A.A.

A.A.

Kivi ima mnogo blagodati za organizam.

Kivi vodi porijeklo iz Kine, a ime dobija prema istoimenoj ptici koja živi u oblasti Okeanije i zaštitni je znak Novog Zelanda.

U zavisnosti od mjesta na kojem raste može da dostigne visinu i do devet metara.

Dva najbitnija sastojka kivija su antioksidansi i vitamin C. Količina vitamina C na 100 g kivija je 98 mg, što je duplo više od narandže i limuna. Pomaže organizmu da neutrališe slobodne radikale, a tako se organizam štiti od mnogih bolesti.

Preporučuje se konzumiranje kivija ujutru uz doručak.

Jačanje imuniteta

Velika količina folne kiseline, pored vitamina C, jača odbrambeni sistem organizma. Povećavaju stvaranje bijelih i crvenih krvnih zrnaca, takođe i antitijela, koja nas štite od virusnih oboljenja.

Kivi je veoma dobar za varenje.

Bolja cirkulacija

Kivi sadrži vitamin E i omega 3 i 6 masne kiseline, poboljšava zdravlje arterija. Na ovaj način se sprečava pojava tromba i krvnih ugrušaka. Idealan je za zaštitu od tromboze, srčanog udara i oštećenja mozga.

Ublažava stres

Ko ne treba da konzumira kivi?

Osobe koje su sklone oboljenjima bubrega, imaju pijesak ili kamen, ne treba da jedu kivi jer može doći do njhovih pokretanja.

Kivi je idealno voće za ublažavanje stresa. Zbog velike količine vitamina C, ublažava nervozu i uznemirenost.

Mršavljenje

Sadrži dosta vode i nema veliku energetsku vrijednost samim tim idealan je za mršavljenje i izbacivanje tečnosti iz organizma.

Ograničite se na dva do tri kivija dnevno jer veći unos može da izazove alergiju.

Jača kosti

Minerali magnezijum i kalijum nalaze se u kiviju, a odlični su za jačanje kostiju, zuba i noktiju.

 

Samostrel marke "Scorpion" sa tri strijele, gasni pištolj i određena količina pripadajuće municije oduzeti su prilikom pretresa kuće i vozila osobe čiji su inicijali M.M. iz Teslića, saopšteno je iz Policijske uprave Doboj.

 

Iz Policijske uprave dodaju da je pretres izvršen na osnovu naredbe Osnovnog suda Teslić, a o slučaju je obaviješteno nadležno Okružno javno tužilaštvo Doboj.

Takođe, u saopštenju se navodi da su policijski službenici Policijske stanice Teslić prilikom kontrole automobila marke golf šest kojim je upravljao D.M. iz Teslića oduzeli uređaj za davanje posebnih svjetlosnih znakova "treptače" koji su bili ugrađeni na vjetrobranskom staklu.

"Prilikom navedene kontrole je utvrđeno da lice inicijala D.M. upravlja vozilom za vrijeme dok mu je odlukom nadležnog organa zabranjeno upravljanje motornim vozilom", dodaju iz Policijske uprave.

B.I. iz Doboja, juče nakon privođenja u policiju, iščupao je umivaonik iz ležišta i oštetio zid prostorije za zadržavanje uhapšenih, saopšteno je iz Policijske uprave Doboj.

 

"Tokom boravka u prostoriji za zadržavanje lica lišenih slobode navedeno lice je iščupalo metalni umivaonik iz ležišta i tiple kojima je metalni krevet bio pričvršćen za zid, te je metalnim dijel om koji je otpao od umivaonika oštetilo zid u navedenoj prostoriji", precizirano je u saopštenju dobojske policije.

Kako su naveli iz policije, priveden je zbog prekršaja ometanje državnih organa u vršenju javnih funkcija.

Nakon alko-testiranja kod B.I. je utvrđeno prisustvo alkohola u organizmu od 2,34 g/kg, navodi se u saopštenju.

Izvršen je uviđaj te je o svemu obaviješten dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Doboj

(N.N.)

