aplicirali, imat će prednost za odlazak na hadž 2026. godine.

Ured za hadž i umru Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini 2. septembra je pokrenuo web aplikaciju za prijave koja je bila otvorena do 20. septembra, a već prvoga dana apliciralo je 1.832 hodočasnika.

Prema riječima direktora Ureda za hadž i umru Dževada Hadžića, bilo je 3.083 prijava, a olakšavajuća okolnost je bila što su ljudi mogli iz svojih kuće prijaviti se za hadž.

– Već smo prvog dana imali jako mnogo upisa i sistem je po redoslijedu bilježio sve onako kako su se prijavljivali. Prošle godine imali su prednost oni koji idu prvi put na hadž, a ove godine donesena je odluka da mogu ići i oni koji idu prvi put i oni koji su bedeli, odnosno, oni koji obavljaju hadž za nekog – rekao je Hadžić za Fenu.

Stoga, dodao je, poštuje se redosljed, onako kako su se ljudi prijavljivali, i svaki medžlis je na kraju dobio svoju kvotu, prema broju prijava.

– To je pravedan sistem i svi koji su putem aplikacije ušli unutar kvote oni će biti putnici na hadž. Funkcioniranje i prijavu aplikacija pratilo je tri nivoa: medžlis, muftiluk i Rijaset, odnosno Ured za hadž i umru. I niko ni za koga ne može intervenirati – istakao je Hadžić.

Mi već imamo imena hodočasnika, dodao je, i znamo tačno ko su putnici na hadž.

– Spiskove ne možemo objaviti zbog Zakona o zaštiti ličnih podataka BiH, ali smo spiskove proslijedili medžlisima koji buduće hadžije obavještavaju telefonom ili emailom, kako bi dostavili dokumenta. Dakle sve ide svojim planiranim tokom – naveo je Hadžić.

Također, za životno putovanje apliciraju i članovi Islamske zajednice koji žive u dijaspori i koji imaju državljanstvo BiH. Za njih je osiguran ograničen broj, oko 260 mjesta.

Ukazao je na Odluku Vijeća muftija, a ta je da svi koji su ostali i neće putovati 2025. godine, a prijavili su se, oni će imati prednost prilikom upisa 2026. godine, ukoliko budu i dalje željeli da idu na hadž.

– Dakle, svi oni koji su ostali, a koji su aplicirali, sigurno će biti putnici sljedeće godine. Imat će određeni period za prijavu prije drugih. Prema tome, neće im se zulum učiniti, imat će prioritet kod prijava sljedeće godine – poručio je Hadžić.

Tokom ove godine u Sloveniji zaposleno blizu 10.000 građana BiH- Za bh. građane Slovenija već godinama predstavlja “obećanu zemlju” za zaposlenje.

Tokom prvih devet mjeseci ove godine, posredstvom Agencije za zapošljavanje Bosne i Hercegvoine, u Sloveniji je zaposleno čak 9.934 državljana BiH, što je ekvivalent populacije omanje općine.

Primjera radi, prema popisu iz 2013. godine, općine poput Skender Vakufa (9.793 stanovnika), Olova (10.175), Šipova (10.293) i Višegrada (10.668) imale su sličan ili čak manji broj stanovnika.

U 2023. godini, putem 8.020 oglasa za posao, zaposleno je 12.099 bh. radnika, dok je 2022. taj broj iznosio 18.312. Podaci Agencije pokazuju da je od 2013. do 2021. godine radne dozvole za Sloveniju dobilo 78.042 radnika, s rekordnom 2021. godinom kada je zaposlenje u Sloveniji našlo 19.575 bh. državljana, prenosi Buka.

Kako navode iz Agencije za zapošljavanje BiH, planirano je da posredovanje u zapošljavanju bh. građana u Sloveniji bude nastavljeno i naredne godine. Očekuje se potražnja za vozačima, variocima, zidarima, pomoćnim građevinskim radnicima, armiračima, fasaderima, elektroinstalaterima, električarima i stručnjacima u proizvodnoj industriji.

Nakon izuzetno burne kampanje, izbornog dana, ali i postizbornih aktivnosti, sve je postalo jasno. Donald Trump je novi predsjednik Sjedinjenih Američkih Država.

Osim saveznih država u kojima je Trump očekivano uzeo najveći dio glasova te koje su tradicionalno naklonjene Republikanskoj stranci, Trump je na ovim izborima dobio i najveću podršku u većini "swing" saveznih država što je bilo dovoljno da prikupi dovoljan elektora i postane 47. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država.

Trump je na ovim izborima osvojio elektorske glasove u Georgiji, Sjevernoj Karolini, Pennsylvaniji, što je bio i ključni momenat na ovogodišnjim izborima s obzirom na to da Pennsylvanija broji 19 elektora.

Iako je ostalo još da se prebroji nekoliko saveznih država, Trumpu su za 270 elektora potrebna još samo četiri elektorska glasa, što je sasvim izvjesno da će osvojiti, s obzirom na to da vodi u većini država.

