Vlada Zeničko-dobojskog kantona (ZDK) na prijedlog Kriznog štaba (KŠ) Ministarstva zdravstva usvojila je nove epidemiološke mjere s rokom važenja od 14 dana, počevši od sutra, 14. januara.

Mjere se odnose se na zdravstvene ustanove, higijensko-epidemiološke službe domova zdravlja, predškolske ustanove, obdaništa, ugostiteljske objekte, vjerske zajednice, pogrebna društva, organe uprave, općine/gradove, policiju i inspekcije, sudove, ugostiteljske objekte i obdaništa u ovom kantonu.

Mjerama su obuhvaćene nove mjere Vlade FBiH, po kojima je dopušteno okupljanje maksimalno 30 osoba u zatvorenom i 100 osoba na otvorenom, odnosno 60 u zatvorenom i 200 osoba na otvorenom uz poštivanje pravila VPT (vakcinisan, prebolio, testiran), uz obavezu da se osigura obavezan fizički razmak od najanje 2 metra između osoba, izuzev članova istog domaćinstva. Organizatori su odgovorni za provođenje mjera i postupanje u skladu s propisima o javnim okupljanjima.

Krizni štab Ministarstva zdravstva je predložio nešto restriktivnije mjere zbog pogoršane epidemiološke situacije i naglog porasta broja oboljelih, koji je u prethodnoj sedmici udvostručen. Potvrđeno je 1.263 novih slučajeva zaraze, aktivnih je 1.785, a umrlo je 12 osoba. Do 09. januara u ovom kantonu ukupno je potvrđeno 23.070 slučajeva infekcije virusom korona.

Premijer Mirnes Bašić pozvao je građane da poštuju epidemiološke mjere te da se vakcinišu kako bi se postizanjem kolektivnog imuniteta spriječilo nekontrolisano širenje infekcije te izbjeglo donošenje restriktivnih epidemioloških mjera.

Prema podacima Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ), do sada je u ovom kantonu sa dvije doze vakcinisano 81.719 građana ili 31,4 posto odraslog stanovništva, odnosno 41,4 posto ako se u obzir uzmu građani koji su vakcinisani u inostranstvu, što nije dovoljno za sticanje kolektivnog imuniteta.

Press služba ZDK

Usvajanje Zakona o kontroli imovine zvaničnika u Tuzlanskom kantonu obilježili su otpori, koji su doveli i do reakcije Američke ambasade u Bosni i Hercegovini. Sada kada je zakon usvojen, dio zastupnika najavljuje njegovo osporavanje na sudovima.

Skupština Tuzlanskog kantona je krajem decembra usvojila Prijedlog zakona o prijavljivanju, porijeklu i kontroli imovine izabranih dužnosnika, nositelja izvršnih funkcija i savjetnika, koji je zbog ranije predloženih amandmana izazvao i reakcije Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) te Transparency Internationala (TI) u BiH.

Ovaj zakon smatra se jednim od ključnih koraka prema transparentnosti i njim se utvrđuju obaveze nosilaca javnih funkcija u Tuzlanskom kantonu (TK) da prijave zatečenu imovinu i prihode, porijeklo i promjene imovine i prihoda, kao i poklone koje dobiju u toku obavljanja javne funkcije. Usvajanje zakona pratila je rasprava o amandmanima koje su prije samog usvajanja zakona uložili zastupnici Demokratske fronte (DF) u Kantonalnoj skupštini, piše Balkanska istraživačka mreža BiH (BIRN BiH).

Dževad Hadžić, zastupnik Socijaldemokratske partije (SDP) u Skupštini, objašnjava da su se tri od deset amandmana DF-a odnosili na imovinu bližih srodnika i maloljetne djece ili djece roditelja koji ne žive zajedno, odnosno da se njihova imovina ne odnosi na ovaj zakon.

“Zbog toga je reagovala i Američka ambasada, a zakon je usvojen bez pomenutih amandmana”, kaže Hadžić.

Zastupnik DF-a Boris Krešić kaže da će stranka nastaviti da osporava zakonska rješenja.

“Mislim da ovaj zakon neće biti efikasan, a mi ćemo svakako uputiti apelaciju Ustavnom sudu BiH”, kaže on.

Ambasada SAD-a u BiH je ranije pozvala vlasti u Tuzlanskom kantonu da odbace amandmane na zakon.

“Pozivamo Skupštinu Tuzlanskog kantona da odbaci amandmane za izmjene zakona predložene u posljednjem trenutku, koje su u suprotnosti s najboljim međunarodnim praksama i koje bi samo služile slabljenju zakona i borbi protiv korupcije”, navedeno je na Twitter profilu Ambasade SAD-a prije glasanja o zakonu.

