Povodom obilježavanja praznika Nove godine srijeda i četvrtak, 1. i 2. januar 2020. godine, bit će neradni dani.

Na dane praznika poslodavci, ustanove, organi uprave i druge pravne osobe ne rade, saopćeno je Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.

Iz tog ministarstva pojašnjavaju da je Zakonom o praznicima (SFRJ), koji se primjenjuje kao federalni zakon, propisano da je Nova godina praznik koji se obilježava dva dana, prenosi Ured za odnose s javnošću Vlade FBiH.

Vlada Zeničko-dobojskog kantona odobrila je 589.413,00 KM na ime podsticaja za proizvodnju maline i kupine te proizvodnju organske jagode proizvođačima sa područja ovog kantona. U 2019. godini otkupljeno je 1.900.000 kg maline, a proizvođači će dobiti podsticaj u visini od 0,32 KM po kilogramu za fiička lica i 0,40 KM za pravne subjekte.
Programom utroška sredstava za podršku malinarskoj proizvodnji bio je predviđen podsticaj za proizvodnju maline do 25 feninga po kilogramu, ali je nakon prijema aplikacija i dobijenih podataka o otkupljenim količinama donesena odluka o povećanju podsticaja. Po prvi put, razdvojeni su podsticaji za fizička i pravna lica.
"Smatramo da ćemo tom mjerom zadržati dostignuti nivo proizvodnje u malinarstvu i da će ovo biti vjetar u leđa malinarima da nastave s proizvodnjom maline. Strategijom razvoja ZDK smo definirali cilj da razdvojimo obrte i pravne subjekte od fizičkih lica, kako bismo podstakli fizička lica da se udružuju i jačaju na tržištu", kazao je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Mirnes Bašić.
Premijer Mirza Ganić je ponovio da je malinarska proizvodnja, uz peradarstvo, strateška proizvodna grana u Zeničko-dobojskom kantonu, u kojoj egzistenciju ostvaruje veliki broj proizvođača, te da je cilj ove vlade sa sačuva lidersku poziciju u proizvodnji maline u Federaciji BiH.
Zbog problema i niske otkupne cijene jedan broj proizvođača je uništio svoje zasade maline, tako da je u 2019. godini došlo do smanjenja proizvodnje.
„Nadam se da će uz ove podsticaje malinarska proizvodnja opstati i dodatno ojačati. Također, nadam se da će se i lokalne zajednice povesti primjerom Vlade ZDK-a i pružiti podsticaj kako bi proizvođači mogli da rade i žive od onoga što proizvode" , kazao je Ganić.

Press služba ZDK

Fikret Dedić iz Bužima, koji je prije nešto više od mjesec i pol osuđen na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci zbog posječena tri metra drveta za ogrjev, bit će pušten na slobodu nakon što je nedavno donesena presuda da mu se preostala zatvorska kazna zamijeni novčanom.

Predstavnik Udruženja građana za bolji Sanski Most Ermin Karić, koji je organizovao prikupljanje novčanih sredstava za porodicu Dedić, rekao je kako je već uplaćen traženi iznos od 12.900 maraka na račun budžeta Federacije BiH. Općinski sud u Bosanskoj Krupi je na zahtjev Dedića donio pomenutu presudu uvaživši njegovu molbu da mu se preostali dio zatvorske kazne u trajanju od četiri mjeseca i devet dana preinači u novčanu kaznu.

U presudi se navodi kako je na ovaj način svaki dan izrečene kazne zatvora zamijenjen novčanom sankcijom u iznosu od 100 maraka.

“Radosni smo što je donesena ovakva presuda i smatramo je našom pobjedom. Nemamo sumnju kako je ona donesena nakon velikog pritiska javnosti koji se stvorio u ovom slučaju iako je s ovolikim novcem porodica Dedić mogla riješiti brojne životne probleme”, istakao je Karić za “Nezavisne”.

