A.A.
ZDK: Sredstva od naknade „ZAGAĐIVAČ PLAĆA“ redovno se transferiraju lokalnim zajednicama
30 Jan 2020Ministarstvo za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline Zeničko-dobojskog kantona redovno vrši uplatu sredstava koja po osnovu Uredbe o vrstama naknada i kriterijumima za obračun naknada za zagađivače zraka („Službene novine Federacije BiH“, broj 66/11 i 107/14) te u skladu sa članom 25. Zakona o fondu za zaštitu okoliša („Službene novine Federacije BiH“, broj 33/03) pripadaju kantonu te ih u adekvatnom omjeru transferiše općinama i gradovima na području ZDK.
U skladu sa navedenim propisima, sredstva prikupljena po osnovu Uredbe „Zagađivač plaća“ se dijele u omjeru 30 odsto Federaciji BiH, a 70 odsto kantonima. Na osnovu Odluke o načinu raspodjele sredstava Fonda za zaštitu okoline (Sl.novine ZDK 18/12, 1/15) pripadajuća sredstva se raspodjeljuju općinama i gradovima, a treba istaći da su osnova za obračun sredstava koja se raspoređuju iz Fonda ukupno prikupljena sredstva iz svake lokalne zajednice posebno.
Tako su tokom 2019. godine iz Ministarstva za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline Zeničko-dobojskog kantona a po osnovu Uredbe „Zagađivač plaća“ sredstva usmjerena lokalnim zajednicama iz kojih je tokom godine bilo uplata u Federalni Fond i to: Gradu Zenica je isplaćeno 477.678,20 KM, Općini Kakanj 1.852.912,50 KM, Općini Žepče 4.552,23 KM, Općini Breza 4.778,70 KM, Općini Maglaj 29.954,62 KM, te Općini Doboj Jug 5.378,40 KM.
„Ministarstvo sve transfere redovno opredjeljuje lokalnim zajednicama, odnosno općinama i gradovima na području ZDK, koje ta sredstva u skladu sa svojim nadležnostima za provođenje mjera za smanjivanje zagađenja zraka moraju usmjeriti u konkretne projekte koji će za cilj imati rješavanje problematike aerozagađenja“, kaže Arnel Isak, ministar za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline ZDK, koji dodaje da se lokalne zajednice, općine i gradovi, moraju energičnije i odlučnije uhvatiti ukoštac sa rješavanjem problematike aerozagađenja.
„U tom smislu, kao i do sada sve lokalne zajednice, kao i drugi subjekti koji iniciraju određene eko projekte će imati podršku Ministarstva za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline ZDK“, dodaje ministar Isak.
Inače,u federalni Fond za zaštitu okoliša se sredstva prikupljaju po osnovu Uredbe „Zagađivač plaća“ i na osnovu Uredbe o posebnim naknadama koje se plaćaju pri registraciji motornih vozila, te se ova sredstva u skladu sa članom 25. Zakona usmjeravaju u kantonalne budžete u iznosu od 70 odsto, dok 30 odsto ostaje Fondu za zaštitu okoliša Federacije BiH.
Osim toga, sredstva se Federalnom Fondu prikupljaju i po osnovu 15% od prikupljenih vodnih naknada, te se ova sredstva troše na osnovu Javnog poziva Federalnog Fonda.
Treba pojasniti da se najveći iznos sredstava po osnovu Uredbe „Zagađivač plaća“ transferira Općini Kakanj iz razloga što je u tolikom omjeru i najveći priliv sredstava u Fond iz ove općine, a na osnovu naknada koje uplaćuju privredni subjekti poput Termoelektrane, Cementare ili Rudnika Kakanj itd.
Ministarstvo za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline ZDK
Cijena nafte na svjetskom tržištu u proteklih par tjedana pala je za petnaestak posto, što je bh. distributerima dalo prostor da naftne derivate pojeftine za pet do deset feninga.