Priča o Saneli je priča o ženi borcu, njenoj hrabrosti bez trenutka pomišljanja da odustane, najveći razlog je opstanak…

Sanela Bojić iz Donje Misoče kod Ilijaša je samohrana majka troje maloljetne djece. Mjesečna primanja ove porodice iznose samo 147 KM tako da je Sanela primorana motornom pilom zarađivati za život svoje djece koja idu u školu.

Priča o Saneli dirnula je u srce mnoge ljude širom svijeta pa su Saneli slali pomoć koju je ona koristila za kupovinu ovaca, kombija pravljenje štale.

Njezin život promijenjen je u potpunosti ali na bolje. Pogledajte ljepšu stranu priče o ženi borcu:


View on YouTube

 

Evropska unija je pooštrila pravila za putnike iz država izvan EU, precizirajući da će slobodan ulaz biti dozvoljen samo iz zemalja koje imaju vrlo malo slučajeva korona virusa i zanemarljiv broj novih, lakše prenosivih varijanti korone. Zbog različitih mjera u različitim državama preporučuje se da prije putovanja provjerite pravila koja važe u zemlji u koju želite putovati.

Prema trenutnim pravilima putnici moraju imati PCR test za gotovo sve zemlje svijeta. Nove mjere u EU predviđaju da putnik može doći iz zemlje van EU samo ako u njoj nema više od 25 slučajeva korona virusa na 100.000 stanovnika tokom 14 dana, a što je stopa zaraze niža nego u svim zemljama EU.

Kada se sagleda kompletna slika, građani BiH nemaju mnogo prostora da putuju.

Sarajevski aerodrom ovih dana je prazan.

“Trenutno najviše letova ima kompanija Turkish Airlines – šest letova sedmično za Istanbul, Fly Dubai za Dubai ima tri leta sedmično, dok Austrian Airlines za Beč leti četiri puta sedmično. Kompanija Air Serbia za Beograd leti tri do četiri puta sedmično, s tim da kompanije zbog situacije sa pandemijom zadržavaju pravo izmjene reda letenja”, pojašnjava Sanja Bagarić Arnaut.

Kompanija Pegasus obustavila je letove za Istanbul do 24. februara, Croatia Airlines je za Zagreb do 1. marta. Sa Aerodroma Tuzla možete letjeti u osam gradova u četiri države: Njemačku, Švedsku, Francusku i Holandiju.

“Za Holandiju je potreban antigenski brzi test koji ne smije proći više od 4 sata od vremena vađenja tog testa do ulaska u avion. Mi smo dogovorili sa jednom poliklinikom da na našem aerodromu oformimo privremeni centar za vađenje testova, tako da svi koji putuju i kojima trebataj test mogu ga izvaditi”, ističe Esed Mujačić, direktor aerodroma Tuzla.

I autobuski saobraćaj je smanjen s obzirom na ograničenost putovanja bh. građana.

“Za Hrvatsku vozimo prema Splitu i Dubrovniku jednom sedmično, prema Zagrebu svakodnevno. Kada je u pitanju Austrija imamo tri polaska sedmično i to na liniji prema Beču, a kada je u pitanju Njemačka vozimo prema Frankfurtu jedan puta sedmično i dva puta prema Hamburgu”, kaže Aida Prolaz, PR kompanije Centrotrans.

A za ulazak u Njemačku potreban vam je negativan PCR test, ali i desetodnevni karantin koji se može skratiti tek posle pet dana, ako se uradi drugi test i on bude negativan. Za Hrvatsku je potreban negativan PCR test ne stariji od 48 sati, a određuje se i samoizlacija od 14 dana koja se može skratiti ukoliko najranije sedmi dan samoizolacije uradite PCR test. Osobe koje su preboljele COVID-19 unazad tri mjeseca izuzete su od obveze pribavljanja negativnog PCR testa i karantene. Od sljedeće sedmice svi putnici u Austriju morat će imati negativan rezultat PCR testa, no čak i uz njega, morat će ići u desetodnevnu karantenu kako bi se vlasti uvjerile da nisu prenositelji nekog od novih sojeva virusa.