On je podsjetio kako su u proteklom periodu zahtjeve za pomilovanje slali i na adresu predsjednika Federacije BiH Marinka Čavare.

Dodao je kako su, nakon što je javnost saznala za ovaj slučaj, dobri ljudi širom regiona organizovali i prikupili značajnu materijalnu pomoć za porodicu Dedić, a kupljena im je i jedna krava.

“Radujemo se Fikretovom izlasku na slobodu, jer je zatvor na njega ostavio posljedice, prije svega na njegovo fizičko zdravlje”, kazao je Karić.

Podsjetimo, zbog nepuna tri metra metara drveta za ogrev, koje je posjekao u državnoj šumi, Fikret Dedić je otišao na izdržavanje šestomjesečne zatvorske kazne, na koju ga je osudio Općinski sud u Bosanskoj Krupi. On je rekao da je do ogreva na taj način došao kako se njegova porodica ne bi smrzavala, a i inače su u lošoj egzistencijalnoj situaciji.

Fotografija na kojoj se otac oprašta od kćerke uoči odlaska u zatvor postala je viralna, obišla društvene mreže te izazvala gnjev i zaprepaštenje mnogih.

Jedini izvor prihoda za ovu porodicu je mjesečna pomoć u iznosu od 50 maraka, koju Dedić dobija na ime ratne invalidnine, s obzirom na to da je nekoliko puta ranjavan u ratu.

Njegova supruga Ramiza Dedić kaže kako je on prije godinu dana privremeno započeo raditi u lokalnom komunalnom preduzeću, te da se jednom prilikom okliznuo, pao i zadobio potres mozga i lom lijeve noge, zbog čega mu je ugrađena željezna šipka.

Od tada ima umanjene radne sposobnosti, te nije u stanju da obavlja teže fizičke poslove. Majka i troje maloljetne djece su njegovim odlaskom u zatvor ostali bez hranitelja, a skromna novčana pomoć ni izbliza nije bila dovoljna da zadovolji sve potrebe ove siromašne porodice.

Zbog specifičnosti svog djelovanja, opasne hemikalije predstavljaju potencijalnu opasnost po zdravlje ljudi, čak i u okruženju u kojem se ljudi osjećaju najsigurnijim - u vlastitom domu.

Krivci za ovu vrstu trovanja, najčešće leže u nepoznavanju svojstava hemikalija i lijekova, njihovoj štetnosti kao i načinu njihovog skladištenja i čuvanja van dohvata djece, koje sa ovim supstancama niti u kojem slučaju ne bi smjele dolaziti u kontakt.

Najčešće stradaju djeca

Djeca dobi do pet godina, čine više od deset (10) procenata ukupno prijavljenih trovanja i intervencija zbog trovanja, u okviru rada zdravstvenih ustanova poput urgentnih blokova bolnica, porodičnih ambulanti i službi za hitnu medicinsku pomoć, upozoravaju iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).

Pod terminom "dodir sa hemikalijama" podrazumjevamo gutanje, kontakt kože sa hemikalijama ili njihovo udisanje, bez razlike da li se radi o štetnom plinu, aerosolu ili čak isparenju.

U ukupnom broju trovanja, određeni procenat trovanja kod odraslih otpada na trovanja na radnom mjestu ili za vrijeme boravka na otvorenom, dok je kod djece ogroman procenat upravo u dijelu trovanja kod kuće ili trovanja u domaćinstvu.

Kako se navodi u upozorenju iz INZ-a, način obilježavanja ili označavanja svake opasne hemikalije mora biti izuzetno jednostavan, lako uočljiv, transparentan, kako bi sve osobe koje dolaze u kontakt sa hemikalijama, bez obzira na svoju stručnost i kompetencije, mogle prepoznati potencijalno opasnu hemikaliju, ali i način kako pravilno sa njom rukovati i kako u kontaktu sa hemikalijom zaštititi svoje zdravlje.

