Nacrt zakon kojim treba urediti problematiku gradnje malih hidrocentrala na vodotokovima u Federaciji Bosne i Hercegovine prihvaćen je većinom glasova zastupnika na današnjoj redovnoj sjednici Predstavničkog doma Federalnog parlamenta.

Nacrt je upućen u javnu raspravu od 30 dana i zaključeno da u formi prijedloga treba biti pred zastupnicima najkasnije u junu ove godine.

Ovaj akt čiji je službeni puni naziv sada Nacrt zakona o dopunama Zakona o električnoj energiji u FBiH predložila je Federalna vlada te kao jednu od novina predvidjela definiciju  malih hidroelektrana (mHE)  kao hidroenergetskih objekata instalirane snage do 10 MW (megavat) uključujući i tu gornju granicu.

Također je Vlada predvidjela obustavu izdavanja energetskih dozvola za male hidroelektrane. Od toga su izuzeti podnosioci zahtjeva koji do stupanja na snagu ovog zakona, ukoliko ga odobri Parlament, budu imali zaključene ugovore s nadležnim organom o dodjeli koncesije, s tim da su dužni da u roku od tri godine kompletiraju zahtjev za izdavanje energetske dozvole.

Ovaj zakon, odnosno dopune sadašnjeg Zakona o električnoj energiij, Vlada je predložila realizirajući zaključak Predstavničkog doma iz juna prošle godine, kojim je naređena potpuna obustava gradnje malih hidrocentrala u cijeloj FBiH, a Vlada zadužena da u međuvremenu i legislativno uredi tu oblast, u cilju zaštite vodotokova i okoliša od nekontrolirane eksploatacije i uništavanja.

U junskoj raspravi koja je rezultirala takvim zaključkom rečeno je da korist od gradnje malih hidroenergetskih postrojenja ima samo uska grupa ljudi stičući značajan finansijski kapital, dok država nema prihvatljive dobiti, a rijekama i okolini se nanosi nemjerljiva šteta.

Federalna vlada je nakon tih događaja zadužila njena nadležna ministarstva, dvije agencije za vodna područja i Komisiju za koncesije u FBiH da pripreme prijedloge izmjena i dopuna svih propisa iz njihovih nadležnosti u skladu s ovim zaključkom Predstavničkog doma.

Potom je utvrdila i u parlamentarnu proceduru uputila dopune Zakona o električnoj energiji, i to u formi konačnog prijedloga, a ne nacrta, te predložila da ih zastupnici razmotre po hitnom postupku.

Međutim, današnjom većinskom odlukom zastupnika, procedura akta je usporena jer je izglasano njegovo 'vraćanje' u formu nacrta. To u praksi najčešće znači da će akt proći i javnu raspravu prije daljnje parlamentarne procedure, što se desilo i u ovom slučaju.

Zbog ovog usporavanja, reagiralo je nekoliko zastupnika. Neki od njih su kazali da ne mogu vjerovati da neki parlamentarci govore suprotno od izgovorenog u junu prošle godine.

Predsjedavajući Kluba Hrvatske demokratske zajednice Marijan Klaić potom je kazao da se i taj klub zalaže za zakonsko uređenje ove oblasti, ali da je javna rasprava potrebna kako bi budući novi zakon uspostavio balans između željene zaštite vodnog prirodnog bogatstva i proizvodnje čiste, ekološki prihvatljive, a ekonomski opravdane proizvodnje električne energije, pa i u kontekstu željene energetske nezavisnosti.

Sjednica Predstavničkog doma Federalnog parlamenta je nakon ove tematike nastavljena prema dnevnom redu.

(akta.ba)

U Bosni i Hercegovini pojavio se novi, indijski soj koronavirusa. Ne treba paničiti. Nije opasniji od ostalih, ali ne treba biti ni opušten. Ozbiljno shvatiti, uz obavezno poštivanje svih propisanih epidemioloških mjera, poruka je struke.