Preporuka je putnicima da prije putovanja provjere sa ambasadama zemalja u koje žele putovati koja pravila važe, s obzirom da se ta pravila mijenjaju iz dana u dan.

(N1)

U ranim jutarnjim satima pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) nastavili su realizovati operativnu akciju "Brend" na šest lokacija, potvrdio je za Klix.ba Luka Miladinović, portparol SIPA-e.

Pretresi se stambeni objekti, poslovni prostori i vozila u Tuzli, Bijeljini, Lukavcu, Gradačcu i Lončarima. Prema nezvaničnim informacijama osumnjičeni su službenici Uprave za indirektno oporezivanje BiH iz Regionalnog ureda u Tuzli.

Oni se terete za krivična djela udruživanje radi činjenja krivičnih djela kao što su primanje dara idrugih oblika koristi i zloupotreba položaja i ovlaštenja.

Prema prvim informacijama osumnjičeno je šest osoba. Akcija se sprovodi po nalogu Suda i pod nadzorom Tužilaštva BiH.

Prije dvije godine, krajem februara, u istoimenoj akciji pripadnici SIPA-e su uhapsili 11 carinskih službenika zbog primanja dara na graničnim prijelazima Bosanska Gradiška, Bosanski Šamac i Orašje, a pretresane su prostorije UIO BiH i drugi objekti na 22 lokacije.

Tada su osumnjičeni bili pod istragom zbog koruptivnih krivičnih djela, zbog sumnje da su protuzakonito uzimali novac ili druge oblike koristi, kako bi prilikom uvoza robe iz Hrvatske u BiH, propuštali mjere carinskog nadzora koji su bili obvezni vršiti. Na ovaj način, ostvarivali su nezakonitu imovinsku korist, te nanosili štetu budžetu, odnosno svim građanima BiH.

Kompanije AS Holdinga u prošloj 2020. povećale su izvoz za 11 posto u odnosu na 2019. godinu, saopćili su."Najbolje rezultate postigli su Zlatna džezva, Tuzlanska so, KENT konditorski proizvodi, brašno Zlatni puder i Klas jufke, zatim TOPS i OAZA. Najv

eći rast brendovi AS Holdinga postigli su na tržištima Njemačke, Sjedinjenih Američkih Država, Austrije, Skandinavije i Velike Britanije", navode iz AS Holdinga.

Tržišta Zapadne Europe i Sjeverne Amerike imala su konstantan rast, dodaju te kažu kako u posljednje dvije godine dobijamo sve više upita za našim proizvodima sa postojećih i potencijalnih tržišta.

"Postajemo prepoznatljivi po kvalitetu, ali i po odgovornom radu sa distributerima. Vodimo računa o svakom detalju i svim proizvodima od nabavke sirovina pa do konzumacije krajnjeg potrošača, što je prepoznato u više od trideset država na pet kontinenata gdje izvozimo naše proizvode. Sve naše članice prehrambene divizije Vispak, Solana Tuzla, Klas, AS Jelah, AC Food, Oaza, bilježe porast izvoza. Posebno raduje što naš program Bosanske kuhinje i naših brendova koji baštine našu tradiciju sve više nalaze fanove i potrošače na inozemnim tržištima koji nisu nužno porijeklom sa ovih prostora. Primjerice, Vispakova Zlatna džezva je druga po prodaji u kategoriji tradicionalnih kafa u Sloveniji. Smatramo da u tom pravcu postoji ogroman potencijal, te da naše kompetencije i pozicije na tržištu u tom smislu jačaju iz godine u godinu", istakao je Rusmir Hrvić predsjednik Uprave AS Holdinga.

U 2021. godini u AS Holdingu se nadaju postepenoj normalizaciji tržišta i to već od drugog kvartala, nakon svih negativnih posljedica izazvanih pandemijom COVID-19 virusa.

"Fokus ostaje jačanje pozicija na postojećim tržištima, ali i otvaranje novih tržišta u Istočnoj Europi i Sjevernoj Africi.
Izlazak Velike Britanije iz EU i izostanak pravovremene reakcije organa države BiH doveo je do toga da nemamo potpisan Ugovor o slobodnoj trgovini gdje su nas 1. januara dočekale takse. Novonastala situacija djelomično nam remeti planove i ugrožava pozicije građene proteklih dvadeset godina", navode oni.