Sve hemikalije u osnovi razvrstavamo po jednostavnom kriteriju - po kojem osnovu i koju štetnost za organizam prouzrokuju, i to na hemikalije sa neželjenim akutnim i neželjenim hroničnim efektom.

Supstance sa neželjenim akutnim djelovanjem su one koje nakon jednokratnog izlaganja ili kratkotrajne izloženosti prouzrokuju veliku štetu organizmu. Kod kontakta sa ovim tipom hemikalija prvi simptomi, oštećenja i posljedice po organizam su trenutne, čak ako je kontakt ostvaren sa izrazito malom količinom supstance.

Hemikalije sa neželjenim hroničnim efektom su sve supstance čije djelovanje neželjene efekte manifestuje nakon produženog djelovanja ili izloženosti, u osnovi perioda ne kraćeg od devedeset dana.

Postupanje u slučaju dodira sa hemikalijama

Gotovo svaki nepripremljeni dodir sa hemikalijama je opasan, a najčešće i koban za osobu koja nije stručno osposobljena da rukuje hemikalijama.Važno je istaći da su u svim slučajevima kontakt telefoni nadležnih Službi za prijavu svih slučajeva dodira sa opasnim hemikalijama (u BiH) - 122 policija, 123 vatrogasci i 124 hitna pomoć.

Nakon što kontaktirate Službe osposobljene za dijelovanje u ovakvim situacijama, osobe prisutne trovanju mogu započeti s prvom pomoći dok čekaju na dolazak osposobljenog osoblja koje će pružiti svu potrebnu profesionalnu pomoć.

Prisutni trebaju odrediti da li žrtva diše, da li ima uredne srčane otkucaje, te u slučaju nužde da li treba započeti CPR - srčanoplućno oživljavanje.

Iz INZ-a navode da, poučeni iskustvom da je liječenje najuspješnije u slučajevima kad je otrov i način kontaminacije poznat, posude i uzorke povraćenog sadržaja neophodno je, ako to okolnosti dozvoljavaju, sačuvati i predati nadležnim službama.

Prvi prioritet je evakuisati područje (u slučaju da se radi o većim ili masovnim trovanjima), te obavijestiti ovlaštenu osobu i otići na mjesto koje se smatra bezbjednim. Drugi prioritet je dekontaminirati kožu i oči ispiranjem vodom.

Treći prioritet je, u slučaju da se radi o većim ili masovnim trovanjima, utvrditi vrstu hemikalija zbog kojih je nastala incidentna situacija, osigurati područje i staviti ga pod nadzor, onemogućiti pristup neovlaštenim osobama do momenta stavljanja situacije pod kontrolu, ograničiti izloženost radnog osoblja i utjecaj na okoliš, dok je četvrti prioritet očistiti kontaminirana područja i neutralizovati ih od daljnjih štetnih uticaja na okolinu.

U vrijeme nastupajućih praznika Porezna uprava Federacije BiH će shodno poreznim propisima i odredbama Zakona o fiskalnim sistemima u Federaciji BiH intenzivirati aktivnosti inspekcijskog nadzora kod svih obveznika fiskalizacije koji obavljaju djelatnost trgovine, ugostiteljstva, hotelijerstva i drugih proizvodno-uslužnih djelatnosti.

Porezna uprava Federacije BiH poziva porezne obveznike organizatore estradnog programa da pred nastupajuće praznike blagovremeno izvrše svoje zakonom propisane obaveze. Organizatori estradnog programa odnosno muzike uživo dužni su da:

- podnesu prijavu o obračunatoj i plaćenoj komunalnoj taksi za organiziranje žive muzike nadležnoj ispostavi Porezne uprave, u roku propisanom kantonalnim zakonima, i da:

- sa izvođačem žive muzike zaključe ugovor o autorskom djelu, odnosno obračunaju, obustave i uplate porez na dohodak, doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje i zdravstveno osiguranje i to prilikom svake isplate autorskog honorara izvođaču.

