Znameniti britanski teoretski fizičar Stephen Hawking preminuo je u dobi od 76 godina u svojoj kući u Cambridgeu, objavila je njegova porodica u srijedu u ranim jutarnjim satima.

"Duboko smo ožalošćeni što je naš dragi otac danas preminuo. Bio je veliki naučnik i izvanredan čovjek čiji će rad i naslijeđe dugo živjeti", poručila su Hawkingova djeca Lucy, Robert i Tim.

"Njegova hrabrost i upornost, zajedno s briljantnim umom i humorom, inspirisale su ljude širom svijeta", stoji u objavi, prenosi Hina.
Hawking, rođen u Oxfordu 1942. godine, završio je studij fizike na Univerzitetu Oxford, a doktorsku disertaciju iz kosmologije odbranio je na Univerzitetu u Cambridgeu.

Teorije o svemiru
Godine 1974. postao je član Kraljevskog društva iz Londona, jednog od najstarijih naučnih udruženja na svijetu, a potom profesor matematike i fizike na Lucasovoj katedri Univerziteta u Cambridgeu, gdje su nekad predavali velikani poput Isaaca Newtona i Paula Diraca.

Poznat je po doprinosima na poljima kosmologije i kvantne gravitacije, posebno u kontekstu crnih rupa, te popularnim pisanim djelima u kojima iznosi svoje teorije o svemiru.

Najpopularnije djelo mu je naučni bestseler Kratka historija vremena (A Brief History of Time), koji je zauzeo prvo mjesto na listi bestselera britanskog Sunday Timesa i tamo se zadržao rekordnih 237 sedmica.

U mladosti je obolio od amiotrofične lateralne skleroze (ALS), paralizirajuće bolesti koja uzrokuje slabljenje mišića.

Potpuno nepokretan, u kolicima, s vremenom je izgubio i sposobnost govora, pa je s okolinom komunicirao jedino pomoću računarskog sintetizatora glasa.

(Al Jazeera)

Nakon što su u utorak i ponedjeljak rasli vodostaji u dijelovima Hrvatske i BiH, u srijedu ujutro bilježi se uglavnom stagnacija ili blago opadanje.

U Hrvatskoj Kostajnici još su na snazi izvanredne mjere obrane od poplava. Vodostaj je jutros blago pao na 455 centimetara.

Izlijevanje rijeka iz korita poplavilo je brojne prometnice te stambene i gospodarske objekte, a najdramatičnije je bilo u Hrvatskoj Kostajnici, gdje je klizište iznad Starog puta, nedaleko od tvornice Pounja, u utorak poslijepodne potpuno uništilo šest kuća i šest ih oštetilo.

U klizištu nitko nije stradao jer su ljudi čuli tutnjavu i osjetili podrhtavanje tla pa su pobjegli iz svojih kuća.

Plenković obećao pomoć države
Sve je, kako su ispričali mještani hrvatskim medijima, krenulo odjednom blizu 14 sati i više je obitelji ostalo bez krova nad glavom.

Mnogi od njih su u kratko vrijeme pokušali najdragocjenije stvari uzeti iz kuća te su pobjegli pred klizanjem tla i gledali kako im se uništavaju kuće.

Bez kuće je ostala i četveročlana obitelj Marjanović. Perica Marjanović se spašavao skokom s balkona.

"Petnaest minuta prije rušenja štemali smo stepenice jer smo vidjeli da ih pritišću, da ih otpustimo. Vidjeli smo pukotine na cesti prije toga, vidjeli da se događa nešto. Onda je doletio susjed i rekao da je bio na brdu i da je tamo katastrofa. I krenuo sam s bratom Ognjenom spašavati što se spasiti može, uzeo sam neke gluposti, diplomu i kompjutor kad se počelo rušiti. Čujem majku kako nas zaziva, ali ne mogu do vrata i skočim s balkona, potrčim, okrenem se i vidim samo prašinu", izjavio je Marjanović za Večernji list.
A sve je,kažu mještani, počelo još u ponedjeljak navečer kada su se počeli razmicati stupovi od struje.

