Bh. istraživači otkrili su cestu iz rimskog doba koja se s prijevoja stara Karaula, na putu Sarajevo - Tuzla, pružala jugoistočnim obroncima planine Konjuh i silazila u Kladanj. Projekt je realiziran u organizaciji Univerziteta u Tuzli.

Kako je objasnila doc.dr. Mersiha Imamović sa Odsjeka za historiju pri Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, od juna do septembra 2020. godine obavljena je prva faza istraživanja starih putnih komunikacija na planini Konjuh.

"Na više mjesta naišlo se na njene dijelove čiji je kaldrmisani kolnik skoro u potpunosti ispreturan. U puno slučajeva ostao je samo trag trase. U cjelosti ili djelimično, i to u veoma dobrom stanju, sačuvani su tragovi na lokalitetima Dobra Voda i Vojnik", objašnjava Imamović.

Na osnovi dosadašnjih naučnih saznanja o rimskoj cestogradnji na tlu Bosne i Hercegovine, novootkrivena cesta na Konjuhu pripada 1. st. n.e. Imala je prvenstveno vojni a potom i privredni značaj, kako za Rimsko Carstvo tako i za današnji bosanskohercegovački prostor.

"U Kladnju se cesta račvala u dva pravca. Jedan se vjerovatno pružao dolinom rijeke Drinjače prema rijeci Drini a odatle je uzvodno vodio na sjever prema Savi i dalje, za gradove onovremene rimske provincije Panonije. Drugi krak je vodio preko današnjih naselja Brateljevići i Pauč do lokaliteta Pekara (danas poznat pod nazivom Muška Voda)", navodi se u saopćenju.

Nakon propasti Rimskog Carstva u 5. stoljeću cesta je bila u upotrebi i u srednjem vijeku i u osmanskom periodu. Osmanlije su shodno svojim potrebama uz postojeće puteve gradili nove. Jedan od takvih je njihov karavanski put koji je vodio od Kladnja prema Brateljevićima, drugi je povezivao Kladanj-Buševo-Vranovići-Tuholj, a treći Tuholj-Miljkovac-Stupari. Naša istraživanja su također identificirala trase tih puteva.

"Rim je odmah po osvajanju prostora današnje BiH započeo izgradnju cesta koje su imale zadatak da povežu jadransku obalu sa Srednjom Evropom. Već početkom 1. st. n.e. izgrađeno ih je 5 u dužini preko 400 km. Iako su u dobroj mjeri dosadašnja istraživanja odredila njihove trase novija istraživanja otkrila su do sada nepoznate ostatke ceste koja je prolazila preko planine Konjuh iznad Kladnja, u blizini suvremene ceste Sarajevo-Olovo-Kladanj-Tuzla", nedavno je kazao prof. Enver Imamović u vezi otkrića rimske ceste na Konjuhu.

(akta.ba)

Organizatori su skupovima dali različita imena, uključujući i Marš milion MAGA, Marš za Trumpa i Zaustavite krađu.

Pristalice američkog predsjednika Donalda Trumpa u subotu će izići na ulice kako bi podržali njegove neosnovane tvrdnje o izbornoj pobjedi, dok on nastavlja s pravnim izazovima koji imaju malo izgleda, kako bi preokrenuo izbornu pobjedu Joea Bidena u svoju korist, prenosi Hina.

Trump je ostvario neznatan napredak na sudovima sa svojim tužbama i prvi put u petak počeo je sumnjati u svoj uspjeh, govoreći novinarima “vrijeme će reći” ko će biti u Bijeloj kući od 20. januara.

Od 7. novembra, otkad se smatra da je Biden pobjednik, bilo je i drugih protrumpovskih protesta širom zemlje, no bili su mali i zabilježeno je nekoliko incidenata.

Na protrumpovskim demonstracijama u Washingtonu i drugim gradovima trebale bi učestvovati razne predsjednikove pristalice, ultradesničari i pripadnici milicije Čuvara zakletve, kao i Ponosni momci, u javnom pokazivanju podrške za Trumpovo nastojanje da ostane na vlasti.