Usvajanju zakona u Tuzli prisustvovao je i Eric Larson, američki tužilac koji radi kao savjetnik u Uredu za borbu protiv korupcije u Kantonu Sarajevo (KS).

Upravo je formiranje Ureda za borbu protiv korupcije ključni cilj Vlade Tuzlanskog kantona, smatra Dževad Hadžić, koji navodi da je, uz osnivanje Ureda, izglasani zakon jedan od dva prioriteta koje je u svom ekspozeu prilikom imenovanja iznio i aktuelni premijer Vlade TK-a Kadrija Hodžić.

“Izglasali smo zakon i osnovali Ured za borbu protiv korupcije, i to je ključni uspjeh. Ured bi uskoro trebao početi s radom, a njegova uloga će svakako biti da se u svakom momentu može ispitati imovina svih političara i njihovih bližih srodnika. Dakle, on će sadržavati registar državnih službenika političara”, objašnjava Hadžić.

Predlagač neusvojenih amandmana Krešić smatra da su amandmani njegove stranke bili opravdani.

“Usvojenim zakonom nije jasno definisano šta raditi sa imovinom koja se vodi na djeci, maloljetnoj ili punoljetnoj. Šta u slučaju kada su roditelji djeteta razvedeni, pa drugi roditelj nije saglasan da se ime njegovog djeteta dovodi u vezu s provjerama”, kaže Krešić, za kojeg je pitanje i ko će određivati šta je srazmjerno a šta nesrazmjerno povećanje imovine.

Zbog ovih dilema, kaže on, od Ustavnog suda će tražiti izjašnjenje.

Dok pozdravljaju usvajanje zakona, iz Transparency Internationala u BiH, organizacije posvećene borbi protiv korupcije, podsjećaju da je osnovna uloga ovakvih propisa da se, kroz informacije o bliskim srodnicima, njihovim prihodima i imovini, identifikuje potencijalni sukoba interesa.

“Da su usvojeni predloženi amandmani, izgubio bi se smisao zakona i prikrivanje imovine preko bliskih srodnika bilo bi zaista očigledno moguće”, kaže Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparencyja u BiH.

Prema rješenjima usvojenim u Tuzlanskom kantonu, imovinu će morati prijaviti izabrani i imenovani dužnosnici na kantonalnom i lokalnom nivou, njihovi savjetnici te direktori, zamjenici i izvršni direktori uprava, javnih agencija, fondova i preduzeća čiji su osnivači Tuzlanski kanton ili lokalne zajednice.

Oni su dužni prijaviti vlasništvo nad imovinom, dionicama i udjelima u kompanijama te, između ostalog, i štednju u bankama.
Ključ uspjeha ovog zakona bit će Ured za borbu protiv korupcije, koji je u nastanku u Tuzlanskom kantonu, smatra Korajlić.

“Ukoliko se osigura nezavisan rad Ureda za borbu protiv korupcije, bez pritisaka Vlade i Skupštine Tuzlanskog kantona, onda bi ovaj zakon mobao biti koristan”, naglašava Korajlić.

Samo tri kantona na području Federacije BiH imaju slične zakone, i to je problem, smatra Korajlić, jer su, umjesto entitetskog, spušteni na kantonalne nivoe.

“Nacrt zakona o sukobu interesa, koji predviđa i kontrolu imovine izabranih zvaničnika, na entitetskom nivou postoji, ali nikad nije usvojen. Ovakvi zakoni nisu trebali biti donošeni na kantonalnim nivoima, a čak nisu ni usaglašeni detaljno između kantona. Smatram, ipak, da bi bilo efikasnije da postoji jedan entitetski zakon”, kaže Korajlić.

U Kantonu Sarajevo je Ured za borbu protiv korupcije javno na stranici objavio podatke o imovini nekoliko stotina nosilaca javnih funkcija.

Gledano prema zanimanjima, najvišu prosječnu mjesečnu platu u Hrvatskoj u 2021. imali su piloti – 21.936 kuna, direktori IT poslova 20.549 kuna te regionalni direktori 20.154 kune, a iza njih slijede kontrolori leta i direktori prodaje, izvijestio je u četvrtak portal MojPosao.

Kako je navedeno u objavi, prema podacima servisa MojaPlaća, u 2021. godini prosječna mjesečna neto plata, s uključenim dodacima na platu, u Hrvatskoj je iznosila 7.188 kuna, što je sedam posto više nego prethodne godine.

Osim menadžerskih zanimanja gdje su plate u prosjeku 128 posto više od prosječne, najplaćenija zanimanja su ona iz područja tehnologije i razvoja, za 62 posto više od prosjeka, informacijskih tehnologija, za 36 posto, te telekomunikacija, za 23 posto.

