A.A.
Na Listi priznatih prirodnih mineralnih i prirodnih izvorskih voda u Bosni i Hercegovini objavljenoj u “Službenom glasniku BiH” nalazi se ukupno 71 voda, od čega je 35 prirodnih mineralnih i 36 prirodnih izvorskih voda, saopćeno je u petak na internetskim stranicama Agencije za sigurnost hrane BiH.
Dodaje se kako se jedanaest stolnih voda nalazi na Listi stolnih voda u Bosni i Hercegovini.
Inače, postupak priznavanja provodi Povjerenstvo za priznavanje prirodnih mineralnih i prirodnih izvorskih voda u Bosni i Hercegovini koje imenuje Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na prijedlog Agencije za sigurnost hrane BiH, dok Rješenje o priznavanju na razdoblje od pet godina od datuma priznavanja donosi Agencija za sigurnost hrane BiH.
Uslovi za priznavanje su zdravstvena ispravnost, odgovarajuća senzorna svojstva, zadovoljavanje zahtjeva geoloških, hidroloških fizičkih, fizičko-kemijskih i kemijskih ispitivanja, mikrobioloških ispitivanja na izvoru, te farmakoloških, fizioloških i kliničkih ispitivanja.
Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, po donošenju, dostavlja mjerodavnim inspekcijskim tijelima Rješenje o priznavanju prirodne mineralne ili prirodne izvorske vode.
“Subjekt u poslovanju s hranom, kojem je izdano Rješenje o priznavanju prirodne mineralne ili prirodne izvorske vode, obvezan je najmanje jednom godišnje prije punjenja, na vlastiti trošak, provesti provjeru usklađenosti vode koju eksploatira s propisanim zahtjevima u dijelu koji se odnosi na mikrobiološka i fizičko-kemijska svojstva propisana Pravilnikom. Pored toga, Pravilnikom su propisane i službene kontrole koje su u nadležnosti mjerodavnih inspekcijskih tijela”, naveli su iz ove agencije.
Ako proizvođač ili inspekcija koja je mjerodavna za službene kontrole utvrde da kvaliteta prirodne mineralne i prirodne izvorske vode i uvjeti pod kojim se one eksploatiraju, proizvode ili pune nisu u skladu s Pravilnikom, iz Agencije za sigurnost hrane su naglasili kako je proizvođač dužan obustaviti eksploataciju, odnosno mjerodavna inspekcija naložiti obustavu proizvodnje i punjenja prirodne mineralne i prirodne izvorske vode do otklanjanja nedostataka.
Na prijedlog Federalnog ministarstva finansija, Vlada FBiH utvrdila je amandmane na Prijedlog zakona o porezu na dohodak. Danas utvrđeni amandmani postaju sastavni dio Prijedloga zakona koji je Vlada ranije uputila u parlamentarnu proceduru po redovnom postupku.
Jednim od amandmana je utvrđeno da dohodak do 1.000 KM neće biti oporezovan. Ovim amandmanom na prijedlog Vladinog zakona u Parlamentu vrši se izmjena ličnog odbitka na mjesečnom nivou s predloženih 800 KM na 1.000 KM kao stavka u izračunu ukupnog dohotka. Naime, intencija ličnog odbitka kod dohotka od nesamostalnog i samostalnog rada jeste zaštita niskih plaća, a koji se kod izračuna reflektuje kao nulta stopa poreza na dohodak do predloženih 1.000 KM. Uvećanje ličnog odbitka sa 800 KM na 1.000 KM predloženo je kao mjera pomoći radno-sposobnom stanovništvu.
Prema obrazloženju drugog utvrđenog amandmana također je predloženo da se za izuzete prihode na ime stipendije, troškova prakse, te obrazovanja i volontiranja, izvrši izmjena načina iskazivanja izuzetog prihoda s fiksnog iznosa kakav je bio, na procentualni iznos u odnosu na prosječnu platu. Prijedlog za ovom izmjenom potakli su budući nepredviđeni inflatorni pritisci, gdje će ovi izuzeti iznosi rasti s rastom prosječne plaće.
Pored toga prijedlog je da se poveća iznos izuzetog prihoda na ime otpremnine prilikom odlaska u penziju sa tri na šest prosječnih plaća. Prijedlog za ovom izmjenom također su potakli budući nepredviđeni inflatorni pritisci i zaštita primanja budućih penzionera.