Rekao je to za Nezavisne novine izvor, upućen u kretanja na tržištu energenata, koji dodaje kako u prilog njegovim tvrdnjama ide i činjenica da su prije nekoliko dana snižene cijene na benzinskim crpkama u Hrvatskoj.
“Pazite, sigurno je da će se naši distributeri pravdati kako imaju zalihe goriva kupljenog po ranijim nabavnim cijenama. Međutim, ovdje se radi o razdoblju od 1520 dana kako je gorivo počelo pojeftinjivati na svjetskom tržištu. I rafinerijske cijene već imaju ozbiljan pad, a dokaz je Hrvatska”, navodi izvor.
Kako je naveo, kada su u pitanju benzinske crpke u BiH, sve ovisi od lokacije odnosno od distributera.
“Međutim, sigurno ima prostora da gorivo pojeftini pet do deset feninga. O tome nema rasprave”, zaključuje sugovornik Nezavisnih.
Poput hrvatskih distributera, i dio njihovih kolega u FBiH, ali ne svi, već su se počeli prilagođavati novim kretanjima na globalnoj razini.
“Bilo je određenih pojeftinjenja, i to za pet feninga po litri goriva”, rekli su iz Federalnog ministarstva trgovine.
Podsjetimo, prije nekoliko dana je Zlatan Vujanović, ministar trgovine FBiH, izjavio kako postoje uvjeti za snižavanje cijena goriva i da nema racionalnih uvjeta za povećanje u doglednom razdoblju.
“Za očekivati je da poraste broj zahtjeva za pojeftinjenje od minimalno pet feninga”, rekao je tada Vujanović.
S druge strane, iz Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima u Gospodarskoj komori RS kazali su kako je gorivo u RS jeftinije nego u FBiH.
Dostupni podaci pokazuju da gorivo, u prosjeku, na bh. crpkama iznose između 2,26 i 2,36 KM po litru.
U svijetu je i jučer nastavljen pad cijena nafte, spustivši se ispod 60 dolara po barelu, prvi put u gotovo tri mjeseca.
Kako javljaju agencije, širenje novog koronavirusa u Kini podsjetilo je trgovce na epidemiju SARSa koja je odvratila ljude od putovanja, a što je svojevremeno zakočilo potražnju za naftom.
Više od 200 roditelja i djece Bošnjaka okupilo se danas na protestima ispred Prve osnovne škole u Srebrenici.
Više od 200 ljudi okupilo se danas ispred Prve osnovne škole u Srebrenici u znak protesta nakon što su se učenici te škole fotografisali sa četničkim obilježjima a fotografiju potom širili društvenim mrežama.
Radi se o roditeljima Bošnjacima i njihovoj djeci koji su uznemireni zbog ovog incidenta te zahtijevaju sankcije i utvrđivanje odgovornosti za ponašanje učeniki, koje, kako kažu, ohrabruje mržnju i podstiče na ugrožavanje na osnovu etničke ili vjerske pripadnosti.
„Mi smo potpisali listu naših zahtjeva i predat ćemo ih na protokol u školi. Niko nas nije primio, nikada nas nisu ni primali. Direktor Dragi Jovanović je samo prošao pored nas jutros i spustio glavu. Tražit ćemo i njegovu smjenu“, kaže Ahmed Hrustanovnić, jedan od roditelja.
Osim toga, roditelji traže i utvrđivanje odgovornosti pedagoga i psihologa u školi te da se „sporazmno odredi Dan škole koji neće biti vezan za krsnu slavu, nego neutralan dan prihvatljiv za sve učenike ove škole“.
„Tražimo od Ministarstva, Prosvjetno pedagoškog zavoda RS da nakon pravosnažnosti presude po tužbi roditelja djece iz Vrbanjaca, a shodno presudi, izmjeni i uredi nastavni plan i program na prostoru kompletnog entiteta RS, obezbjedi uslove za odvijanje nacionalne grupe predmeta u punom smislu te riječi, te isto tako da nastavu iz nacionalne grupe predmeta izvodi i predaje kompetetnat nastavni kadar“, navodi se u njihovim zahtjevima.
