Novca nema dovoljno ni za proizvođače ni za otkupljivače mlijeka. Problema je mnogo, a najteža je situacija u Tuzlanskom kantonu, poručuju mljekari koji su razočarani najavom smanjenja otkupne cijene mlijeka.

Otkupna cijena mlijeka u Tuzlanskom kantonu se trenutno kreće od 75 do 90 feninga po litru. Iako je to, prema riječima proizvođača s ovog područja, najniža cijena u regionu, otkupljivači žele smanjenje za još deset feninga u naredna dva mjeseca.

"Imamo prije svega jake argumente zašto ta cijena mlijeka ne smije ići ispod ove. Štaviše, planirali smo da cijena mlijeka znatno raste jer smo u razdoblju gdje farmer treba najviše novca", ističe Eldin Glibanović, predsjednik Udruženja mljekara TK-a.

Ovakav tretman proizvođača mlijeka rezultira zatvaranjem farmi. Tako je Jasmin Palavrić nakon više od dvije decenije teškog rada stavio tačku na proizvodnju mlijeka. Problemi su ovo, objašnjava, koji se godinama nižu, a rješenja niko ne nudi.

"Ukupna poljoprivredna proizvodnja bi se trebala tretirati kao strateška proizvodnja u jednoj državi. Drže vas na margini, niko vas apsolutno ne zarezuje ni za šta", kaže on.

Proizvođače mlijeka najviše boli to što drugi odlučuju o njihovoj sudbini. Teško je prihvatiti, kažu, da za proizvode koji zahtijevaju cjelodnevnu posvećenost neko drugi određuje cijenu i to najmanje u korist onih koji se najviše zalažu.

"Odemo kupiti sadni materijal, dobijemo fakturu, platimo. Odemo nasuti dizel, dobijemo račun, platimo. Jedino se našim proizvodima određuje cijena, odnosno, druga kupci, nama određuju", objašnjava Admir Kahriman, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača FBiH.

“Mi ne učestvujemo ni u kakvim njihovim odlukama gdje samovoljno odlučuju o našoj cijeni mlijeka -otkupnoj i svojoj. Svoju povećavaju u marketima, a nama gledaju da smanje”, naglasio je Suljo Smajić, proizvođač mlijeka Bašigovci.

Na današnji sastanak u Tuzli bili su pozvani i otkupljivači s ciljem da se postigne dogovor od kojeg će korist imati svi. No, njihov dolazak je izostao. Ako ne dođe do rješenja, upitno je koliko će farmi moći opstati. Šteta je to za područje koje ima ogroman potencijal za poljoprivredni razvoj i domaću proizvodnju.

(federalna.ba)

Bihać bi ponovno mogao postati žarište migrantske krize. Od toga strahuju građani, županijska vlast, ali i lokalna zajednica. Razlog je deportacija migranata iz Hrvatske, dok izostaje odgovarajuća pomoć nadležnih iz Bosne i Hercegovine.

Aprilski minus i proljećnji snijeg ljudima iz Maroka mogu biti atraktivni. Oni koji ne znaju o teškom putu ovog trojca mogli bi pomisliti da se iza osmjeha krije spokoj, no on je daleko jednako koliko i put do Evrope iz koje je Reduan vraćen u kamp Lipa. Na lošem engleskom i uz gestikulaciju dočarava preživljeno.

U Bosnu i Hercegovinu je vraćen, kaže, prije nekoliko dana. A baš nekoliko dana intenzivno traje vraćanje migranata iz Hrvatske na teritoriju Bosne i Hercegovine. Vrlo organizovano, vlasti Hrvatske migrante dopremaju, prvo na granični prelaz, a onda u saradnji sa vlastima Bosne i Hercegovine u kamp Lipa.

Iz dana u dan tako je migranata u Prihvatnom centru Lipa sve više. Prije četiri dana iz Hrvatske je stiglo njih 80, juče 70. danas 20, već sutra se najavljuju novi dolasci. Sutra se očekuje 40 novih migranata u Prihvatnom kampu Lipa.

I tako je broj migranata u Lipi sa prvobitnih 150 od početka ovog procesa do danas porastao na gotovo 500. To su informacije kojima raspolaže novinarka Aida Štilić koja napominje da na niz pitanja o ovom slučaju nema odgovora, navodeći jedno kao posebno važno.