Najmanje prosječne plate u Hrvatskoj imaju radnici u pomoćnim zanimanjima i tekstilni radnici, za po 35 posto ispod prosjeka, te zaposleni u uslužnim djelatnostima, čija je plaća u prosjeku 28 posto ispod prosječne.

Gledano prema zanimanjima, najvišu mjesečnu platu lani su imali su piloti, 21.936 kuna, direktori IT poslova, 20.549 kuna, te regionalni direktori, 20.154 kune, a iza njih su slijedili kontrolori leta, s prosječnih 19.201 kunu, te direktori prodaje, s prosječnom plaćom od 17.712 kuna.

S druge strane, najpotplaćeniji radnici su bili šivači, s prosječnom mjesečnom platom od 4.294 kuna, zatim spremačice, s 4.332 kune te frizeri, s 4.352 kune. Nadalje, prosječna plata isplaćena čistačima u 2021. godini iznosila je 4.368 kuna, a zaštitarima 4.465 kuna.

Kako navode s portala MojPosao, plaće u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu su bile devet posto više od prosjeka te u prosjeku iznosile 7.860 kuna. S druge strane, primanja zaposlenika tvrtki u pretežno domaćem vlasništvu su bila pet posto niža od prosjeka, 6.826 kuna, prosječne plate u tvrtkama u državnom vlasništvu se kreću oko 6.750 kuna, što je šest posto ispod prosjeka, dok mjesečna zarada radnika zaposlenih u javnoj i lokalnoj samoupravi iznosi 6.570 kuna, što je devet posto ispod prosjeka.

(fokus.ba)

Građani Tuzle imaju mogućnost da od sada propisno odlažu elektronski i električni otpad u 13 posebnih kontejnera.

Radi se o projektu "Ekolucija - revolucija ekološke svijesti", koji zajednički realiziraju operateri "Zeos" i "Cibos", te grad Tuzla i "Komunalac", a sve finansira švedska ambasada.

Električni i elektronski otpad je najbrže rastući otpad u svijetu te tako i u BiH, gdje prosječan građanin godišnje proizvede 5,5 kg te vrste otpada.

Takav otpad mora se pravilno odlagati jer je štetan za okoliš i sadrži toksične tvari.

"Sadrži određene materije koje su kancerogene, kao što su olovo, živa, kadmijum. Isto tako, potrebno je otpad odvajati kako se ne bi vršila eksploatacija novih sirovina", pojasnila je Elma Babić Džihanić iz firme "Zeos".

U specijalne kontejnere, koji su u Tuzli raspoređeni na 13 lokacija, građani mogu donositi i odlagati male kućanske aparate poput fenova, telefona miksera, ali i sijalice, baterije itd.

Narednih 15 dana u Tuzli će biti postavljeno i reciklažno dvorište, gdje također Tuzlaci mogu odložiti otpad, ali i poslati ga brzom poštom ovlaštenom operateru ili ga lično kontaktirati.

Dosadašnja iskustva su pokazala da su građani sve više ekološki osviješteni.

"U Sarajevu imamo jedno reciklažno dvorište. Izuzetno su pozitivna iskustva. Nadamo se da će se isto desiti u Tuzli, ako ne čak i prevazići to što je postignuto u Sarajevu", optimističan je Mirnes Hukić iz firme "Cibos".

Ovakvo razdvajanje i odlaganje otpada će biti korisno i za nadležno komunalno preduzeće, koje već godinama radi na odvajanju kućanskog otpada.

"Nama je drago da se konačno pojavio ovlašteni operater koji će prikupljati elektronički i elektronski otpad. On je nama pravio problem, jer nismo imali gdje da ga odlažemo. Pravio nam je problem u sortiranom otpadu, komunalnom otpadu. U svakom slučaju je ovo jedna dobra i pozitivna stvar", smatra Admir Bećirović, direktor JKP "Komunalac" Tuzla.

Da je ovo korisno za Tuzlu, smatra i gradonačelnik Jasmin Imamović. Ekonomski održivi razvoj, poboljšanje kvalitete života i uključenost građana u ovom projektu je ono što Imamović očekuje.

"Očekujemo saradnju sa građanima da poštuju jednostavne upute o odlaganju električnog i elektronskog otpada, što će doprinijeti ekološki zdravijoj sredini i otvaranju novih radnih mjesta", rekao je tuzlanski gradonačelnik.

Sav prikupljeni otpad u Tuzli bit će recikliran u BiH, osim sijalica, frižidera i televizora, koji se izvoze na obradu.

