A.A.
Svi pokazatelji na osnovu kojih se procjenjuje epidemiološka situacija s aspekta virusa kovid u Zeničko-dobojskom kantonu, u proteklih mjesec dana pokazuju stabilne vrijednosti i oscilacije na sedmičnom nivou, za sada, nisu značajne – zaključio je Krizni štab Ministarstva zdravstva Zeničko-dobojskog kantona (KŠ ZDK).
Prema informaciji Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ), koju je razmatrao KŠ ZDK, u razdoblju od 9. do 15. maja potvrđena su 43 nova pozitivna slučaja virusa korona, što čini dnevni prosjek od šest slučajeva. Sedmicu danas prije ukupan broj pozitivnih je bio 35, a sedmicu prije toga 53.
-Neophodno je i dalje praćenje epidemiološke situacije s aspekta COVID-19 i pravovremeno reagovanje na promjene – zaključio je KŠ ZDK.
U posmatranom periodu umrla je jedna osoba, a u bolnicama u Zenici i Tešnju bilo je hospitalizirano pet osoba. Broj oboljelih u bolnicama u proteklom mjesecu kretao se od 6-13 pacijenata. Do 15. maja ukupno je potvrđeno 33.062 slučajeva virusa korona, a broj aktivnih slučajeva je 50.
Kada je u pitanju imunizacija, zaključno sa 08. majem zaprimljeno je i distribuirano 275.419 doza vakcine, utrošeno je 191.896 doza, odbačeno 37.539 doza, a neutrošeno 45.984 doza. Sa dvije doze ukupno je vakcinisano 86.034 građana.
Prema podacima INZ-a, u protekloj sedmici, najveći broj je onih koji su primili treću dozu (44 ili 0,01%), a najmanje vakcinisanih je prvom dozom (19 ili 0,006%). Drugom dozom je vakcinisano 27 osoba (0,009%).
S jednom ili dvije doze ukupno je vakcinisano 44% odraslog stanovništva, uključujući i oko 10 posto stanovništva koje je vakcinisano izvan BiH.
KŠ ZDK je usvojio set naredbe sa epidemiološkim mjerama za građane i institucije, usklađene sa naredbama Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva, koje će uputiti na usvajanje Vladi Zeničko-dobojskog kantona s rokom primjene od 60 dana.
Ne postoje nikakve zakonske ili bilo koje druge prepreke za donošenje Zakona o minimalnoj plati. To je činjenica i svako stavljanje upitnika iznad Zakona o minimalnoj plati predstavlja pokušaj unošenja smutnje i želju da se odgodi zakonsko regulisanje minimalne plate u Federaciji BiH. Time se radnici i radnice žele i dalje prepuštati (ne)milosti poslodavaca, tretirati kao moderno roblje i ostaviti na dnu ljestvice kada su u pitanju plate ne samo u Evropi, već i u svijetu.
Vjerujemo da će zastupnici Federalnog parlamenta ostati imuni na ove pokušaje i da će u najkraćem roku izglasati Zakon o minimalnoj plati u iznosu od 1.000 KM, a za šta se Savez samostalnih sindikata BiH bori i zalaže posljednjih nekoliko godina. Inflacija koja je zahvatila i našu zemlju, svakodnevna poskupljenja i sve lošiji ekonomski i finansijski položaj radnika i radnica najbolji su pokazatelj neophodnosti usvajanja pomenutog zakona.
Uz to, podsjećamo javnost na sljedeće:
- Institut minimalne plate postoji već 130 godina, u više od 100 država svijeta. U Evropskoj uniji 20 od 27 država ima Zakon o minilmalnoj plati. Zakon o minimalnoj plati ima i Njemačka, iako ima 90% pokrivenost radnika kolektivnim ugovorima.
- Konvencija MOR broj 131. o minimalnim platama u članu 2. jasno precizira da minimalne plate imaju zakonsku snagu.
- Zakon o radu u članu 78. govori o najnižoj plati koja se utvrđuje na osnovu najniže cijene rada, a najniža cijena rada se utvrđuje kolektivnim ugovorom. Najniža cijena jeste najmanja novčana vrijednost najmanje jedinice rada, a to je radni sat. Iz takve formulacije proizilazi da je najniža plata obračunska kategorija, za razliku od minimalne plate koja je zašitna kategorija, odnosno prag ispod kojeg nijedan poslodavac ne bi mogao isplatiti platu.
- Ustavom Federacije je propisana jasna nadležnost Federacije za ekonomsku i finansijsku politiku, uključujući i donošenje odgovorajućih propisa iz te oblasti. Zakon o minimalnoj plati definitivno smatramo takvim propisom.