U mnogim evropskim zemljama već mjesecima je na snazi strogi lockdown. To, kao i veoma spora kampanja vakcinacije, ali i pojava novih sojeva virusa, za posljedicu ima frustraciju, bijes i bjekstvo u svijet žurki.

Holandija: Sukobi zbog policijskog sata

„Korona-neredi“ najviše su pogodili Holandiju. U toj zemlji vlada veliko nezadovoljstvo zbog uvođenja noćnog policijskog sata koji je na snazi od vikenda. Stotine nasilnih mladih ljudi protestovalo je u nedjelju, a zatim i u ponedjeljak uveče. Oni su na ulicama napadali i policiju – i to u Amsterdamu, Roterdamu i Hagu. Na meti napada bile su i novinarske ekipe.

Gradonačelnici pogođenih gradova pretpostavljaju da su u nerede umiješane različite grupe, uključujući i one koji negiraju postojanje korone, ali i fudbalske huligane.

„Toliko nasilja nismo vidjeli u posljednjih 40 godina“, izjavio je Koen Simers, predstavnik sindikata holandske policije NPB. Do ponoći su snage bezbjednosti situaciju uglavnom stavile pod kontrolu, rekao je direktor tamošnje policije Vilem Velders.

Premijer Mark Rute ocijenio je na Twitteru da ti događaji „nemaju nikakve veze sa protestima ili borbom za slobodu“, već je riječ o „kriminalnom nasilju“.

Velika Britanija: Slavlje dok se ne pojavi policija

Sa psima i helikopterom londonska policija je tokom vikenda prekinula jednu ilegalnu zabavu sa 300 gostiju. Na licu mjesta 78 osoba je moralo da plati kaznu od 200 funti (225 eura) zbog kršenja korona-propisa. Mnogi su to izbjegli bježeći preko ograde.

To nije bila prva zabave te vrste u Velikoj Britaniji. Nedjelju dana ranije policija je prekinula jednu drugu žurku sa 200 gostiju. Prošlog četvrtka prekinuta je svadba sa stotinu gostiju u jednoj londonskoj školi.

Policijsku akciju predvodio je Roj Smit, koji kritikuje učesnike slavlja: „Naši službenici su ponovo bili primorani da rizikuju svoje zdravlje, jer su imali posla sa velikom grupom nevjerovatno egoističnih ljudi, koji su se nagurali na malom prostoru.“

Njemačka: Raspoloženje sve agresivnije

I u Njemačkoj je nedavno želja za slavljem kod nekih bila jača od razuma. U više saveznih pokrajina policija je prekinula manje „korona-žurke“ i podnijela prijave. U Vajsenhornu, u Bavarskoj, jedna patrola je dobila informaciju o slavlju sa trinaest učesnika iz različitih domaćinstava. Kada su službenici policije od njih zatražili dokumenta, dvoje gostiju pokušalo je da pobjegne kroz prozor sa drugog sprata. Sa otvorenim prelomima prevezeni su u bolnicu. Zbog agresivnosti pojedinih učesnika, policija je morala da zatraži pojačanje.

Kršenja propisa nije bilo samo u obliku žurki. Jedna žena u Minhenu je u javnom prevozu, šutnula u stomak jednog muškarca, nakon rasprave zato što nije nosila masku. Napadnuti 28-godišnjak prethodno je ženu zamolio da stavi masku, saopšteno je iz policije.

U međuvremenu je postalo poznato da se njemačka vlada priprema na moguće napade na centre za vakcinaciju, na transport vakcina ili na njihove proizvođače. Konkretnih dokaza za to doduše nema, ali zbog „visoke dinamike i emocionalnosti“ u vezi s tom temom, postoji „apstraktni rizik“, stoji u dokumentu Ministarstva unutrašnjih poslova. U dokumentu se navodi i da „naročito treba računati s protestima protivnika vakcina, korona-skeptika i teoretičara zavjere“.