Roditelji također traže od menadžmenta škole da prilagodi ambijent ove obrazovne ustanove “koji će pokazivati toplinu i dobrodošlicu svoj djeci, s obzirom da se u školi trenutno nalaze obilježja isključivo srpskog naroda”.
Sporna fotografija
Sporna fotografija je nastala u učionici pravoslavne vjeronauke u ovoj školi, za vrijeme obilježavanja krsne slave Svetog Save. Uz fotografiju učenici su napisali ‘braća četnici’ te dodali da se ‘ne stide što su im i preci bili četnici’.
Direktor Dragi Jovanović u utorak je za Al Jazeeru rekao da spornu fotografiju nije vidio te ne zna kako je ona nastala. Dodao je da krsna slava u školi nije bila nastavna nego “vannastavna svečanost” te da dolazak na nju nije bio obavezan.
“Ako je bilo uvredljivih sadržaja, ja to ne podržavam, i uime škole i u svoje lično ime, osuđujem svaku vrstu veličanja bilo kakvih ideologija iz prošlosti”, rekao je.
Kompanija Eastern Mining potpisala je Aneks 4 ugovora o Koncesijskom odobrenju sa Ministarstvom privrede Zeničko-dobojskog kantona kojim se pored cinka, olova i barita, odobravaju i prava na zlato, srebro i bakar potvrđena višegodišnjim geloškim istraživanjem.
Aneksom su riješene sve zakonske nejasnoće koje su nastale uslijed neusklađenosti kantonalnog i federalnog nivoa vlasti po pitanju prava na rudu, a ujedno je uklonjena obaveza za početkom eksploatacije do maja 2020. godine, piše Biznisinfo.
Također, Aneks uključuje povećanje minimalne godišnje koncesijske naknade sa trenutnih 1,50 KM na 3,90 KM po toni rovne rude.
– Ovim dogovorom Zeničko-dobojski kanton pokazao je jasnu odlučnost da podrži otvaranje rudnika u Varešu – istakao je generalni direktor kompanije Eastern Mining, Miloš Bošnjaković.
U vrijeme izdavanja prvobitnog Koncesijskog odobrenja 2013. godine, historijske informacije dostupne za rudnik u Varešu nisu sadržavale dovoljno analiza za zlato, srebro i bakar te se posljedično Odobrenje odnosilo specifično na olovo, cink i barit.
Ipak, od početka istraživanja i testiranja Eastern Mininga u 2017. godini, ustanovljene su značajne zalihe plemenitih metala na lokaciji Rupice što je naglašeno u procjenama rudarskih zaliha u julu 2019. godine.
Sada su ovim Aneksom usklađeni protokol Federalnog zakona o rudarstvu i komercijalni uslovi Koncesijskog odobrenja Zeničkodobojskog kantona.
Otvaranje rudnika 2022.
Eastern Mining d.o.o. bosanskohercegovačka je istraživačko-razvojna kompanija u vlasništvu kompanije Adriatic Metals iz Velike Britanije.
Primarni cilj kompanije fokusiran je na istraživanje i eksploataciju mineralnih resursa na prostoru općine Vareš. Fokus aktivnosti u 2020. godini bit će daljnja geološka istraživanja, kako na postojećem koncesionom prostoru tako i na širem regionalnom području, a sve u cilju povećanja potvrđenih rezervi rude i produženju životnog vijeka novog rudnika.
Prema trenutnom planu, otvaranje rudnika i početak proizvodnje planiran je 2022. godine.
Jučer je u Općini Tešanj održan sastanak na kojem je predstavljeno Idejno rješenje rekonstrukcije raskrsnice u kružni tok na Tešanjci.
