Vlada Federacije BiH je, na današnjoj sjednici u Sarajevu, utvrdila Nacrt zakona o slatkovodnom ribarstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine, te ga uputila u parlamentarnu proceduru u redovnom postupku.

Zakonom se uređuje upravljanje ribljim fondom, načela i nadležnosti, te ribolovne vode, ribolov, akvakultura i zaštita ribljeg fonda u ribolovnim vodama. Također, uređuju se evidencija, nadzor i kaznene odredbe, kao i druga pitanja koja su od značaja za slatkovodno ribarstvo Federacije BiH.

Odredbe zakona usklađene su s propisima Evropske unije u ovoj oblasti, kao što su, između ostalog, Uredba Vijeća (EZ) 1224/2009 o uspostavi sistema kontrole Unije za osiguranje usklađenosti s pravilima zajedničke ribarske politike, Uredba Vijeća (EZ) 708/2007 o korištenju stranih i lokalno neprisutnih vrsta u akvakulturi, te Uredba (EU) 1380/2013 Evropskog parlamenta i Vijeća o zajedničkoj ribarstvenoj politici.

Prema odrebama ovog zakona slatkovodno ribarstvo je ekonomska i društveno korisna djelatnost koja je u funkciji integralne zaštite, uzgoja, održivog korištenja i stalnog poboljšanja kvaliteta ribljeg fonda, te staništa, akvakulture i drugih ribolovnih resursa.

Riblji fond je državna svojina i prirodno dobro od opšteg interesa, kojim se upravlja na stručan i održiv način, te koji doprinosi cjelokupnoj zaštiti ribljeg fonda i prirodnih staništa, kao i očuvanju biološke raznolikosti u slatkim vodama. Ribe se u slatkim vodama mogu loviti i/ili uzgajati pod uslovima utvrđenim ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu njega. Odredbe ovog zakona odnose se i na lov, uzgoj i zaštitu rakova, školjki, žaba, kao i svih drugih organizama koji žive u ribolovnoj vodi.

Veterinarsko-zdravstvena zaštita ribljeg fonda u ribolovnim vodama i ribnjacima vrši se na način kako je to regulirano odredbama propisa o zdravlju životinja.
Zakon se primjenjuje na sva pravna i fizička lica, javne ustanove, udruženja ili organizacije sportskih ribolovaca koje obavljaju djelatnost u privrednom, sportskom, privredno-sportskom, selektivnom i sanacionom ribolovu, te ribolovu u naučno-istraživačke svrhe i akvakulturi na ribolovnim vodama Federacije.

Ovaj zakon se zasniva na načelima da je riblji fond u državnoj svojini i prirodno dobro od opšteg interesa, te da ga mogu koristiti svi ravnopravno u skladu sa odredbama ovog zakona i propisa donesenih na osnovu njega, kao i zakona o zaštiti prirode i vodama. Također, riblji fond se koristi i njime se upravlja na stručan i održiv način. Načela su i da se osigurava učešće zainteresovanih strana u donošenju akata i pristupa javnosti potpunim, tačnim i pravovremenim informacijama o stanju u oblasti ribarstva, te planiranje, promocija i kontrola uzgoja ribe radi poribljavanja, kao i sprječavanje unošenja stranih vrsta riba i njihovo širenje u kopnenim vodama.

U obrazloženju je Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, pored ostalog, navelo da će se ovim zakonom, u skladu sa evropskim standardima urediti ribarstvo, kao privredna grana i svi vidovi ribolova. Također, istaknuto je da prilikom donošenja važećeg zakona 2004. godine nije postojala obaveza usklađivanja domaćeg zakonodavstva s propisima EU. Nemogućnost aktuelnog Zakona o ribarstvu da pruži adekvatnu osnovu za efikasno upravljanje ribljim fondom, prvenstveno s ciljem zaštite i održivog korištenja ribljeg fonda manifestira se kroz određene nedorečenosti. Nije dovoljno dobro definiran način utvrđivanja ribarskih područja, kao ni kriteriji za odabir subjekata za davanje na korišćenje ribarskog područja, te načini upravljanja ribljim fondom u ribolovnim vodama.