Danska: Premijerka na meti

U Danskoj su uhapšena trojica muškaraca koji su tokom vikenda na protestima protiv restriktivnih mjera zapalili lutku na koju je bila nalijepljena slika premijerke Mete Frederiksen. Ispod je pisalo „Ona mora biti ubijena“. Taj incident izazvao je veliko negodovanje u Danskoj.

Više stotina ljudi u subotu uveče je protestovalo u Kopenhagenu zbog aktuelnih mjera. Vikali su: „Sloboda za Dansku, dosta nam je!“ Nakon što je policija prekinula skup, na pojedinim mjestima bilo je nasilja i policajci su gađani flašama.

Poljska: želje preduzetnika

U Poljskoj se protiv nastavka restriktivnih mjera bune ugostitelji i turistički delatnici. Predstavnici više od stotinu hotela, restorana, barova kao i brojnih preduzetnika iz branše zabave, oglasili su se prošle nedjelje zajedno na Tviteru, objelodanjujući da će ponovo početi s radom. Oni smatraju da su u pravu i na osnovu presude upravnog suda u poljskom gradu Opole, koji je utvrdio da je delimični lokdaun uveden bez mehanizma predviđenog u poljskom Ustavu. Za agenciju AFP jedan poljski menadžer je rekao: „Ekonomske aktivnosti u Poljskoj mogu da se ograniče jedino zakonom – a takvog zakona nema“.

Posebno glasni su preduzetnici u zimskim turističkim centrima kao što je Zakopane, jer se pribojavaju da će ostati bez ukupnog sezonskog prihoda. Najveći opozicioni savez KO ocjenjuje da pomoć preduzetnicima za vrijeme pandemije nije dovoljna, pa i oni traže da se mjere ublaže.

Češka: otpor građanske inicijative

Vlasnici više desetina restorana i kafića u Češkoj pobunili su se protiv vladinih pandemijskih mjera koje bi trebalo da ostanu na snazi najmanje do sredine februara. Oni su u nedelju otvorili vrata za goste, mada je dozvoljeno samo da isporučuju gostima hranu za ponijeti. Policija je pokrenula više prekršajnih postupaka, predviđene su kazne i do 800 evra.

Ugostitelji su tom akcijom reagovali na građansku inicijativu „Crk’o pas“ (Chcipl pes). To je igra riječi, jer se vladin sistem upozoravanja na koronu skraćeno zove „Pes“ – a to je češka riječ za „pas“. Trenutno je na snazi peti, najveći stepen opasnosti.

„Virus je pametniji od Vlade i svakako radi šta hoće“, kritikuju organizatori. „Moramo se vratiti normalnom životu“. Ta inicijativa postala je poznata kada je oformila kilometarski red pivskih krigli u praškom starom gradu. U posljednjih nekoliko nedjelja zabilježen je veliki priliv članova i inicijativa sada već sebe doživljava kao politički pokret.

(DW)

Uprkos posljedicama korona virusa, ekonomija BiH blago se oporavila u četvrtom kvartalu prošle godine, navedeno je u dijelu Ekonomskog izvještaja Evropske komisije o zemljama u procesu proširenja koji se odnosi na BiH.

Oni navode da je u tom periodu zbog skoka potrošnje i izvoza došlo do ekonomskog rasta od 3,9 posto u odnosu na prethodni kvartal, ali i zbog loših ekonomskih pokazatelja u prvoj polovini godine.

U izvještaju se podsjeća da je nagli skok broj novozaraženih virusom korona uslijedio nakon novembra, a da je EU s BiH potpisala sporazum o pozajmici od 250 miliona eura kao pomoć u suzbijanju posljedica korone.

Očekivano, ukazano je na činjenicu da su javne finansije teško pogođene posljedicama kovida, a prema preliminarnim procjenama, u prvih deset mjeseci poreski prihodi smanjeni su za deset posto. Djelimično je ovaj nedostatak, kako su istakli, nadoknađen drugim vrstama prihoda, poput grantova.

"Poreski prihodi su posebno bili pogođeni u aprilu i maju, kada su bili umanjeni od 25 do 30 odsto u odnosu na prethodnu godinu", naglašeno je.

