Edis Vehabović, koji je prije sedam godina iz Bosne i Hercegovine došao u Sloveniju, više od sedam dana ide od kuće do kuće i besplatno popravlja krovove koji su oštećeni u jakim olujama.

“Nije puno, ali se trudimo koliko možemo. Ljudi su zahvalni, mnogima su suzne oči kada stignemo. Mi smo se to jutro probudili i vidjeli što se dogodilo. Kada vidimo osobe koje su bespomoćne, morali smo pomoći. Mi smo sve to preživjeli u ratu i znamo kako je. Rado pomažemo”, ispričao je Edis za N1 Slovenija.

Dodao je kako možda nije puno to što napravi, ali nekome jako puno znači.

“I dalje ćemo pomagati”, rekao je.

Nije mu prvi put

Jedna stanovnica izjavila je kako će malo ko tako pomoći jer ljudi nemaju vremena. Zbog toga je, kaže, Edisu jako zahvalna te joj puno znači njegova pomoć.

Naime, ovih je dana Sloveniju pogodilo snažno nevrijeme i mnogima nanijelo štetu. Vatrogasci su nakon oluje uklanjali srušena stabla, električne i telekomunikacijske stupove, pokrivali otkrivene krovove, ispumpavali vodu iz poplavljenih objekata i saobraćajnica te učestvovali u evakuaciji građana s ugroženih područja.

Inače, Edis je prije tri godine pomogao ljudima u Petrinji nakon razornog potresa kada je pola grada bilo uništeno. Također, rekao je da razmišlja pomoći i Zagrepčanima koji se i dalje nose s posljedicama nevremena.

Trenutno najveća gradilišta na Koridoru Vc nalaze se u Zeničko-dobojskom kantonu, na relaciji Zenica-Žepče, gdje se grade četiri dionice čijom izgradnjom će građani Bosne i Hercegovine dobiti novih 20 funkcionalnih kilometara puta, ukupne investicijske vrijednosti 419,1 miliona eura sa PDV-om.

Poprikuše – Nemila, Nemila – Vranduk, Vranduk – Ponirak i Ponirak – Vraca su četiri dionice čija je izgradnja u toku, a nakon što iste budu završene, dionica do Žepča će biti skraćena za 15-ak kilometara.

Izgradnja ovih dionica je kompleksna i zahtjevna iz razloga što data trasa ne ide ravnicom već brdskim predjelima, te se velikim dijelom sastoji u izgradnji objekta kao što su tuneli, mostovi i vijadukti sa malim udiom trase autoceste.

POPRIKUŠE-NEMILA

Cijela dionica u objektima i tunelu

U neposrednoj blizini naselja Poprikuše, južno od grada Žepče započinje dionica Poprikuše – Nemila.

Karakteristična je po tome što je gotovo sva sadržana u objektima i tunelu. Od 5,5 kilometara dionice, 900 metara su objekti (mostovi, vijadukti), dok je 3.659 metara tunel Golubinja.

Na predmetnoj dionici od značajnijih objekata projektovan je tunel Golubinja, mostovi Golubinja 1 i Bosna, te vijadukti Golubinja 2 i Kovanići. Dionici pripada i petlja Poprikuše, kao i Centar za kontrolu prometa (COKP).

Radovi se trenutno izvode na cijeloj dionici. Sa ulazne i izlazne strane tunela Golubinja, vrši se iskop i primarna podgrada, izrada podnožnog svoda, temelja i sekundarne obloge, hidroizolacija i odvodnja. Na trasi autoceste u toku su zemljani radovi, rade se iskopi i nasipi na petlji Golubinja. Izvode se i pripremni radovi betonske ploče za čeličnu konstrukciju, kada je u pitanju objekat naplate. Na objektu COKP-a izvode se radovi na temeljima i temeljnim pločama.

Na mostu Golubinja 1 radi se rasponska konstrukcija betonske sigurnosne ograde, a u toku su pripremni radovi za betoniranje poprečne grede na upornjaku U1L nadvožnjaka Kovanići.

Završeni su betonski radovi na konstrukciji mosta Golubinja 2, mosta Bosna 1, mosta Kovanići i mosta Željeznica.

Izvođač radova je Cengiz insaat Sanayi ve Ticaret A.S, a nadzor nad izvođenjem radova vrši IRD Engineering S.r.l.

