U nedjelju je pedesetak žena i muškaraca, u znak solidarnosti sa muslimankama kojima je zabranjeno kupanje na jednoj od plaža u Trstu, obuklo burkinije.

Oko 50 žena i nekoliko muškaraca okupalo se danas obučeno na popularnoj gradskoj plaži Pedočin u Trstu, koja ima odvojene prostore za muškarce i žene.

Učinili su to u znak solidarnosti sa muslimankama koje prije sedmicu dana nisu smjele plivati ​​na ovoj plaži u Trstu jer su nosile burkinije , prenosi italijanska novinska agencija Ansa.

Nakon što su se kupale u moru uglavnom u donjem rublju, a neke i u burkiniju, jedna od žena danas je rekla da su se na to odlučile jer žele poručiti da je pogrešno ne dozvoliti drugim ženama da plivaju u moru.

Plaža Pedočin jedina je u Evropi koja je zidom podijeljena na ženski i muški dio. Razdvojena je od svog otvaranja početkom 20. vijeka.

U Tržiču, udaljenom 30-ak kilometara, gradonačelnica Lige desnog centra Anna Maria Cisint već je najavila da će ženama do oktobra biti zabranjeno kupanje u burkiniju ili drugoj odjeći. Burkini su kupaći kostimi koje neke muslimanke koriste za pokrivanje tijela i kose dok plivaju.

Bruto domaći proizvod (BDP) BiH po stanovniku je prošle godine iznosio 65 posto ispod prosjeka EU, a stvarna individualna potrošnja bila je 58 posto ispod prosjeka Evropske nije, podaci su Eurostata.

BDP Crne Gore po stanovniku u 2022. godini iznosio je 50 posto ispod prosjeka EU, Srbije 56 posto, Sjeverne Makedonije 58 posto, a Albanije 66 posto ispod prosjeka EU, objavila je Agencija za statistiku BiH.

Luksemburg je lani imao daleko najveći BDP po stanovniku od svih 36 zemalja uključenih u ovo poređenje, što je dva i po puta iznad prosjeka EU, Irska je na drugom mjestu među državama članicama EU sa 133 posto iznad prosjeka, a slijede Danska, Nizozemska, Austrija, Švedska i Belgija, svaka sa BDP-om po stanovniku 20 posto iznad prosjeka.

Zemlje Efte - Norveška, Švajcarska i Island imaju nivo BDP-a po stanovniku od 112 posto, odnosno 54 posto i 28 posto iznad prosjeka EU, a Njemačka, Finska, Malta i Francuska su ostale članice Unije sa BDP-om po stanovniku iznad prosjeka.

Italija, Slovenija, Kipar i Češka imale su u 2022. godini BDP po stanovniku manji od 10 posto ispod prosjeka EU, a Litvanija, Estonija, Španija i Poljska između 10 i 20 posto ispod prosjeka.

BDP po stanovniku Mađarske, Portugalija, Rumunije, Latvije i Hrvatske bio je 30 posto ispod prosjeka, zemlja kandidat Turska, zatim Slovačka i Grčka imale su BDP po stanovniku 40 posto ispod prosjeka, a Bugarska 41 posto ispod prosjeka EU.

Luksemburg je imao najviši nivo stvarne individualne potrošnje po stanovniku od svih 36 zemalja uključenih u ovo poređenje, sa 38 posto iznad prosjeka EU, slijede zemlje Efte - Norveška i Island, svaka sa stvarnom individualnom potrošnjom po stanovniku 20 posto iznad prosjeka, dok su zemlje kandidti bile između 20 i 60 posto ispod prosjeka Unije.

Osim 27 zemalja članica EU, u analizu su uključene i tri zemlje članice Efte - Island, Norveška i Švajcarska, te zemlje kandidati za članstvo u EU - Albanija, BiH, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija i Turska.

(klix.ba)

Gorivo ponovno ide prema cijeni od 3 KM po litri.