"Da li nam se vraćaju samo migranti koji su iz BiH tek ušli u Hrvatsku ili su to ustvari migranti koji su pokupljeni po evropskim zemljama dovezeni u Hrvatsku, a Hrvatska koja ima sporazum o readmisiji sa BiH ih je lijepo i kulturno i sve po zakonu isporučila BiH", kaže Aida Štilić, novinarka RTV USK.

Koliko migranata će po ovom osnovu biti vraćeno, koja je njihova struktura, odakle dolaze i hoće li biti vraćeni u zemlje iz kojih su ušli u Bosnu i Hercegovinu pitanja su na koja ne odgovaraju precizno ni u Službi za poslove sa strancima. Ono što su dali uglavnom se svodi na – sve je po zakonu i po sporazumu o readmisiji.

"Za svakog stranca za kojeg se utvrdi da je na teritoriju Hrvatske nezakonito ušao iz Bosne i Hercegovine, postoji obaveza prihvata na osnovu potpisanog međunarodnog sporazuma".

Više informacija ne daju ni vlasti u Hrvatskoj. Tamošnji šef diplomatije kaže, zvaničnim kanalima niti je obaviješten niti pitan.

"Prvi put čujem. To je jedno pitanje. Možda bi to bilo pitanje za ministra unutrašnjih poslova, ali ja nisam čuo za to", dodao je Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih poslova Hrvatske.

S druge strane iz hrvatskog MUP-a nešto duži odgovor i prije svega tvrdnja – ne radi se o deportaciji. Potom i pozivanje na međudržavni sporazum potpisan prije šest godina i moguć razlog zbog čega se sve dešava baš sada.

"O problematici primjene bilateralnog sporazuma razgovaralo na sastanku Ministarstva bezbjednosti s posebnim izaslanikom DG Home koji je u februaru održan u Sarajevu te na sastanku Zajedničkog odbora za readmisiju EU – BiH koji je 28. marta godine održan u Bruxellesu gdje je Europska komisija upozorila BiH tijela na obvezu sprovođenja sporazuma".

A poštovanje preuzete obaveze budi ljutnju na terenu. Vlasti Unsko-sanskog kantona kažu o svemu nisu obaviještene niti im se odgovara na otvorena pitanja. Kantonalni MUP ne vrši nadzor nad sprovođenjem migranata, a i lokalne vlasti strahuju od bezbjednosnih rizika.

"Ja razumijem da postupak readmisije mora teći da je to zakonska obaveza da se Bosna i Hercegovina kao država u jednom momentu obavezala na te stvari ali postoje i drugi smještajni centri u Bosni i Hercegovini", kaže Elvedin Sedić, gradonačelnik Bihaća.

Pa će zahtjev iz Bihaća biti ravnomjerna raspodjela “tereta”. Pitanje je hoće li taj zahtjev iko htjeti da čuje do konačnog popunjavanja svih kapaciteta u Lipi, centru koji može da primi do 1.500 migranata.

(N1)

Za razliku od rudara kojima ne daju njihove teško zarađene male plaće, političari, posebno oni na državnom nivou, za svoj loš rad primit će i do 8 hiljada maraka.

I to već od aprilske plaće. Dok prosječna neto plaća u Bosni i Hercegovini iznosi nešto više od 1200 maraka, najviši državni dužnosnici, nakon posljednjeg povećanja osnovice sa 535 na 600 KM, mjesečno će inkasirati od šest do osam puta više.

Građani naše zemlje sa svakim novim poskupljenjem sve teže preživljavaju od plaće do plaće.

“Ima se može se, čim se niko ne buni”. Ovako povećanje plata funkcionera na nivou BiH komentariše ljekar Dragan Đorđić. Iako je odabrao da ostane u svojoj zemlji, nije optimista da može biti bolje.

“Ako baš pitate kako žive zdravstveni radnici, u stvari mogu da kažem, žive kako drugi hoće, inače da svi živimo dobro niko ne bi radio privatno. Očigledno je da više ne postoji način da se ovđe nešto promijeni, ostavljam to možda nekim mlađim generacijama”, govori Đorđić.

