Jeste li se ikada zapitali gdje završava vaš otpad nakon što ga odveze komunalni kamion za otpad?

Smeće iz domaćinstva koje se naziva još i komunalni čvrsti otpad ne nestaje samo po sebi nakon što vam nestane iz vida. U zemljama EU, kamioni otpad odvoze na specijalno dizajnirane lokacije, osposobljene da prihvate određene količine različitih vrsta otpada, uključujući građevinski, kabasti, te otpad iz domaćinstava. Ovi centri opremljeni su adekvatnom infrastrukturom koja onemogućava kontaminaciju tla i okolnih podzemnih voda. U Evropskoj uniji sistem upravljanja otpadom definisan je strateškim planskim dokumentima koji u fokus stavljaju zaštitu okoliša i zdravlje stanovništva. No, šta je sa zemljama koje nemaju ovako uređene sisteme?

Neadekvatno upravljanje otpadom predstavlja ogroman ekološki i zdravstveni problem za sve stanovnike Zapadnog Balkana. Kao zemlje u tranziciji i na putu EU integracija, Srbija i BiH posljednjih godina ulažu napore u efikasnije upravljanje resursima i unapređenje sistema upravljanja otpadom. U tom pogledu ostvaren je određeni napredak, a najviše u oblasti jačanja javne svijesti, naročito u Srbiji. Međutim, postojeća infrastruktura nema kapacitete da isprati EU standarde, a državna sredstva koja se izdvajaju za ovu oblast i trenutna ulaganja u unapređenje upravljanja otpadom nisu ni približno dovoljna. Upravo iz tog razloga, ako se vozite magistralnim cestama u BiH i Srbiji vrlo vjerovatno ćete, u pustim predjelima čiste prirode, naići na ružne prizore divljih deponija.

Rješenje ovog problema je u svim zemljama Zapadnog Balkana još uvijek u povoju. Evropska unija kroz IPA fondove prekogranične saradnje ulaže u unapređenje zaštite okoliša, efikasno korištenje resursa i očuvanje prirode u zemljama koje teže članstvu u Uniji. Jedna od inicijativa koje se istovremeno sprovode na području BiH i Srbije jeste projekat Opštine sa nula otpada koji ima za cilj da principe koncepta nula otpada ugradi u upravljačke sisteme lokalnih zajednica i time direktno podrži unapređenje sistema upravljanja otpadom. Projekat se realizuje u 6 pilot opština i uključuje direktno angažovanje javnih komunalnih preduzeća, te srednjih škola iz pomenutih opština.

Nakon sprovođenja niza aktivnosti poput kreiranja planskih dokumenata – Smjernica za uvođenje koncepta nula otpada na lokalnom nivou, Smjernica za monitoring i izvještavanje o komunalnom otpadu, kreiranja „tailor-made“ akcionih planova za 6 pilot opština, niza edukativnih treninga za javna komunalna preduzeća i predstavnike lokalnih zajednica prekograničnog područja, te sprovođenja intenzivne medijske kampanje za jačanje svijesti, projektni tim je uspješno priveo kraju mapiranje divljih deponija u 6 opština, te razvio GIS sistem praćenja njihovih lokacija.

Cijeli set projektnih aktivnosti usmjeren na jačanje kapaciteta javnih komunalnih preduzeća, pored nabavke opreme za preduzeća, te nabavke setova kanti za odvojeno prikupljanje za stanovništvo pilot opština, uključuje i razvoj interaktivnih GIS mapa sa lokacijama divljih deponija i čišćenje deponija u 6 opština. Na bazi izrađenih GIS mapa bit će odabrana po jedna divlja deponija u svakoj pilot opštini čije će čišćenje biti izvršeno u okviru projekta, a na njihovo mjesto će se postaviti kontejneri kako bi se spriječilo njihovo ponovno nastajanje. U saradnji sa predstavnicima pilot opština izvršeno je mapiranje lokacija divljih deponija te su određene njihove osnovne karakteristike u pogledu karaktera (stalna/povremena), pristupačnosti, te u pogledu količina i vrsta odloženog otpada. Razvijene GIS mape će uveliko olakšati lociranje deponija javnim komunalnim preduzećima u pilot opštinama. GIS mape su javno dostupne, a pristupiti im se može putem linkova:

Opština Ilijaš (BiH)
Grad Visoko (BiH)
Opština Centar Sarajevo (BiH)
Opština Bajina Bašta (SRB)
Opština Vladimirci (SRB)
Opština Krupanj (SRB)