Vrijednost ugovorenih radova iznosi 208.059.247,42 eura sa PDV-om, a sredstva su osigurana u okviru ugovora o zajmu sklopljenog s Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) u visini od 70 miliona eura, Evropske investicijske banke (EIB) u visini od 90 miliona eura te bespovratnim sredstvima Evropske unije u iznosu od 41,1 milion eura koja su osigurana u okviru Agende za povezivanje preko Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF).

NEMILA-VRANDUK

Izmještanje magistralne ceste M17

Na prethodnu dionicu u Topčić Polju nadovezuje se dionica Nemila – Vranduk ukupne dužine 5,7 kilometra. Autocesta je projektovana sa dva, razdjelnim pojasom odvojena kolnika, koji će imati po dvije vozne trake širine 3,75 m i jednu zaustavnu traku širine 2,50 m. Na trasi autoceste gradit će se vijadukt Stara Stanica i četiri podvožnjaka.

Na izmještenom dijelu magistralne ceste, na potezima gdje trasa magistrale dolazi u koliziji sa rijekom Bosnom gradit će se dva mosta M1 i M2. Također, planirana je izgradnja i jednotračne kružne raskrsnice u naselju Nemila. U sklopu izgradnje poddionice Nemila – Vranduk izvodi se i regulacija rijeke Bosne kroz Nemilu u dužini oko 3,0 km.

Trenutni fokus radova je na izmještanju magistralne ceste M-17 s obzirom na to da se jedino na ovom području trasa autoceste poklapa s postojećom magistralnom cestom.

Radovi se izvode na izgradnji trase autoceste. Izvode se radovi na raščišćavanju terena, iskopu i nasipanju najvećim dijelom na izmještenoj magistralnoj cesti M-17 i djelomično na trasi autoceste, radovi na izgradnji AB potpornih zidova i geotehnički radovi.

Izgrađeni su potputnjaci Nemila sjever i Odmorište, kao i pločasti i cjevasti propusti ispod trupa autoceste i izmještanje magistralne ceste. Izvedeni su AB potporni zidovi M17-1, M-17-3 i M17-4 kao dio magistralne ceste M17, a koji se nalaze uz korito rijeke Bosne. Iznad ovih zidova vrši se izgradnja potpornog zida od armiranog tla.

U toku su radovi na objektu regulacije korita Nemilske rijeke, te su završeni AB potporni zidovi Z4 i Z5 u blizini postojećeg mosta u Nemiloj. Počela je izgradnja rondoa na izmještenoj magistralnoj cesti M17, kao i radovi na produženju mosta u Nemiloj.

Izvođač radova je HGG Insaat Anonim Sirketi, a nadzor nad izvođenjem radova vrši Adel Al-Obaid Engineering Consultants i Ipsa Institut d.o.o.

Vrijednost ugovorenih radova iznosi 64.956.530,00 eura sa PDV-om, a sredstva su osigurana putem Kuvajtskog fonda za Arapski ekonomski razvoj (KFAED).

VRANDUK-PONIRAK

Radovi na zaštiti kosina potpornih zidova

Trasa autoceste dionice Vranduk – Ponirak na sjeveru se nastavlja na dionicu Nemila – Vranduk i na jugu na dionicu Ponirak – Vraca. Ukupna dužina dionice iznosi 5.3 km. Od objekata na trasi se izdvajaju mostovi Vranduk 1 i Vranduk 2 koji se izvode tehnologijom konzolne gradnje i tunel Vranduk, te tri manja vijadukta ukupne dužine 300 m. Specifičnost trase je tlocrtno i visinski razdvojen lijevi i desni kolnik autoceste zbog činjenice da se autocesta proteže kroz jako strme padine. Autocesta se nalazi u većem dijelu u zasjeku, zbog čega je isprojektovan značajan broj visokih potpornih zidova koji će se raditi tehnologijom armirane zemlje.

Na dionici Vranduk – Ponirak od objekata su izgrađena dva mosta, Vranduk 1 i Vranduk 2, ukupne dužine 780 metara, te dva vijadukta po stotinu metara.

Završeni su radovi na zasipanju galerije, kao i radovi na ugradnji ošupljenih ivičnjaka u obje tunelske cijevi tunela Vranduk. U toku je ugradnja hidroizolacije na galeriji ulaznog portala lijeve tunelske cijevi, a regulacija potoka iznad galerije ulaznog portala desne tunelske cijevi.