Problema su svjesni i oni koji čine budućnost bh. društva. 21-godišnji Milan Koprivica nakon završene srednje škole odustao je od daljeg školovanja i počeo da radi.

“Kako je teško u današnje vrijeme pogotovo za mladog čovjeka. Neću reći da je Balkan najgore, ali ću reći da je jedno od najgorih mjesta za život danas”, govori on.

Istovremeno, u državnim institucijama situacija je mnogo komotnija.

Uz mjesečna primanja koja premašuju nečija godišnja, golo preživaljvanje nije na listi prioritetnih tema.

(BHRT)

Odsjek za borbu protiv kompjuterskog kriminala Federalne uprave policije (FUP), zbog sve učestalijih internet prevara, upozorava građane da prilikom online kupovine moraju biti sigurni da je stranica na kojoj kupuju stvarna, jer se prevare dešavaju kada se kupuje na fake-lažnim stranicama.

"Prilikom kupovine na web stranicama građani bi trebali da obrate pažnju na sljedeće: prije korištenja kartice na internetu, provjerite sigurnost web stranice preko koje vršite plaćanje. Potvrda internet transakcija upisivanjem sigurnosnog CVV/CVC koda sa kartice, čime ste zaštićeni od neautorizirane upotrebe vaših kartica na internetu ispravnim unosom sigurnosnog koda potvrđujete da ste vlasnik kartice, bez čega se internet transakcija ne bi mogla realizovati", kažu za Fenu iz Odsjeka.

Također, upozoravaju građane da ne otvaraju linkove i ne odgovaraju na e-mailove sumnjivog sadržaja.

"Banka ni u jednom slučaju ne snosi odgovornost za posljedice koje mogu nastati usljed korištenja kartice za transakcije preko Interneta, odnosno svako plaćanje na internetu građani vrše na vlastiti rizik. Banka nikada od vas neće putem e-maila, sms ili viber komunikacije tražiti vaše lične podatke ili podatke sa bankovne kartice koji su potrebni za plaćanje putem interneta", ističu iz Odsjeka.

Naglašavaju da je jedan od glavnih razloga zašto građani bivaju prevareni uglavnom želja za lakom zaradom.

"Lako se mogu prevariti kad im se ponudi prilika za brzu i laku zaradu ili da kupe određeni proizvod po veoma jeftinoj cijeni. Na to jednako tako utiče nepažnja i neznanje. Ljudi često ne obraćaju pažnju na detalje ili ne razumiju kako internet prevara funkcioniše, što ih čini podložnijima samoj prevari. Građani sigurno ne bi trebali da kupuju sa nepoznatih i neprovjerenih internet stranica", upozoravaju.

Napadači, kako kažu, pokušavaju iskoristiti ranjivost ljudi (socijalni inženjering) jer većina ljudi ima poteškoće u racionalnom odgovoru na različite emocije (strah, krivnja, empatija...) i donose odluke bez razmišljanja. Tu je i „problem što ljudi vjeruju u ono što vide na internetu i ne provjeravaju informacije prije nego što ih koriste u donošenju odluka“.

Govoreći o prevarama u privrednom poslovanju, navode, da se uglavnom radi o tkz. BEC prevarama (Business Email Compromise Kompromitacija poslovnog e-maila je cyber napad koji uključuje hakiranje, spoofing ili oponašanje stvarne poslovne e-mail adrese), kojima budu prevareni privredni subjekti u FBiH, a napadač se uglavnom nalazi van BiH, gdje napadači presretnu e-mail korepodenciju između dva privredna subjekta i kada se dogovora plaćanje, napadač izmjeni fakturu u koju unese svoj broj bankovnog računa, nakon čega oštećena firma ne sumnjajući da se radi o prevari izvrši uplatui novca.

"U pogledu poslovne komunikacije putem e-maila mora se dobro paziti na tačan naziv e-maila korisničkog računa, jer je čest slučaj da napadač promjeni jedno slovo u nazivu, tako da žrtva ne primjetivši razliku nastavi poslovnu komunikaciju i na kraju bude prevarena. Također, privredni subjekti treba da vode računa o sljedećem ako je kompanija sa kojim sarađuju iz jedne države a bankovni račun na koji je potrebno izvršiti uplatu otvoren u banci u drugoj državi to je alarm da nešto nije uredu i potrebno je izvršiti dodatne provjere", navode iz Odsjeka.