„Kreirana GIS mapa za područje opštine Ilijaš doprinijet će efikasnijem nadzoru lokacija eventualnog nastanka divljih deponija. Savjesni građani i privredni subjekti mogu koristiti GIS mape za lakše prepoznavanje prekršitelja zakona i brzo upozoravanje lokalne uprave i JKP na nepravilnosti u zbrinjavanju otpada, a manji dio nesavjesnih građana i privrednih subjekta će razvijati strah da krše odredbe pozitivnih zakonskih propisa. Također, nevladine organizacije koje se bave zaštitom životne sredine kroz GIS mape će imati bolji uvid u stanje životne sredine i sistem upravljanja otpadom. Sve skupa će doprinijeti pravilnom odlaganju otpada, smanjenju broja divljih deponija, manjim troškovima uklanjanja divljih deponija, što će imati za rezultat bolje upravljanje otpadom, čistiju i zdraviju životnu sredinu“ – zaključio je Sadik Alić, komunalni inspektor u Opštini Ilijaš.

Projekat Opštine sa nula otpada finansira Evropska unija u okviru IPA programa prekogranične saradnje Srbija – Bosna i Hercegovina 2014-2020 sa ciljem postizanja dugoročne resursne efikasnosti u sektoru upravljanja otpadom. Kroz primjenu zajedničkih akcija baziranih na principima nula otpada i cirkularne ekonomije, projekat zajedno implementiraju Centar za energiju, okolinu i resurse – CENER 21 iz Sarajeva (BiH) i Inženjeri zaštite životne sredine – EEG iz Novog Sada (Srbija). Projektom se nastoji ojačati održivi razvoj u preko 90 jedinica lokalne samouprave prekograničnog područja Srbija – BiH. Implementacija je započela 1. marta 2021. godine, a trajat će 24 mjeseca. Tijelo za ugovaranje projekta je Ministarstvo finansija Republike Srbije (CFCU). Ukupni budžet projekta je 413.608,44 EUR, od čega je Evropska unija obezbijedila 351.567,17 EUR bespovratnih sredstava.

Uz slogan Brojimo do nula, u okviru projekta je pokrenuta kampanja na društvenim mrežama Facebook i LinkedIn koja ima za cilj jačanje javne svijesti u prekograničnom području.

(akta.ba)

Portparol Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine Admir Malagić govorio je za Fenu kako je migrantska situacija u Bosni i Hercegovini znatno poboljšana, te da trenutno u našoj zemlji ima oko 1.600 migranata.

Po njegovim riječima, svi su smješteni u četiri privremena migraciona centra – centrima Ušivak i Blažuj u Sarajevu, te „Lipa“ i „Borići“ u Unsko-sanskom kantonu, gdje se nalaze porodice sa djecom.

Malagić ističe da je to brojka koja je dosta manja u odnosnu na raniji period.

– Čak i prema ovim trendovima ulaska i izlaska migranata, nema tu nekih velikih priliva. Očekujemo da će se trenutna dosta dobra situacija nastaviti i u narednom periodu, da omogućimo migrantima, onima koji su tu, da imaju adekvatan smještaj, ali i da sa sigurnosnog aspekta ispoštujemo sve što je neophodno da bi se svi građani osjećali dobro u mjestima u kojima žive – zaključio je Malagić.

(TVSA)

Saveznim pokrajinama će biti data mogućnost da uvedu obavezno nošenje maski na javnim mjestima kako bi se osiguralo funkcionisanje zdravstvenog sistema.

U Njemačkoj je u okviru borbe protiv pandemije COVID-19 od oktobra ponovo planirano da se saveznim pokrajinama omogući uvođenje obaveze nošenja maski, javlja Anadolija.

Ministarstvo pravde Njemačke oglasilo se povodom nacrta zakona o zaštiti od infekcija koji je dogovoren u saradnji sa Ministarstvom zdravlja, a koji je bio na snazi ​​sve do 23. septembra.

Napominjući da se u jesenjim i zimskim mjesecima očekuje porast broja oboljelih od COVID-19, u saopćenju se navodi da je neophodno izvršiti potrebne izmjene Zakona.

Nacrt novog zakona

Nacrt zakona, koji uključuje nova pravila, a koji bi trebao da važi od 1. oktobra 2022. do 7. aprila 2023. godine, ovog mjeseca biti dostavljen Vladi.