Takođe, Savez samostalnih sindikata BiH se jasno zalaže za smanjenje poreskog opterećenja plata i to daleko većeg nego je predviđeno u prijedlogu Zakona o doprinosima i Zakona o porezu na dohodak, jer za to postoji prostor, ali na način da se ostvarene uštede usmjere u primanja radnika, a ne džepove poslodavaca. Bez jasne zakonske obaveze to se neće desiti.
Na kraju, tvrdnju Udruženja poslodavaca „da se zalažu za povećanje svih plata“ smatramo blago rečeno smiješnom i licemjernom. Ko, ako ne poslodavci, mogu povećati plate, ako to hoće? Da li im neko brani da to urade?, pitaju u svom saopćenju iz Saveza samostalnih sindikata BiH.
Poskupljenja tresu Bosnu i Hercegovinu, a vlast skoro da ništa ne čini da svakodnevnicu građana učini podnošljivijom. Njihov život je lagodan, a kakav je vaš?
Javni sektor je idila u odnosu na privatni. Zaposleni u ovom sektoru imaju visoke plate i sva prava zakonom utvrđena, a nekada i više od toga. Iza njih stoje sindikati, prije svega onda kada žele više plate. Širom zemlje traže više plate, a upravo zbog poskupljenja. Javni sektor je potreban, ali je preskup i neučinkovit.
Poskupljenja ne dotiču one koji su se odavno otuđili od stvarnosti - vlast. Diferencirana stopa PDV-a ili da se životne potrepštine oporezuju po nižoj stopi, a luksuz po višoj još nije razmatrana u Parlamentu Bosne i Hercegovine. Nije razmatrano ni ukidanje akciza na gorivo. To nije u interesu ni vladajućima, ni opoziciji, odnosno to bi bilo ugrožavanje njihovog lagodnog života.
Da je to tako potvrđuje i nedavna izjava direktora državne institucije koja ubire poreze. Direktor Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) Miro Džakula je nedavno izjavio da difrencirana stopa PDV-a nije prihvatljiva, odnosno da jedinstvenu stopu do 17 posto mogu "svi" platiti. Govoreći o eventualnom uvođenju diferencirane stope, naveo je "prevaru" u Njemačkoj!
"Kada smo bili u Njemačkoj, kada se uvodio PDV, mi smo u jednom restoranu naručili picu i pivo. Dobili smo račun na kojem je PDV na pivo bio 24 posto, a na picu 12 posto. Pitam konobara zašto. On mi kaže zato što smo picu 'obračunali da ćete je vi nositi kući', zato stopa 12 posto. Dakle, automatski prevara", ispričao je.
Ovakve konstatacije nisu iznenađujuće s obzirom na to da UIO mora osigurati novac za rastrošni i raskošni javni sektor, tj. braniti pozicije moći. Kolika je rastrošnost govori podatak da se za 20 parlamentaraca i delegata Parlamenta Bosne i Hercegovine plaća stanarina, što je godišnji trošak od 400.000 KM.
Izjava kongresmena Scotta Perryja svjedoči kako je to u najvećoj ekonomiji svijeta - Sjedinjenim Američkim Državama. Upitan u intervjuu za Glas Amerike (VOA) da li ima naknadu za odvojeni život u Washingtonu, odgovorio je: "Dobijete platu i snalazite se".
Oni koji jedinstvenu stopu PDV-a smatraju opravdanim poručuju da je potrebno socijalnim politikama ublažavati posljedice poskupljenja. No, nije li i diferencirana stopa, koja postoji u većini evropskih država, i socijalna mjera? Da li je logično po istoj stopi oporezovati hljeb, koji je egzistencijalna potreba, i luksuzni automobil koji nije egzistencijalna potreba?
Svjetska banka (WB) i Međunarodni monetarni fond (MMF) su prije skoro dvije godine pozvale države da se po višim stopama oporezuju bogati i bogatstvo. To su učinili kako bi ublažile devastirajuće posljedice pandemije koronavirusa. One su sada još više devastirajuće zbog agresije Rusije na Ukrajinu. Oporezivanje bogatih i bogatstva po višim stopama je još teže očekivati od političara. Zašto bi sami sebe više oporezivali?
Čak je i Klaus Schwab, osnivač Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) koji okuplja elitu planete, pozvao na preispitivanje neoliberalnog kapitalizma.
U MMF-u su svjesni i toga da zbog teških ekonomskih problema postoji veliki rizik od izbijanja društvenih nemira širom svijeta. Zato su najavili da će pokrenuti, kako su naveli, hitne programe finansiranja.