Zakonom o liječenju neplodnosti biomedicinski potpomognutom oplodnjom uvedeno je da se troškovi ovog liječenja priznaju na teret budžeta Federacije BiH, te se ova vrsta dohotka inkorporira u kategorije izuzetog prihoda od oporezivanja.
Pored toga, predloženo je da se u izuzete prihode inkorporira i prihod iz isplaćenih osiguranih suma iz životnog osiguranja i dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja, kao poticaj stanovnišvu da se iskoristi potencijal sektora osiguranja, a rastereti obavezno zdravstveno osiguranje.
Također, amandmanom je utvrđeno da početak primjene zakona bude 1. januar 2024. godine, saopćio je Ured Vlade FBiH za odnose s javnošću.
Vlada FBiH danas je donijela Odluku kojom se utvrđuje najniža plaća za period od 1. januara do 31. decembra 2023. godine u neto iznosu od 596 KM, što predstavlja povećanje za 9,85 posto u odnosu na najnižu platu utvrđenu za 2022. godinu.
Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u Službenim novinama Federacije BiH.
U obrazloženju odluke navodi se da su način utvrđivanja najniže plaće, usklađivanje i rok za usklađivanje propisani Uredbom o metodologiji izračuna i usklađivanja najniže plaće. Prema ovoj uredbi usklađivanje se vrši u visini zbira 50 posto porasta potrošačkih cijena i 50 posto porasta bruto domaćeg proizvoda u Federaciji za period januar - septembar, a prema podacima Federalnog zavoda za statistiku.
Na osnovu dostavljenih podataka Federalnog zavoda za statistiku potrošačke cijene u FBiH porasle su za 14 posto, a realni rast bruto domaćeg proizvoda iznosi 5,7 posto.
Shodno navedenom, najniža plaća za period od 1. januara do 31. decembra 2023. godine utvrđena je u neto iznosu od 596 KM, što predstavlja povećanje najniže plaće za 9,85 posto u odnosu na najnižu plaću utvrđenu za 2022. godinu, saopćeno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću.
U Gračanici je povećan broj oboljelih pacijenata od respiratornih oboljenja. U pitanju je cijela grupa virusa, a ono što vidimo iz nadzornih uzoraka iz Evrope da je u preko 30 % slučajeva kod pacijenata izolovan virus gripe, u vezi sa ovom statistikom možemo reći da je najveći udio pacijenata oboljeli od gripe koji se trenutno javljaju u Dom zdravlja Gračanica, istakao je epidemiolog Mubidin Mujić.
”Došlo je do povećanja broja pacijenata od respiratornih oboljenja, već i prije Nove godine sa dolaskom dijaspore, taj broj nastavio se i nakon Nove godine. Naročito je bio velik broj pacijenata za vikend sa respiratornim problemima na stanicu Hitne medicinske pomoći i na ambulante porodične medicine ” istakao je epidemiolog Mubidin Mujić.
Osim gripe tu su i drugi virusi, ali i korona virus koji je još uvijek prisutan, ali u slabijem intenzitetu. Virus gripe vrlo lako se širi, među ljudima koji borave u kolektivima, često je praćen i temperaturom i kašljem koji može potrajati i više sedmica. Najčešći simptomi su grlobolja, malaksalost, povraćanje, slabiji apetit i nešto manje povišena temperatura.
”U pitanju su opšti i respiratorni simptomi, opšti su glavovolja, temperatura, bol u mišicima, a respiratorni kašalj curenje iz nosa grlobolja.”
Najveći val gripe se očekuje u ovom mjesecu, a smirivanje se očekuju u martu, dolaskom toplih dana. Epidemiolog Mubidin Mujić je istakao da su zastupljeni svi dobni uzrasti koji su oboljeli od virusa gripe. Redovono pranje ruku, izolacija, lagana ishrana i mirovanja su neki od savjeta koje preporučuju iz Doma zdravlja.
”Bolesni trebaju da se izoliraju, najbolje u posebnu sobu kod kuće, da uzimaju tople napitke, laganu hranu.U slučaju teže bolesti obavezno javljanje ljekaru radi pregleda i dodatne terapije. Obavezna je respiratorna higijena, često pranje ruku, pokriti usta maramicom kod kašljanja i kihanja, izbjegavati skupove”, podsjeća epidemiolog Mubidin Mujić.
Preporuka je vakcinacija protiv sezonske gripe za starije osobe i hronične bolesnike, također je još uvijek u toku vakcinacija protiv korona virusa napominju iz Doma zdravlja Gračanica.