Iako se činilo da će nakon prošlogodišnjih potresa na tržištu zbog rata u Ukrajini i sankcija Rusiji ova godina donijeti neke bolje vijesti, njih uglavnom nema, a svakodnevne udare na džep građani sve teže podnose, piše Večernji list BiH.

Barel nafte na globalnoj razini rastao je sedmu sedmicu zaredom, što je najdulji niz još od početka 2022. godine. Prošlog petka dogodio se blagi pad. Međutim, to je još nedovoljno da pričamo o nekom trendu. Objavljeno je i da je potražnja za naftom dosegnula rekordna 103 miliona barela dnevno u junu, a rekord bi mogao pasti već u augustu.

S druge strane, proizvodnja je značajno usporila zbog dobrovoljnih smanjenja proizvodnje Saudijske Arabije i Rusije, a i Organizacija zemalja izvoznica nafte sa svojim saveznicima od kraja prošle godine ograničava proizvodnju te su nedavno produljili ograničavanje do 2024.

Faza dezinflacije

Ekonomski analitičar Neven Vidaković nedavno je za Poslovni dnevnik istaknuo da je aktualnu situaciju kreirala Kina.

– Taj rast na tržištima, ako je stabilan i polagan, u jednom trenutku prelije se na potrošače i što se više nastavlja, to će se više prelijevati na potrošače. Problem je što smo ušli u fazu dezinflacije i smanjenja stopa inflacije u Europi i Americi. Ali ako se trend rasta nastavi, onda će ponovno doći do inflatornog udara, do rasta inflacije. Sve ovo što se događa s cijenom nafte dizajnirala je Kina. Što se tiče samih priprema, ako čitate kineske knjige, onda ćete vidjeti da oni sve dugoročno planiraju. Kina je ove stvari osmislila u 80-ima i 90-ima. Pripremala se za njih od 20 do 30 godina. U egzekuciju plana krenula je 2018. godine. Od ruskog smanjenja proizvodnje nafte do saudijsko-arabijskog smanjenja, to je sve diktirano od tih zemalja s ciljem da se oslabe zapadne G7 ekonomije – kazao je Vidaković.

Svijet je stigao do “tačke otpora” jer se probijaju razine koje se smatraju još donekle stabilnima, a to je barel nafte od 82 dolara. Ako cijena barela ode iznad 90 dolara, povećat će se i inflacija, a središnje banke bit će pod ogromnim pritiskom jer će se stvoriti slika da borba protiv inflacije nije uspjela. Što se tiče BiH, malo je sretnih zbog rasta cijena goriva, a među njima su i vlasnici benzinskih pumpi. Jedan od većih u BiH priča kako ni sam nije zadovoljan ovom situacijom.

– Nas se proziva za profiterstvo, ali ko poznaje ovu problematiku, zna da je to daleko od istine. Naša marža je ograničena na 20 feninga, preko toga ne možemo ići, bilo da gorivo dođe na 1 KM ili na 5 KM po litri. Ja bih bio najsretniji da ono maksimalno pojeftini. Zamislite koliko je firmi u problemima zbog svih ovih situacija. Imamo brojne neplatiše, ljude koji su do jučer odlično poslovali, a sad ne mogu izmirivati obveze, među ostalim i to gorivo. Na kraju krajeva, i naše cisterne idu na gorivo, pa bi i nama u interesu bilo da su cijene niže. Međutim, pogledajte cijenu barela i zamislite po kojim cijenama mi plaćamo to gorivo – priča poduzetnik.

Nažalost, aktualna situacija ne ide ni u prilog mogućem smanjenju cijena osnovnih proizvoda. Iako su cijene proteklih mjeseci padale “na kapaljku”, to se donekle, ipak, događalo.

– Kad raste cijena goriva, to je trgovcima razlog da povećaju cijene, a kad se cijena goriva smanjuje, onda šute i ne spominju pojeftinjenja. Kod nas je proces pojeftinjenja bio previše spor, a više nije zanimljivo ni u Hrvatsku ići u kupnju jer ono što bismo, preračunato iz kuna, plaćali u markama nekad, danas je u eurima. Sve je dvostruko poskupjelo. Sad opet raste cijena goriva i već znamo da to nije dobro – komentiraju kupci.