Porezna uprava Federacije BiH podsjeća porezne obveznike da su dužni evidentirati svaki pojedinačno ostvareni promet preko fiskalnog uređaja, kupcima izdati fiskalni račun i izvršiti prenos podataka o ostvarenom prometu na server Porezne uprave Federacije BiH.

Poštivanjem poreznih zakona i Zakona o fiskalnim sistemima u Federaciji BiH porezni obveznici neće biti izloženi izricanju  sankcija i mjera kao što su privremeno zatvaranje objekata i plaćanje visokih novčanih kazni:

a) za organizatore estradnog programa novčane kazne u iznosu od od 500,00 KM do 10.000,00 KM za pravno lice i novčane kazne za odgovorno lice u pravnom licu u iznosu od 200,00 KM do 2.000,00 KM, novčane kazne za fizičko lice u iznosu od od 200,00 KM do 3.000,00 KM.

b) za neevidentiranje prometa i neizdavanje fiskalnih računa iznose od 2.500,00 KM do 20.000,00 KM za pravna lica, od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM za odgovorno lice u pravnom licu, od 3.000,00 do 10.000,00 KM za poduzetnike.

Porezna uprava Federacije BiH također poziva građane da za svaku kupljenu robu ili izvršenu uslugu traže fiskalni račun, te podsjeća da je Zakonom o fiskalnim sistemima propisana novčana kazna u iznosu od 50,00 KM za kupce koji prilikom kontrole ne budu pokazali fiskalni račun inspektoru Porezne uprave Federacije BiH u krugu od 20 metara po napuštanju prodajnog mjesta.

Neizdavanjem fiskalnog računa i neevidentiranjem prometa povećava se siva ekonomija,  smanjuje naplata javnih prihoda i umanjuju sredstva za obrazovanje, penzije, invalidnine, zdravstvo, policiju, vojsku, pravosuđe i infrastrukturu. Sve navedeno negativno se odražava na postizanje kvalitetnijeg, sigurnijeg i ugodnijeg života svih građana.

Indikatori koji mjere nivo ekonomskog blagostanja u zemljama, pokazuju da je Bosna i Hercegovina uz Albaniju na evropskom dnu, pokazuju to podaci Eurostata.

Najnoviji podaci Eurostata pokazuju da BDP po stanovniku za BiH, izražen u standardu kupovne moći, za 2018. iznosi 31 posto prosjeka EU. Po ovom kriteriju, BiH je zajedno sa Albanijom, koja ima isti omjer, posljednja u Europi.

Od zemalja iz regije, Slovenija ima najveći BDP po stanovniku prema standardu kupovne moći koji iznosi 87 posto prosjeka EU, slijedi je Hrvatska sa 64 posto, Crna Gora sa 58 posto prosjeka EU. Za ovim zemljama zaostaje Srbija koja je na 39 posto prosjeka EU i Sjeverna Makedonija sa 37 posto.

Iako se BDP po stanovniku često koristi kao pokazatelj nivoa blagostanja u zemljama, on nije jedini takav indikator. Alternativni indikator blagostanja, koji bolje odražava stanje u domaćinstvima, je stvarna individualna potrošnja (SIP) po stanovniku. Ona je prema podacima Eurostata u 2018. godini za BiH iznosila 41 posto prosjeka EU.

Po ovom kriteriju BiH je nešto bolja od Albanije gdje je ovaj omjer 39 posto, ali zaostajemo za svim drugim zemljama u regiji i ostalim evropskim zemljama.

Kako bi razjasnili ove statističke podatke obratili smo se ekonomisti Admiru Čavaliću, koji je kazao da komparativni podaci poput ovih, naročito uzimajući u obzir da ih objavljuje Eurostat, najbolje oslikavaju stanje ekonomije jedne zemlje.