Prema nacrtu zakonu, obaveza nošenja maski u vazdušnom saobraćaju i javnom prevozu širom Njemačke biće nastavljena nakon 1. oktobra.

Između ostalog, saveznim pokrajinama će biti data mogućnost da uvedu obavezno nošenje maski na javnim mjestima kako bi se osiguralo funkcionisanje zdravstvenog sistema.

Požar velikih razmjera koji je izbio u utorak ujutro ni 24 sata kasnije nije stavljen pod kontrolu, potvrdio je za Klix.ba portparol Civilne zaštite HNK Pero Pavlović.

Vatrena stihija se nošena jakim vjetrom proširila prema Prapratnici, Gracu i Zerlenikovcu gdje ugrožava stanovništvo, privatne i privredne objekte.

“Požarna linija je ogromna, a jak vjetar otežava gašenje vatre”, dodao je Pavlović.

Cesta Neum – Stolac koja je bila zatvorena za saobraćaj je sinoć puštena u promet.

U ispomoć neumskim vatrogascima u toku jučerašnjeg dana stigle su ekipe iz Slanog, Stona, Mostara i Čapljine.

Kako saznajemo tokom noći je poslan zahtjev Oružanim snagama BiH za angažman helikopterske jedinice koji bi gasili požar iz zraka.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Ministar za privredu Zeničko-dobojskog kantona Zlatko Jelić potpisao je danas ugovore o dodjeli sredstava subjektima koji su ostvarili pravo na sredstva za subvencioniranje projekata turističke infrastrukture i suprastrukture u ovom kantonu.

Sredstva u iznosu od 300.000,00 KM dodijeljena su putem javnog poziva, a ovo ministarstvo će sufinansirati projekte četiri udruženja građana te 16 privrednih subjekata. Maksimalan iznos sredstava za udruženja građana je 10.000,00 KM, a za privredne subjekte 20.000,00 KM.

-Ministarstvo gospodarstva u čijoj je nadležnosti oblast turizma na ovaj način potiče i daje potporu našim ugostiteljima i udruženjima koja se bave turizmom da unapređuju uslugu, a samim tim povećaju obim poslovanja - rekao je ministar Jelić.

Među korisnicima je i privredni subjekt "Bosanska piramida" d.o.o. Visoko s projektom teniskog kompleksa u Parku Ravne 2, kojeg je 13. jula otvorio ponajbolji teniser svijeta Novak Đoković.

Predstavnik ove firme Mirza Muminović naglasio je da je projekt značajan ne samo za turizam, nego i za razvoj sporta u regionu i Zeničko-dobojskom kantonu.

-Pored turističke ponude u Parku Ravne, koju širimo i oplemenjujemo, imamo i sportsku ponudu. Uspostavili smo saradnju s Olimpijskim komitetom BiH i Teniskim savezom BiH, a trenutno se kod nas za nastup u kvalifikacijama na US Openu priprema naša poznata teniserka Dea Hardželaš, tako da će sredstva koja smo dobili od Ministarstva za privredu ZDK-a umnogome pomoći - rekao je Muminović.

Tokom ove sedmice planirano je potpisivanje ugovora sa sedam općina i gradova, kojima su u okviru navedenog poziva za projekte turističke infrastrukture i suprastrukture odobrena sredstva u iznosu od 200.000,00 KM.

Press služba ZDK

Isplata jednokratne novčane pomoći od po 100 KM Vlade Federacije Bosne i Hercegovine boračkim kategorijama bit će završena sa 10. augustom, potvrdio je za Faktor Mirza Terzo, pomoćnik federalnog ministra za boračka pitanja.

Time je Ministarstvo učinilo sve da pomoć svim boračkim kategorijama bude isplaćena u ovom mjesecu iako je prvobitno postojao stav da će isplata biti završena u septembru.

Ništa ne ostaje za septembar

Pomoć Vlade Federacije Bosne i Hercegovine će dobiti oko 100.000 korisnika.

Kao što je poznato, 100 KM se može dobiti samo po jednoj osnovi, pa pripadnici boračkih kategorija koji su i penzioneri dobit će samo 100 KM kao penzioneri 5. augusta.

– Isplata po 100 KM za korisnike boračkih naknada idu 5. augusta uz PIO penziju i 10. augusta uz isplatu invalidnina, naknade za priznanje i egzistencijalne naknade. Sve će dakle biti isplaćeno u augustu, ništa ne ostaje za septembar – kazao nam je Terzo.