U vrijeme aktivacije klizišta u zgradi gradske uprave održavala se sjednica Stožera Civilne zaštite, čiji su sudionici s predsjednikom Vlade Andrejom Plenkovićem na čelu odmah obišli to područje.

Kako je rekao gradonačelnik Dalibor Bišćan, šest kuća potpuno je srušeno, četiri djelomično, a na dvjema su popucali zidovi.

"Ne vjerujem da je njihova sanacija moguća pa ćemo tražiti druga rješenja za trajno rješenje smještaja stradalih. Privremeno je njih petneastak smješteno u hotel 'Central'. Nema sumnje da je klizanje tla posljedica topljenja velikih količina snijega. Ove je godine u Kostajnici palo dosad rekordnih 80 centimetara snijega", rekao je kostajnički gradonačelnik Bišćan.

Šteta je golema jer su, osim kuća, među ostalim uništene gospodarske zgrade, automobili i traktori.

Premijer Plenković najavio je pomoć pri smještaju ljudi i u obnovi njihovih kuća.

"Dio brda otklizao je u podnožje, ali na sreću nema ljudskih žrtava. Uzrok su velike količine snijega koji je pao u Hrvatskoj Kostajnici. Topljenjem je došlo do klizišta. Hrvatska Vlada će u suradnji sa Sisačko-moslavačkom županijom učiniti napore da se pomogne ljudima koji su ostali bez svojih domova. Osigurat ćemo im smještaj i pomoći u obnovi kuća", rekao je Plenković.

Poplave i u BiH
Plenković je obišao u utorak stanovnike i poplavljena područja u Hrvatskoj Kostajnici, gdje je noć prije, kada je vodostaj Une premašio 450 centimetara, proglašeno izvanredno stanje obrane od poplava, a danas se u Starom putu dogodilo veliko klizište, pri čemu je dio brda odnio nekoliko kuća.

Ne terenu su angažirane i snage Hrvatske vojske.

Što se tiče stanja kod Karlovca, u utorak poslijepodne nakon sastanka Stožera civilne zaštite zaključeno je kako Korana više neće rasti.

I u Bosni i Hercegovini u utorak su vodostaji rasli, posebno u Unsko-sanskom kantonu, gdje su Una i Sana plavile su pojedina poljoprivredna i stambena područja.

Kod Bosanske Krupe poplavljeno je više područja, uključujući i stambene objekte.

Vodostaj Sane na hidrološkoj stanici Prijedor prešao je u utorak ujutro razinu izvanredne obrane od poplava te je poplavljen dio područja.

Za sada nema izvještaja o pogoršanju stanja uz vodene tokove u BiH.

(Al Jazeera)

Danas će u Bosni i Hercegovini preovladavati oblačno vrijeme sa kišom i pljuskovima. Poslije podne prestanak padavina u Krajini, a do kraja dana ili tokom noći i u ostatku zemlje, uz postepeno smanjenje oblačnosti. Očekivana količina padavina od 2 do 10, lokalno do 15 l/m2. Vjetar slab do umjeren, uglavnom zapadni i jugozapadni. Dnevne temperature od 9 do 15 °C.

U četvrtak 15.03.2018., u Hercegovini i na jugozapadu Bosne umjereno do pretežno oblačno vrijeme, a u ostatku Bosne pretežno sunčano uz postepeno naoblačenje do kraja dana. U večernjim satima kiša se očekuje u Hercegovini, Krajini i na jugozapadu Bosne, u noći sa petka na subotu u cijeloj zemlji. Vjetar slab do umjeren južni i jugozapadni. Jutarnje temperature od 0 do 5, na jugu od 5 do 10, a dnevne od 11 do 17 °C.

U petak 16.03.2018., jutro oblačno sa kišom. Prije podne prestanak padavina u Krajini i Posavinai, a tokom poslijepodneva i u ostatku Bosne. U Hercegovini kiša veći dio dana. Očekivana količina padavina na jugozapadu Bosne i u Hercegovini od 20 do 40, na jugoistoku Hercegovini lokalno od 60 do 80 l/m2, a u ostaku zemlje od 2 do 10, lokalno do 15. Jutarnje temperature od 4 do 10, na jugu do 12, a dnevne od 13 do 20 °C.