Šta znači kada vlast ignoriše stvarnost govori slika i prilika današnje Šri Lanke. Kombinacija svjetskih kriza i neodgovornog upravljanja zemljom uzrokovali su višesedmične žestoke socijalne nemire. Ekonomisti očekuju da će Šri Lanka biti samo jedna od država koja nije izdržala pritisak krize.
(klix.ba)
Zamjenik generalnog sekretara NATO-a Mircea Geoana upozorava da bi Rusija mogla pokušati napasti kritičnu digitalnu infrastrukturu Gruzije i Bosne i Hercegovine, kao što je to učinila kada je napala Ukrajinu.
Mircea Geoana, zamjenik generalnog sekretara NATO-a, rekao je u utorak, 17. maja, da bi Gruzija i Bosna i Hercegovina uskoro mogle postati mete Rusije.
On je precizirao da napad može biti npr. u obliku velikog cyber napada. Sekretar Geoana je izjavio da NATO pojačava svoju podršku dvjema zemljama kako bi ojačao njihove odbrambene sposobnosti, uključujući i one protiv cyber ratovanja.
Geoana je objasnio da je Ukrajina dokazala “koliko je jačanje cyber sigurnosti od velike važnosti za odbranu i odvraćanje”, idući tako daleko da je to nazvao “NATO prioritetom”.
Ukazao je na velike cyber napade koji su izvedeni na ukrajinsku vladu i vojsku, kao i na drugu kritičnu infrastrukturu na dan ruske invazije, zaključivši da su “cyber napadi, pored dezinformacija i digitalne špijunaže, dio nove vrste ratovanja”, piše TVP World.
Ruska agresija na Ukrajinu počela je 24. februara i od tada se promijenila sigurnosna situacija u cijelom svijetu.
BiH je jedna od zemalja koja se često spominje kao jedna od najizglednijih meta Rusije pa je tako NATO odmah nakon početka rata u Ukrajini saopćio da će podržati sve zemlje koje se smatraju ranjivim za Rusiju i pružiti im sigurnosnu pomoć.
Učenici devetih razreda osnovnih te maturanti srednjih škola uskoro će donijeti važnu životnu odluku – koje im se zanimanje isplati izabrati i zahvaljujući kojem mogu imati lijepu budućnost, piše Večernji list BiH.
Završetak osnovne škole za djecu i roditelje predstavlja iznimno važno razdoblje u životu koje ima gorko-sladak okus. To je vrijeme kad se roditelji suočavaju s činjenicom da njihovi mališani odrastaju i laganim korakom ulaze u svijet odraslih. Odluka o nastavku obrazovanja nije lagana i često vodi neslaganjima te stresu kod djece i roditelja. Pitanja je bezbroj, a odgovora malo.
Dok su djeca najčešće vođena emocijama, entuzijazmom i afinitetima u razmišljanjima o odabiru škole, roditelji su skloniji gledanju u dalju budućnost i racionaliziranju takve odluke. Šta je zaista “racionalni” izbor prave škole u današnjem vremenu? Gimnazija? Stručna škola? Šta je bolje “na duge staze”?
S druge strane, možda je još važniji izbor pred maturantima srednjih škola. Studiranje iziskuje velika financijska sredstva, godine uloženoga truda i rada te nerijetko završi tako da s diplomom u ruci nikada ne nađu posao u struci.
Izbor fakulteta
Kraj školske godine vrijeme je kad učenici završnih razreda osnovnih i srednjih škola moraju donijeti odluku o nastavku školovanja i izboru buduće profesije. Zbog toga u ovom razdoblju postoji pojačano zanimanje javnosti za podacima o potrebama na tržištu rada, a ovo su podaci te smo, u skladu s tim potrebama, ponovno pripremili podatke o deficitarnim i suficitarnim zanimanjima, rekao je mr. Muamer Bandić,direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH.
Istakao je kako želi skrenuti pozornost maturantima da je izbor profesije jedna od najvažnijih odluka koje trebaju donijeti u život i da zbog toga budu jako pažljivi kad budu donosili tu odluku.
“Kao i prošle godine, potrudili smo se još unaprijediti informacije s tržišta rada, pa tako svi zainteresirani mogu detaljno, po zanimanjima, vidjeti koliko je nezaposlenih osoba, a koliko se osoba određenog zanimanja zaposlilo u prethodnoj godini. Te informacije predstavljene su za svaki kanton u FBiH, za oba entiteta i za Distrikt Brčko BiH. Kao i uvijek, objavili smo na razini BiH pregled po 5 najbrojnijih zanimanja na evidencijama nezaposlenih osoba”, kazao je direktor Bandić.