“Bitno je odmah navesti da se podaci odnose na 2018. godinu, međutim ništa se u tekućoj godini nije desilo što bi značajno promjenilo odnos navedenih. BDP, odnosno BDP per capita, je najbolja mjera ekonomskog uspjeha jedne zemlje i izražava stanje potrošnje, investicija i izvoza. Pošto je riječ o apsolutnom iznosu, opet naglašavam, da je dosta korisnije za potrebe javnosti i donošenja ekonomskih odluka raditi ovakve komparacije – u odnosu na druge države ili pak shodno protoku vremena (stopa rasta)”, pojasnio je Čavalić.

Dodao je da Stvarna individualna potrošanja (SIP) je korisna mjera kako bi se komparirali odnosi materijalnog blagostanja građana različitih zemalja.

“SIP podrazumijeva dobra/usluge koje su predmet stvarne (ne planirane, niti nužno finansirane) potrošnje od strane pojedinaca. U tom smislu je i značaj ove mjere jer niveliše razlike između zemalja shodno činjenici da se neka dobra/usluge mogu trošiti bez njihove kupovine (Eurostat navodi da to može biti obezbjeđeno od trećih strana poput organizacija civilnog društva, država itd.). U kontekstu cijena i potrošnje, Bosna i Hercegovina ima svojevrsno ekonomsko prokletstvo odnosno kombinaciju tri faktora – nizak životni standard (za razliku od Luksemburga), malo tržište (za razliku od Njemačke) i veoma nerazvijenu transportnu infrastrukturu (za razliku od svih zemalja EU)”, naglasio je Čavalić.

Prema njegovim riječima, ove pretpostavke, plus stanje naše ekonomije, objašnjavaju zašto su naši građani među najsiromašnijim u Evropi.

“Također, ova komparacija pokazuje da smo dosta daleko od ekonomske konvergencije u odnosu na EU i da je potrebno raditi na značajnijim reformama, ali i daljem otvaranju našeg tržišta prema Zapadu, ali svakako i ostalim zemljama regiona i svijeta. Podaci pokazuju i da postoji značajna ekonomska nejednakost između zapadnih i istočnih zemalja EU, što je veliki problem za dugoročno funkcionisanje zajednice. Neki od uspješnih primjera, u odnosu na historijske podatke su Irska i Češka. Slovenija svakako, u odnosu na naš region”, zaključio je Čavalić.

(radiosarajevo.ba)

U povodu novogodišnjih praznika, svim građanima općine Tešanj želimo dobro zdravlje, te sretnu i uspješnu Novu 2020. godinu.
Nadamo se da će sljedeća godina donijeti razumijevanje i toleranciju među ljudima, na sreću i zadovoljstvo svih građana dobre volje, te da će 2020. godina biti godina još većeg napretka  i prosperiteta naše sredine i njenih građana.

PREDSJEDAVAJUĆI OPĆINSKOG VIJEĆA       OPĆINSKI NAČELNIK
      Senad N. Subašić, dipl.ecc.                         Mr.sci. Suad Huskić