Predstavljene su tri varijante kružnog toka i raskrsnice sa uključnim i isključnim trakama. Sastanku su prisustvovali predstavnici JP Ceste FBiH i predstavnici općina Usora i Tešanj.
Tokom sastanka su iznesesne primjedbe i prijedlozi, koje će biti ugrađene u projekat, nakon čega slijede naredni koraci u realizaciji projekta raskrsnice na Tešanjci.
Srpski državljanin stavljen je u karantin u utorak u Goi u Indiji, zbog sumnje da je zaražen koronavirusom.
Neimenovani Srbin, za kojeg je samo navedeno da je muškarac srednjih godina, nedavno je u Indiju doputovao iz Kine.
On je u Indiju stigao prošle nedjelje, a u Kini je boravio u gradu koji se nalazi na 750 kilometara od Vuhana, koji je epicentar epidemije opasnog virusa, prenosi "Telegraf".
"Pokazuje simptome koronavirusa, poput suvog i bolnog grla. On je bio u kineskom gradu koji je udaljen oko 750 kilometara od Vuhana, i pratimo njegovo stanje. Uzeti su svi neophodni uzorci za analizu", saopštili su indijski zvaničnici.
(nezavisne.com)
U petak, 7. februara 2020. godine u 9:00 sati, IMTEC će ponovo otvoriti svoju poslovnicu u ulici Bukva bb (TC UKUS), u Tešnju.
U povodu ponovnog otvaranja, IMTEC je pripremio iznenađenja i akcijske pogodnosti za svoje kupce. Svim kupcima je omogućen popust u iznosu od 19% na kompletan asortiman od 7. 2. 2020. – 22. 2. 2020. Osim toga, IMTEC će nagraditi poklonom prvih 100 kupaca koj iizvrše kupovinu u iznosu 50 KM I više.
Radno vrijeme poslovnice od ponedjeljka do petka je u terminu od 9:00 do 16:30 sati, subotom od 9:00 do 14:00 sati. Mail adresa poslovnice je Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli., a kontakt telefoni su 032 663 585 i 062 807 352 (Viber).
IMTEC je lider u prodaji IT opreme u Bosni i Hercegovini. Prepoznatljiv lanac specijaliziranih trgovina IT opreme na području čitave BiH svakodnevno opskrbljuje 10-tine hiljada klijenata personalnim računarima i periferijom, pametnim uređajima, potrošnim materijalima te technology dodacima. Značajan dio prodaje se realizira putem digitalne platforme za on line prodaju www.imtec.ba.
Pripadnici FUP-a po naredbi tužilaštava KS i HNK započeli su jutros veliku akciju razbijanja grupe koja se dovodi u vezu s prometom droga.
Mediji prenose da se pretresi obavljaju na 20 lokacija u Sarajevu i Konjicu.
"Po nalogu i pod nadzorom Tužilaštva KS pripadnici FUP-a rano jutros započeli su realizaciju akcije kodnog naziva "Lim 2". U toku su pretresi na više lokacija na području HNK i Kantona Sarajevo zbog trgovine narkoticima, tačnije zbog neovlaštene proizvodnje i stavljanja opojnih droga u promet", potvrdila je za "Avaz" Azra Bavčić, portparol Tužilaštva KS.
Prema saznanjima ovog medija pod nadzorom 19 osoba, a osumnjičeno je njih 20.
Oni su osumnjičeni za proizvodnju i prodaju marihuane.
"Avaz" iz izvora bliskih istrazi saznaje da je ključna osoba i glavni organizator iz Konjica.
Više od 41.000 učenika osnovnih i srednjih škola u Zeničko-dobojskom kantonu u ponedjeljak se vratilo u školske klupe, nakon zimskog raspusta koji je trajao od početka januara. Izuzetak su đaci škola koje rade po hrvatskom nastavnom planu i programu za koje je drugo polugodište počelo u prošli ponedjeljak, jer su na zimsko ferije otišli pred Božić. Početak drugog polugodišta u školskoj 2019/20. povod je za razgovor sa prof.dr. Spahijom Kozlićem, ministrom za obrazovanje, nauku, kulturu i sport u Vladi Zeničko-dobojskog kantona.