Donošenje ovoga zakona predloženo je u redovnom postupku kako bi se sva pitanja što detaljnije i jasnije uredila, a posebno rad inspekcije, ovlaštenje naučno-stručnih ustanova za poslove ribarstva, pitanje akvakulture, te se opravdali privredni razlozi donošenja zakona i stvorile zakonske pretpostavke za davanje ovlaštenja za obavljenje naučno-stručnih poslova za ribarstvo. Potom i da se svi podzakonski propisi na temelju kojih se provode odredbe zakona usklade i jasno definiraju kako bi se stvorio zaokruženi pravni okvir za održivo ribarstvo.

Navedeno je da je su u proteklom periodu dodijeljena ribolovna prava na osnovu kojih ovlaštenici upravljaju ribolovnim vodama, povlastice za akvakulturu na osnovu kojih se obavlja uzgoj slatkovodne ribe i drugih vodenih organizama i povlastice za privredni ribolov na rijeci Savi. Tokom primjene važećeg zakona uočeni su određeni nedostaci u pojedinim članovima zakona koji su onemogućavali kvalitetnije upravljanje ribolovnim vodama i zaštitu ribljeg fonda, kao što je naknada štete pričinjene ribljem fondu. Također, na bolji način su riješena pitanja dostave podataka u akvakulturi, te stručnog vođenja i upravljanja ribolovnim vodama, kao i preciznije definiranje pojedinih pojmova.

Služba za odnose sa javnošću i informisanje kupaca Podružnice“ Elektrodistribucija” Zenica, obavještava kupce da će dana 04.11.2022.(petak) zbog planskih radova na elektroenergetskim objektima bez električne energije biti sljedeća područja ZE-DO kantona:

- PJD Tešanj
Trafo područje Simetrale br.1133- NN stambene zgrade, od 08:00 do 13:00 sati

Za sve informacije kupci se mogu obratiti Službi za odnose sa javnošću i informisanje kupaca:
- područje ZE-DO kantona na broj telefona 080 020 132.

Bosna i Hercegovina i dalje je jedina zemlja u Evropi koja nije uvela mjeru "plavog dizela" za poljoprivrednike. Iako ratari već godinama upućuju brojne apele i zahtjeve za uvođenje "plavog dizela", institucije ovu temu vješto zaobilaze.

Za Đorđa Vakčića iz semberskog sela Mala Obarska najveći trošak ovogodišnje jesenje sjetve je gorivo. Iako ima pravo na regresirano gorivo,  zbog ogromnih poskupljenja, ova mjera ne pravi veliku razliku.

"Prošle godine znamo da je oko marku i po bilo gorivo, ove godine 3,40 KM. Znači sve govori šta i kako je. Više nego duplo je skuplje, stvarno nenormalno", kaže Vakčić.

Obični i plavi dizel potpuno su isti po sastavu, samo se razlikuju u boji, jer se na obični plaća PDV, a plavi je oslobođen poreza. Poljoprivredna proizvodnja postaje neodrživa bez ove mjere koja je za ratare i dalje u domenu obećanja.

"Juče ujutro sam sipao 850 maraka goriva, ne vidim šta ja danas mogu uraditi s tim traktorom da zaradim tih 850 maraka. Po meni je van svake pameti raditi poljoprivredu i sipati gorivo koje košta tri i po marke, nije isto raditi zemlju u traktoru, trošiti gorivo i koristiti u vozilu", rekao je poljoprivrednik Boško Radić.

Uz novi embargo na rusku naftu koji je 1. novembra stupio na snagu, plavi dizel za bosanskohercegovačke poljoprivrednike je postao nedostižan. 

NEDŽAD BIĆO, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH

"On je nama uvijek dalje, vlasti su jednom pokrenule to, međutim nikad  od tada do danas ništa se nije uradilo, a inicijative s naše strane postoje  stalno, ali oni politički ne mogu da se dogovore."

VLADIMIR USORAC, predsjednik Udruženja poljoprivrednika – mljekara Republike Srpske 

"Nema nikakvog pomaka, država neće da se odrekne plavog dizela do posljednjeg seljaka. Pod ovakvim okolnostima ne vjerujem, dok ne propadne sve i jedan seljak. Kad propadnu svi seljaci onda će uvesti jer ga nema ko koristiti."