Radovi na izradi konstrukcije mostova Vranduk 1 i 2, te vijaduktima Crni potok i Koprivna 1 su završeni.

U dužini od 920 metara trase u toku su radovi na izradi tamponskog sloja armiranog nasipa i gabiona, kao i radovi na iskopu i zaštiti kosina.

Izvođač radova je Konzorcij Azvirt L.L.C i Hering d.d. Široki Brijeg, a nadzor nad izvođenjem radova vrši Konzorcij DRI upravljanje investicij d.o.o. i DIVEL d.o.o. Sarajevo.

Vrijednost Ugovora za izgradnju je 76.592.799,03 eura s PDV-om, a sredstva su osigurana putem OPEC Fonda za međunarodni razvoj (OFID).

PONIRAK-VRACA (tunel Zenica)

Građevinski radovi na tunelu Zenica u završnoj fazi

Posljednja dionica od sjevera ka jugu, koja se nadovezuje na Zeničku obilaznicu je dionica Ponirak – Vraca, ukupne dužine 3,9 kilometara.

Tunel Zenica je glavni objekat na dionici Ponirak – Vraca i trenutno je najduži iskopani tunel na autocesti Koridora Vc u Bosni i Hercegovini. Dug je 3.370 metara. Tunel Zenica prolazi ispod planine Vepar i imat će 11 poprečnih veza, od toga tri parkirne niše, veze za motorna vozila, najmoderniju opremu, videonadzorni sistem i telekomunikacijsku instalaciju, hidrantsku mrežu, dok će veliki dio opreme biti postavljen pred sami završetak radova trase čitave kako ne bi istekao garantni rok opreme dok se pravi ostatak dionice.

Izvode se radovi na postavljanju hidrantske mreže, postavljanju regala za kovlove u DTC i postavljanje PHD cijevi. U toku je i čišćenje instalacionih kanala i priprema oplate za oslonački parapet, kao i finalna obrada ploha i ivica u revizionim, hidrantskim, SOS i elektro-nišama.

Glavni građevinski radovi u tunelu Zenica trebali bi biti gotovi 8. septembra ove godine.

Uz tunel Zenica grade se i tri lokalne ceste i to Željeznička, Donja Gračanica i cesta za Klopče koje su oštećene prilikom gradnje tunela,što je predviđeno Sporazumom o prijateljskom okruženju.

Izvođač radova je Euro-asfalt d.o.o. Sarajevo, a nadzor nad izvođenjem radova vrši PROYAPI Engineering and Consulting INC. Balgat Ankara.

Vrijednost Ugovora za izgradnju poddionice Ponirak – Vraca je 69.508.325,25 eura s PDV-om, a sredstva su osigurana putem Evropske investicijske banke (EIB) u visini od 50 miliona eura i bespovratnim sredstvima Evropske unije u visini od 19 miliona eura koja su osigurana u okviru Agende za povezivanje preko Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF).

Do sada je na Koridoru Vc kroz BiH izgrađeno 126,5 kilometara autoceste. Izgradnjom ovih dionica korisnici će imati mogućnost voziti se autocestom bez prekida na dužini od oko 130 kilometara, od Bradine na ulazu u Hercegovinu do Poprikuša nadomak Žepča.

Osiguranici koji su zaposleni na području Federacije BiH ne moraju čekati 65 godina života i 40 godina staža kako bi ostvarili mirovinu. Prema važećem zakonu, u ovom bh. entitetu još je uvijek moguć odlazak u prijevremenu mirovinu. Ipak, oni koji se odluče za tu opciju moraju znati kako će primati umanjeni iznos mirovine.

Uvjeti za ostvarenje

Važno je napomenuti kako su uvjeti za ostvarenje izuzetne prijevremene starosne mirovine različiti za žene i muškarce. Prema važećem zakonu, pravo na izuzetnu prijevremenu starosnu mirovinu muškarci u FBiH moći će koristiti do 2026., a žene do 2036. Tako muškarci koji ovo pravo žele iskoristiti do kraja ove godine u trenutku predavanja zahtjeva za ostvarenje ove mirovine trebaju imati 63 godine života i 38 godina staža osiguranja, a 2024. na 63 godine i šest mjeseci života te 38 godina i šest mjeseci staža osiguranja.