Dvadesetak centimetara snijega koji je napadao te prekrio skijašku stazu u Ski centru “Ponijeri” iznad Kaknja omogućio je zaposlenicima KSC “Kakanj” da urede stazu te danas u 13 sati otvore ovogodišnju skijašku sezonu.
Sezona skijanja u ovom, inače i jedinom skijaškom centru u Zeničko-dobojskom kantonu, ako su povoljni vremenski uslovi, tradicionalno počinje 15. decembra, ali je izostanak snijega ove sezone otvaranje nešto više od kilometar duge staze prolongirao za skoro punih mjesec dana.
-Snijeg je napokon pao i nakon što smo uredili stazu, danas će od 13 sati biti dostupna skijašima za skijanje. Krenut ćemo s poludnevnim skijanjem od 13 do 16 sati, a večeras ćemo imati i noćno skijanje od 18 do 21 sat – ističe direktor KSC “Kakanj” Mirza Mušija.
Cijena poludnevnog skijanja i korištenja ski-lifta je 10 KM, kao i za noćno skijanje, dok je za cjelodnevno skijanje karta 15 KM.
Smještaj u sedam apartmana tog preduzeća, koji se nalaze u sklopu potpuno renovirane te prije 10-ak dana otvorene Eko kuće “Kameni” uz samu skijašku stazu je 40 KM po osobi, a ukupno na raspolaganju imaju 24 kreveta.
– Tokom zimskog školskog raspusta koji je upravo u toku, organiziramo i cjelodnevno skijanje, ali trenutne temperature još uvijek nisu pogodne za cjelodnevno skijanje. Zato smo se odlučili da stazu otvorimo danas od 13 sati kako bismo je što više sačuvali i za naredne dane. Skijanja će biti i sutra te za dane vikenda – najavljuje Mušija.
Kakanjski skijaški centar, uz skijašku stazu, ima i stazu za sankanje, koju posjetioci mogu koristiti besplatno.
(fokus.ba)
Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine pomogla je i prošle godine da više od 17.000 njenih državljana ode u Sloveniju i tamo pronađe posao, što su domaći privrednici dočekali sa ogorčenjem.
Naime, podaci Agencije pokazuju da je prošle godine realizovano 10.409 oglasa na osnovu kojih je 17.154 državljana BiH dobilo radne dozvole i počelo raditi u toj zemlji.
Pomagali su i u zapošljavanju njegovatelja u Njemačkoj, a zahvaljujući njima 553 ljudi iz BiH je dobilo posao u jednoj od ekonomski najjačih zemalja na svijetu.
Za zapošljavanje domaćih radnika u stranim zemljama, Bosna i Hercegovina je Agenciji stavila na raspolaganje budžet od 1,24 miliona KM.
“Sredstva budžeta Agencije utrošena su namjenski, u skladu sa procedurama donesenim od strane Savjeta ministara BiH i Ministarstva finansija i trezora BiH, instrukcijama Ministarstva finansija i trezora BiH, kao i ostalim zakonskim propisima i internim aktima Agencije”, naveli su oni u svom godišnjem izvještaju.
Poslovna zajednica u BiH ne gleda sa oduševljenjem njihov rad i rezultate.
Direktor Unije poslodavaca Republike Srpske Saša Aćić smatra da bi ulogu agencije trebalo što prije preispitati.
Prema njegovim riječima, svaka agencija koja je formirana od strane institucija bi po logici trebalo da radi u interesu države, što ovdje nikako nije slučaj.
“Logično bi bilo da se bavi radom i zapošljavanjem u Bosni i Hercegovini, a ona nažalost radi posao koji je kontra interesa i Republike Srpske i BiH jer posreduje u zapošljavanju građana van svoje zemlje što je apsolutni nonsens”, kazao je Aćić.
Sa njim se složio i Predsjednik Privredne komore Federacije BiH Mirsad Jašarspahić.
“Agencija bi trebala da osmišljava projekte i da se prilagođava domaćem tržištu kako bi pomogla privredi da podmiri potrebe za radnicima. Samo je to ispravno, sve ostalo je besmisleno, jer slati ljude u strane zemlje ovoj državi nikako ne ide u korist”, rekao je Jašarspahić za CAPITAL.
U skladu sa pravnim shvatanjem Vrhovnog suda FBiH, za pravnu valjanost ugovora o prijenosu prava na nekretninama ( kućama, stanovima, zemljištima...) nije obavezna notarska obrada, odnosno sačinjavanje ugovora.