Organizatori su skupovima dali različita imena, uključujući i Marš milion MAGA, Marš za Trumpa i Zaustavite krađu. MAGA je akronim slogana Trumpove kampanje “Make America Great Again” (Učinimo Ameriku ponovno sjajnom”). Trump je tvitao svoju podršku.

Neke ljevičarske grupe planiraju protudemonstracije u Washingtonu i drugim gradovima.

Biden je naknadno učvrstio svoju pobjedu u petak, kad su rezultati Edison Researcha pokazali da je pobijedio u Georgiji, što mu je dalo ukupno 306 elektorskih glasova, daleko više od 270 koliko je bilo potrebno da ga se proglasi predsjednikom, i znatno više od Trumpovih 232.

306 glasova jednako je broju glasova koje je Trump 2016. godine osvojio kad je bio u utrci s Hillary Clinton, što je tada nazvao premoćnom pobjedom.

Trump razmišlja o 2024.

Trump je na događaju u Bijeloj kući bio blizu toga da prizna da će u siječnju napustiti Bijelu kuću.

“Ova administracija neće ulaziti u karantin. Nadam se tome, što god da se dogodilo u budućnosti – ko zna koja administracija će to biti? Čini se da će vrijeme pokazati”, rekao je Trump u svojim prvim javnim komentarima otkad je Biden proglašen izbornim pobjednikom prije sedam dana.

Kako je ishod izbora postao jasniji, Trump je raspravljao sa svojim savjetnicima o mogućim medijskim poduhvatima i tome da ga se zadrži u javnom prostoru uoči moguće utrke 2024. godine, rekli su njegovi pomoćnici.

Razmišlja o tome da pokrene televizijski kanal ili kampanju preko društvenih medija kako bi konkurirao onima za koje je smatrao da su ga izdali i ugušili njegovu mogućnost da komunicira direktno s Amerikancima, prema riječima nekoliko njegovih savjetnika.

U njegovom užem timu, očekuje se da Trump vodi kampanju za republikanske kandidate u Georgiji uoči drugog kruga izborne utrke 5. januara koja će odlučiti koja će stranka kontrolirati američki Senat.

BiH na hiljadu stanovnika ima oko 270 oboljelih od šećerne bolesti, a procjenjuje se da skoro 100 oboljelih još ne zna da imaju ovu bolest, podaci su Internacionalne dijabetološke federacije (IDF) i Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).

Povodom Svjetskog dana borbe protiv dijabetesa, koji se obilježava 14. novembra, iz Instituta za zdravlje i bezbjednost hrane Zenica podsjetili su da su simptomi šećerne bolesti pretjerana žeđ i znojenje, učestalo mokrenje, zamor i drhtavica, zamagljenost pred očima, vrtoglavica i zbunjenost, posjekotine ili ranice koje veoma sporo zarastaju.

"Ukoliko imate dijabetes treba da izbjegavate prženu i masnu hranu, slatkiše, jedete više svježeg voća, vježbate ili šetate 30 minuta svaki dan, održavate tjelesnu težinu u granicama normale, javite se svake godine očnom ljekaru radi kontrole, svaki dan pratite i pregledajte stopala radi eventualnih promjena i nikad ne hodajte bosi i da ne konzumirate duvan i alkohol", navode iz Instituta.

Važni faktori rizika za nastanak šećerne bolesti su starija životna dob iznad 60 godina, muški pol, prethodna pojava hiperglikemije u toku trudnoće, nasljedni faktor, visok krvi pritisak, nedostatak fizičke aktivnosti, prekomjerna tjelesna težina.

Prevencija šećerne bolesti podrazumijeva regulisanje tjelesne težine i njeno svođenje na optimalne vrijednosti što ima značajan uticaj na smanjenje rizika obolijevanja od dijabetesa i pravovremeno upućuje na potencijalno povećanje rizika.

U svijetu je registrovano oko 387 miliona osoba sa dijabetesom, što predstavlja 8,3 odsto svjetske populacije. U Evropi je oboljelo oko 55 miliona stanovnika ili 6,7 odsto populacije.

Godišnje se u svijetu kod oko 80.000 djece otkrije šećerna bolest, a procjene su da će do 2035. broj lica sa dijabetesom u svijetu dostići 592 miliona.