Nakon bitanskog, južnoafričkog i brazilskog soja pojavio se i indijski, zasad u Evropi. Ono što je sigurno jeste da virus mutira i da će mutirati, poručuje doktor Bakir Nakaš. Koliko je ovaj soj agresivan još nije poznato.

“Ukoliko se dva ili tri soja ukrste i u jednom organizmu razvijaju onda dobijamo jedan novi soj koji postaje agresivniji. Da li je ovo najagresivniji, da li će uslijediti još agresivniji soj o tome ostaje vrijeme da nam pokaže, ali sigurno ovo neće biti posljednji soj koji će donositi nedaće stanovništvu cjelokupnog svijeta”, pojašnjava Nakaš.

Teufik Goletić, šef laboratorije za molekularno-genetička i forenzička ispitivanja na Veterinarskom fakultetu, poručuje da bi fokus trebalo staviti na trenutno cirkulirajuće sojeve u Bosni i Hercegovini. Najdominantniji je britanski soj. Trenutno nema nikakvih dokaza da je indijski soj opasniji od prethodnih.

“Tome u prilog najbolje govori činjenica da ICDS i sve veće epidemiološke kuće u svijetu ovaj soj smatraju sojem od interesa, a ne u sojeve koji izazivaju zabrinutost”, ističe Goletić.

Sasvim je prirodno da građani trenutnu situaciju u Indiji, koja je alarmantna, povezuju sa indijskim sojem i zbog toga je prisutan strah. Međutim, Goletić poručuje da nema razloga za zabrinutost, ukoliko se mjere poštuju.

“Igre brojki nikada nisu dobre. Situacija i kontekst u Indiji kada je u pitanju zdravstveni sistem, kada je u pitanju njihovo unutarnje uređenje je sasvim drugačiji nego u Evropi, rekao bih čak i u ostatku svijeta i u tom kontekstu onaj sistem koji mi imamo nam daje na neki način prednost”, dodaje Goletić.

Dakle, mjesta za paniku nema. Indijski soj je samo jedna u nizu mutacija koronavirusa sa kojim se možemo isključivo izboriti ukoliko poštujemo sve epidemiološke mjere. Naravno, neophodna nam je i masovna imunizaciju, poručuje struka.

(Fokus)

Policijski službenici u Lukavcu pojačaće nadzor i prisustvo u lukavačkom naselju Bistarac zbog sve većeg broja provala u kuće.

Građanima je upućen apel, ako primijete sumnjiva lice ili radnje, da odmah nazovu policiju, koja će bez odgađanja izaći na teren.

Finka Dragić, starija mještanka Bistarca, kaže da su provale nezapamćene te da strahuje hoće li se probuditi ujutru kako treba.

"Ja živim sama. Sin mi je u Srbiji. U pola tri noći došao mi je neko i zalupao na vrata. Sreća moja pa sam gledala TV i bila budna. Otišla sam u kupatilo i oslušnula i počela galamiti: Ko si, šta lupaš, šta radiš na mom imanju?! Još je dva puta zalupao i otišao", prepričava Finka svoj susret sa provalnicima.

U strahu je pozvala policiju, koja je došla, ali te osobe nije bilo. Nažalost, nemio događaj se ponovio početkom aprila oko ponoći.

"Isto tako nešto je zalupilo. Vidjela sam nekog kako prebacuje stvari. Imam jednu torbu u kojoj držim krpe i neki alat. Opet sam zagalamila: Šta ćeš tu?! On je dva puta zalupio i otišao. Sutra vidim polomljenu ogradu u ćošku", priča ona.

Nažalost, neki mještani su i fizički ozlijeđeni tokom provala, poput Finkine komšinice, kojoj su tri puta dolazili provalnici.

"Prvi put tražili su pare, drugi put su joj otkinuli komarnik. Treći put je provalnik došao dok su ona i sestra spavale. Kako sam čula, razbio je prozor na kuhinji i ušao. Ona je na kraju završila u bolnici", ističe ova mještanka.

Jozo Tunjić iz mjesne zajednice Bistarac Donji, priča da su prvo primijećene provale u napuštene objekte, a potom i u objekte gdje žive ljudi, uglavnom stariji. Problem traje već godinama, ističe Tunjić.