Iako su početkom godine, kada inicijativa o uvođenju plavog dizela nije uvrštena na dnevni red sjednice Zastupničkog doma PSBiH, parlamentarci uvjeravali da će to pitanje nametnuti, o plavom dizelu od februara ni riječi. Na potezu je nova vlast koja tek treba da bude  formirana.

Evropa se u posljednja tri desetljeća zagrijala više nego dvostruko od ostatka svijeta i doživjela najveći porast temperature od bilo kojeg kontinenta, navodi se u izvještaju Svjetske meteorološke organizacije.

Izvještaj o stanju klime u Evropi prati ovogodišnje ekstremno ljeto.

Rekordno jak toplotni val zahvatio je Veliku Britaniju, alpski ledenjaci nestali su brzinom bez presedana, a dugotrajni morski toplotni val zahvatio je vode Mediterana, javlja Reuters.

– Evropa predstavlja sliku svijeta koji se zagrijava i podsjeća nas da čak ni dobro pripremljena društva nisu sigurna od uticaja ekstremnih vremenskih događaja – rekao je generalni sekretar Svjetske meteorološke organizacije Petteri Taalas u izjavi.

Od 1991. do 2021. temperature u Evropi zagrijavale su se u prosjeku za 0,5 stepeni Celzijusa po desetljeću, navodi se u izvještaju, dok je globalni prosjek bio samo 0,2 stepena Celzijusa.

Prošle su godine ekstremni vremenski događaji pogoršani klimatskim promjenama, posebno poplavama i olujama, nanijeli štetu veću od 50 milijardi dolara u Evropi.

Razlog zašto se Evropa zagrijava brže od ostalih kontinenata ima veze s činjenicom da se veliki dio kontinenta nalazi u subarktiku i Arktiku, regiji koja se najbrže zagrijava na Zemlji.

U većem dijelu BiH jutros je sunčano uz malu do umjerenu oblačnost.

Atmosferski pritisak u Sarajevu iznosi 949 hPa, za 4 hPa je viši od normalnog i lagano raste.

Danas će u Bosni i Hercegovini preovladavati sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Vjetar slab promjenljivog smjera. Dnevna temperatura od 16 do 22, na jugu do 24 stepena.

U Sarajevu sunčano. Dnevna temperatura oko 20 stepeni, saopćeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH.

U petak će biti pretežno oblačno vrijeme sa kišom. Padavine se očekuju poslije podne i u večernjim satima. Intenzivnije padavine na području Hercegovni i jugozapadne Bosne, gdje je moguća i pojava grmljavine. Vjetar slab do umjeren, povremeno sa jakim udarima, južni u jugoistočni.

Jutarnja temperatura od 8 do 14, a dnevna od 15 do 21, na sjeveroistoku Bosne do 24 °C.

U subotu će biti oblačno vrijeme sa kišom. U večernjim satima na vrhovima planina je moguć slab snijeg. Očekivana količina padavina u većem dijelu zemlje između 15 i 30, lokalno do 50 l/m2. Jutarnja temperatura od 7 do 12, na jugu do 14, a dnevna od 8 do 13, na jugu do 16 °C.

U nedjelju će biti u Bosni oblačno vrijeme, povremeno sa slabom kišom. U Hercegovini jutro oblačno, uz postepeno razvedravanje tokom dana. Jutarnja temperatura od 4 do 9, na jugu do 13, a dnevna od 7 do 12, u Hercegovini od 14 do 18 °C.

U ponedjeljak će u Bosni pretežno oblačno vrijeme, uz postepeno smanjenje naoblake tokom dana. U Hercegovini pretežno sunčano. Jutarnja temperatura od 3 do 8, na jugu do 10, a dnevna od 8 do 14, u Hercegovini do 19 °C.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Vozila s tabutima osmoro stradalih kotorvaroških Bošnjaka, žrtava proteklog rata, koje će 3. novembra biti ukopane u mjestu Večići u Kotor-Varoši, ispraćena su jutros iz prostorija Javnog komunalnog preduzeća Gradska groblja Visoko, javlja Anadolu Agency (AA).