Osim Tuzle, u naredom periodu će i Živinice dobiti četiri kontejnera za elektrootpad.

Reciklaža više nego opravdana i korisna

Da je reciklaža više nego opravdana i korisna, pokazuju dosadašnje analize.

Primjera radi, u milion mobilnih telefona ugrađeno je 24 kg zlata, 16.000 kg bakra, 350 kg srebra i 14 kg paladijuma i to su resursi koji se mogu ponovno koristiti.

Osim toga, svaka tona recikliranog e-otpada sprečava oko dvije tone emisije CO2.

(N.N.)

Vlada Zeničko-dobojskog kantona, na prvom ovogodišnjem zasjedanu, usvojila je i Odluku o davanju saglasnosti za potpis Kolektivnog ugovora za policijske službenike u Ministarstvu unutrašnjih poslova ZDK, izjavio je za Fenu premijer tog kantona Mirnes Bašić.

Bašić je, usvajanjem ove odluke, dobio ovlaštenje da s reprezentativnim Sindikatom policijskih službenika ZDK i potpiše novi kolektivni ugovor.

– U predviđenom roku i, da tako kažem, normalnim socijalnim dijalogom sa Sindikatom, dogovorili smo sve odredbe novog kolektivnog ugovora. Moram spomenuti da su većina prava i obaveza policijskih službenika definisane Zakonom o policijskim službenicima ZDK, tako da su samo određena prava i obaveze definisane kolektivnim ugovorom.

Mogu reći da, u odnosu na prethodni kolektivni ugovor, nije bilo nekih suštinskih izmjena. Mi smo već usvajanjem budžeta ZDK za 2022. godinu predvidjeli povećanje plaća policijskim službenicima za 10 posto. Odnosno, osnovica plaće uvećana je sa 300 na 330 KM – napominje premijer Bašić.

Novi kolektivni ugovor za policijske službenike, najavljuje Bašić, važit će retroaktivno, od 1. janaura ove godine, pa neće biti “nikakvih pravnih praznina”.

Vlada je danas, dodaje, utvrđivala i mišljenje na inicijative koje su podnosile lokalne zajednice ili zastupnici u Skupštini ZDK, jer će na narednoj sjednici Skupštine ZDK biti razmatran i Nacrt Programa rada Skupštine ZDK za 2022. godinu.

Korupcija i privredni kriminal predstavljaju jedan od najdominantnijih faktora koji ugrožavaju razvoj i ekonomsku stabilnost Bosne i Hercegovine, a poražavajuće je da su, prema procjenama stručnjaka, čak dvije trećine ekonomije u BiH pod uticajem ovih pojava.

Podaci su ovo iz Prijedloga procjene prijetnji od organizovanog kriminala u BiH koje je objavilo Ministarstvo bezbjenosti Bosne i Hercegovine. 

Još više zabrinjavaju procjene Ministarstva da se ne nazire smanjivanje ovih vrsta kriminala u BiH.

Konstantno povećanje obima koruptivnih radnji

“Prema podacima policijskih agencija u periodu 2018. – 2020. u Bosni i Hercegovini registrovano je ukupno 2.386 krivičnih djela sa elementima korupcije. Tokom 2020. godine registrovano je ukupno 926 krivičnih djela, što predstavlja povećanje za 23,1 odsto u odnosu na 2019. godinu kada su registrovana 752 ovakva krivična djela”, stoji u pojašnjenju Ministarstva. 

Prema njihovim riječima, i u 2019. godini je procenat koruptivnih krivičnih djela bio veći u odnosu na 2018. godinu i to za 6,2 odsto.

“Ukupan porast broja krivičnih djela sa elementima korupcije u periodu 2018-2020. bio je izrazito visok i iznosio je 30,7 odsto ili 218 krivičnih djela”, navedeno je u dokumentu.

Kako su istakli, materijalna šteta nastala izvršenjem koruptivnih krivičnih djela prema izvještajima Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), Uprave za indirektno oporezivanje i MInistarstva unutrašnjih poslova (MUP) Republike Srpske, u periodu 2018.-2020. godina, iznosila je 66.878.662,57 KM. 

“Obzirom da su ovo podaci samo jednog dijela agencija, te imajući u vidu veliku tamnu brojku koruptivnih krivičnih djela procjene su da je pričinjena šteta po budžete višestruko veća”, naglasili su u Izvještaju.

Kako kažu, prikupljeni statistički podaci ukazuju da su koruptivna krivična djela u konstantnom porastu, poprimajući vremenom organizovanije forme ispoljavanja, sa sve većim iznosima protivpravno ostvarene imovinske koristi. 