Naime, 17.10.2022. godine ovaj sud je primio zahtjev Općinskog suda u Sarajevu koji je po službenoj dužnosti na osnovu odredbe čl. 61.a) predložio rješavanje spornog pravnog pitanja.
Sporno pravno pitanje je glasilo:
"Da li potpisi ugovorača na ugovorima o prenosu prava na nekretninama uopće moraju biti ovjereni, i ako da, po kojem propisu?
- Ukoliko bi se primijenile odredbe Zakona o ovjeravanju potpisa, rukopisa i prepisa, a s obzirom na formulaciju stavova 1. i 2. člana 2. sljedeće pitanje je glasilo:
"Da li to podrazumjeva tzv. nadovjeru (općinski organ uprave i osnovni sud) ili je dovoljno da ovjeru izvrši jedan od ova dva?"
Razlozi zbog kojih se sud obratio sa zahtjevom za rješavanje spornog pravnog pitanja su što je Ustavni sud Federacije BiH svojim odlukama br. U – 1510 od 2.12.2015. i U – 22/16 od 6.3.2019. godine proglasio neustavnim pojedine odredbe Zakona o stvarnim pravima i Zakona o notarima, te obavezao Federaciju BiH da u određenom roku uskladi propise tj. izmijeni ili dopuni navedene Zakone.
Pravnim shvatanjem Vrhovnog suda Federacije BIH je navedeno: "Potpisi ugovarača na ugovorima o prenosu prava na nekretninama moraju biti ovjereni bilo od strane notara, bilo od strane suda kao uslov punovažnosti za upis u zemljišne knjige".
"Dakle, tačno je da Ugovor o kupoprodaji nekretnina, Ugovor o doživotnom izdržavanju, Ugovor o poklonu nekretnina, i drugi ugovori čiji je predmet prenos i sticanje vlasništva ili drugih stvarnih prava na nekretninama, mogu biti sačinjeni od strane advokata u pismenoj formi, a zatim da je potpis na ugovoru ovjeren od strane suda, te je takav ugovor moguće provesti u zemljišnim knjigama (bez notarske obrade ugovora)", kazali su za portal Akta.ba iz advokatske kancelarije Prnjavorac.
Pravno shvatanje Vrhovnog suda FBIH, je suštinski popunjavanje pravne praznine koja je nastala odlukama Ustavnog suda Federacije BiH br. U – 1510 od 2.12.2015. i U – 22/16 od 6.3.2019. godine.
"Momentom objave presude Ustavnog suda broj U-22/16 za subjekte prava u Federaciji BiH više ne postoji obaveza sačinjavanja pravnih poslova u vidu notarski obrađene isprave, ali se javlja notarska ovjera potpisa na privatnoj ispravi koja i dalje ostaje privatna isprava i notar ne odgovara za njen sadržaj, s tom da notarska ovjera ima dokaznu snagu javne isprave o činjenicama o kojima se u njima svjedoči. U praksi notar nije želio da ovjeri potpise na Ugovorima i samim time niko osim notara i dalje nije mogao da radi Ugovore o prenosu prava na nekretninama", pojasnili su nam, dodajući da je do sada bez obzira na odluke Ustavnog suda koje su navedene gore iznad, samo notar mogao da radi Ugovore o prometu nepokretnosti, a sada to mogu i advokati.
ZAKON O PROMETU NEPOKRETNOSTI
Ranije Zakon o prometu nepokretnosti propisivao je da ugovor na osnovu koga se prenosi pravo svojine na nepokretnosti mora biti sačinjen u pismenom obliku, a potpisi ugovarača ovjereni u nadležnom sudu. Stupanjem na snagu Zakona o stvarnim pravima ("Službene novine F BiH" broj 66/13 i 100/13), članom 371. tč. 4., Zakon o prometu nepokretnosti prestao je da važi.
Na osnovu svega utvrđeno je da ugovor o prenosu prava na nekretninama ugovorači moraju zaključiti u pismenoj formi, a zbog pravne sigurnosti i eventualnih pravnih posljedica, svoje potpise moraju ovjeriti kod notara ili kod suda.
Ovakva pravna situacija (do usaglašavanja zakona od strane Parlamenta Federacije BiH) je najpribližnija rješenju koje je bilo prije uvođenja notarske službe kada je za promet nekretnina bila propisana kvalificirana pismena forma ugovora, a potpisi stranaka morali biti ovjereni od strane suda.