NR: Je li sve spremno za drugo polugodište?
KOZLIĆ: Ministarstvo za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Zeničko-dobojskog kantona osiguralo je sve potrebne uslove za početak nastave u drugom polugodištu. Nastavna 2019/20. završava 12. juna za učenike od prvog do osmog razreda, dok za učenike devetog razreda završava 05. juna. Kada su u pitanju srednje škole, nastava za učenike od prvog do trećeg razreda završava 12. juna, a za završne razrede 08. maja.
Naravno, do odstupanja od plana može doći zbog različitih aktivnosti koje su škole, u toku nastavne godine, planirale svojim godišnjim planovima rada.
NR: Da li je planiran proljetni raspust?
KOZLIĆ: Prema važećim zakonima proljetni raspust za učenike osnovnih i srednjih škola se u pravilu koristi posljednjih pet dana u mjesecu martu, tako da je, po Nastavnom planu za osnovnu i srednju školu u školskoj 2019/20. godini, proljetni raspust planiran od 25. do 31. marta 2020. godine.
Smanjenje broja đaka
NR: Koliko đaka pohađa nastavu u drugom polugodištu?
KOZLIĆ: Na području Zeničko-dobojskog kantona imamo, pod nadležnošću Ministarstva za obrazovanje, nauku, kulturu i sport ZDK, 61 osnovnu i 31 srednju školu. U školskoj 2019/20. godini u redovnim osnovnim školama i školi za djecu sa teškoćama u razvoju nastavu pohađa 29.899 učenika, a 11.257 pohađa nastavu u srednjim školama i školi za djecu sa teškoćama u razvoju. Tome treba dodati škole sa područja općina Žepče i Usora, na koje je prenesena nadležnost nad osnovnim i srednjim obrazovanjem u skladu sa ranije donesenim zakonima i Ustavom Federacije BiH.
NR: Kako se masovni odlazak građana u inostranstvo, a nažalost odlaze i čitave porodice, odražava na broj đaka u školama? Na početku školske godine ste ukazali da je upisano 300 prvačića manje nego prethodne godine. Koliko djece “nedostaje” na drugom polugodištu?
KOZLIĆ: Neupitna je istina da demografska kretanja nisu povoljna za Bosnu i Hercegovinu, time i za Zeničko-dobojski kanton. Poznato je da smo prošle godine upisali nešto preko 400 djece manje u osnovne i srednje škole. Prvi indikatori, do kojih smo došli prilikom registracije djece u obavezni predškolski odgoj i obrazovanje (tzv. mala škola), pokazuju nastavak trenda smanjenja broja djece u školama i u narednoj školskoj godini. Preciznije podatke ćemo imati kada se obavi konačni upis djece u osnovne i srednje škole za narednu školsku godinu i donijeti odluke odmah po dobijanju takvih statističkih podataka. Kada je u pitanju tekuće polugodište, podatake o eventualnom smanjenju broja djece, koje se može očekivati, dobit ćemo od škola tokom polugodišta.
Nove škole u Donjem Moštru i Medakovu
NR: Kakvi su planovi za ulaganje u školsku infrastrukturu u ovoj godini? Koliki budžet imate na raspolaganju?