Korupcija nas čeka i u budućnosti

“Iako se brojne institucije u BiH bave problemom korupcije i upozoravaju na njen visok nivo, nema pokazatelja da ona ima tendenciju opadanja, već naprotiv broj registrovanih koruptivnih djela ima konstantan trend rasta. Za očekivati je da će korupcija u istom ili većem obimu biti prisutna i u budućnosti, a negativne posljedice koje uzrokuje po ekonomsku stabilnost BiH su veoma značajne”, zaključeno je u dokumentu.

Kada su u pitanju sektori koji su najpodložniji korupciji procjene su da će i u narednom periodu najviše korupcije biti u onim oblastima administracije sa kojima građani imaju najviše kontakta i preko kojih ostvaruju svoje najvažnije potrebe kao što su zdravstvo, obrazovanje, policija, sudski sistem, urbanizam, socijalna pitanja itd.

Cvjeta i privredni kriminal

Ni stanje u oblasti privrednog kriminala nije puno bolje stanje, naprotiv, prema podacima policijskih agencija u periodu 2018.-2020. u BiH registrovano je 4.155 krivičnih djela iz oblasti privrednog kriminaliteta. 

“Tokom 2020. godini registrovano je ukupno 1.481 krivično djelo, što predstavlja povećanje za 16 odsto u odnosu na 2019. godinu kada je registrovano 1.276 ovakvih krivičnih djela”, ističu u Ministarstvu.

Materijalna šteta nastala izvršenjem krivičnih djela privrednog kriminaliteta na nivou BiH u period od 2018. do 2020. godine, prema izvještajima nadležnih policijskih agencija iznosila je ukupno 405.462.220 KM, dok je ostvarena protivpravna imovinska korist procijenjena na 337.091.219 KM. 

“Tokom 2020. godine evidentirana je materijalna šteta u iznosu 96.270.243 KM što je bilo povećanje od 71,81 odsto odnosu na 2019. godinu kada je evidentirano 56.031.367 KM”, naglašeno je u Izvještaju.

Nema konkretnih reformi 

Ekonomski analitičar Admir Čavalić za CAPITAL kaže da ovakvo stanje utiču, prije svega, na ekonomski rizik jedne zemlje, a ekonomski rizik je, kako kaže, pored pravnog i političkog rizika poslovanja najznačajniji u kontekstu determinisanja stepena investiranja stranih direktnih investicija, a s druge strane i domaćih investicija.

“Ono što je problematično kada je riječ o ekonomiji u BiH je da je jedna trećina ekonomije državna, druga tenderski vezana i tu najviše ima tih manipulacija, a treća se odnosi na zdravi dio privatnog sektora i to su obično izvoznici”, kazao je Čavalić.

Prema njegovim riječima, u takvoj formaciji ekonomije dvije trećine naše ekonomije su pod uticajem određenih koruptivnih , manipulativnih, političko-interesnih i drugih radnji. 

“Činjenica da danas nije odobrena druga tranša pomoći EU upravo zbog netransparentnosti procesa, odabira privrednih subjekata za podršku i nenamjenskog trošenja sredstava bez da se to transparentno dokazuje jasno govori da takvi problemi itekako postoje, ali i da trenutno nema nekih ključnih reformi koje bi naglašavale izlaz iz svega”, upozorio je Čavalić.

(capital.ba)

Prošla godina, zbog nestašice meda, ocijenjena je najgorom u posljednjih 50 godina. Neki problemi domaćih proizvođača meda su riješeni, za neke postoji volja za rješenje, ali nedostatak zakonske regulative, ogromne količine lažnog meda na tržištu, ali i administrativne prepreke, još brinu pčelare. Stoga traže rješenja.

Značajnija podrška federalnih i kantonalnih institucija, ali i lokalnih zajednica, u zaštiti domaće proizvodnje, je imperativ, poručuju iz Saveza pčelara FBiH.

"Mi u ukupnoj proizvodnji hrane učestvujemo sa 2.5 do 2.7 %, u FBiH. To znači da je proizvedena vrijednost oko 40 miliona godišnje. To je značajna cifra i tu imamo prostora, ali toliko i uvozimo", kazao je Sejo Deljo, predsjednik Saveza pčelara FBiH.

Upozoreno je i na povećane količine meda sumnjivog porijekla na tržištu, koji ne ispunjava uslove za ljudsku upotrebu, što treba da alarmira inspekcijske službe, navode upućeni.

"U zadnjim godinama imamo sve manji i manji procenat neispravnog meda na domaćem bh. tržištu", kazao je Nijaz Bajramović, Agencija za sigurnost hrane;.

Kako bi se zaštitili domaći proizvođači, ali i potrošači, neophodno je donošenje Pravilnika o ocjenjivanju kvaliteta meda.