Po 100 KM neće dobiti korisnici egzistencijalne novčane naknade sa kantonalnog nivoa, koji su nezaposleni i mlađi od 57 godina.

– Pomoć će dobiti oni koji primaju egzistencijalnu naknadu sa federalnog nivoa, koji su se našli u mjesecu junu na našoj isplati – kazao nam je ranije Terzo.

Jednokratnu novčanu pomoć iz boračko-invalidske zaštite dobit će, stoji u Uredbi, korisnici prava na ličnu invalidninu, na porodičnu invalidninu, prava na mjesečni novčani dodatak po osnovu prava i odlikovanja i prava na novčanu egzistencijalnu naknadu koja po osnovu svog statusa ostvaruju naknadu koja se isplaćuje iz budžeta FBiH pod uvjetom da nisu penzioneri.

Osobe koje su korisnici više prava, jednokratnu novčanu pomoć ostvaruju samo po jednom osnovu.

Sukorisnici kod prava na porodičnu invalidninu

Novčani iznos se dijeli na jednake dijelove u slučaju korisnika koji pravo na porodičnu invalidninu i mjesečni novčani dodatak po osnovu priznanja ili odlikovanja, ostvaruju kao sukorisnici.

Uredbu o programu pomoći stanovništvu usljed inflacije i rasta potrošačkih cijena Vlada FBiH je usvojila 7. jula, a obuhvata niz mjera i usmjerena je na finansijsku i materijalnu podršku najugroženijim kategorijama stanovništva.

(faktor.ba)

Iako je ima dovoljno za vlastite potrebe, Bosna i Hercegovina lubenicu uvozi iz trinaest zemalja, a izvozi u samo jednu. Domaći proizvođači teško plasiraju svoj proizvod i često su u gubicima. Problem bi mogao da bude ublažen stvaranjem registra proizvođača i odlukom da se zaštiti domaći proizvod.

Na Kvantaškoj pijaci u Bijeljini prodaja lubenica u punom je jeku. Ove sezone proizvedeno je mnogo više nego što se može prodati.

“Ove godine minus malo jači. Nije samo za mene. Za sve ove ljude”, kaže Savo Jovanović, proizvođač lubenice iz Crnjelova kod Bijeljine

“Sad nema uvoza samo je… mnogo, mnogo rasađeno”, riječi su Gorana Simića, proizvođač lubenice iz Crnjelova kod Bijeljine.

Lubenicu uvozimo iz trinaest zemalja, najviše iz Turske i Albanije. Izvozimo samo u Crnu Goru.

“U šest mjeseci 2022. godine 11 hiljada 820 tona lubenica smo uvezli u vrijednosti od oko šest i pol miliona konvertibilnih maraka. S druge strane, ako govorimo o izvozu lubenica iz BiH, u šest mjeseci ove godine izvezeno je lubenica u vrijednosti od devet hiljada i 300 konvertibilnih maraka, što govori da je taj izvoz u potpunosti zanemariv”, kaže Ratko Kovačević, glasnogovornik Uprave za indirektno oporezivanje BiH

Lubenica je značajno subvencionirana upravo u zemljama iz kojih je uvozimo u Bosnu i Hercegovinu. Mnogi je prodaju po niskim cijenama i često individualno, ističe Mujaga Sejdinović, proizvođač lubenice iz Gnojnice kod Lukavca.

“Imam dosta zasijanog bostana. Imam oko 20 duluma zasijano. Očekivao sam veće prihode. Ovaj toplotni val je uradio svoje, što je uradio”.

Da bi svoj proizvod mogli masovnije plasirati na tržište, potreban je strateški pristup.

“Tu kulturu za koju dajemo značajno velika sredstva u uvozu, da kažemo da dio tih novčanih poticajnih sredstava izdvojimo i da razvijemo jedan novi strateški cilj unutar tih strategija i da kažemo – želimo da od uvoza koji je vrijedan nekih osam do deset miliona lubenice, želimo da dva miliona bude vlastite proizvodnje”, Suad Selimović, Udruženje za poljoprivredu i prehrambenu industriju u KPK Tuzla

Udruživanje proizvođača putem zadruga sigurniji je put za ponudu proizvoda marketima i velikim trgovinskim lancima.