“Kraken”, novi zarazniji podsoj omikrona, stigao je na Balkan. Koliko je ova informacija alarmantna, ima li ovog soja u BiH, kako se prenosi i koliko smo imuni na ovaj podsoj, za N1 su govorili dr. Ednan Drljević – Šef infektivnog odjela Opšte bolnice Sarajevo i dr. Lana Salihefendić – ALEA genetički centar.
Salihefendić kaže da još ovaj podsoj nije registrovan u BiH, ali da će sigurno vrlo brzo doći do nas.
“Do sada nema potvrđenih informacija da se nova linija Omicrona nalazi u BiH. Moram napomenuti da smo mi, naučna zajednica i ljekari, primjetili da se nešto dešava i da ima novih pacijenata. Najvjerovatnije da će se pojaviti ova podlinija koja se brže širi. Ovo nije prvi put da vidimo nove linije i da smo upozoravali na ovo. Nismo posebno izmnenađeni i planiramo sekvencirati nove pozitivne pacijenete. Nova podvarijanta je relativno brzo nađena i već u oktobru u Americi smo imali te podatke. Očekujem, ukoliko se nije pojavio, ali najvjerovatnije jeste, da ga očekujemo brlo brzo i nadam se da ćemo uspjeti detektirati novi soj”, kaže.
Kaže da je nova linija Omicrona jako zarazna i već je preuzela starije linije i brzo će se pojaviti u BiH.
“Moram priznati da nisam pretjerano zabrinuta, ovo je bilo očekivano. Duže vremena ukazujemo na mutacije koje su normalna stvar. Nisam iznenađena ni zabrinuta. Mislim da smo dosta evoluirali u protekle tri godine i borba protiv pandemije mora biti na većem nivou, da se novim naučnim mogućnostima borimo protiv Corone”, kazala je doktorica Salihefendić.
“Mi nemamo nikakve organizacije zdravstva u državi”
Ednan Drljević, Šef infektivnog odjela Opšte bolnice Sarajevo kaže sa smo se kao građani previše opustili, ali je to plod raznoraznih okolnosti i to je karakteristično za BiH.
“Svijetu je dosta represija i pritisaka. Kod nas to bude kontraproduktivno i ispaštamo. Naša misija je da to pratimo u kontinuitetu. Ja bih se vratio na prof. Radmana koji je ovo sve predvidio. Rekao je da je virus inteligentan jer on ne ubija čovjeka kako bi se on mogao širiti i da što duže živi. Svaki soj koji se javio bio je manje smrtonosan, ali se sve brže širio. Tako i Karkenr, on se jako brzo širi, ali će isto biti za nijansu slabiji. On će biti sve manje otrovan i da ćemo doći da bude kao virus prehlade. Ne dižemo paniku jer smatramo da to nije neophodno pa ni vakcinacija. Samo je sada u pitanju filozofska dimenzija. Mi nemamo nikakve organizacije zdravstva u državi. Uspjelo smo izaći iz ove pandemije. Mi smo nesvjesno napravili kontrolu i pustili smo virus. A to sve zbog bolesne organizacije. Uspjeli smo kao zdravstveni radnici to uraditi i izbjegli smo kineski scenario, jer su bili zatvoreni i nemaju imunog sistema. Ne radimo testiranja, potpuno je van kontrole i nemamo uvid. Naše službe su preopterećene i vrlo im je teško pratiti sve te podatke. Nisam zabrinut, ali moramo odretiti tačno dio kontrole. Mi smo sve potpuno pustili, nemamo mjera. Zabrinjava me da nismo imali infekcija gripe, ni prehlade težih oblika, samo Covid. Vakcinacijama smo ga držali pod kontrolom. Mi moramo djelomično staviti pod kontrolu i pooštriri mjere. Ako pustimo da ide nekontrolirano, imaćemo komplikacija”, kazao je Drljević.
Dodao je da moramo formirati ministarstva zdravlja na svim nivoima i da budemo spremni ako bude trebalo, da poduzmemo mjere.
“Moramo mjere koje smo imali do sad na snazi, moramo ih primjenjivati zbog sebe i drugih. I sad je u zdravstvenim ustanovama je obavezna maska. Samo trebamo nastaviti u priavtnom životu, naravno, ni blizu kao prvi put. Imamo epidemiju sad gnojne angine i ne bi bilo dobro da se na to dobije i Covid”, zaključio je.