"Cilj Pravilnika je taj da mi za potrebe ocjenjivača dobijemo sertifikovae i obučene senzorne analitičare", pojasnio je Asim Duraković, predsjednik Radne grupe o izradi Pravilnika.

Radi unapređenja položaja domaćih pčelara, za ovu godinu su planirani i veći novčani podsticaji.

"Pa smo u sinergiji sa Federalnim ministarstvom i udruženjima poljoprivrednika i dva federalna poljoprivredna zavoda, učinili vrlo snažan pritisak da se podsticaju podignu sa 68 miliona, koliko su bili do prije dvije-tri godine, do najmanje 101 milion, koliko će biti u ovoj godini", kazao je Ahmed Džubur, Odbor za poljoprivredu PDPFBiH.

U zavisnosti od kantona, pčelari su iznijeli i primjedbe u vidu administrativnih prepreka s kojima se susreću prilikom konkurisanja za podsticaje.

"Da bi ostvarili podsticaj moramo tri puta kao pčelari deklarisati, prvo jednim obrazcem plan proizvodnje, za narednu godinu i reći koliko imamo košnica. Onda naredne godine opet moramo evidentirati svoje gazdinstvo i reći koliko imamo košnica", kazao je Munib Huseinagić, Savez pčelara ZDK.

"U HNK pčelari koji apliciraju za federalni podsticaj, ne mogu aplicirati za kantonalni. Time su isključeni svi veći pčelari, odnosno oni imaju 100 i više košnica", kazao je Selim Herić, Pčelarsko društvo "Roj-Konjic".

Ipak, dosta toga je i unaprijeđeno, smatra resorni ministar.

"Podaci govore da smo u 2019. imali 275 korisnika novčane podrške u iznosu od oko 350 hiljada KM, dok smo u prošloj godini imali blizu 1.700 korisnika podrške u iznosu od 830 hiljada KM. Ukupna podrška koju su ostvarili pčelari sa nivoa Federacije je od oko milion i 300 hiljada KM", kazao je Šemsudin Dedić, ministar poljoprivrede FBiH.

Med se, sve više, traži kao lijek, a njegova česta nestašica nerijetko utiče na cijenu i do 50 KM po kilogramu. Pored klimatskih promjena, ograničavajući faktor razvoja pčelarstva je i borba protiv zaraznih bolesti, upozorili su, između ostalog, pčelari Federacije.

(akta.ba)

U Sloveniji je registrovano više od 6.800 novozaraženih koronavirusom, a zabilježeni su brojni problemi zbog karantina i izolacije u zdravstvu i školama, javlja Anadolu Agency (AA).

Zdravstveni stručnjaci upozorili su da se varijanta virusa omikron veoma brzo širi u Sloveniji.

Naime, u srijedu je potvrđeno 6.355 novih infekcija koronavirusom, a urađeno je 13.335 PCR testova. Udio pozitivnih rezultata testa je 51 posto. U Sloveniji ima više od 50.000 aktivno zaraženih.

Broj potvrđenih infekcija nešto je manji nego dan ranije, kada je u Sloveniji od izbijanja pandemije potvrđen rekordan broj novih infekcija koronavirusom (7.420). U utorak je uzet i rekordan broj briseva za PCR test (14.814).

Zbog naglog porasta broja zaraženih, posebno u zdravstvu i obrazovanju, suočavaju se sa sve većim odsustvom zaposlenih. U srijedu je više od 30.000 učenika i studenata izostalo iz škola, a nešto manje od 1.500 odjeljenja je u karantinu.

Zbog velikog broja zaraženih među učenicima i nastavnicima, svi učenici ljubljanske Srednje farmaceutske škole od ponedjeljka nastavu pohađaju na daljinu, a od danas će isto biti i u Ekonomskoj školi Ljubljana.

Ako se trend nastavi, više škola će morati da se zatvori, strahuju vlasti. Prema novim pravilima NIJZ-a, koja su na snazi ​​od ponedjeljka, nastavnik mora biti u karantinu, što nije izuzetak ako je u zajedničkoj prostoriji sa učenicima bio duže od 15 minuta.

(fokus.ba)

Iako se Bosna i Hercegovina, kao i mnoge druge zemlje, još uvijek suočava s posljedicama izazvanim pandemijom koronavirusa, zemlja je tokom 2021. godine ostvarila značajno bolji izvozni bilans nego prethodnih godina.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, Bosna i Hercegovina je u periodu januar – novembar 2021. godine izvezla robe u vrijednosti od oko 12,9 milijardi konvertibilnih maraka (KM), što je za 34,8 posto više u odnosu na isti period prošle godine.