Prije polaska, porodice žrtava učenjem dova i polaganjem cvijeća na vozila, odali su počast svojim najmilijim.

Žrtve koje će biti ukopane ove godine u Večićima ubijene su tokom 1992. godine, a njihovi posmrtni ostaci ekshumirani su na lokalitetu Plitska kod Kotor-Varoši, iz masovnih grobnica koje su otkrivene tokom 2002. i 2004.

Izuzetak su posmrtni ostaci Raifa Alagića koji su 2020. godine ekshumirani na lokalitetu Duboka.

Munevera Avdić, predsjednica Organizacije porodica šehida, poginulih boraca i nestalih osoba “Vrbanja” Kotor Varoš, izjavila je da je današnjih sedam žrtava iz grupe od 161 nestalih u jednom danu.

“Putem DNK analize se dokazalo ko su. Porodice su to identifikovale. Međutim, tada ih nisu preuzeli, jer su to bili mali dijelovi tijela, koščice. Kako vrijeme ističe, gubi se nada da će uopšte biti išta pronađeno. Bolje onda prihvatiti bilo šta da se zna da barem postoji mezar i da se vrati identitet stradalima”, rekla je Avdić.

Kako je kazala, strahote rata u Kotor-Varoši počele su već 1991. godine, kada su krenula stradanja, hapšenja, ubijanja, silovanja, protjerivanja…

“Ovi su ljudi zadnji put viđeni 3. novembra u Osnovnoj školi ‘Grabovica’ i otad im se gubi svaki trag. Višestruki se zločin radio. Ljudi su se prikrivali. Postojale su primarne, sekundarne grobnice. Mi još uvijek tragamo za 235 Bošnjaka i 17 Hrvata. Dosad je 114 Bošnjaka ukopano i 40 Hrvata”, istakla je Avdić.

Fahida Ibričić koja je 1992. godine izgubila zeta Rifeta Berbića, prisjeća se dana kada je kćerkin suprug uhvaćen u Dubokoj i otjeran u Grabovicu.

“Otad mu se svaki trag gubi. Pronašli su ih u Plitskoj, to malo kosti što ima. Otad ništa ne znamo. Imam i brata koji još uvijek nije pronađen”, rekla je Ibričić.

Supruga stradalog Rifeta Berbića, Fikreta, imala je 20 godina kada je suprug otišao. Na posljednji ispraćaj suprugu došla je sa sinom i unucima.

“Svi patimo, već duže od 30 godina čekamo izvještaje. Nađeno je nešto malo. To veče kad su krenuli svugdje je bila panika. Šest mjeseci su nas granatirali, ubijali svime. Na ljude obične su granatama pucali. Bili smo šest mjeseci pod zemljom. Panika je zavladala, hoće li ići ili ne, ne smiju. Dole u Vrbanjcima su sve koji su se predali pohvatali. Sve muškarce su pobili. Selo Večići je onda ostalo samo. Krenuli su prema Travniku, prema našoj teritoriji. Mi, žene i djeca, smo bili u autobusima. Gore su, u naselju Čirkino Brdo, silovali djevojke”, prisjeća se Fikreta, koja je s porodicom izbjegla u Hrvatsku, odakle su nakon tri godine otišli u Sjedinjene Američke Države.

Najmlađa žrtva koja će biti ukopana ove godine je Kemo (Kasima) Ramić, rođen 1970. godine. U trenutku smrti imao je svega 22 godine, a njegovi posmrtni ostaci pronađeni su 2002. godine na lokalitetu Plitska. Zajedno sa njim konačan smiraj će naći i njegov stariji brat Redžo koji je u trenutku kada je ubijen imao 23 godine. Najstarija žrtva koja će biti ukopana je Šerif (Sulejmana) Bečulić koji je u momentu smrti imao 37 godina.

U Večićima će biti ukopani i Mujo (Alaga) Alagić, rođen 1962. godine u Večićima, Raif (Ramadan) Alagić, rođen 1966. godine u Večićima, Rifet (Mujo) Berbić, rođen 1962. godine u Večićima, te Senad (Derviš) Škorić, rođen 1965. godine u Banja Luci. U skladu sa željama njegove porodice, Šefik (Ale) Pašić, rođen 1960. godine u Hrvaćanima biće ukopan u rodnom mjestu.