U 2025. muškarci u FBiH će u prijevremenu mirovinu moći tek s napunjene 64 godine života i 39 godina staža osiguranja, a u 2026. godini sa 64 godine i šest mjeseci života te 39 godina i šest mjeseci staža osiguranja. Kada je riječ o ženama, kako doznajemo, situacija je značajno drugačija, odnosno one će ovo pravo moći ostvarivati čak deset godina dulje nego muškarci.

Žene koje žele iskoristiti pravo na izuzetnu prijevremenu starosnu mirovinu u FBiH do kraja ove godine u trenutku predavanja prijave za mirovinu trebaju imati 58 godina života i 33 godine staža osiguranja, dok će u 2024. ovo pravo moći iskoristi one osiguranice koje napune 58 godina i šest mjeseci života te 33 godine i šest mjeseci staža osiguranja.

Godinu poslije, odnosno 2025., starosni prag penje se na 59 godina života i 34 godine staža osiguranja, a u 2026. na 59 godina i šest mjeseci života te 34 godine i šest mjeseci staža osiguranja.

Tijekom 2027., prema ovom zakonu, za ostvarenje prijevremene mirovine u FBiH žena će morati napuniti 60 godina života i 35 godina staža osiguranja, a tijekom 2028. 60 godina i šest mjeseci života te 35 godina i šest mjeseci staža osiguranja, dok se tijekom 2029. taj prag podiže na 61 godinu života i 36 godina staža osiguranja. Ako ne dođe do izmjena zakona, u 2030. za prijevremenu mirovinu žene će morati napuniti 61 godinu i šest mjeseci života te 36 godina i šest mjeseci staža osiguranja, u 2031. 62 godine života i 37 godina staža osiguranja, a u 2032. 62 godine i šest mjeseci života te 37 godina i šest mjeseci staža osiguranja.

S navršene 63 godine života i 38 godina staža osiguranja pravo na prijevremenu mirovinu žene će ostvarivati tijekom 2033., a već godinu poslije trebat će im najmanje 63 godine i šest mjeseci života te 38 godina i šest mjeseci staža osiguranja.

Zakon kaže kako se u 2035. prag podiže na 64 godine života i 39 godina staža osiguranja, dok će tijekom 2036. vrijediti pravilo od najmanje 64 godine i šest mjeseci života te 39 godina i šest mjeseci staža osiguranja.

Iznosi i umanjenja

Za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu u odnosu na propisanih 65 godina života, iznos ostvarene mirovine umanjuje se za 0,333333 posto. Isti zakon stimulira ostanak u svijetu rada s dva posto godišnje te uključivanjem u izračun mirovine bodova i iznad 40 godina staža.

Podsjetimo, ovim zakonom omogućeno je umirovljenicima, korisnicima Zavoda MIO FBiH da nakon 65. godine i ostvarivanja mirovine nastave raditi ako na tržištu rada ima mjesta za njih. Izmjenom članka 116. Zakona o MIO nakon presude Ustavnog suda definirano je da umirovljenici koji su mirovinu ostvarili s 40 godina staža osiguranja ili 65 godina života mogu, uz istodobno korištenje mirovine, biti i u radnom odnosu.

Treba spomenuti i da je usvajanjem Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju 2018. u FBiH smanjena minimalna granica za odlazak u mirovinu s 20 na 15 godina staža te je ukinuta dotada poznata prijevremena mirovina, ali je uveden termin navedene izuzetne prijevremene starosne mirovine.

(Večernji List)

Članice Saveza logoraša u Bosni i Hercegovini: Savez udruženja logoraša regije Banja Luka, Udruženje logoraša „Prijedor `92.“ i Udruženje logoraša Kozarac danas će na lokaciji bivšeg koncentracionog logora smrti “Keraterm“ kod Prijedora prikladnom manifestacijom obilježiti 31. godišnjicu zločina “noći egzekucije“ nad logorašima logora “Keraterm“.

Logor je formiran u prijeratnoj fabrici keramike, u maju 1992. godine, od strane srpskih organa koji nasilno preuzimaju vlast i kontrolu u Prijedoru na početku agresije na Bosnu i Hercegovinu, saopćeno je iz Saveza logoraša u BiH.