U subotu 17.03.2018., oblačno vrijeme sa kišom. Obilnije padavine u Hercegovini, Krajini i jugozapadu Bosne, gdje se očekuje od 30 do 60, lokalno do 80 l/m2 kiše. U ostatku naše zemlje očekuje se od 10 do 30 l/m2. Poslije podne u Krajini prelazak kiše u susnježicu i snijeg, a u večernjim satima u većem dijelu Bosne. Jutarnje temperature od 4 do 10, na jugu do 12, a dnevne od 13 do 20 °C.

U nedjelju 18.03.2018., u Hercegovini umjereno do pretežno oblačno vrijeme, a u Bosni pretežno oblačno. U Bosni povremeno sa slabim snijegom, a u Hercegovini sa slabom kišom. Jutarnje temperature od -9 do -2, na jugu od 5 do 10, a dnevne od -5 do 1, na jugu od 8 do 12 °C.

Bosna i Hercegovina je prva zemlja u Evropi po broju smrtnih slučajeva zbog zagađenja vazduha, a u cijelom svijetu zauzima drugo mjesto, odmah nakon Sjeverne Koreje.

Poređenja radi, u Njemačkoj je broj smrtnih slučajeva izazvanih zagađenošću vazduha na 100.000 stanovnika – 32,5, a u BiH 230,6.

Jednostavnom matematikom može se izračunati da u BiH godišnje, zbog posljedica zagađenja vazduha, umre oko 8.000 stanovnika.

Ni druge zemlje regiona ne zaostaju. Albanija je četvrta u Evropi, zatim slijede Crna Gora, Makedonija i Srbija.

Sve zemlje Zapadnog Balkana su na dnu ljestvice i najveći su izvoznici sitnih čestica (PM2,5) u atmosferu, čija koncentracija u ovim zemljama često prelazi dozvoljenu granicu i do 10 puta.

Vlatka Matković Puljić, savjetnica za zdravlje i energiju za regiju Balkan iz Alijanse za zdravlje i životnu sredinu HEAL kazala je za “DW” da je zagađenje vazduha u ovoj regiji “strašan problem”.

“Sve zagađene termoelektrane Evrope se nalaze u ovoj regiji”, upozorava Matković Puljić i dodaje da je alarmantno na području grada Tuzle i Lukavca zbog termoelektrane Tuzla i drugih fabrika koje se nalaze na tom području.

U Tuzli je prošle godine koncentracija SO2 bila i do 14 puta viša od dopuštenog, te je zbog ovog problema bila obustavljena i nastava u školama. Situacija nije bolja ni ove godine. Emisija štetnih čestica u jednoj zemlji, znači da će te iste štetne čestice završiti i u drugim zemljama.

“Ako Hrvatska, koja je u Evropskoj uniji i koja među ovim zemljama ima najčistiji vazduh, želi nešto napraviti u borbi protiv zagađenja, ona to ne može, jer Srbija i BiH u njenom susjedstvu nemilice zagađuju vazduh”, upozorava Matković Puljić.

Ona naglašava da je neophodna saradnja među zemljama, kao i konkretni koraci ugrađivanja filtera ili zatvaranja termoelektrana, ali za početak bi bilo dovoljno napraviti i bolji sistem nadzora i praćenja kvaliteta vazduha.

“Najtransparentnije podatke ima Srbija. U BiH postoje mjerenja kvaliteta vazduha, ali podatke je jako teško dobiti i nisu dostupni javnosti, dok u Makedoniji često mjerne stanice ne rade”, objašnjava Matković Puljić i upozorava da je prvi korak za sve države da imaju transparentne i redovne podatke o kvalitetu vazduha, da bi se problem počeo rješavati.

Matković Puljić je istakla da bi sve države Balkana trebalo od 2018. godine da počnu drastično smanjivati zagađenje iz termoelektrana na ugalj.