(N1)
Sevlid Hurtić će biti državni ministar za ljudska prava, a Denis Šulić ga mijenja u Vladi RS-a
11 Jan 2023SNSD i SDP su danas usaglasili stavove oko pozicije ministra za ljudska prava i izbjeglice u Vijeću ministara BiH predloživši da tu poziciju zauzme Sevlid Hurtić iz stranke Bosanskohercegovački Zeleni, koja je na izborima bila dio "Pokreta za državu", potvrđeno je za Klix.ba.
Podsjećamo, ranije je Dodik predložio da ovu poziciju zauzme SNSD-ov Denis Šulić, međutim, kako su tada tvrdili iz Osmorke (sada Šestorke), oni su se ovakvoj odluci usprotivili zbog čega je danas odlučeno da Hurtić zauzme ovu poziciju.
Do ovakve situacije je došlo zbog zahtjeva Osmorke da Edin Forto (Naša stranka) bude ministar prometa, a s obzirom da dolazi iz reda Ostalih, ministar za ljudska prava i izbjeglice je morao biti Bošnjak iz RS-a.
Denis Šulić će, kako saznajemo, na Hurtićevo mjesto u Vladu RS-a kao ministar turizma.
SNSD će prijedlog poslati predsjedavajućoj Vijeća ministara BiH Borjani Krišto, a ona će Hurtićevo ime uputiti SIPA-i na provjeru.
Tri kandidata za pozicije ministara koje pripadaju Bošnjacima, nisu dostavljena na provjere, a čeka se i na provjeru kandidata za ministra za ljudska prava i izbjeglice.
Kandidati SNSD-a od ranije su poznati. Ministar finansija BiH biće Zoran Tegeltija, a na poziciji ministra vanjske trgovine i ekonomskih BiH odnosa ostaje Staša Košarac. Nenad Nešić bi se mogao naći u fotelji ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine.
Što se ministara iz reda hrvatskog naroda tiče, mostarski advokat Davor Bunoza iz HDZ-a je kandidat za ministra pravde BiH, dok je kandidatkinja za ministricu civilnih poslova službeno Dubravka Bošnjak, aktuelna zamjenica direktora Agencije za bankarstvo Federacije BiH, također iz HDZ-a BiH.
U Sportskoj dvorani u Tešnju, u nedjelju, 8. januara 2023. godine održana je završnica 8. turnira mjesnih zajednica općine Tešanj u malom nogometu, streljaštvu i stonom tenisu. Organizator turnira je Sportsko-rekreacioni centar Tešanj uz podršku Općine Tešanj.
Osvajač turnira u malom nogometu je ekipa Šije 1, a konačan poredak je bio:
- mjesto ekipa MZ ŠIJE 1
- mjesto ekipa MZ PILJUŽIĆI 1
- mjesto ekipa MZ ŠIJE 2
Dodijeljena su i pojedinačna priznanja najboljem igraču i najboljem golmanu turnira.
U ekipnoj konkurenciji u streljaštvu, rezultati su sljedeći:
1. mjesto MZ KARADAGLIJE
2. mjesto MZ NOVI MILJANOVCI
3. mjesto MZ TEŠANJ
U pojedinačnoj konkurenciji u streljaštvu rezultati su sljedeći:
- mjesto Asima Halilović
- mjesto Adem Klepić
- mjesto Hana Subašić
U ekipnoj konkurenciji za takmičenje u stonom tenisu poredak je sljedeći:
1. mjesto MZ MRKOTIĆ
2. mjesto MZ KRAŠEVO
3. mjesto MZ JELAH
Pobjednici turnira u pojedinačnom takmičenju u stonom tenisu su:
1. mjesto Besim Sejdić
2. mjesto Aidin Dubravac
m3. Mjesto Almir Dubravac
Najmlađoj takmičarki Dženani Mervanović je pripala nagrada za fair play.
Po završetku turnira uručene su zahvalnice organizatorima i koordinatorima turnira, a to su:
Besim Sejdić – koordinator za stoni tenis
Sakib Plančić – koordinator za streljaštvo
Emin Beganović – delegat za mali nogomet
Svim učesnicima se zahvaljujemo na učešću, a najboljima upućujemo iskrene čestitke. Hvala i mnogobrojnoj publici koja je dolazila da prati utakmice, a turnir će biti organizovan i sljedeće godine uz podršku Općine Tešanj.