Svjetski dan borbe protiv dijabetesa obilježava se u više od 170 država svijeta još od 1991. godine kao odgovor na porast broja oboljelih i prijetnju nekontrolisanog širenja bolesti, napomenuli su iz zeničkog Instituta.

(N.N.)

Rover "Persevirans", koji je NASA 30. jula lansirala na krater Jezero na Marsu, koji je dobio ime po opštini Jezero u RS i BiH, nedavno je prešao pola puta do svog krajnjeg odredišta.

Na sajtu NASA stoji da je rover u petak u poslijepodnevnim časovima prešao 270 miliona kilometara do Marsa, a preostalo je još oko 200 miliona do slijetanja, koje je planirano 18. februara naredne godine. Rover je dizajniran s ciljem da pronađe dokaze života na Marsu, a ako to bude potvrđeno nakon istraživanja površine kratera, to će biti jedno od najvažnijih otkrića u naučnoj istoriji.

Snežana Ružičić, načelnica opštine Jezero, kaže za "Nezavisne" da je u opštini planirana manifestacija na dan slijetanja rovera, ali da će oblik ili obim te manifestacije zavisiti od epidemiološke situacije. S tim u vezi, kako je istakla, moguće je da budu pozvani gosti iz drugih gradova i institucija RS i BiH, ili manifestacija manjeg obima ako situacija bude tako nalagala, a ostavljena je i mogućnost da se cijela manifestacija održi putem Zooma. Provizorno, planirana je organizacija okruglog stola i angažovanje djece iz Jezera da na prigodan način obilježe ovaj događaj, kao što je to bilo prilikom organizovanog praćenja polijetanja rovera. Istakla je da je želja opštine da tog dana u Jezeru budu prisutni predstavnici univerziteta iz Sarajeva, Mostara i Banjaluke, kojima su uputili poziv da budu prisutni.

"Željeli smo da s nama budu predstavnici naučnotehnoloških fakulteta iz cijele BiH. Čekamo potvrde učešća, neki su nam već potvrdili, ostale očekujemo da nam odgovore", rekla je Ružičićeva.

Namjera je, kako je objasnila, da kada počne istraživanje Marsa, mladi ljudi i fakulteti nastave zajedničke aktivnosti na promociji nauke i jačanja interesa mladih za oblast istraživanja.

"Mi u Jezeru očekujemo dolazak ambasadora SAD Erika Nelsona povodom otvaranja škole čiju obnovu je pomogla Vlada SAD u vrijednosti od 100.000 dolara. Vjerovatno ćemo tada razgovarati u vezi s događajem s obzirom na to da smo svjesni da nas situacija s koronom značajno ograničava", kaže ona.

Plan je da zahvalnica koju su djeca Jezera dobila od američkog ambasadora bude uručena tom prilikom.

Ističe da je i kao načelnica opštine uputila poziv ambasadorima BiH u svijetu kako bi ih upoznala s aktivnostima u vezi s ovim događajem.

"Jako smo zadovoljni reakcijom. Dobili smo povratna pisma od dosta ambasadora koji su rado prihvatili da budu ambasadori naše manifestacije u svijetu. Zadovoljni smo i reakcijom NASA koja nas je putem Twittera i na drugi način pratila i uključila u svoje aktivnosti prilikom polijetanja rovera. Hvala im svima na tome", kaže ona. Posebnu zahvalnost je uputila Srđanu Rajčeviću, ministru za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo RS, na podršci koju je do sada pružio i koju planira dalje pružati.

Erik Nelson, ambasador SAD u BiH, nedavno je za "Nezavisne novine" govorio o specijalnoj vezi koja je uspostavljena između SAD s jedne strane i BiH i RS s druge strane, zato što je NASA odabrala da krater u koji će rover "Persevirans" sletjeti ime dobije po jednoj opštini u RS. Rekao je da mu je bilo posebno zadovoljstvo imati priliku da studentima iz Jezera preda svjedočanstvo u kojem stoji da je NASA odabrala ime ovog malog mjesta.