U istom periodu, uvoz je iznosio 19,4 milijardi KM, što je za 26,5 posto više u odnosu na prvih 11 mjeseci prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je bila 66,3 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 6,55 milijardi KM.

Tokom protekle decenije Bosna i Hercegovina konstantno bilježi porast izvoza, ali isto tako i uvoza mnogih proizvoda iz drugih zemalja.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, izvoz iz BiH 2012. godine iznosio je 7,8 milijardi KM, a uvoz oko 15,2 milijardi KM. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 51,5 posto, a vanjskotrgovinski robni deficit 7,4 milijardi KM.

Naredne godine Bosna i Hercegovina je izvezla robe u vrijednosti od oko 8,4 milijardi KM, te ostvarila uvoz od 15,2 milijardi KM, pa je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 55,2 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit bio oko 6,8 milijardi KM.

U 2014. godini izvoz iz BiH iznosio je 8,7 milijardi KM, a uvoz 16,2 milijardi KM. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 53,6 posto, a vanjskotrgovinski robni deficit 7,5 milijardi KM.

BiH je naredne 2015. godine izvezla robe u vrijednosti od 8,9 milijardi KM, te ostvarila uvoz od 15,8 milijardi KM, čime je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 56,7 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 6,8 milijardi KM.

Narednih godina je posebno povećan rast izvoza, ali i uvoza u BiH. Prema zvaničnim podacima, tokom 2016. godine izvoz iz BiH iznosio je 9,4 milijardi KM, a uvoz 16,1 milijardi KM. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 58,3 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 6,7 milijardi KM.

Naredne godine BiH je izvezla robe u vrijednosti od 11,05 milijardi KM, te ostvarila uvoz od oko 18,2 milijardi KM, pa je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 60,8 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 7,1 milijardi KM.

Tokom 2018. godine izvoz iz BiH iznosio je 11,9 milijardi KM, a uvoz 19,2 milijardi KM. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 61,7 posto, a vanjskotrgovinski robni deficit oko 7,3 milijardi KM.

BiH je 2019. godine izvezla robe u vrijednosti od oko 11,5 milijardi KM, te ostvarila uvoz od 19,5 milijardi KM, čime je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 58,9 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio oko osam milijardi KM.

Za deceniju izvoz povećan oko pet milijardi KM

Ipak, Bosna i Hercegovina je u 2020. godini, usljed pandemije koronavirusa zabilježila pad izvoza, ali i uvoza. Kako pokazuju podaci Agencije za statistiku, BiH je prošle godine ostvarila izvoz od 10,5 milijardi KM i uvoz od 16,9 milijardi. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 62,3 posto, a vanjskotrgovinski robni deficit oko 6,3 milijardi KM.

Iako je prethodnih godina pored izvoza rastao i uvoz u BiH, ohrabruje podatak da je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 6,5 milijardi KM, što je, naprimjer, značajno manje u odnosu na 2012. kada je iznosio oko 7,4 milijardi KM.

Također, ako se osvrnemo samo na izvoz, jasno je da je izvoz značajno povećan tokom protekle decenije, budući da je BiH u 2012. godini ostvarila izvoz u vrijednosti od 7,8 milijardi KM, 2015. godine 8,9 milijardi KM, 2018. godine 11,9 milijardi KM, a tokom ove godine više od 12,8 milijardi KM.

Prema tome, izvoz iz BiH je tokom proteklih deset godina povećan za oko pet milijardi KM. S druge strane, uvoz u BiH je u istom periodu porastao za 4,2 milijarde KM.

Stručnjaci su mišljenja da je nekoliko faktora rezultiralo značajnim porastom izvoza iz BiH u brojne zemlje, uključujući i izlazak iz krize u Evropskoj uniji (EU), nakon što je pandemija pogodila mnoge zemlje.

Ahmet Egrlić, predsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, istakao je za AA da je izlazak iz krize u eurozoni izazvao veliku potražnju nakon čega je BiH zauzela tržišni udio u Evropskoj uniji, gdje izvozi više od 72 posto od svog ukupnog izvoza.

Također, izgradnja domaćih kapaciteta, konkurentnost domaćih kompanija doveli su nas u poziciju da se svrstamo među prioritete u lancima nabave, naravno govorimo o onome što mi imamo, i to je rezultiralo sa preko 3,2 milijarde KM povećanim izvozom u prvih 11 mjeseci ove godine u odnosu na isti period prošle. Ja se nadam da ćemo do kraja godine imati blizu 15 milijardi KM, što govori da je to rekordna godina u odnosu na sve prethodne godine i zapravo je premašila i rekordnu 2019. – kazao je Egrlić.