Na inicijativu ministra za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline Zeničko-dobojskog kantona Arnela Isaka, u sjedištu Ministarstva je upriličen sastanak o stepenu realizacije Sporazuma o provođenju aktivnosti vezanih za projekat rekonstrukcije tunela Vranduk i mostova na magistralnoj cesti M-17.
Sastanku su, pored ministra Isaka sa saradnicima, prisustvovali i predstavnici JP Ceste Federacije BiH, predstavnici Gradske uprave Zenica, kao i predstavnik Koordinacije mjesnih zajednica tetovskog područja.
„Izvršili smo analizu dostignutog stepena realizacije potpisanog Sporazuma, te konstatovali da su sve strane u zadovoljavajućem obimu izvršile svoje preuzete obaveze. U cilju zadovoljavanja interesa javnosti i građana koji zaslužuju tačnu i pravovremenu informaciju odlučili smo da eksperti svih strana potpisnica Sporazuma utvrde tačan stepen realizacije preuzetih obaveza na osnovu kojeg ćemo utvrditi osnovu za realizaciju preostalih aktivnosti na finalizaciji projekta rekonstrukcije tunela Vranduk i mostova na magistralnoj cesti M-17“, kaže ministar Isak.
Bila je ovo prilika da se još jednom iskaže stav Ministarstva i opredijeljenost za rad u isključivom interesu građana Zeničko-dobojskog kantona.
„Sastanak sam inicirao zbog zabrinutosti građana sa područja koja gravitiraju Vranduku i zaobilaznici, a s obzirom da su sve moje aktivnosti na čelu Ministarstva u interesu građana i usmjerene ka poboljšanju kvaliteta života građana nisam se puno dvoumio oko stava po ovom pitanju. Ministarstvo na čijem sam čelu neće dozvoliti da Sporazum ostane samo mrtvo slovo na papiru, već će kao i do sada blagovremeno preduzeti sve potrebne mjere da sve strane ispoštuju preuzete obaveze“, dodao je Arnel Isak, ministar za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline Zeničko-dobojskog kantona.

Press služba ZDK

Novinarka Alisa Jarovskaja ostala je bez posla na državnom TV kanala u regiji Jamal nekoliko dana nakon što je postavila pitanje ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu tokom godišnje konferencije za novinare.

Pojedini mediji spekulišu da vlasti u arktičkom regiji Jamal na sjeverozapadu Sibira nisu bile zadovoljne njenim pitanjem.

Jarovskaja, međutim, kaže da je sama dala otkaz, javio je BBC.

Međutim, ova priča podiže svijest o teškom položaju novinara u Rusiji.

Tokom trećeg sata tradicionalne godišnje konferencije, održane 19. decembra, mikrofon je proslijeđen novinarima iz regije Jamal.

Alisa Jarovskaja uzela je mikrofon iako je riječ trebao preuzeti njen kolega iz iste regije koga je odabrao Putinov glasnogovornik.

Pitanje je započela isticanjem prednosti globalnog zagrijavanja za svoju regiju, jer je to značilo da se topi arktički pojas koji je bio pod ledom, a koji predstavlja i morski prolaz. Izgrađena je lokalna infrastruktura, uključujući željezničku, međutim izgradnja mosta preko rijeke Ob zastala je, navela je ona. Most treba da poveže dva lokalna grada, Salekhard i Labytnangi.

“Naš guverner Dmitrij Artkjuhov ne štedi napore da ovo pretvori u stvarnost. Ipak, o tome se sve manje raspravlja na saveznom nivou. Dakle, pitanje je možemo li uključiti savezni nivo da se ovo pitanje riješi?”, kazala je Jarovskaja.

Putin je rekao da savezna vlada ne bira projekte na osnovu toga koji im se sviđaju, ali je rekao da je Ob most koji predstavlja važnu vezu za transportnu infrastrukturu regije, jer je otvaranje arktičkih luka bila ključna inicijativa koja se morala uskladiti s rastom izvoznog tereta.

Vlada je toga bila svjesna i obratiće pažnju na to, dodao je.

Prema izvještaju na web stranici Ura.ru, visoki službenici u regiji Jamal nisu bili impresionirani novinarskom intervencijom, a TV kanal bio je nezadovoljan što je ona uzela mikrofon od kolege.

Ističući da je lokalna vlast vlasnik TV kanala za koji je radila, Ura.ru je citirao jedan interni izvor koji kaže da je prethodno dogovoreno da se umjesto toga postavi zasebno pitanje o željezničkim vezama.

Jarovskaja je rekla za nekoliko ruskih medija da je ona sama dala otkaz, ali nije rekla da li je to povezano s njenim pitanjem.

(Fena)