"To se pogoršalo povećanim dolaskom migranata. Naša mjesna zajednica je na njihovoj ruti Tuzla - Doboj, jer kroz naša naselja prolazi ta magistralna cesta i željeznička pruga. Ulaze i u napuštene objekte, ali i u kuće gdje ljudi žive", pojašnjava Tunjić. On smatra da je problem migranata državni problem i teško da se jedna mjesna zajednica može s tim izboriti.

"Oni svojim ulaskom i boravkom nekoliko noći, toliko devastiraju kuće da vi više nemate mogućnost da živite tu. Upropaste sav namještaj. Krajem prošle godine ušli su u jednu kući i ložili vatru nasred kuće i zapalili je. Unište sve unutra što zateknu", kaže Tunjić.

Kako su kazali iz Uprave policije MUP-a TK, najčešće mete provalnika su objekti čiji su vlasnici odsutni. To je veliki problem u mjesnim zajednicama Bistarac Gornji i Bistarac Donji, gdje je za tri mjeseca ove godine evidentirano 20 provala.

"U 16 slučajeva nije bilo ništa otuđeno, a u četiri je konstatovano da se radi o teškoj krađi. Tri teške krađe su rasvijetljene i riječ je o migrantu. Podnesene su prijave", rečeno je iz MUP-a TK.

Inače, Policijski službenici PU Lukavac imali su sastanak sa mještanima te razgovarali kako da nađu najbolje rješenje.

Policija će pojačati prisustvo u pomenutim naseljima s ciljem preventivnog, ali i represivnog djelovanja, a građanima se preporučuje da prijave svaku sumnjivu osobu ili radnju.

(N.N.)

Kafići i restorani u Sjevernoj Makedoniji ponovo mogu da primaju goste, ali samo u otvorenim dijelovima, a skraćen je i policijski čas.

Terase ugostiteljskih objekata mogu da služe goste do 20.30 časova, jer policijski čas sada počinje u 21.00, sat kasnije nego prethodnih sedmica.

Vlada u Skoplju je mjere za sprečavanje širenja kovida 19 ublažila na preporuku Komisije za zarazne bolesti, a na osnovu smanjenja broja zaraženih u posljednje vrijeme, prenose mediji.

Ograničavanje kretanja građana u noćnim časovima u Sjevernoj Makedoniji uvedeno je 10. marta, nakon što je ubrzano počeo da se širi zarazniji britanski soj virusa korona, a ugostiteljski objekti zatvoreni su od 5. aprila.

Prema najnovijim izmjenama mjera za sprečavanje širenja kovida, koje će biti na snazi do 15. maja, prestaje da važi zabrana za organizovanje seminara, obuka, radionica, kurseva, konferencija i drugih događaja takvog tipa.

Ostaje zabrana rada svih fitnes klubova i sala za vježbanje, ali su izuzetak firme koje te sportske djelatnosti mogu da organizuju na otvorenom uz primjenu mjera lične zaštite.

Policijski čas je skraćen za jedan sat, počinje u 21.00 i trajaće kao i do sada do 5.00 časova narednog dana, osim u vrijeme predstojećih vjerskih praznika - Vaskrsa i ramazanskog Bajrama kada će na po jednu noć biti ukinut.

Za Vaskrs ograničenje kretanja građana neće važiti u večernjim časovima između 1. i 2. maja, a za Bajram u noći između 13. i 14. maja.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Aktiv direktorica javnih i privatnih predškolskih ustanova ZE-DO kantona se obraća javnosti ovim saopštenjem sa ciljem informiranja roditelja i šire javnosti o posljedicama koje imamo zbog zabrane rada i donošenja strožijih mjera samo za našu djelatnost i samo u našem kantonu.

Dana 7.4.2021. javne i privatne predškolske ustanove su nakon zabrane rada ponovo otvorile vrata samo jednom dijelu svojih korisnika na osnovu pozitivnih ocjena Instituta za zdravlje i sigurnost hrane o stepenu biosigurnosti u svakom pojedinačnom vrtiću u ZE-DO kantonu.