Četiri prostorije fabrike, do tada korištene kao skladišta gotovih proizvoda i označene brojevima, od tada su postale prostorije za terorisanje i ubijanje oko 3000 logoraša bošnjačke i hrvatske nacionalnosti, a u temelje države, svoj život u ovom logoru je položio 371 logoraš.

Ubijeni logoraši iz logora Keraterm su kasnije nađeni po masovnim grobnicama Tomašice, Starih Kevljana i Jakarine Kose, a stravične scene o teroru u logoru i jednoj noći, u kojoj je strijeljano preko 190 logoraša, su pred sudom u Hagu posvjedočili svjetski poznati logoraši logora Keraterm – Fikret Alić, Jusuf Arifagić i drugi.

Ovaj mostruozni čin i druge dokazane zločine u Keratermu Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju u Hagu, naveo je i u optužnici protiv tadašnjeg predsjednika Srbije, Slobodana Miloševića, a više od 30 odgovornih osoba iz tadašnje civilne i vojne vlasti RS-a i Prijedora, te paravojnih jedinica, uprave i čuvara ovog i drugih prijedorskih logora, su dokazano proglašeni krivim i kažnjeni dugotrajnim zatvorskim kaznama.

Postojeća zakonska „rješenja“ za logoraše u Bosni i Hercegovini danas su takva da preživjele logoraše „štite“ na način da im i danas ispostavljaju kazne u vidu „troškova prvobranilaštva RS-a“ u hiljadama KM i danas oko 100.000 ovih živih svjedoka nemaju zdravstvenu rehabilitaciju, prvenstvo u zapošljavanju, nemaju nikakvu stvarnu zaštitu i prava niti nakon tri decenije.

Postojeća zakonska „rješenja“ u RS-u su takva da Fikreta Alića ipak ne prepoznaju kao žrtvu ratne torture u logoru Keraterm. Rješenje je zakon o zaštiti žrtava ratne torture, navode iz Saveza logoraša u BiH.

Prema dostupnim službenim podacima agencija za statistiku zemalja prijma i diplomatsko- konzularnih predstavništava BiH, procjena ukupnog broja osoba koje žive u iseljeništvu, a koje vuku porijeklo iz BiH iznosi oko 2,2 miliona.

Prema procjenama Svjetske banke navedenim u publikaciji Migration and Remittances Factbook 2016., postotak emigranata iz BiH u svijetu u odnosu na broj stanovnika u BiH iznosi 44,5%, što BiH pozicionira na 16. mjesto u svijetu po stopi emigracije u odnosu na broj stanovnika u zemlji, uz napomenu da publikacija sadrži procjene za 214 zemalja.

Kada govorimo o emigraciji iz BiH na godišnjoj razini, jedini podaci u Bosni i Hercegovini koji se mogu koristiti kao statistika emigracija po godinama jesu oni koje vodi Agencija za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH o broju osoba koje su se odjavile iz evidencije o prebivalištu i boravištu državljana BiH radi iseljenja u druge države.

Prema njihovim podacima, u 2022. godini 3210 osoba odjavilo je boravak u BiH, piše Akta.ba.

Od navedenog broja, iseljenih u Njemačku je 834, u Austriju 767, slijedi Hrvatska sa 627, potom Srbija, gdje je odselilo 389 bh. državljana. Na petom mjestu je Slovenija u koju se odselilo 326 državljana BiH. Šesta je Crna Gora – 70, dok je na sedmom mjestu Nizozemska – 30. U sve ostale zemlje svijeta ukupno se odselilo 167 državljana BiH. Ovi podaci objavljeni su u dokumentu “Migracijski profil 2022. ” koji je objavilo Ministarstvo sigurnosti BiH. Međutim, slika je puno lošija od ove službene.

Ovi podaci ne mogu biti pokazatelji trenda emigracije iz BiH jer ne predstavljaju sveukupne podatke o iseljavanju iz BiH, ali ukazuju na to da su najčešće zemlje destinacije za emigrante iz BiH zemlje Evropske unije – navodi se u ovom dokumentu. Na osnovi bilateralnih sporazuma o zapošljavanju koje je Bosna i Hercegovina zaključila sa Slovenijom i Njemačkom, veliki broj radnika zapošljava se u ovim zemljama posredstvom Agencije za rad i zapošljavanje BiH, međutim, dosta njih odlazi iz BiH i u vlastitom aranžmanu.