KOZLIĆ: Opredjeljenje Vlade Zeničko-dobojskog kantona je veoma jasno – nastavit ćemo infrastrukturna ulaganja u osnovne i srednje škole tokom ove fiskalne godine. Javnost je već upoznata da je i minulih pet godina u obrazovnu infrastrukturu uloženo skoro 25 miliona konvertibilnih maraka. Tokom prošle godine završena je i u funkciju stavljena Osnovna škola „Hasan Kikić“ Tetovo u koju je uloženo skoro 2,5 miliona konvertibilnih maraka. Osim toga, kroz rekonstrukciju je uloženo oko milion konvertibilnih maraka i ovaj je novac uložen u rekonstrukciju krovova, fasada, stolarije, grijanja, školskih sala i igrališta, te nabavku opreme za škole. Tokom ove godine ćemo u izgradnju i rekonstrukciju uložiti nešto više od dva miliona konvertibilnih maraka. Konkretnije, pored rekonstrukcije, završavamo novu zgradu Osnovne škole „Mula Mustafa Bašeskija“ u Donjem Moštru i otpočinjemo izgradnju jedne sportske školske dvorane u Visokom. Osim toga, počet ćemo izgradnju nove zgrade OŠ „9. septembar“ Medakovo i to zajedničkim ulaganjima Kantona i Općine Tešanj. Prošle godine smo finansirali izradu glavnog projekta za ovu školu.
Fiskulturne sale u Tešnju, Zenici i Željeznom Polju
Nadalje, zajedno za Općinom Tešanj trebamo okončati izgradnju tri školske sportske dvorane koje su se radile unazad nekoliko godina. U Zenici smo također planirali sredstva za početak izgradnje sportske školske dvorane u Osnovnoj školi „Enver Čolaković“. Pored ovih aktivnosti, uložit ćemo značajna sredstva za nastavak rekonstrukcije. Također, ove godine ćemo započeti izgradnju fiskulturne sale u Željeznom Polju. Spomenut ću također i činjenicu da su privatni partneri u okviru Zakona o javno-privatnom partnerstvu izrazili interes za ulaganja u petnaest osnovnih i srednjih škola, no u ovom momentu ne mogu biti precizniji oko visine sredstava koja će biti uložena u škole. U svakom slučaju, radi se o značajnim finansijskim sredstvima.
NR: Aktuelni su i projekti zamjene kotlovnica i energenata u školama. Kakvo je trenutno stanje u školama, kada je u pitanju zagrijavanje, i kakvi su planovi za 2020. godinu?
KOZLIĆ: I u ovom se segmentu ulažu značajna finansijska sredstva, jer je strateški cilj Ministarstva zamjena fosilnih energenata ekološki čistim i obnovljivim izvorima energije. U minulom periodu smo u nekim školama ugalj zamjenjivali peletom, te ugrađivali takozvane toplotne pumpe. Takve smo poslove radili i nastavit ćemo raditi sa švicarskim „Caritasom“ i drugim međunarodnim organizacijama, te Svjetskom bankom koja ulaže novac u energijsku efikasnosti. Želim apostrofirati da su se privatni partneri koji su izrazili spremnost zajedničkog ulaganja u domenu javno-privatnog partnerstva već zauzeli stav da će zagrijavanje objekata biti bez fosilnih goriva, što je i naše opredjeljenje.
Snabdijevanje škola ugljem
NR: Uspijevaju li rudnici ove zime isporučiti dovoljne količine uglja školama, jer su ranijih godina školski depoi često ostajali prazni?
KOZLIĆ: U ovom segmentu imamo određene probleme, jer rudnici teže dostavljaju potrebne količine uglja školama. No, oni ulažu maksimalne napore kako bi škole bile snabdjevene ovim energentom. U tom smislu sam konstantno u kontaktu sa menadžmentom rudnika.
(Naša riječ)
Služba za školsku higijenu Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) je od januara do decembra 2019. godine vršila više vrsta pregleda i mjerenja u osnovnim i srednjim školama, fakultetima, te predškolskim ustanovama u svim općinama na području ZDK.
Ovakav vid službe u zdravstvenoj instituciji preventivne zaštite jedinstven je i pionirski potez u BiH, koji sve značajnije rezultate po zdravlje učenika pokazuje iz godinu u godinu.