Odluku o zabrani rada, ali i donošenje posebnih strožijih mjera smatramo neopravdanim i diskriminirajućim, jer su donesene samo za našu djelatnost i samo u našem kantonu, ne uzimajući u obzir interese djece, koja su najsigurnija kada se nalaze u vrtićima. Potpuno je neprihvatljivo nositi se sa problemima koje su prouzrokovale nove strožije mjere, naročito mjera smanjenja broja djece u grupama, dok pratimo vijesti, fotografije i videozapise o radu vrtića u svim drugim kantonima, pa i državama, gdje se predškolski odgoj i obrazovanje odvija neometano uz prethodne i osnovne mjere bez obzira na pandemiju. Postavlja se pitanje, na kojoj ljestvici prioriteta se nalazi obrazovanje u našem kantonu.

Kako se u medijima plasira informacija da je epidemiološka situacija nepovoljna, ali da se stanje stabilizira i da pada broj zaraženih, roditelji čiju djecu nismo mogli primiti u vrtiće nakon otvaranja se pozivaju na izjave nadležnih iz medija i traže informaciju kada će se broj djece u grupama povećati, odnosno kada ćemo primiti njihovu djecu? U potpunosti razumijemo i suosjećamo sa roditeljima koji moraju na posao, imaju Ugovore sa vrtićima, a ne mogu koristiti usluge.

Obzirom da su se i Osnivači i direktori svih vrtića nadali da će mjere potrajati samo 14 dana, a vidimo da traju više od mjesec dana, ni sami nemamo ohrabrujući odgovor za roditelje kojima svakodnevno odgovaramo na upite.

Predškolske ustanove pojedinačno, Aktiv direktorica predškolskih ustanova ZE-DO kantona i Udruženje privatnih predškolskih ustanova ZE-DO kantona su uputili razne molbe i zahtjeve prema Vladi ZE-DO kantona, Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Ministarstvu zdravstva, Ministarstvu finansija, Institutu za zdravlje i sigurnost hrane. Do danas nismo dobili informaciju do kada bi mjere mogle potrajati, što ima negativne posljedice na cjelokupan razvoj djece čiji je predškolski odgoj prekinut, na njihovu sigurnost, jer borave u ambijentima izvan kontrole; ima negativne posljedice na ostvarivanje prava na rad roditelja; prava na rad i platu svih naših uposlenika, posljedice na finansijsko poslovanje javnih vrtića i opstanak privatnih vrtića.

Obzirom da prilikom zatvaranja vrtića nije planirana finansijska podrška u vidu nadoknade štete nanesene vrtićima, zabrinuti smo i za finansijsko poslovanje javnih i opstanak privatnih vrtića. Sve dok se radi sa smanjenim grupama, gubitak po jednoj grupi mjesečno je oko 2000KM. A ako vrtić ima npr. 5 grupa to je oko 10 000 KM mjesečno, što je veliki iznos koji se dodaje na štetu nastalu u martu zbog potpune zabrane rada. Ukoliko se finansijski ne pomogne vrtićima, a mjere ostanu na snazi, i javni i privatni vrtići će morati značajno korigovati svoje mjesečne cijene usluga.

Napominjemo da je maksimalan broj djece u grupama definisan Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju, odnosno Pedagoškim standardima, koji su na ovaj način prekršeni. Razumijemo da je zdravstveni sistem opterećen i svakako želimo i dajemo svoj doprinos da vrtići ne budu mjesta zaraze, a u prilog tome ide i činjenica da smo naše zaposlene prijavili za vakcinaciju po prioritetu, te da svakodnevno radimo na podizanju svijesti naših klijenata o preporučenim mjerama.