Tako, prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH o zaposlenim državljanima BiH u zemljama s kojima BiH ima potpisan sporazum o zapošljavanju, zaključno sa studenim 2022., u Republici Sloveniji zaposlena su 17.154 državljanina BiH, a u Saveznoj Republici Njemačkoj 553 državljanina BiH (odnosi se samo na medicinske radnike u SR Njemačkoj), što je ukupno 17.707 osoba, navodi se u dokumentu. Međutim, ni ove brojke ne odražavaju stvarnu sliku iseljavanja koja je posljednjih godina poprimila formu egzodusa.

Oko 50.000 građana BiH dobilo je dozvole za boravak u Njemačkoj u proteklih deset godina, pokazuju podaci koje je vlada Njemačke poslala njemačkom Bundestagu kao odgovor na zastupničko pitanje. Naime, kako je naglašeno u ovom odgovoru, u proteklih deset godina izdane su 17.434 nominalne dozvole za boravak državljanima BiH, pri čemu se, kako je objašnjeno, svaka nominalna dozvola može odnositi na više ljudi jer se dozvola vodi na nositelju zahtjeva.

Ako se pretpostavi da su među nositeljima uračunati i članovi porodice, može se zaključiti da je ovim obuhvaćeno oko 50.000 državljana BiH.

Analiza stanja stanovništva potvrdila je da je BiH zemlja s “najnižim niskim” fertilitetom na svijetu (1,25), visokim razinama migracija i starenja stanovništva, kao i s duboko ukorijenjenim rodnim nejednakostima.

“Do 2070. će takvi demografski trendovi i nejednakosti dovesti do smanjenja ukupnog stanovništva za više od 50%, dok će demografska struktura naginjati starijoj populaciji (s njezinim udjelom u ukupnom stanovništvu od više od 40%)”, kazao je ranije John Kennedy Mosoti, predstavnik UNFPA-e u BiH.

Najboljim sportskim ribolovcima Saveza udruženja Zeničko-dobojskog kantona (ZDK), priznanja su uručili resorni ministri Vinko Marić i Adnan Sirovica, na svečanoj ceremoniji, upriličenoj juče u Maglaju.

- Ministarstvo za boračka pitanja izdvojilo je sredstva za osobe sa invaliditetom iz ribarskih udruženja Maglaja i Žepča, što je iskorak u odnosu na dosadašnju praksu jer smo ove godine prvi put izdvojili sredstva za ovu namjenu, tako da odlazak na međunarodna takmičenja za osobe sa invaliditetom nije upitan - kazao je Adnan Sirovica, ministar za boračka pitanja.

Nakon završnog kola kantonalne lige u sportskom ribolovu, Vinko Marić, ministar za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu obećao je da će nastaviti saradnju sa ribarskim udruženjima.

- Ove godine smo izvršili poribljavanje u rijeci Bosni i planinskim rijekama kod Breze i Vareša, a opredjeljenje Vlade ZDK je da još intenzivnije radimo na očuvanju okoliša, u čemu ribari mogu mnogo pomoći  - rekao je ministar Marić.

Na takmičenju je učestvovalo oko 60 ribara iz dvanaest općinskih udruženja koji su na rijeci Bosni pecali "udicom na plovak". Najuspješnijom ekipom proglašeno je Udruženja Jelah Tešanj a najbolji ribolovac je Nermin Piknjač, također iz Jelaha.

Press služba ZDK

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Nakon 17 sati juče Sloveniju su prekrile olujne ćelije iz Austrije koje su putovale preko Koruške, Štajerske, Podravja i Pomurja.

Na mnogim mjestima oluja je bila praćena jačim udarima vjetra i gradom.

Ali, iz Celja stižu snimci naročito jakog nevremena. Grad je bio toliko jak da je zabijelio krajolik.

Čitalac je za N1 ispričao kako su ga "uklanjali lopatama", a zabilježili su i neke posebno krupne primjerke.

Za Sloveniju je i danas izdato narandžasto upozorenje zbog mogućih grmljavinskih nevremena, ali isto tako i za Hrvatsku i za Bosnu i Hercegoivnu.

Federalni hidrometeorološki zavod (FHMZ) izdao je narandžasto upozorenje od danas 16:00 sati do 22. jula 23:59 sati zbog lokalnih pljuskova praćeni grmljavinom i pojačanim vjetrom.