Istovremeno, kako je istaknuto, rashodi su od januara do septembra povećani za deset posto, najviše usljed mjera zbog korone.

U trećem kvartalu ekonomija je pala za 6,3 posto, što je, iako loše, povoljnije nego zabilježeni pad od 9,2 posto u drugom kvartalu u odnosu na isti period prethodne godine.

Najveći pad industrijske proizvodnje je, kako su naglasili, zabilježen u aprilu i maju, a posljednjih mjeseci 2020. godine se industrija počela blago oporavljati.

"Maloprodaja pokazuje slične trendove, s izrazitim padom u aprilu gotovo za trećinu i djelomičnim oporavkom koji je uslijedio nakon toga", istakli su.

Ipak, u novembru je prodaja na mjesečnom nivou bila niža za 7,3 posto u odnosu na isti period prethodne godine.

U oktobru je, u odnosu na isti period 2019, kako je naglašeno, registrovano 13.000 više nezaposlenih, a u drugom kvartalu je realna nezaposlenost iznosila 16 posto u odnosu na 15,7 posto godinu dana ranije.

"Nezaposlenost mladih je dvostruko veća od ukupne stope i iznosi 38,6 posto", stoji u Izvještaju.Trenutni deficit povećan je za 3,8 posto u periodu od prethodna četiri kvartala zaključno sa septembrom, a glavni faktori su, kako je naglašeno, smanjeni prihodi od uslužnih sektora, poput turizma.

Što se tiče stranih investicija, istaknuto je da su ostale na nivou od 1,2 posto, te da se u najvećoj mjeri odnose na reinvestiranu dobit. Više od polovina novih zaduženja su demominirana u domaćoj valuti.

(akta.ba)

Čak se i najpripremljenije zemlje muče tokom vakcinacije protiv koronavirusa, izjavila je večeras šefica imunizacije Svjetske zdravstvene organizacije Katherine O'Brien, javlja Anadolu Agency (AA).

Ona je govorila na online konferenciji koju je organizovao ACANU, asocijacija Ujedinjenih nacija u Ženevi, u kojoj je učestvovao i Seth Berkley, izvršni direktor međunarodne alijanse Gavi koja za cilj ima da omogući pristup vakcinama i siromašnijim zemljama.

“Već smo imali realan napredak u tome da dokažemo da su vakcine bezbjedne, efikasne i visokog kvaliteta”, rekla je O'Brien, dodavši da se vakcine distribuiraju širom svijeta.

Kako je ocjenila, to nije malo dostignuće.

“Ipak, čak i napripremljenije zemlje sa najvećim kapacitetima se bore da isporuče vakcine u dimenziji, starosnim grupama i obimu koji je potreban”, dodala je.

Prema njenim riječima, biće potrebna snaga, energija i ekspertiza svih širom svijeta kako bi se omogućilo zemljama da taj proces urade efikasno.

“Svijet je svestan da je većina vakcina dostavljena razvijenim zemljama, dok se mnoge zemlje bore da ih dobiju. Već smo obučili desetine hiljada radnika o upotrebi ovih vakcina”, rekla je.

Tokom konferencije, izvršni direktor Berkley je naveo da Gavi veruje da će COVAX program omogućiti distribuciju skoro 2,3 milijarde doza vakcine protiv koronavirusa širom svijeta do kraja godine.

“Od tog broja, oko 1,8 milijardi doza će biti dostupno manje razvijenim zemljama besplatno, uključujući i više od 700 miliona doza za nacije Afrike”, rekao je.

On je naveo i da trenutno sve ide po planu koji podrazumijeva vakcinaciju 20 odsto populacije svake manje razvijene zemlje, što je dovoljno da se zaštite medicinski radnici i najrizičnije grupe stanovništva.

Kako je dodao, među izazovima sa kojima se suočava Gavi je i da je prikupljeno oko šest milijardi od ukupno najmanje osam milijardi dolara neophodnih za nabavku i isporuku vakcina.

Berkley je pozdravio i najavu o pridruživanu Sjedinjenih Američkih Država COVAX programu.