Međutim, ni jedna država nije počela raditi na tome. Ona dodaje da volje među nadležnim institucijama za poboljšanje već godinama nema.

Ukoliko se to uskoro ne uradi, države neće moći pristupiti globalnom energetskom tržištu, a nijedna država ne može funkcionisati samostalno.

“Crna Gora ima obavezu da za 5 godina ugasi termoelektranu Pljevlja. Druge termoelektrane nema, što znači da će se morati odlučiti da li će graditi neki novi energetski projekat, sa potrebnim filterima, ili će morati uvoziti struju”, upozorava Matković Puljić.

U BiH je prema podacima IPI Instituta za privredni inženjering Zenica, oko 70 odsto vozila starije od 10 godina, a od ukupnog broja uvezenih auta samo prošle godine, 80 odsto ima EURO 4 kategoriju, koja će u njemačkim gradovima biti zabranjena.

(akta.ba)

Uprava policije Ministarstva unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona je, kako smo već informisali javnost, u proteklom periodu intenzivirala aktivnosti iz svoje nadležnosti, na kontroli vozača i vozila, te dokumentovanju i sankcionisanju prekršaja iz Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na cestama u BiH. Cilj naznačenih aktivnosti je smanjenje broja saobraćajnih nezgoda i prekršaja u saobraćaju, kako bi se zadržali pozitivni trendovi i rezultati koji su zabilježeni u proteklih nekoliko mjeseci, te postigao visok stepen bezbjednosti saobraćaja na putevima na području Zeničko-dobojskog kantona.

Naznačene aktivnosti se poduzimaju sa posebnim akcentom na dokumentovanje i sankcionisanje nedozvoljene brzine kretanja vozila, koja je jedan od najčešćih uzroka saobraćajnih nezgoda, posebno onih sa teškim i tragičnim posljedicama. Tako su, u vremenskom periodu od 01.02. do 28.02.2018. godine, mobilni radarski sistemi na putevima na području Zeničko-dobojskog kantona evidentirali i zabilježili 2002 prekršaja prekoračenja dozvoljene brzine, a stacionarni radarski sistemi 2529 prekršaja, što ukupno iznosi 4531 prekršaj.

Uprava policije Ministarstva unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona će nastaviti sa aktivnostima na postizanju visokog stepena bezbjednosti odvijanja saobraćaja na području Zeničko-dobojskog kantona, te u tom smislu sprovoditi pojačane akcije, u kojim će se sankcionisati svi nesavjesni vozači i drugi učesnici u saobraćaju, zbog kršenja saobraćajnih propisa.

Odsjek za odnose sa javnošću, analitiku i planiranje

BiH je jedina zemlja u Evropi koja nema digitalno emitiranje televizijskog signala – rekao je direktor Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) BiH Predrag Kovač.

Kovač je prije početka okruglog stola “Prelazak s analognog na digitalno zemaljsko emitiranje – kako dalje?”, koji su organizirali Vanjskotrgovinska komora BiH i RAK, rekao novinarima da je Savjet ministara osigurao novac za završetak digitalizacije s aspekta uspostavljanja “multipleksa A” i “multipleksa B”, gdje su trebali svoje mjesto naći, kako javni tako i privatni emiteri, ali to nije završeno.

– Multipleks A i B su u nadležnosti odbora sistema, odnosno tri javna servisa, i duže od godinu dana nema pomaka koji se odnose na formiranje tijela koje će upravljati multipleksom u BiH, a kojem bi RAK dao dozvolu da bude multipleks operator i da krene digitalno emitiranje makar na tri lokacije na kojima u ovom trenutku postoji digitalni signal – pojasnio je Kovač.

On je dodao da se u Strategiji za digitalizaciju, koju su svojevremeno usvojili svi u BiH, kaže da šest mjeseci prije gašenja analognog signala RAK može raspisati konkurs za dodjelu “multipleksa C” multipleks operateru i to je mogućnost da se ovaj proces otkoči i da komercijalne televizije ne trpe zastoj koji u ovom trenutku postoji kada je riječ o digitalizaciji.