Nažalost, BiH je ovisna o uvozu i mi ne možemo dirigirati cijene, već nam ih dirigiraju drugi.

Evropska unija planira da društvene mreže natjera da otvore svoje sisteme za kontrolu i dokažu kako daju sve od sebe da njihovi proizvodi ne štete djeci.

Mnoge zemlje pokušavaju obuzdati prekomjernu i potencijalno štetnu upotrebu društvenih medija kao što su Facebook, Instagram, TikTok, pa Evropska unija planira da ih natjera da otvore svoje sisteme za kontrolu i dokažu kako daju sve od sebe da njihovi proizvodi ne štete djeci.

Kako se navodi, EU će preduzeti odlučne korake da svojim Zakonom o digitalnim uslugama (DSA) do kraja ovog mjeseca primora na to najveće online platforme, prenosi Tanjug, pozivajući se na Politico.

Francuska traži da instaliraju sistem roditeljske kontrole koji se može aktivirati kada se uređaj uključi.

I Kina želi ograničiti vrijeme pred ekranom na 40 minuta za djecu mlađu od osam godina, dok je američka država Utah uvela digitalni policijski sat za maloljetnike i saglasnost roditelja za korištenje društvenih mreža.

Profesionalci ubiru ogromnu zaradu

O tačnoj vezi između upotrebe društvenih mreža i mentalnog zdravlja tinejdžera se još uvijek raspravlja.

Napominje se da ovi digitalni giganti zarađuju tako što privlače nečiju pažnju i zadržavaju je što je duže moguće, ubirajući pritom novac od oglašivača.

Kako se navodi, oni su profesionalci u tome da beskrajnim skrolovanjem, u kombinaciji s periodičnim, ali nepredvidivim povratnim informacijama od lajkova ili obavještenja, dovedu do stimulacije koje oponašaju efekat slot mašina na ljudske mozgove.

Ističe se da je ta žudnja dovoljno teška i za odrasle, a osjetljivim mladim ljudima donosi realne i negative posljedice: anksioznost, depresiju, lošu koncentraciju…

Kompanija MADI već deset godina stipendira studente, te im pruža mogućnost zaposlenja. Pod sloganom "Jer obrazovanje je važno" svake godine objavljuje konkurs po kojem osnovu se stipendiraju najbolji studenti.

Iz kompanije MADI ističu da svi stipendisti tokom ljetnog raspusta imaju pravo da obavljaju ferijalnu praksu, te na taj način stiču iskustvo koje će im olakšati prilikom zaposlenja.

Jedna od stipendista je Maida Agić koja je istakla da svaki vid podrške studentske dane čini sigurnijim i bezbrižnijim.  "Studiranje na Ekonomskom fakultetu u Zenici praćeno je finansijskom podrškom kompanije MADI, čiji sam stipendista bila četiri  godine. Pored finansijske sigurnosti, stipendija me dodatno motivisala da budem što bolja studentica i opravdam povjerenje i "ulaganje u bolje sutra".", kazala je Maida.

Hasan Srkalović, koji je sada zaposlen u službi nabave u jednoj od kćerki firmi kompanije MADI, „Euro Meat-u“, kazao je: "Kao i svakom studentu, stipendija tokom školovanja znači mnogo, ne samo iz finansijskih razloga, nego i zbog motiva za rad, napredovanja, kao i sigurnosti zaposlenja nakon završetka školovanja. Za poboljšanje poslovnih vještina glavni preduslov je zdrava i profesionalna sredina, što MADI svakako jeste, a ja imam priliku u takvom okruženju da gradim ličnost i da se usavršavam i učim."