“Putem zadruge mi možemo udružiti te proizvođače, jer oni kao pojedinci bukvalno budu ucijenjeni od strane otkupljivača. Evo, lubenica je spala na 20 feninga. U tih 20 feninga je stao nečiji trud, nečije uloženo vrijeme, nečiji uloženi novac, a svi znamo da su inputi ove godine bili zaista visoki u odnosu na neke prethodne godine”, ističe Alisa Džambić, direktorica Poljoprivredne zadruge “Lukavčanka”, Lukavac.

Sistemska rješenja i u slučaju proizvodnje i plasmana lubenice jedina su sigurna. Moglo bi se posegnuti za mehanizmima ograničavanja uvoza ili stavljanja određene takse na uvozne kulture. Mehanizam kojim se u zemljama Evropske unijje štiti domaći proizvod i nama je na raspolaganju. Da bi bio upotrijebljen, mora postojati registar proizvođača, ali i opredjeljenje da se zaštiti domaća proizvodnja.

(BHRT)

NODAS je u decembru 2021. godine započeo realizaciju projekta „Zaštitimo pčele, spasimo ekosistem” na području 4 opštine/općine/grada u Bosni i Hercegovini. Projekat je u početnoj fazi u Tešnju. Projekat finansira njemačko Savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj, a implementira se uz podršku njemačke organizacije Help – Hilfe zur Selbsthilfe. Svoj udio u sufinansiraju i provedbi imaju i odabrane projektne opštine i korisnici.

Riječ je o projektu konkretne podrške u razvoju ili pokretanju pčelarske proizvodnje individualnih proizvođača ali I udruženja.

Ulaganjima se želi pomoći zapošljavanju i samozapošljavanju kroz pčelarstvo, tj. dati zamaha razvoju pčelarstva povećanjem lokalnih proizvodnih kapaciteta (količina), kvalitete meda, i/ili stvoriti bolje uslove proizvodnje meda i drugih pčelinjih proizvoda.  U tu svrhu će se odabranim korisnicima dodjeljivati grantovi u opremi i materijalu u vrijednosti do 3.000 Eura uz učešće korisnika od 15% vrijednosti opreme i materijala.

Projekat će trajati 18 mjeseci i podržati najmanje 20 korisnika na području svake opštine. Potencijalni korisnici su isključivo osobe sa područja projektne opštine. Kod odabira će se, kroz selekciju aplikacija i rad komisije na terenu, u obzir uzimati ekonomsko stanje domaćinstva, kvalitet ideje i potencijal za razvoj. Određenu prednost će imati osobe iz ugroženih kategorija stanovništva mađutim i dalje uz uslov zdrave poslovne ideje. Odobrena pomoć biće distribuirana isključivo u vidu materijalno-tehničkih sredstava potrebnih za djelatnost, bez gotovinskih isplata. Ukupna vrijednost investicije je 80.000 Eura po opštini.

Aplikaciju možete preuzeti OVDJE te je isprintati i poslati na adresu navedenu u samoj aplikaciji. Aplicirati možete i slanjem aplikacije i skeniranih dokumenata (pogledati u samoj aplikaciji) na našu adresu Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli..

Sve zainteresovane osobe mogu dobiti detaljne informacije na www.nodas.ba, a za dodatna pitanja se mogu obratiti na telefon broj: 033 618 323.

ROK ZA SLANJE APLIKACIJA ZA TEŠANJ JE 15.08.2022.

Prema podacima sa aplikacije Federalnog ministarstva trgovine, cijene benzina su proteklih dana u padu, dok je dizel ostao skoro pa na istoj cijeni.

Litar dizela u Sarajevu košta od 3,16 do 3,46 KM i cijena je niža za 10 feninga u odnosu na prošlu sedmicu. Cijene benzina se kreću od 3,01 do 3,51 KM po litri i nisu se mijenjale u odnosu na prošlu sedmicu.

U Mostaru minimalna cijena dizela je ista i iznosi 3,21 KM za litar dok je najviša niža i sada iznosi 3,51 KM po litri. Cijena benzina se kreće od 2,96 do 3,56 KM.

U Tuzli cijena dizela se kreće od 3,26 do 3,66 KM po litri, a benzina od 2,96 do 3,56 KM. U Zenici cijena dizela varira od 3,26 do 3,46, a benzina od 2,96 do 3,36 KM po litri.

Također, benzin ispod 3 KM može se naći i u Bihaću, Busovači, Fojnici, Gradačcu, Jajcu, Kiseljaku, Novom Travniku, Žepču...

Prema podacima Vanjskotrgovinske komore prije godinu cijena litre dizela bila je 2,16 KM, a benzina 2,28 KM.