“Na osnovi podataka koje objavljuju institucije nadležne za domaće tržište rada (entitetski zavodi za zapošljavanje, kantonalne službe za zapošljavanje i Zavod za zapošljavanje Distrikta Brčko BiH), a prema broju objavljenih oglasa, evidentno je kako je situacija sa suficitarnim i deficitarnim zanimanjima slična već nekoliko godina. Kada je riječ o visokoobrazovanim osobama (VSS), najtraženija zanimanja su ona vezana uz IT sektor (IT inženjer, softverski inženjer), zatim inženjer elektrotehnike, građevinski inženjer, diplomirani farmaceut, doktor medicine – specijalist
. Uz ta zvanja, po broju oglasa traženi su i diplomirani ekonomisti i pravnici, s tim što njih zbog hiperprodukcije tog kadra ima i najviše na evidencijama nezaposlenih. Uz ekonomiste i pravnike, i dalje je najveći broj nezaposlenih visokoobrazovanih osoba među kriminalistima, politolozima, novinarima, socijalnim radnicima. Također, veliki je broj i profesora engleskog jezika te učitelja razredne nastave”,naveo je Bandić.
“Najveća potražnja među radnicima sa srednjom stručnom spremom (SSS) je za prodavačima i ugostiteljima, posebice školovanim konobarima, a i dalje su traženi operateri za unos podataka i radnici u pozivnim centrima. Od osoba sa srednjom stručnom spremom, na evidencijama nezaposlenih najviše je ekonomskih tehničara, strojarskih tehničara, maturanata gimnazije, medicinskih sestara i poljoprivrednih tehničara”, saopštio je Bandić.
“Kad je riječ o radnicima s VKV i KV spremom, najtraženiji su šivači, zavarivači, tesari, zidari, bravari. Treba uzeti u obzir da je potreba za nekim od navedenih zanimanja mnogo veća od nekih drugih. S druge strane, među nezaposlenima s VKV i KV kvalifikacijom najviše je prodavača, bravara, automehaničara, frizera”, istakao je.
Ove informacije svakako će pomoći mladima lakše se odlučiti za buduće zanimanje.
Zbog radova na rekonstrukciji cjevovoda za stambeno naselje Krndija dolazit će do povremenog prekida u vodosnabdijevanju stambenog naselja Krndija i OŠ Rešad Kadić.
Prekidi se očekuju u vremenskom periodu od 08 do 17 sati od 18.05.2022. do 27.05. 2022. godine.
IZVJEŠTAJ
PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA
OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)
Red. Broj |
VRSTA INFORMACIJE |
DNEVNO STANJE |
|
1. |
Prirodne nepogode i druge pojave i događaji |
|
|
2. |
Stanje puteva |
Magistralni put M-17: Šamac-Sarajevo i magistralni put M-4: Doboj-Banja Luka: mokri i klizavi. Regionalni put RP-474: Novi Šeher-Prnjavor: mokar i klizav. Lokalni putevi: mokri i klizavi. Saobraćaj se jutros odvija po mokrim i klizavim putevima i bez posebnih ograničenja. |
|
3. |
Klimatološki i drugi uslovi |
Stanje u 08:00 sati: oblačno; -Temperatura zraka u 08:00 sati: 14ᵒC; -Relativna vlažnost: 100%; -Relativni pritisak: 1022 mbar; -Pravac i brzina vjetra: - m/s; -Količina padavina za protekla 24 sata: 19 lit/m2; -Vodostaj rijeka: BOSNA, USORA, TEŠANJKA – U granicama normalnog. Vodostaj Usore u Kaloševiću jutros je iznosio 85 cm. |
|
4. |
Informacije iz Policijske uprave |
U protekla 24 sata na području općine evidentirano je: - 5 prijava građana. |
|
5. |
Informacije iz Službe hitne pomoći i porođajnog odjela |
-Služba hitne pomoći u protekla 24 sata evidentirala je 56 intervencija, od toga 6 zbog povreda. U bolnicu je upućeno 16 osoba. -Na porođajnom odjelu Opće bolnice u protekla 24 sata rođena je 1 muška i 1 ženska beba. |
|
6. |
Snabdjevanje energentima, vodom i stanje telefonskih veza |
ELEKTRIČNA ENERGIJA– Zbog kvara na trafo stanici Piljužići potrošači sa ove trafo stanice trenutno su bez električne energije. U toku su radovi na otklanjanju kvara. VODA- Snabdjevanje vodom korisnika vodovodnih sistema Tešanj, Jelah i Kraševo jutros se vrši uredno i ista zadovoljava zahtjeve Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće. TELEFONSKE VEZE- Uredno funkcionišu. |
|
7. |
Ostale informacije |
/ |
|
Zbog povoljne epidemiološke situacije, Austrija će od ponedjeljka ukinuti sva korona pravila za ulazak u zemlju.