Adelisa Navrboc je također stipendista kompanije MADI, a trenutno obavlja ferijalnu praksu u „Vetrinarskoj stanici“, sestrinskoj firmi. "Moram da se zahvalim komapniji MADI jer mi je stipendiranjem zasigurno olakšano studiranje, te mi je pružena prilika da nastavim učiti i raditi u „Veterinarskoj stanici“. Drago mi je što ovako  velika kompanija ulaže u znanje i cijeni trud. Također, zadovoljna sam kolektivom sa kojim sarađujem i što od kolega mogu puno naučiti.“, kazala je Adelisa.

Kompanija MADI daje priliku i učenicima srednjih škola da upoznaju procese rada, stiču iskustvo i da zarade, a ove godine ih je više nego inače, ističe Maida, a ona trenutno obavlja funkciju rukovodioca nabave: „To je ozbiljan referat koji obavljam unutar firme MADI, a koji mi je pomogao da imam veće samopouzdanje kako bih mogla savladati nove izazove i preduzeti neke bitne korake "kako u poslu tako i u životu."

U kompaniji MADI je zaposleno preko 700 radnika sa različitim zanimanjima, kao što su veterinari, ekonomisti, pravnici, prehrambeni inžinjeri, elektro i mašinski inžinjeri, ali i bravari, limari, vozači, komercijalisti i sl. Jedna od uposlenih, a prevashodno je bila stipendista kompanije MADI je i Adela Jusufović. "Tokom školovanja stipendija mi je mnogo značila i zahvalna sam na toj prilici koja mi se pružila. U kompaniji MADI sam obavila i stručnu praksu, te sam imala želju nastaviti sa radom.  Želja mi se ostvarila, te od mjeseca novembra obavljam pripravnički rad u radnoj jedinici prerade.", kazala nam je.

Cilj programa stipendiranja je biti podrška mladim i talentovanim studentima koji su posvećeni oblastima u okviru kojih se obrazuju, te već aktivno rade na razvoju svoje karijere i
kreiranju prilika za sebe i svoje kolegice i kolege.

Na kraju, Maida je poručila mladima: "Informišite se o potrebama tržišta rada, te pokušajte uskladiti i pronaći povezanost između posla kojim se želite baviti i stvarnih potreba. Svakako iskoristite priliku koju vam pruža MADI, jer u MADI-ju su potrebe za kadrom raznolike." 

(akta.ba)

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

U toku je procedura izdavanja dokumenata za izgradnju tvornice namještaja u Maglaju, kazao je u nedavnom intervjuu za Maglaj.net, Mirsad Mahmutagić, načelnik općine, piše Akta.ba.

“U toku je procedura izdavanja dokumenata za izgradnju tvornice namještaja za koju se već radila izmjena regulacionog plana, a uvijek imamo kontakte sa novim investitorima. Ono što veseli jeste da su komapnije koje zapošljavaju i najveći broj radnika, koje su izvozno orjentisane, stabilne i profitabilne”, kazao je Mahmutagić.

Vlasnik zemljišta površine 12.549,11 m2 je Hajrudin Ahmetlić, vlasnik Hifa Petrola.

Akta.ba je nedavno pisala da je vlasnik Hifa Petrola Hajrudin Ahmetlić kupio firmu za proizvodnju premium masivnog namještaja "InterProcess" Tešanj i firmu Mobello u Sloveniji.

Ahmetlić, pored prometa naftom, ulagao je u metalnu industriju i poljoprivredu.

Inače, InterProcess je firma čija je osnovna djelatnost priprema i proizvodnja premium masivnog namještaja Mobello. Zapošljava trenutno 110 uposlenika. Svoje proizvode izvozi u SAD, Njemačku, Francusku, Švicarsku, Austriju, Španiju, Italiju i Sloveniju.

Podsjećamo, javna rasprava o usvajanju Nacrta djelimične izmjene Regulacionog plana "Liješnica", a zbog najave izgradnje tvornice namještaja, održana je 25. augusta 2022. godine.

Inače, odluka o o usvajanju Nacrta djelimične Izmjene Regulacionog plana "Liješnica" - Plan poslovno radne zone "Liješnica" donesena je krajem jula 2022..