Konkurentnost kompanija

Napominje da činjenica da preko 72 posto izvoza iz BiH ide u zemlje EU najbolje govori o konkurentnosti bh. kompanija.

Bh. proizvodi su najprije konkurentni sa aspekta kvalitete, vrlo su kvalitetni, a potom i cjenovno mogu se nametnuti na globalnom tržištu i zasigurno BiH može biti ponosna na naš metalski sektor, drvni sektor, jer namještaj iz BiH dobija redovno zlatne medalje i plakete po sajmovima u Njemačkoj. Naša kožarska, tekstilska i obućarska industrija bilježe stalni rast, naši prerađivački kapaciteti su u potpunosti okrenuti ka izvozu i to je ono što nam daje šansu i nadu i pozivam nadležne da stoga više ulažu u reforme i stvaranje povoljnijeg poslovnog okruženja kako bi podizali našu konkurentnost – rekao je.

Naglašava kako je u tom smislu vrlo važno raditi još više na razvoju putne i svake druge infrastrukture unutar BiH.

Skuplje je doći do granice, nego od granice do neke destinacije za isporuku robe. Vrlo rizičan transport, skup transport uzrokuje određene poteškoće, ali i prevelika opterećenja, porezi i doprinosi na platu nas usporavaju jer je neophodno obezbijediti veće neto plate u kompanijama. Očekujemo da će u narednoj godini doći do rasterećenja privrede kako bi radnici bili zadovoljni sa njihovim primanjima – kazao je Egrlić.
Kako je pojasnio, metalski sektor je tradicionalno sektor u kojem Bosna i Hercegovina ostvaruje najveći izvoz u svijet.

Iz metalskog sektora dolazi negdje oko 40 posto od ukupnog izvoza. To je i najperspektivniji sektor, ali ja ne bih zanemario i sve druge sektore, koji su također jako perspektivni, poput drvne industrije, proizvodnje namještaja gdje postižemo sve bolje rezultate, potom tekstil, koža, obuća. To su kompanije koje su širom BiH rasprostranjene i koje bilježe ozbiljne rezultate. Ono što bi nam bilo jako važno je da se kreira ambijent, da se okrenemo ekonomiji, da nekako pokušaju političari graditi bolji imidž Bosne i Hercegovine u svijetu, da odavde idu lijepe poruke – istakao je Egrlić.
Dodao je također da je moguće raditi i na smanjenju uvoza, tako što bi se bh. građani više okrenuli kupovini domaćih proizvoda.

Šansa za BiH

Naša prerađivačka industrija jako puno uvozi repromaterijala. Ono što je važno kazati je da su na prvom mjestu automobili, što novi, što polovni, i što to ne možemo kompenzirati domaćom proizvodnjom. Ali, uvozimo i jako puno nekih proizvoda koje imamo u dovoljnim količinama i po kvaliteti u BiH. Uvozimo preko 130 miliona KM vode, a imamo odličnu vodu, itd. U tom smislu je dobra poruka našim potrošačima da kupuju domaće – kazao je Egrlić, napominjući da je potrebno modernizirati kapacitete kao i da su bh. ekonomiji neophodna veća poticajna sredstva i povoljni krediti.

Mjerama švedske vlade će biti pokriveni visoki računi za električnu energiju za period od tri mjeseca, pri čemu će maksimalna kompenzacija po domaćinstvu iznositi 194,5 eura mjesečno.

Švedska je izdvojila šest milijardi kruna (584 miliona eura) kako bi nadoknadila troškove onim domaćinstvima koja je skok cijena struje najviše pogodio, potvrdio je ministar finansija Mikael Damberg.

Sredstva su namijenjena za pokriće visokih računa za električnu energiju za period od tri mjeseca, počevši od decembra 2021. godine, pri čemu će maksimalna kompenzacija po domaćinstvu iznositi 2.000 kruna (194,5 eura) mjesečno, izvještava Reuters.

Prema švedskoj vladi, novac će dobiti najmanje 1,8 miliona domaćinstava.

“Ovo su vanredne mjere za vanrednu situaciju”, rekao je Damberg.

Rast cijena manji nego u ostatku Evrope

Cijene električne energije su posljednjih mjeseci skočile u Švedskoj, naročito na jugu zemlje, iako je njihov rast bio manji nego u mnogim drugim dijelovima Evrope.

Švedska se snabdjeva električnom energijom uglavnom iz svojih hidroelektrana, nuklearnih reaktora i vjetroelektrana i ne oslanja se na uvoz prirodnog gasa.

Međutim, cijene električne energije se utvrđuju na međunarodnim tržištima, što znači da su pogođeni i švedski potrošači.