Kako nemamo odgovor kada će se povećati broj djece u grupama, podsjećamo vas da svi roditelji, kao i ostali zainteresirani građani, imaju pravo obraćati se Ministarstvu zdravstva ZDK i kantonalnom Kriznom štabu, sa zahtjevima, odnosno apelima da se Naredba stavi van snage. (Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli., tel: 032 460 830 , 032 460 831)

Ukoliko svi navedeni koraci ne urode plodom, razmotrit će se – u skladu sa epidemiološkom situacijom i mjerama koje su na snazi – mogućnost organiziranja protestnog okupljanja direktorica i uposlenika javnih i privatnih predškolskih ustanova i predstavnika roditelja.

Aktiv direktorica javnih i privatnih predškolskih ustanova ZE-DO kantona

Ministrica vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Bisera Turković najavila je u intervjuu za Fenu dolazak značajnih količina vakcina protiv koronavirusa od maja, a riječ je o vakcinama koje je BiH kupila putem COVAX mehanizma i programa Evropske unije.

Napomenula je da je od izuzetne važnosti da je masovnija imunizacija u Bosni i Hercegovini počela te da je pred nama jasnija dinamika kako će pristizati isporuke vakcina.

Očekuje se i realizacija preostalih donacija vakcina, uključujući i one iz Kine i Malezije, te je ministrica izrazila zahvalnost svim državama koje su BiH pomogle u tom smislu.

– Nakon što smo se suočili s ozbiljnim poteškoćama u isporuci naručenih i plaćenih vakcina, sada vidimo da se stvari pomjeraju s mrtve tačke, što ohrabruje, ali daleko od toga da smo zadovoljni te da je borba protiv pandemije i borba za nabavku i isporuku vakcina završena, čak naprotiv – upozorila je Turković.

Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH zatražio je analizu stanja u Ministarstvu vanjskih poslova BiH i diplomatsko-konzularnoj mreži te Turković kaže da se intenzivno radi u tom smislu izražavajući uvjerenje da postoji prostor za znatne pomake naprijed u okvirima koje dozvoljava epidemiološka situacija.

– Imamo vrlo aktivnih diplomata i misija, ali i onih koji to nisu. Borba za isporuku vakcina nam je pokazala da sistem traži određena poboljšanja i pronalazak novih rješenja. No, imamo situaciju da smo konstantno meta neargumentiranih ataka, kleveta i lažnih informacija, koje naprosto nemam ni vremena sve demantirati – dodala je Turković.

Podvukla je da se ovo ministarstvo optužuje za prekomjerne troškove i zloupotrebe, a oni su, kaže, ostvarili milionske uštede u radu Ministarstva i zadržali punu funkcionalnost.

Dodaje da se nerijetko u takvim napadima apsolutno prelazi granica, ali napominje da se neće posustati u njihovoj misiji u borbi za državu.

Na pitanje dokle se došlo s izradom Zakona o vanjskim poslovima BiH i da li bi se on mogao uskoro naći u parlamentarnoj proceduri, Turković je kazala da je u pitanju izuzetno važno i temeljno zakonsko rješenje koje je još uvijek u formi nacrta.

U toku su konsultacije i usklađivanja te je izrazila nadu da će se taj nacrt uskoro naći pred Vijećem ministara BiH, ali dodaje da je dug put do usvajanja zakona, imajući u vidu da se sve pretjerano politizira.

Šefica bh. diplomatije komentirala je situaciju o spornom “non-paperu” o BiH, kazavši da nema nikakve dileme da je suverenitet i teritorijalni integritet BiH neupitan te da vjeruje da niko ozbiljan unutar Evropske unije nije spreman ni razmatrati opcije kojima se ugrožava integritet BiH.

– Radi se o pokušaju vještačkog nametanja separatističke retorike kao legitimne političke ideje. Separatizam, kršenje ustava i rušenje međunarodno priznate države ne može nigdje u svijetu, pa niti u BiH biti, kako se to želi predstaviti, nekakva legitimna priča o “mirnom razlazu” – stava je ministrica.

Napominje da nema ništa “mirno” kada su ideje i pokušaji da se dijelovi Bosne i Hercegovine gdje je počinjen i presuđen genocid, gdje su mezari hiljada žrtava genocida i gdje se vratio dio preživjelih žrtava, odvoji od BiH i pripoji nekoj drugoj državi.