Kako se tada navodilo u odluci, izmjenom Regulacionog plana bi se u okviru navedenog zemljišta Liješnica, izvršile djelimične izmjene namjene i razmještaja objekata, parcelacije i građevinskih i regulacionih linija i plan saobraćaja.

Projektant Adnan Haćimić danas je u prostorijama Gradske uprave Gradonačelniku i Upravi NK "Krivaja" Zavidovići prezentovao projekat uređenja pomoćnog stadiona NK "Krivaja" u Zavidovićima.

Imajući u vidu činjenicu da je u zadnje dvije godine prisutna ekspanzija popularnosti fudbala u našem Gradu, o čemu govori brojno stanje upisa dječaka u Školu fudbala, Projektant je naglasio da je prostor pomoćnog stadiona površine 6 duluma idealan za uređenje terena sa umjetnom travom za potrebe svih takmičarskih selekcija NK "Krivaja".

Pored ugradnje umjetne trave u konačnici je planirana i izgradnja tribina za cca 200 gledalaca kao i potrebnih kabina uz postavljanje ograde i adekvatne rasvjete. Ovaj projekat predstavlja nastavak uređenja pomoćnog stadiona na kojem je prije nekoliko godina već izgrađeno manje igralište s umjetnom travom. Za početak realizacije ovog značajnog projekta obezbjeđen je dio finansijskih sredstava. Grad Zavidovići za ovu namjenu opredijelio je 40.000,00 KM uz podršku Vlade Zeničko-dobojskog kantona u iznosu od 200.000,00 KM i Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine u iznosu od 9.500,00 KM.

Članovi Uprave NK "Krivaja" i Gradonačelnik Hašim Mujanović kazali su da su zadovoljni predloženim projektnim rješenjem te su zahvalili Projektantu na iscrpnoj prezentaciji. Gradonačelnik ističe da je opredjeljenje Grada Zavidovići, između ostalog, i podrška sportu po čemu je naš Grad prepoznatljiv.

Gradonačelnik cijeni napore sportskih kolektiva na unaprijeđenju uslova za trening naših sportaša i odigravanje sportskih utakmica a Grad Zavidovići stoji na raspolaganju i pruža nesebičnu podršku ovakvim projektima. Gradonačelnik se nada da će uz dodatnu podršku viših nivoa vlasti i sponzora ovaj projekat biti uspješno okončan u što kraćem vremenskom roku na zadovoljstvo zavidovićkih nogometaša.

(akta.ba)

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Nekoliko zemalja Evropske unije uvelo je porez na ekstraprofit banaka, a o toj opciji ozbiljno razmišljaju i u susjednoj Hrvatskoj.

S obzirom na to da u Bosni i Hercegovini djeluju mahom inostrane banke, da li bi došlo do eventualnih negativnih posljedica za klijente u BiH?

– Teoretski da, ali za jedan određeni, relativno duži vremenski period. Velike finansijske institucije rade raspodjelu troškova, i ako procijene da se na jednom tržištu bilježi konstantan pad, između ostalog reagovat će i na način da podignu cijenu svojih usluga na drugim tržištima.

No, to se u u dogledno vrijeme neće desiti u BiH – objašnjava za Faktor Admir Čavalić, federalni zastupnik Stranke za BiH i predsjednik Odbora za ekonomiju i finansijsku politiku Parlamenta Federacije BiH.

Ističe da je trenutno mnnogo važnije pitanje razbiti bankocentričnost finansijskog sektora.

– Imamo 23 banke u BiH i one drže finansijski monopol u državi. Nužne su promjene, u prvom redu trebalo bi se razmisliti o osnivanju investionih fondova – naglasio je Čavalić.

Banke u BiH ne plaćaju porez na dodatnu vrijednost (PDV). Zašto?

– To je odluka vlasti BiH i Uprave za indirektno oprezivanje. Radi se o njihovom diskrecionom pravu. S druge strane, banke plaćaju određene poreze koji proizlaze iz fiskalnih i parafiskalnih nameta – kaže naš sagovornik.

(faktor.ba)