“Od ključnog je značaja da se obrati pažnja na drugu generaciju vakcina, kao i na nove sojeve virusa”, zaključio je.

Na odluku Centralne izborne komisije (CIK) BiH o poništenju izbora u Srebrenici i Doboju bilo je ukupno deset žalbi, koje su u ponedjeljak uz izjašnjenje CIK-a proslijeđene Sudu BiH, a već sutra može se očekivati i konačna odluka Suda BiH o tome da li će ili neće biti poništeni i ponovljeni izbori u ove dvije lokalne zajednice.

 

Na odluku CIK-a o poništenju izbora u Srebrenici bile su dvije žalbe, dok je na odluku o poništenju izbora u Doboju bilo čak osam žalbi, a ukoliko bi Sud BiH odbacio ove žalbe i potvrdio odluku CIK-a, u roku od 14 dana trebalo bi da bude poznat datum održavanja ponovljenih izbora.

"Tu bi moglo doći do određenih problema, jer vjerovatno će se ići na raspuštanje opštinske izborne komisije, zatim svih članova biračkih odbora. Poslije toga trebalo bi da budu izabrani novi članovi, zatim sprovedena njihova obuka, a sve to može da traje. U najboljem slučaju, a ukoliko se potvrdi odluka CIK-a o poništenju izbora, ponovljeni izbori vjerovatno će biti početkom aprila", ispričao je izvor "Nezavisnih" blizak Centralnoj izbornoj komisiji BiH.

Mladen Grujičić, načelnik opštine Srebrenica, kaže za "Nezavisne" da se nada da će se Sudsko vijeće baviti zakonom i da u tom slučaju gotovo sigurno odluka CIK-a neće biti potvrđena.

"Ako je po zakonu i pravdi, nemamo razloga da očekujemo bilo šta drugo osim da se poništi odluka CIK-a. U najgorem slučaju trebalo bi bar da se prepolovi broj mjesta na kojima bi eventualno trebalo ponoviti izbore u Srebrenici", rekao je Grujičić.

On naglašava da još nije poznato na osnovu čega je CIK poništio izbore, odnosno gdje je počinjen prekršaj, šta je urađeno protivzakonito i kako je to uticalo na konačne rezultate izbora.

"Te informacije su nam trebale da bismo mogli dostaviti kontraargumentaciju i dokaz da to nije tako. Ovako, CIK je to dogovorio između sebe i neke dokaze su plasirali sudu, a mi uopšte ne znamo koji su to dokazi", rekao je Grujičić.

Odgovarajući na pitanje da li će u slučaju ponavljanja izbora biti problema sa finansiranjem s obzirom na to da još nema budžeta, Grujičić kaže da neće, ali da bi problemi mogli nastati zbog biračkih odbora.

"Oni su najavili da će promijeniti i opštinsku izbornu komisiju i članove biračkih odbora. Znate li koliko je to ljudi? Pa ovi sadašnji koji su imali obuku i prošli sve nisu, navodno, uradili posao, a ti novi će kao sve uraditi kako treba i biće validni i regularni izbori. Svima je jasno šta se želi postići, ali vidjećemo šta će kada ponovo pobijedimo i kada rezultati budu bolji nego što su bili", rekao je Grujičić.

Podsjećanja radi, nakon više od dva mjeseca od završetka lokalnih izbora u BiH, Centralna izborna komisija BiH 21. januara donijela je odluku da se ponište izbori u Srebrenici i Doboju, tačnije na 28 biračkih mjesta u Srebrenici i 89 redovnih biračkih mjesta u Doboju. Na ovu odluku stranke su imale pravo žalbe, što su i iskoristile, i u subotu su na protokol CIK-a dostavile žalbe o kojima će konačnu riječ dati Sud BiH.

(N.N.)

 

 

Aplikacije (uskoro)

Kontakti

Redakcija
t: +387 32 664 221
e: info@antena-radio.ba
Studio
t: +387 32 667 591
t: +387 32 667 592
e: antena.radio.jelah@gmail.com

Pronađite nas na:

 

Pošalji vijest

Pošalji vijest, fotografiju ili video na Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.