Prema njegovim riječima, ako komercijalne televizije iskažu spremnost da uzmu aktivnu ulogu u rješavanju ovog problema, taj proces niko ne može zaustaviti, a komercijalne televizije bi dobile svoj multipleks.

Pomoćnik ministra komunikacija i transporta BiH Vlatko Drmić podsjetio je da je u BiH u junu 2015. godine trebao biti završen proces digitalizacije, što do danas nije učinjeno jer u cijelom procesu ima administrativnih prepreka prilikom nabavke same opreme.

Drmić je naglasio da je Ministarstvo, zajedno sa javnim RTV servisima, pokrenulo proces javne nabavke, ali da sada vode borbu sa žalbama.

On je naglasio da su multipleksi A i B namijenjeni i za javne i za komercijalne servise, kapacitet je proširen na 32 kanala, što znači da je 29 slobodnih kanala za komercijalne televizije.

Drmić kaže da je sada problem formiranje mrežnog operatera kao tijela koje bi upravljalo tom opremom i dostavilo cjenovnik RAK-u koji bi poštovale komercijalne stanice.

Generalni direktor RTV BiH Belmin Karamehmedović rekao je da je prva faza digitalizacije provedena i da su digitalnim signalom pokrivena područja Sarajeva, Banje Luke i Mostara.

– Opredijeljeni smo da što prije dođe do formiranja mrežnog operatera na način kako to predviđaju odluke Savjeta ministara i RAK-a – istaknuo je on.

Vlasnik Televizije “OSM” Mirko Despić ističe da su kočnica digitalizaciji različiti interesi, iako bi prelaskom na digitalni sistem građani imali bolju uslugu.

On je naveo da privatne emitere interesuje cijena, jer se digitalizacijom mijenjaju finansijski uslovi koji nisu ni približno isti sadašnjim.

Prema njegovim riječima, neki pokazatelji govore da će privatne emitere to koštati toliko koliko 90 odsto medija nema budžet.

(tuzlanski.ba)

Epilog nakon nekoliko hladnih dana i snježnih padavina dvije su žrtve smrzavanja u BiH, a riječ je o muškim osobama u Čelincu i Brčkom. Prije dva dana meteorolozi su izdali upozorenje na jak vjetar i padavine. Kako ističu, posebno jak jugo očekuje se u Hercegovini, istočnoj i jugoistočnoj Bosni, Kupresu, Livnu i u planinskim dijelovima.

O klimatskim ekstremima s kojima smo iz godine u godinu sve više suočeni, u intervjuu za Večernji list govorio Željko Majstorović, penzionisani meteorolog i doajen vremenske prognoze u BiH koji je, između ostalog kazao da je prošla godina bila hladnija u odnosu na ovu, a na globalnoj razini po temperaturi je bila na trećem mjestu, ali su zato 2015. i 2016. godine bile najtoplije.

“Zbog klimatskih promjena koje su evidentirane mogući su ekstremi, pa i snijeg u maju. Kada spominjem ekstreme prije nekoliko godina bili smo svjedoci velikih poplava u BiH i u regiji, a nakon toga i suše. Prošla godina bila je hladnija u odnosu na ovu, a na globalnoj razini po temperaturi je bila na trećem mjestu, ali su zato 2015. i 2016. godine bile najtoplije”, rekao je Majstorović.

Majstorović je rekao kako je prije samo sedmicu dana, bilo je prognozirano kako će već ovih dana biti snijega. No, u ovom trenutku možemo konstatirati kako nije tako.

“Naime, podsjetio bih kako trenutno iznad Evrope traje snažna borba “titana”, a riječ je o dvjema velikim frontama. Ona hladna dolazi sa sjeverozapada, a južna, topla iz Afrike i njihov sukob trenutno traje između Slovenije i Austrije. Upravo zbog toga došlo je do promjene meteorološke prognoze. Podsjećam, prognoziran je snijeg, ali ova južna fronta se još uvijek ne da, tako da će sljedećih dana temperatura polako padati, bit će tu i kiše i sunca, svega pomalo, dosta promjenljivog vremena nas očekuje. Svemu tome uzrok su borbe tih jakih struja”, rekao je Majstorović.