Napominju da su trenutno još uvijek aktuelne prevare koje su se desile i još dešavaju na jednoj domaćoj web stranici za prodaju roba i usluga korištenjem tkz “phishinga”, gdje su se napadači predstavljali kao kupci te su od prodavaca određenih artikala na navedenoj web stranici putem online obrazca dolazili do podataka sa bankovnih kartica s ciljem navodne uplate na bankovni račun za robu koju žele kupiti. Na taj način napadači su dolazili do podataka sa bankovnih kartica koji su potrebni za online kupovinu, nakon čega su žrtvama na razne načine “skidali” novac sa računa.

"Želimo upozoriti građane da ako neko želi uplati određeni novac na vaš bankovni račun, za tu realizaciju mu nisu potrebni podaci sa vaše bankovne kartice: (broj bankovne kartice, CVC broj, datum isteka i sl.), nego samo broj bankovnog računa", poručuju iz Odsjeka za borbu protiv kompjuterskog kriminala Federalne uprave policije.

Fudbalski savez Francuske zabranio je prekid utakmica kako bi muslimanski fudbaleri mogli prekinuli post, javlja Anadolija.

Savez, koji je jučer poslao e-mail Federalnoj sudačkoj komisiji (CFA), zatražio je da se utakmice ne prekidaju kako bi fudbaleri muslimani koji poste mogli prekinuli post.

“Fudbal ne uzima u obzir političke, vjerske, ideološke ili sindikalne stavove svojih igrača. Odgovornost je svih strana osigurati da se ovo načelo, koje obavezuje sve, poštuje”, piše u obrazloženju.

Upozoreno je da bi oni koji prekrše te odredbe mogli biti kažnjeni.

Nakon što su se detalji e-maila pojavili u medijima, razne platforme, posebno društvene mreže, reagirale su na zabranu.

U Engleskoj je objavljeno da će tokom utakmica u Premier ligi i nižim ligama suci davati vrijeme igračima da prekinu post kad utakmica stane.

“Francuski nogometni savez je još jednom pokazao svoju nesposobnost. Nekoliko zemalja pripremilo je stvarne aranžmane za poštivanje religioznih ljudi, bilo je dovoljno prostora da se učini minimum”, rekao je komentator na Twitteru.

Prije odluke FFF-a da ne pauzira utakmice kako bi muslimani prekinuli post, francuska reprezentacija pozvala je svoje muslimanske igrače da odgode post do kraja ramazanskih utakmica Les Bleusa.

“Francusko osoblje neće prisiljavati nikoga da ne slijedi svoju vjeru, ali osoblje Les Bleusa je ipak dalo preporuke u nadi da će igrači odlučiti odgoditi post za pet dana tokom ramazanskih utakmica momčadi”, prenosi francuski sportski list L'Equipe.

Nogometni navijači, posebno muslimani, izrazili su svoje nezadovoljstvo “preporukama” francuskog tima, opisujući ih kao nerazumne i neprihvatljive.

“Ramazan ne funkcionište tako, sramota za FFF”, rekao je korisnik Twittera.

Dnevna svjetla od danas više nisu obvezna za vozače automobila u Hrvatskoj.

Sukladno hrvatskom Zakonu o sigurnosti prometa, duga i kratka svjetla na motornim vozilima ne moraju biti upaljena, osim noću i u slučaju smanjene vidljivosti danju.

Vozači mopeda i motocikla moraju imati upaljena svjetla tokom cijele godine, dok vozači bicikala moraju imati upaljena svjetla od sumraka do zore.

Zbog bolje vidljivosti vozači motornih vozila mogu voziti s upaljenim svjetlima i tokom dana, javljaju hrvatski mediji.

U slučaju nepoštivanja odredbi o obveznoj upotrebi svjetala na vozilima u uslovima smanjene vidljivosti ili noću propisana je kazna od oko 70 eura.

Zakonom o sigurnosti prometa u Hrvatskoj fiksno je propisano vrijeme u kojem na motornim vozilima moraju biti upaljena dnevna ili kratka svjetla od 1. novembra do 31. marta.