– No, nije prvi put da retrogradne politike u BiH o tome govore, prijete referendumima, sada nekakvim pregovorima i tako dalje. Nikada i nigdje predsjedavajući Predsjedništva BiH i lider SNSD-a Milorad Dodik neće pronaći relevantnog sagovornika za ono što govori, jer umjesto da prihvati realnost i okrene se izgradnji države od koje prima plaću i u kojoj se obogatio, preuzuma retoriku i politiku koja je poražena, osuđena za genocid i osramoćena u cijelom svijetu – podvukla je Turković.

Podsjeća da se BiH kao država već duže vremena suočava i bori u međunarodnim krugovima s malignom propagandom i hibridnim ratom protiv euroatlantskih interesa BiH i građana u kojem se iznose dezinformacije, lažne vijesti i manipulira situacijom u BiH, s namjerom da se zaustavi ili uspori napredak u svakom smislu.

– Cilj je da se na svaki mogući način BiH pokuša prikazati kao neuspjela država, da se destabilizira cijeli Balkan i onda u takvim okolnostima pokušaju ostvariti neostvareni ratni ciljevi – ističe ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković.

Zbog toga je, kaže, poslala ohrabrenje bh. diplomatama širom svijeta da prenose tačne i vjerodostojne informacije o BiH, dodajući da je apsolutno uvjerena da će svi takvi pokušaji biti neuspješni.

Kada je u pitanju odgovor međunarodne zajednice na takve stvari, Turković kaže da od njih očekuje da iskoriste legalne i legitimne mehanizme koje imaju na raspolaganju i sankcioniraju dodatno one koji podrivaju Dejtonski mirovni sporazum.

Osvrnula se i na optužbe protiv nje koje dolaze iz entiteta Republika Srpska pa i u vezi s pitanjem odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj gori, kazavši da je upravo to pitanje ponovo stavila na stol prilikom posljednje posjete ministra vanjskih poslova Hrvatske, što je faktički treći put da se o njemu razgovara na tom nivou.

– On traži aktivno rješavanje i argumentaciju, a ne bespotrebno administriranje. Izložila sam problem u Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju IAEA u Beču na najvišem nivou, razgovarala sa zvaničnicima, dobili smo i podršku da ojačamo svoju argumentaciju i radimo na projektu u kojem će BiH dobiti specijalnu opremu – dodala je Turković.

Ministrica tvrdi da je urađeno niz konkretnih koraka, ali da neće pristati na to da se formiraju bespotrebne obaveze, komisije i sve koristi za ličnu korist ili promociju, što, kaže, očito nekome ne odgovara.

– Optužbe su, nažalost, redovno političke i gotovo uvijek se tiču one propagande protiv BiH o kojoj smo već govorili. Kada je u pitanju ograničavanje uvoza mesa, onda je potrebno dati jake argumente na osnovu kojih mi možemo prekršiti ili tražiti promjenu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom – podvlači Turković.

Napominje da domaću proizvodnju treba snažno i sistemski zaštititi i da tu nema dileme, ali kaže da predlagač, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, nije dalo niti jedan dokaz da bi uvođenje baš takvih mjera donijelo bilo kakav rezultat.

– Naprotiv, čini se da je samo riječ o jednoj populističkoj inicijativi koja bi možda donijela ekonomsku korist nekim susjednim državama – mišljenja je Turković.

Što se tiče pitanja imenovanja Nadzornog tijela za implementaciju Revidirane strategije za procesuiranje ratnih zločina, Turković kaže da predlagač, Ministarstvo pravde, konstantno u to tijelo predlaže imenovanje Milorada Kojića.

U pitanju je osoba koja javno negira genocid u Srebrenici, podriva presude Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju i osoba s kojim Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove ne želi sarađivati.