On je naveo da je trend zagrijavanja prisutan u cijelom svijetu.

“Donedavno se govorilo o povećanju temperature za 0,6 stepeni, a sad se govori o povećanju temperature za jedan stepen. Dakle, činjenica je da se zagrijava cijela planeta, pri tom mislim na atmosferu i oceane. Također smo svjedoci sve jačih vjetrova, a samim time i pojava ekstrema”, zaključio je poznati meteorolog.

Danas u Hercegovini oblačno vrijeme, a u Bosni malo do umjereno oblačno. Tokom dana, kiša i pljuskovi se očekuju, u Hercegovini i u jugozapadnim područjima. Očekivna količina padavina u tim djelovima između 15 i 30 litara kiše po metru kvadratnom. U ostalim djelovima lokalno slabija i kratkotrajna kiša. Više padavina tokom noći na četvrtak. Na planinama se očekuje snijeg. Vjetar slab do umjerene jačine južnog i jugozapadnog smjera. Najviša dnevna temperatura zraka između 7 i 14 stupnjeva.

PROGNOZA VREMENA ZA 08.03.2018. (Četvrtak)., u Bosni i Hercegovini pretežno oblačno sa slabom kišom prije podne. Na planinama sa susnježicom i snijegom. Od poslijepodnevnih sati smanjenje oblačnosti. Vjetar slab zapadnog i jugozapadnog smjera. Jutarnja temperatura zraka između 1 i 5, na jugu do 7, a najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 5 i 10, na jugu zemlje do 13 stupnjeva.

PROGNOZA VREMENA ZA 09.03.2018 (Petak)., u Bosni i Hercegovini umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Vjetar slab jugozapadnog smjera. Jutarnja temperatura zraka između 0 i 5, na jugu do 7, a najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 9 i 15 stupnjeva.

PROGNOZA VREMENA ZA 10.03.2018 (Subota)., u Bosni i Hercegovini umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Po kotlinama i uz riječne tokove moguća je magla ili niska oblačnost. Jutarnja temperatura zraka između 1 i 6, na jugu do 8, a najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 10 i 16 stupnjeva.

Bivši borci i dalje drže pod blokadom petlju u Šićkom Brodu kod Tuzle, što već treći dan onemogućava odvijanje saobraćaja na ovom važnom dijelu saobraćajnica u Tuzlanskom kantonu (TK). Vlada TK saopćila je da se rješenje treba tražiti na federalnom nivou vlasti, javlja Anadolu Agency (AA).

Zahtjevi boračke populacije, koji se uprkos snijegu i hladnoći treći dan nalaze pod vedrim nebom, su usvajanje jedinstvenog boračkog registra, boračkih naknada i ukidanje finansiranja svih boračkih udruženja iz budžeta.

Još jedan od zahtjeva okupljenih na petlji u Šićkom Brodu je poziv Salki Bukvareviću, federalnom ministru za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata da dođe u Tuzlu na pregovore.

I iz Vlade TK danas su uputili poziv federalnom premijeru Fadilu Novaliću i ministru Bukvareviću da u što kraćem roku dođu u Tuzlu, da se susretnu sa borcima i direktno upoznaju s njihovim zahtjevima, te da im objasne realne mogućnosti za njihovo ispunjenje.

“Uzimajući u obzir o kojoj se populaciji radi, kao i da postoje i da su u upotrebi alternativni putni pravci, Vlada Tuzlanskog kantona i Ministarstvo unutrašnjih poslova do sada nisu smatrali za neophodno da policijskom intervencijom deblokiraju ovu saobraćajnicu. Imajući u vidu sve navedeno, kao i činjenicu da su se borci povukli s drugih saobraćajnica u BiH, kantonalna vlada je danas uputila i poziv braniteljima da zadrže dostojanstvo i da se povuku sa saobraćajnica, kako bi se privredni i društveni život mogao nesmetano odvijati, a da ostvarenje svih svojih prava branitelji traže putem nadležnih institucija sistema”, saopćili su iz Vlade TK.

(fokus.ba)