To znači da od ponedjeljka svi putnici koji žele u Austriju više neće morati imati sa sobom certifikat o vakcinaciji, potvrdu o preležanom koronavirusu ili negativan test.
Novi režim ulaska u zemlju važi za građane cijelog svijeta, pošto na listi država i regiona sa većim rizikom infekcije nije navedena nijedna, proizilazi iz nove uredbe Ministarstva zdravlja Austrije.
Turistički radnici i ugostitelji već sedmicama od austrijske Vlade traže ukidanje “3G” režima za ulazak u zemlju.
Oni su ukazali da su mnoge zemlje već ukinule sve mjere i da bi po turizam bilo loše zadržati korona režim ulaska u Austriju.
Vatrogasci su tokom noći u fabrici Natron Hayat u Maglaju ugasili požar, ali proizvodni pogoni i drugi objekti u blizini nisu ugroženi, potvrdio je dežurni operativni u MUP-u Zeničko-dobojskog kantona.
Prema njegovim riječima, u požaru nije bilo povrijeđenih.
– Požar je izbio na odlagalištu starog papira, koji je u krugu fabrike, ali je na otvorenom. Vatra nije zahvatila objekte, a na odlagalištu je pričinjena materijalna šteta – rekao je dežurni operativni.
Požar je zahvatio veću površinu.
Inače, nakon izbijanja požara na mjesto događaja je izašao veliki broj vatrogasaca, kolegama iz Maglaja u pomoć su pritekle i kolege iz Zavidovića, Tešnja, Zenice.
Iz ove kompanije su istakli i da je ovo važan kompleks za cijeli kanton te da su upravo iz predostrožnosti jednim dijelom, u pomoć brzo pritekle i vatrogasne jedinice iz drugih kantona i gradova.
U Njemačkoj se situacija s nedostatkom stručne radne snage u prvom tromjesečju ove godine dodatno pogoršala, javlja Institut njemačkog gospodarstva (IW) u subotu.
“U martu je broj nepopunjenih radnih mjesta za koje poslodavci nisu u mogućnosti pronaći odgovarajuću radnu snagu porastao za dodatnih 88.000 te se sad nalazi na rekordnoj razini od 558.000”, navodi se u saopćenju Instituta njemačkog gospodarstva, koji se poziva na vlastita istraživanja.
Manjak kvalificiranih radnika, kako nadalje proizlazi iz ispitivanja, pogađa sve segmente tržišta rada ali je posebno izražen na polju zdravstva, socijalne zaštite, obrazovanja i građevinarstva.
“Samo u sektorima zdravstva, socijalne skrbi i obrazovanja šest od deset radnih mjesta nije popunjeno zbog nedostatka odgovarajuće radne snage”, stoji u saopćenju IW-a.
U pandemijskim godinama 2020. i 2021. je usporen priljev stručne radne snage iz inozemstva ali je trend povećanog broja nepopunjenih radnih mjesta počeo mnogo prije. Jedan od razloga je i odlazak u mirovinu brojčano snažne generacije iz sredine pedesetih.
U subotu je objavljena i informacija savezne vlade po kojoj posljednjih godina raste broj penzionera tj. osoba koje su navršile 67 godina a koje su još uvijek aktivne na tržištu rada.
Prošle godine je 1,05 miliona stanovnika starijih od 67 bilo u nekoj formi radnog odnosa što je osjetni porast u usporedbi s 2010. kada je samo 685.000 penzionera još uvijek dodatno uz penziju odlazilo na posao.
Djelomice se ovaj fenomen povezuje s manjkom stručnjaka zbog čega poslodavci mnoge kvalificirane radnike i nakon odlaska u mirovinu vraćaju na staro radno mjesto.
Osim pojačanog uvoza stručnjaka iz zemalja Evropske unije, Njemačka je olakšala proces sticanja radnih i boravišnih dozvola i za stanovnike zemalja izvan EU-a. Tako je od 2016. na snazi program zapošljavanja radnika sa zapadnog Balkana koji omogućava migraciju na njemačko tržište rada.
Poslodavci i sindikati su odmah nakon početka rata u Ukrajini od vlasti zatražili ukidanje birokratskih prepreka kako bi se izbjeglice iz Ukrajine što brže integriralo na njemačko tržište rada.
(Agencije)