"Nadam se da će ovaj događaj probuditi znatiželju kod mladih ljudi da se posvete nauci, tehnologiji, inženjerstvu i matematici, jer su to oblasti i zanimanja koja će kreirati radna mjesta budućnosti. Drago mi je da SAD pružaju pomoć cijeloj zemlji u ovoj oblasti", rekao je Nelson.

(N.N.)

Iz Bosanskohercegovačkog automoto kluba (BIHAMK) u subotu ujutru upozoravaju vozače da je od nedjelje, 15. novembra, obavezno posjedovanje zimske opreme, prenosi Anadolu Agency (AA).

U jutarnjim satima magla mjestimično smanjuje vidljivost u kotlinama i uz riječne tokove, a na tim dionicama i kolovoz je vlažan.

Saobraćaj je zbog radova obustavljen u tunelu Jasen na magistralnom putu Prozor - Jablanica. Putnička i manja teretna vozila saobraćaju obilaznicom oko tunela, dok se vozila preko 7,5 tona (sa izuzetkom autobusa) usmjeravaju na alternativne pravce: Mostar - Široki Brijeg – Posušje – Tomislavgrad – Kupres - Bugojno i Mostar – Sarajevo – Busovača - Novi Travnik - Bugojno.

Zbog radova na mostu preko rijeke Drine u Goraždu (R-448) saobraćaj je obustavljen i preusmjeren na alternativne pravce.

Zbog sanacionih radova na mostu preko rijeke Bile na magistralnom putu Nević Polje - Kaonik, iz smjera Kaonika (Viteza) saobraća se jednom trakom, dok se iz smjera Nević Polja (Travnika) saobraća obilaznicom u neposrednoj blizini.

Usporeno, zbog radova, tokom dana saobraća se na ulazu u Vogošću iz smjera Vogošćanske petlje, kao i na putevima: Jajce - Crna Rijeka (most preko jezera Bočac) Široki Brijeg - Mostar (od ulaza u Mostar do Balinovca), Olovo - Kladanj (Olovske Luke), Stupari - Živinice, Pelagićevo – Srebrenik - Šićki Brod i Šuica - Tomislavgrad.

Na graničnim prelazima nema dužih zadržavanja. Na graničnom prelazu Hum nije dozvoljen ulazak u Crnu Goru, dok je na graničnom prelazu Metaljka ulazak u Crnu Goru moguć od sedam do 19 sati, zaključuju iz BIHAMK-a.

Obavještavamo Vas da će dana 16.11.2020 godine (Ponedjeljak) doći do prekida u isporuci električne energije u terminu od 08:30 h do 09:00 h i drugi termin od 15:00 h do 15:30 h na trafo području: Kiseljak, Izletište Kiseljak, Karadaglije, Koprivci, Repetitor Karadaglije.

Trafo područije: Alispahići od 08:30 h do 15:30 h.

Do prekida će doći zbog radova na elektro energetskim objektima.

Dodatne informacije možete dobiti na telefon 032-665-222 ; 032-665-225; 032-665-208

Beživotno tijelo pronađeno je u kući koja je izgorjela u požaru u dobojskom naselju Kotorsko, saopšteno je iz Policijske uprave Doboj.

Tijelo osobe čiji su inicijali M.O. pronađeno je u prizemlju kuće.

Požar je prijavljen juče u 15.30 časova.

O događaju je obaviješten dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Doboj, a uviđaj se nastavlja danas.

Grupa od 165 kompanija i industrijskih tijela pozvala je regulatore EU da zauzmu stroži stav prema "Googlu", navodeći da američki tehnološki gigant nepošteno favorizuje sopstvene servise u svom pretraživaču interneta.

U ovoj grupi su kompanije iz SAD, Velike Britanije i iz 21 države EU. U zajedničkom pismu komesaru EU za konkurentnost Margrete Vestager kompanije navode da "Googl" daje povlašten položaj svojim servisima za smještaj, putovanja i zapošljavanje u rezultatima pretrage.

Kompanije su zatražile da takva praksa bude prekinuta.