U velikoj sali Centra za kulturu i obrazovanje u Tešnju uručena su rješenja Ministarstva za boračka pitanja ZDK o stipendiranju studenata u školskoj 2022/2023. godini. Stipendiju Ministarstva za boračka pitanja dobilo je 184 studenta sa područja općine Tešanj, ukupne vrijednosti 241.600 KM.

Prigodnim govorom, studentima su se obratili Općinski načelnik Suad Huskić i Ministar za boračka pitanja ZDK Adnan Sirovica.

Ove godine, Ministarstvo za boračka pitanja ZDK izdvojilo je 2.260.000 KM za 1.732 stipendije.

Evropska centrlna banka (ECB) očekuje brzi pad visoke inflacije u eurozoni, rekao je njen glavni ekonomista, Philip Lane.

"Centralna banka očekuje "brzi pad inflacije", rekao je Lane u intervjuu za novine Die Zeit, prenosi SEEbiz.

Inflacija je već pala posljednjih mjeseci, ali s 8,5%, to je još znatno iznad srednjoročnog cilja inflacije ECB-a od dva odsto.

"Trenutno smo vjerovatno u najintenzivnijoj fazi inflacije. Cijene hrane su još vrlo visoke, a to je ono što ljudi vide kada odu u supermarket", rekao je Lane.

Ukoliko se pogledju prethodne cijene prehrambenih sastojaka, ustanoviće se da je došlo do preokreta.

Cijene energije već su pale, tvrdi Lane, i manje je uskih grla u lancu snabdijevanja koja su u posljednjih nekoliko godina ometala proizvodnju. Postoji poboljšanje koje će biti postepeno u proljeće i ljeto, ali prilično snažno u jesen.

Kako bi se osiguralo da inflacija padne na dva odsto, potrebna su dalja povećanja stopa.

Kompanija Mepromex d.o.o Tešanj privodi kraju radove na svom prvom velikom shopping centru pod nazivom Mega Mall koji se nalazi u Usori, saznaje Akta.ba.

Kako najavljuju otvorenje je planirano ovog proljeća.

Sadržaj centra činit će poznati modni brendovi, te ugostitelji s bogatom ponudom, kao i najveći zabavni park u BiH.

Objekat je proširen za dodatnih cca 30.000 m2 uz postojećih 40.000 m2, prema projektnom rješenju koje je izradila firma Arch Concept d.o.o. Sarajevo. Nadzor nad gradnjom vrši firma Bosfund d.o.o. Tuzla.

Objekt je na četiri etaže površine cca 7.500 m2 u osnovi koji je projektiran kao specifični armirano-betonski skeletni sustav raspoređen u tri lamele.

Radove na konstrukciji objekta izvodila je grupa Izvođača Ingart d.o.o., Neri gradnja, GD Zenit d.o.o., KM Gradnja d.o.o. Ranije su naveli da je za konstrukciju objekta ugrađeno oko 15.000 m3 betona i oko 2.000 tona armature.

Ukupan broj internet priključaka u BiH putem fiksne mreže u četvrtom kvartalu prošle godine iznosio je 875.521 i bilježi rast od 9,7 posto u odnosu na četvrti kvartal 2021. godine.

Broj aktivnih fiksnih telefonskih linija dominantnih operatora u četvrtom kvartalu prošle godine iznosio je 505.128, što predstavlja pad od sedam posto u odnosu na četvrti kvartal 2021.

Odlazni saobraćaj fiksne telefonske mreže u četvrtom kvartalu lani iznosio je 273.722.198 minuta i manji je za 19,9 posto u odnosu na isti kvartal 2021. godine, objavila je Agencija za statistiku BiH.

U četvrtom kvartalu prošle godine mobilna mreža je imala 3.811.931 korisnika što je rast od 2,2 posto u odnosu na isti period predhodne godine.

Odlazni saobraćaj mobilne mreže u četvrtom kvartalu lani iznosio je 656.444.264 minuta, što pokazuje pad od 3,6 posto u odnosu na četvrti kvartal 2021. godine.

Broj poslanih SMS poruka u četvrtom kvartalu prošle godine manji je za 19,8 posto, dok je broj poslanih MMS poruka veći za 6,5 posto u odnosu na isti period 2021.