– Čim daju prihvatljiv prijedlog to će biti riješeno, ali nekad mi se čini da Vijeće ministara BiH zamaraju i blokiraju politiziranjem, umjesto da se okrenemo konkretnim koracima koji bi pomogli građanima, ekonomiji i promociji države – zaključila je u intervjuu za Fenu ministrica vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Bisera Turković.

U Njemačkoj su u petak u ponoć stupile na snagu promjene zakona o zaštiti od zaraza koje omogućuju automatsko uvođenje strožih mjera u borbi protiv covida-19, među kojima je i zabrana kretanja između 22 i 5 sati, i to u gradovima i općinama sa sedmodnevnom incidencijom višom od 100 novozaraženih na 100 hiljada stanovnika.

Njemačka vlada je uoči stupanja na snagu promjena zakona apelirala na građane da se pridržavaju mjera, posebice onih koje se odnose na smanjenje kontakata u koje spada i zabrana kretanja u razdoblju između 22 i 5 sati.

„Znam da je teško, da to pada teško svakom od nas ali to je nužno za jedno prijelazno razdoblje”, rekao je u petak ministar zdravstva Jens Spahn.

Posebno je sporna mjera zabrane noćnog kretanja protiv koje su pred Ustavnim sudom u Karlsruheu podnesene mnogobrojne tužbe.

U mjere koje su po brzom postupku u srijedu i četvrtak prihvatili donji i gornji dom parlamenta, Bundestag i Bundesrat, osim zabrane noćnog kretanja spadaju i mjere smanjenja kontakata koje omogućavaju susret jednog kućanstva sa samo još jednom osobom iz nekog drugog kućanstva.

Maloprodaja, s izuzetkom trgovina za životne namirnice i dnevne potrepštine, apoteke i drogerije, smije primati samo kupce s negativnim testom na koronavirus i uz prethodni termin.

Iznad sedmodnevne incidencije od 165 u potpunosti se prelazi na internetsku nastavu u školama.

Od 22 do 5 sati je zabranjeno kretanja s izuzetkom trčanja ili šetnje za pojedince što je dozvoljeno do ponoći. Od ponoći pa do 5 ujutro izlazak na ulice je dozvoljen samo osobama s vrlo jakim razlogom poput odlaska na posao ili doktoru.

Kako je saopćilo ministarstvo unutarnjih poslova, zabrana kretanja se odnosi i na putovanja. Izuzetak su poslovna putovanja.

Sve ove mjere automatski stupaju na snagu u onim gradovima i okruzima u kojima je sedmodnevna incidencija tri dana zaredom iznad vrijednosti od 100.

Prema podacima državnog epidemiološkog Instituta Robert Koch u subotu se odnosi na 345 od 412 okruga u Njemačkoj.

Nadalje na snazi ostaju mjere uvedene još početkom novembra prošle godine a koje se odnose na zabranu rada kulturnih, sportskih i ugostiteljskih objekata.

Zakonske promjene koje pridonose jedinstvenom pristupu na području cijele zemlje su uvedene nakon što se savezne i pokrajinske vlasti nisu mogle dogovoriti oko jedinstvene primjene mjera u borbi protiv širenja koronavirusa.

Sada središnje vlasti mogu same uvoditi mjere što je do sada bilo u nadležnosti saveznih pokrajina. Zakonske promjene su za sada ograničene do kraja juna.

Austrija planira ponovo otvoriti restorane, barove i hotele 19. maja nakon nekoliko mjeseci restrikcija i lockdowna.

Kancelar Sebastian Kurz objavio je planove u petak. Kaže da ljudi koji žele da koriste mjesta koja se ponovo otvaraju moraju biti testirani, vakcinisani ili oporavljeni od infekcije COVID-19.

Kaže da će i dalje postojati neka druga ograničenja: maksimalno 10 ljudi po stolu smije biti vani, a četiri odrasle osobe po stolu unutra. I ograničit će se koliko ljudi može koristiti teretane, prenosi AP.

Kurz je ponovio važnost austrijske brze kampanje vakcinacije, dodajući kako vlasti žele daljnje ublažavanje ograničenja 1. jula. Kaže da će strani turisti biti dobrodošli od sredine maja.