Tokom 1992. godine, na području opštine Kotor-Varoš ubijeno je nekoliko stotina bošnjačkih i hrvatskih civila.

Za ratne zločine nad bošnjačkim i hrvatskim stanovništvom Kotor-Varoši, pred Sudom BiH sudi se devetorici bivših pripadnika vojne i civilne vlasti u Republici Srpskoj, u predmetima “Boško Peulić i drugi”, te “Savo Tepić i drugi”.

Kanada planira primiti 500.000 imigranata 2025. godine kako bi osigurala ekonomski prosperitet države, izjavio je u utorak ministar za imigraciju Sean Fraser, javlja Anadolu Agency (AA).

To je znatno više od 465.000 imigranata koje Kanada očekuje sljedeće godine te mnogo više od 400.000, koliko ih je stiglo tokom prošle godine.

Fraser je istakao da su novi ljudi neophodni radi popunjavanja slobodnih radnih mjesta.

U ovom trenutku, kanadski zvaničnici smatraju da postoji oko milion slobodnih radnih mjesta u Kanadi, u kojoj stanovništvo sve više stari.

Značajan broj tih imigranata morat će posjedovati vještine ili iskustvo za obavljanje upražnjenih poslova.

Poslovni savjet Kanade (BCC) se složio da je imigracija neophodna za održavanje dobrog životnog standarda Kanađana.

“Svako radno mjesto koje nije popunjeno predstavlja jednu osobu manje koja doprinosi kanadskom ekonomskom rastu i jednu osobu manje koja plaća poreze za podršku kanadskoj socijalnoj infrastrukturi”, rekao je predsjednik i izvršni direktor BCC-a Goldy Hyder.

Prema navodima kanadske nacionalne novinske agencije Canadian Press, imigranti čine oko 23 posto od 38 miliona stanovnika Kanade.

Lideri Zapadnog Balkana će na samitu u Berlinu koji počinje 3. novembra potpisati tri sporazuma – o međusobnom priznavanju ličnih karata, univerzitetskih diploma i profesionalnih kvalifikacija, saopštili su zvaničnici Vlade Njemačke.

Zvaničnik vlade u Berlinu je rekao za Reuters da su to potezi ka daljoj integraciji i stabilnosti regiona, u kojem ni nakon raspada Jugoslavije i etničkih ratova 1990-ih, ne prestaju tenzije, javlja Radio Slobodna Evropa.

Kako je pojasnio, cilj je da Srbiju, Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu, Sjevernu Makedoniju, Kosovo i Albaniju približe članstvu u Evropskoj uniji, zbog strahova od sve većeg uticaja Rusije i Kine u regionu.

Naročito Srbiju, koju je NATO bombardovao prije dvije decenije, a koja nastoji da uravnoteži istorijski bliske veze sa Rusijom i težnje za ekonomskom i političkom integracijom sa Zapadom.

Kako prenosi Reuters, zvaničnik njemačke vlade rekao je da Srbija mora da odluči da li želi da se pridruži Evropskoj uniji ili da uđe u partnerstvo sa Rusijom.

“Potreba za donošenjem odluke dolazi do izražaja s obzirom na geopolitička dešavanja”, rekao je zvaničnik, osvrćući se na rat Rusije protiv Ukrajine.

Njemački kancelar Olaf Scholz trebalo bi 3. novembra da primi lidere šest balkanskih zemalja i EU u Berlinu u okviru takozvanog “Berlinskog procesa” koji je pokrenula njegova prethodnica Angela Merkel.

(fokus.ba)

Proizvođači peleta nezadovoljni su zabranom izvoza ove vrste ogrjeva jer kažu da je domaće tržište podmireno, da nemaju narudžbi, te da ova odluka može dovesti do zatvaranja kompanija i otpuštanja radnika, pišu Nezavisne novine.

Podsjećamo, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je prije nekoliko dana donio odluku da se zabrani izvoz peleta do 31. januara naredne godine.

Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a i član Predsjedništva BiH, rekao je prije ove zabrane da čekaju Vijeće ministara da donese odluku i dozvoli proizvođačima da izvezu 50 odsto proizvodnje, a da 50 odsto moraju plasirati na domaće tržište, te da cijena po toni u BiH ne bi trebalo da pređe preko 550 KM.

Goran Ivanović, predsjednik Asocijacije proizvođača peleta u BiH, rekao je da su nezadovoljni ovom odlukom, te da ih je ona iznenadila.

“Zatekla nas je odluka, pogotovo znajući da gotovo nema tražnje na domaćem tržištu. Proizvođači koji su uzeli narudžbe i stavili potrošače na liste čekanja u narednih sedam dana će isporučiti posljednje količine. U istočnom dijelu RS-a je tražnja stala prije 20 dana i proizvođači samo rade za zalihu. Svi ćemo uskoro raditi za zalihu i ne znamo do kada ćemo to moći trpjeti ili ćemo stati s proizvodnjom. Troškovi održavanja proizvodnje peleta zavise od veličine proizvođača i koštaju između 70.000 i 300.000 KM”, naglasio je Ivanović.

Proizvođači su vlastima dali sedam dana roka da povuku ovu odluku, koja, kako kažu, nije u interesu ni proizvođača, ni stanovništva.

“Spremni smo na razgovore i ustupke. Ove visoke cijene nisu posljedica naših aktivnosti, a one ako ostanu, uništićemo domaće tržište. Jedini način je da se omogući izvoz. Trenutna tržišna cijena na pragu proizvođača je od 650 do 750 KM. Sirovine iz šuma i dalje su povoljne, ali mnogi proizvođači u jako malom obimu imaju pristup tim sirovinama. U prosjeku to je oko 30 odsto, a neki su prinuđeni da ih kupuju od drugih preprodavača po većim cijenama. Piljevina košta oko 40 KM po kubiku, a za tonu peleta treba od osam do 10 kubika i to je već oko 400 KM. Gdje su tu plate radnicima, folija, rezervni dijelovi, palete i ostalo”, objašnjava Ivanović.

Muhamed Helać, menadžer kompanije “Drvosječa”, koja ima najveći pojedinačni tržišni udio na tržištu ogrjeva u BiH, podsjeća da su oni prvi inicirali i tražili od države da se zabrani izvoz peleta prije nekoliko mjeseci.

“Trenutno je drugačija situacija. Ova odluka o nastavku zabrane izvoza nije povoljna iz razloga što je domaće tržište podmireno i svi smo očekivali da će se pustiti izvoz i da ćemo uzeti dio kolača iz Evrope. Zabrana nema nikakvog osnova i ovim se neće zaštititi nijedna strana. Ranija odluka zabrane je bila sa ciljem da snizi cijene i osigura dovoljne količine, međutim vlast to nije uspjela, jer su u pola frke iz zabrane izuzeli drvene brikete i onda su se proizvođači prebacili na briket i izvozili ga. Došli smo onda u situaciju da ga nema dovoljno na tržištu i zbog toga nisu padale cijene. Nakon toga, ponovo je došlo do zabrane, samo je bilo izuzeto ogrjevno drvo i onda se izvozila sirovina za pelet kao ogrjevno drvo jer nemamo jasnu klasifikaciju drveta i nije bilo dovoljno sirovina i opet cijene nisu padale i nije zaštićeno stanovništvo. Zašto jednostavno nisu sve zabranili”, upitao je Helać.

Dodao je da je ova kompanija tradicionalno izvozila pelet u Sloveniju, Italiju, Austriju i Njemačku.

“Domaće stanovništvo se nekim čudom po mnogo većim cijenama snašlo i namirilo. Svi proizvođači i distributeri peleta su dali sedam dana roka vlastima da povuku odluku. Ukoliko se ne povuče ova odluka, čak i mi kao velika kompanija koja zapošljava 300 radnika u pet gradova ćemo morati da ih pošaljemo na prinudne godišnje odmore jer nemamo posla. Oni nemaju šta raditi jer potražnje nema. Kako je onda tek manjim peletarama. Ovo može imati katastrofalne posljedice po drvoprerađivačku industriju u BiH i može dovesti do otpuštanja radnika”, naglasio je Helać.