"Google", koji posluje u sastavu "Alfabeta", ranije je odbacio ocjene da nepošteno favorizuje svoje servise. Ovaj gigant navodi da korisnici nisu neraskidivo vezani za njega i da im je konkurencija dostupna jednim klikom na internetu.

Vestagerova je tokom prethodne tri godine izrekla kazne "Googlu" u ukupnom iznosu od 8,25 milijardi evra zbog zloupotebe položaja na tržištu i favorizovanja svojih servisa za kupovinu, operativnog sistema "android" i svog posla sa reklamama.

Grupa od 165 kompanija navodi da se one nadmeću međusobno da bi ponudile najbolju uslugu korisnicima, ali da postoji jedna firma koja se ne takmiči pošteno i da je to "Google".

(N.N.)

Njemački ministar zdravstva upozorava da će ograničenja uvedena s ciljem sprečavanja širenja koronavirusa vjerojatno trajati tokom zime jer je broj novih infekcija i dalje visok, prenosi Anadolu Agency (AA).

Ministar zdravstva Jens Spahn rekao je u četvrtak da velike božićne zabave ili druga društvena okupljanja više od 10 do 15 ljudi vjerojatno neće biti izvodivi.

"Moramo zajedno uspjeti proći ovu zimu s nižim brojevima", rekao je Spahn.

Prema izvještaju Državne agencije za kontrolu bolesti, Instituta "Robert Koch", prijavljeno je preko noći 21.866 novih infekcija, što je za oko 1.500 manje od rekorda postavljenog za vikend, ali je broj i dalje visok.

Njemačka je u drugoj sedmici četverosedmičnog djelimičnog zatvaranja koje bi trebalo spriječiti preopterećenje zdravstvenog sistema.

Restorani, barovi i sportski i rekreativni objekti zatvoreni su i uvedena su nova ograničenja za kontakte, iako škole i prodavnice ostaju otvoreni.

Čak i ako je zemlja uspješna u smanjenju broja, Spahn je rekao da se neće moći odmah vratiti u normalu.

"Ne znači da ćemo od decembra ili januara moći nastaviti proslave, vjenčanja ili božićne zabave kao da se ništa nije dogodilo", dodao je Spahn.

Švicarske kompanije od 2022. godine više neće moći od porezne osnovice odbiti mito plaćeno privatnim osobama, odredila je švicarska Vlada u izmjenama poreznih zakona.

Pored mita, odbitak od poreza neće biti ni troškovi finansiranja kriminalnih aktivnosti ni avansna naknada za krivično djelo, odlučila je Vlada.

Švicarska je poznata po institutu bankarske tajne i na glasu je kao pouzdano utočište za novac iz inozemstva, pa je Vlada odlučila zadržati porezne odbitke za neke prekršaje, prenosi Reuters.

Tako će se strane novčane kazne moći odbiti od poreza ako nisu u skladu sa švicarskom politikom.

"Kao i do sada, domaće kaznene finansijske sankcije, odnosno novčane kazne i administrativne kaznene sankcije, ni ubuduće se neće moći odbiti od poreza. S druge strane, strane kaznene finansijske sankcije moći će se odbiti od poreza u iznimnim slučajevima, ako krše švicarsku politiku ili ako kompanija vjerodostojno dokaže da je poduzela sve opravdane korake kako bi se uskladila sa zakonom", objasnila je Vlada.

Na snazi od januara 2022.
Promjene će, nakon stupanja na snagu, 1. januara 2022. godine, biti u skladu s preporukom OECD-ove Radne grupe za finansijsku akciju protiv pranja novca, poručili su iz Vlade.

Švicarska je u proteklih 20 godina tek neznatno ograničila procvat podmićivanja, kriminaliziravši, namprijer, davanje mita stranim javnim dužnosnicima početkom 2000-ih.

Godine 2001. zabranila je kompanijama da od porezne osnovice odbijaju mito državnim službenicima.

Duže se čekala zabrana podmićivanja fizičkih osoba, zbog otpora pojedinih političkih stranaka.

Rad na zakonu trajao je godinama i podmićivanje je sada zabranjeno, ali samo u slučaju narušavanja ravnopravnog tržišnog takmičenja.

(Al Jazeera)