Pregledi vida, sluha....
U prilog tome govore i rezultati skrininga vida, sluha, lokomotornog sistema, te fizičkih parametara učenika, kao i broj potvrđenih dijagnoza i ljekarskih intervencija proizašlih iz preventivnih pregleda.
Tokom više od hiljadu terenskih posjeta Služba je provodila skrining programe u četiri uzrasta djece, među oko 43.000 učenika u 258 školskih objekata, i to 212 osnovnih i područnih škola, 37 srednjih škola i osam fakulteta u ZDK. Ukupno je izvršeno 6.415 skrining pregleda vida učenika drugih i osmih razreda osnovne škole. Od tog broja, kod 387 (šest posto) učenika utvrđen je problem sa vidom.
-Ovo je šesta školska godina preventivnih pregleda, tokom kojih je od ukupnog broja pregledanih čak 9,4 posto učenika (4.253 od 45.047) imalo problem sa vidom, kaže dr. Nino Hasanica iz Službe za školsku higijenu.
Izvršeno je 6.989 skrining pregleda sluha učenika drugih i osmih razreda osnovne škole. Od tog broja, kod 155 (2,2 posto) učenika utvrđen je problem sa sluhom. To je, proteklih godina bio godišnji prosjek onih koji imaju problem sa sluhom.
Tokom kalendarske 2019. godine tokom skrininga lokomotornog sistema (kičma, stopala) izvršeno je 6.741 skrining pregleda učenika drugih i šestih razreda osnovne škole i prvih razreda srednje škole, a od tog broja, kod 1.104 (16,4 posto) učenika utvrđen je problem sa lokomotornim sistemom.
Do sada je ove preglede prošlo više od 20.000 učenika i kod svakog desetog su pronađeni određeni problemi, nedostatci ili nepravilnosti.
Također, obavljena su antropometrijska mjerenja tjelesne visine, tjelesne mase, obima struka i obima kukova, koji su lani izmjereni kod 5.969 učenika u drugom, šestom i osmom razredu osnovne škole, te kao pilot projekt skrining na anemiju (količina hemoglobina u krvi) kod 96 učenika šestog razreda osnovne škole.
Ljekari potvrdili sumnje iz preventivnih pregleda
-Ukoliko se otkrije odstupanje, posumnja na problem, pišu se uputnice, ovisno o kakvoj vrti pregleda je bila riječ, ljekaru opće ili porodične medicine. Od škola se traži povratna informacija da li su roditelji uistinu i odveli dijete na specijalistički pregled. Još uvijek pristižu povratne informacije o tome da li su učenici zaista bili na daljoj dijagnostičkoj obradi, te kakvi su rezultati te obrade, odnosno da li nakon skrining pregleda i dalje dijagnostičke obrade učenici nose uloške, korzet ili ili su imali neku drugu terapijsku intervenciju (fizikalna terapija, savjetovanje..), ističe dr. Hasanica.
Tako prema dosadašnjim podacima, od onih kojima su specijalisti potvrdili sumnje sa preventivnih pregleda, čak 94 posto je počelo nositi naočale, 95 posto je imalo neku terapijsku intervenciju sluha, dok je uloške, korzet ili neku drugu terapijsku intervenciju imao gotovo svaki učenik, kod kojeg su potvrđene sumnje na problem lokomotornog sistema.
Rezultati analize hrane, čistoće i vode u školskim objektima
Osim pregleda učenika tokom godine iz svakog školskog objekta su (u dva navrata) uzimani uzorci hrane i brisevi za kontrolu sanitacija, Od ukupno 130 uzoraka hrane njih dvanaest nije zadovoljavalo mikrobiološke kriterije, navodi se u informaciji iz INZ-a.
Ukupno je uzeto 444 uzorka vode, a od ukupnog broja njih 179 nije zadovoljavalo mikrobiološke, a 40 fizičko-hemijske karakteristike za ispravnost vode.