Moguća je i pojava grada u tom periodu.

Područje za koje je izdato upozorenje su zapadna, sjeverna, centralna i istočna Bosna.

Uz jače pljuskove, loklano može pasti 15-35 litara kiše po metru kvadratnom. Uz grmljavinu očekuje se i vjetar brzine 45-65 km/h.

“Budite spremni na smjetnje i krhotine koje nosi vjetar. Prekidi u snadbijevanju elaktričnom energijom su mogući. Za sve dodatne informacije obratite se nadležnim institucijama”, saopćeno je iz FHMZ-a.

Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica raspisalo je Javni poziv za podnošenje prijava za sufinansiranje investicijskih projekata iseljeništva u povratničkim sredinama na prostoru Bosne i Hercegovine, javlja Anadolu.

Poziv je raspisan za područja srednje razvijenih, nerazvijenih i izrazito nerazvijenih općina i gradova u skladu sa indeksom razvijenosti Federalnog zavoda za programiranje razvoja.

“Cilj Javnog poziva je podržati realizaciju investicijskih projekata pokrenutih od strane poduzetnika iz bosanskohercegovačkog iseljeništva radi ekonomskog osnaživanja povratnika u povratničkim mjestima, te animiranje građana koji imaju boravište van države da daju doprinos ekonomskom napretku Federacije BiH i BiH”, saopšteno je iz Ministarstva.

Rasorni ministar Nerin Dizdar kaže da je Ministarstvo raspisalo ovaj poziv, po prvi put, a u skladu sa opredjeljenjem nove Vlade FBiH i ministarstva da se osigura dugoročna ekonomska stabilnost povratničkih zajednica.

“Drugo jednako bitno strateško opredjeljenje je i zaustavljanje odliva stanovništva i kreiranje uslova za eventualno preokretanje trenda, te uključivanje iseljeništva u društveno-ekonomske trendove u BiH. Podsjećam da prema službenim podacima, na račune u BiH iz inostranstva godišnje biva uplaćeno blizu 4 milijarde KM, ne računajući novčanu pomoć koja se doznači mimo bankarskog sistema. To je ogroman ekonomski potencijal koji ujedno potvrđuje da naši državljani u iseljeništvu imaju želju i opredijeljenje da doprinose ekonomskoj stabilnosti BiH”, navodi Dizdar.

Pojasnio je da je namjera stvoriti sistemske preduslove koji će omogućiti građanima BiH u inostranstvu da vlastita sredstva investiraju i na najefikasniji način doprinose razvoju naše države.

“Ovim javnim pozivom, kojim uz reintegraciju našeg iseljeništva u domaće tokove želimo dati snažniji impuls zapošljavanju povratnika, krećemo u realizaciju strateških ciljeva u smislu redefinisanja uloge ministarstva koje se ima namjeru dosta više fokusirati na razvojne, ekonomske mjere podrške povratku”, kazao je Dizdar.

Pravo učešća imaju investitori, pravna lica, privredni subjekti registrovani van BiH čiji su vlasnici/većinski suvlasnici državljani BiH koji imaju boravište van BiH, a koji planiraju proširiti poslovanje na područje BiH u roku od 90 dana od dana potpisivanja sporazuma o dodjeli sredstava po ovom Javnom pozivu.

Pravo učešća imaju i fizička lica, državljani BiH koji imaju boravište u iseljeništvu koji namjeravaju investirati u pokretanje novog privrednog društva u BiH.

Planirana sredstva za sufinansiranje investicijskih projekata u skladu sa ovim Javnim pozivom iznose ukupno 600.000 KM. Vrijednost sufinansiranja jednog investicijskog projekta od strane Ministarstva će iznositi do 150.000 KM. Izabrani investitori preuzimanju obaveze da najmanje 70 posto svog ulaganja realizuju u novcu, što će dokazati potvrdom ovlaštene finansijske institucije (banke) o izvršenom transferu kapitala u BiH, prilikom potpisivanja sporazuma o dodjeli sredstava po ovom Javnom pozivu, a preostalu vrijednost realizuju kroz ulaganje u objekte, opremu, obuku radnika, te licenciranje/certificiranje.

Rok za dostavljanje prijava je 15. septembar 2023. godine.