Pored Trumpa u Bijelu kuću ulazi i njegov potpredsjednik JD Vance koji će na tom mjestu zamijeniti Kamalu Harris.

Kada je riječ o Donaldu Trumpu, ovo će biti njegov drugi mandat u Bijeloj kući s obzirom na to da je ovu funkciju obnašao od 2016. do 2020. godine kada ga je u Bijeloj kući zamijenio aktuelni predsjednik Joe Biden.

Baš kao i prethodnu kampanju, i ove Trumpove nastupe obilježile su brojne kontroverze, ali i uvrede zvaničnicima Demokratske stranke. S druge strane, Trump je kampanju bazirao na starim sloganima kao što su "Učinimo Ameriku ponovo velikom", što je poruka koju je Trump komunicirao prema javnosti još u periodu prvog mandata.

Očekuje se kako će se, vrlo brzo nakon što je postalo poznato da će upravo on biti novi predsjednik, Donald Trump obratiti javnosti, a slično se očekuje i od JD Vancea.

Naravno, uzevši u obzir američki izborni sistem, Trump će preuzeti predsjedničku funkciju u januaru 2025. godine.

(klix.ba)

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Skupština Zeničko-dobojskog kantona poziva sve općinske i gradske uprave, političke subjekte, vijećnike i građane da se uključe u javnu raspravu na Nacrt Zakona o prijavljivanju i postupku provjere podataka o imovini nosioca javnih funkcija.

Stim u vezi, Općina Tešanj organizira usmeni dio javne rasprave dana 05.11.2024. godine s početkom u 14,00 sati u sali Općinskog vijeća Tešanj, na kojoj će Nacrt Zakona prezentovati predstavnici Ministarstva za pravosuđe i upravu ZDK.

Prijedlozi i primjedbe na Nacrt Zakona mogu se dostavljati do 15.11.2024. godine putem e-maila Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli. ili na adresu: Ministarstvo za pravosuđe i upravu Zeničko-dobojskog kantona, Kučukovići br.2 72000 Zenica kao i putem prijemne kancelarije Općine Tešanj te putem aplikacije eCitizen, Link: eCitizen

Tekst Nacrta Zakona o prijavljivanju i postupku provjere podataka o imovini nosioca javnih funkcija može se preuzeti na linku: https://zdk.ba/javna-rasprava/12285-nacrt-zakona-o-prijavljivanju-i-postupku-provjere-podataka-o-imovini-nosioca-javnih-funkcija

Web stranici Općine Tešanj, online platformi na adresi eCitizen,  infopultu u zgradi Općine, te uredima Jelah i Tešanjka.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Zbog najavljenog poskupljenja uvoznih cijena pšenice od idućeg mjeseca, skuplje ćemo plaćati brašno, a građani već prijavljuju da skuplje plaćaju hljeb i ostale pekarske proizvode za pola marke.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH kazao je za Faktor kako je nenormalno da se pšenica kupuje po cijeni do 40 feninga za kilogram, a da se hljeb prodaje za dvije do dvije i po marke.

Jedan kilogram brašna je trenutno, ističe Bićo, u prodavnicama ispod marke, a od njega se prave četiri hljeba.

– Ko tu zarađuje? I pekari i trgovci. Svi osim direktnog proizvođača. On uvijek nastrada.

Zarađuju mešetari i mlinari što sad najavljuju poskupljenje. Ne znam zašto kad još domaće pšenice po 35 feninga kod domaćih poljoprivrednika ima koliko hoćete. Nju ne žele otkupiti nego su našli neko ukrajinsko smeće jeftinije i to uvoze. Ovo je mešetarenje i lov u mutnom.

Mlinari povećavaju cijene brašna jer nema kontrole ovdje, slobodno je tržite i radi ko šta hoće. Država ne čini ništa da zaštiti domaće – govori Bićo.

Federalni ministar trgovine Amir Hasičević (Naša stranka) kazao nam je kako su imali sastanak sa predstavnicima Federalne uprave za inspekcijske poslove (FUZIP).

– Ono što smo premilinarno vidjeli je da možda ima neosnovanog povećanja pekarskih proizvoda. Istražit ćemo ovo u narednom periodu skupa sa Federalnom upravom za inspekcijske poslove. Vidjet ćemo o čemu se radi i kakva je opravdanost povećanja cijena – kazao nam je Hasičević.

Povećanje cijene brašna najavljeno je i u Republici Srpskoj.

Dok se građani svakodnevno suočavaju sa udarima na džep, iz Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine objavili su da sindikalna potrošačka korpa za sptembar iznosi 3.131,10 KM.Minimalna plaća prema odluci Vlade FBiH je 619,00 KM.

Pokrivenost sindikalne potrošačke korpe prosječnom plaćom je 44,3 posto, dok je pokrivenost ove korpe minimalnom plaćom 19,8 posto.

(faktor.ba)