Udruženja žena „Cicmanka“ Novi Šeher, zajedno s neformalnom grupom žena iz sela Kopice, jučer su obilježile Svjetski dan žena na selu.

U Maglaju su predstavile sve ono što nastaje kao produkt vrijednih ženskih ruku, od prelijepih ručnih radova, tradicionalnih slanih i slatkih jela novošeherskog kraja, pa do proizvoda od voća.

Također, dio prodajne izložbe bile su i marame ukrašene izuzetnim ručnim radom, što je bio projekat Udruženja „Cicmanka“, koji je podržala i zenička „Medica“.

Muniba Pepelar izložila je sve ono što uzgoji i preradi sama.

Ko hoće raditi, taj i ima. Samo ove godine na šipku sam zaradila već 140 maraka, uzgajam i stambolke, pa bude i špica. I njih prodajem. Proizvodim jabukovo sirće, pekmeze, salate, pšenično i kukuruzno brašno, a sve zdravo priča nam Muniba.

Grupa žena iz Kopica izložila je ručne radove, ali i stolnjake, kecelje i kuhinjske salvete s interesantnom porukom – „Budi muško, kuhaj sa mnom“.

Ovaj mali projekat pomogla je „Medica“ Zenica.

I na selu je sve više zaposlenih žena, a muškarci nisu navikli da im pomažu u kuhinji, pa im je ovo poruka i na neki način motivacija. Ako ne znaju kuhati, mogu oprati suđe, postaviti ili raspremiti sto ,ispričala nam je Vahida Jašić iz Kopica.

rojekat obilježavanja Svjetskog dana žena na selu finansiran je iz budžeta Općine Maglaj.

Žene na selu čine četvrtinu svjetske populacije i proizvedu polovinu hrane na planeti što nije zanemarivo. Ovi podaci govore koliko su žene na selu važne i koliko doprinose ne samo svojoj porodici nego i društvu naglasila je Kada Meškić, predsjednica Udruženja „Cicmanka“.

Žene novošeherskog kraja  obilježit će i Svjetski dan hrane, i to posjetom „Merhametu“, gdje će  korisnicima javne kuhinje ponuditi bosanske specijalitete, a Svjetski dan borbe protiv siromaštva iskoristit će se za posjete porodicama koje  su slabijeg imovnog stanja.

(Avaz)

Najmanja prosječna starost automobila je u Hrvatskoj, zatim u Bosni i Hercegovini, a najveća u Srbiji. Sa druge strane, Srbija ima manji broj automobila u odnosu na broj zaposlenih stanovnika, dok je u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj broj automobila veći od broja zaposlenih, piše Slobodna Bosna.

Broj automobila i njihova prosječna starost jedan je od parametara kojim možemo sagledati ekonomsku sliku određene države. Ukoliko u obzir uzmemo i broj zaposlenih, odnosno nezaposlenih stanovinak te države, slika je dosta potpunija.

Prema podacima Centra za vozila Hrvatske u 2018. godini u Hrvatskoj je ukupno bilo registrirano 2,167.996 vozila, Prosječna starost cijelog hrvatskog voznog parka za 2018. godinu iznosi 14,6 godina.

Prema posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje krajem augusta u Hrvatskoj je bilo 1,43 miliona zaposlenih, a 114.498 nezaposlenih.

Tako na svakog zaposlenog stanovnika Republike Hrvatske dođe 1.51 automobil.

U 2018. godini u Bosni i Hercegovini prosječna starost automobila iznosila je 16 godina. Registrovano je ukupno 1.064.130 vozila, što u odnosu na 2017. godinu predstavlja povećanje od 43.010 vozila, odnosno za 4,21 posto. Broj registrovanih vozila najviše je povećan u Brčko distriktu za 5,18 posto. Kada je riječ o području Federacije BiH, najviše registrovanih vozila ima u KS, na drugom mjestu je Tuzlanski kantona, a najmanje ih je registrovani u BPK.

Posljednjeg dana augusta ove godine u Bosni i Hercegovini bilo je 821.791 zaposlena osoba, dok je 406.848 osoba ostalo na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja, saopšteno je iz Agencije za rad i zapošljavanje.

Statistički to iznosi 1.29 automobila po glavi svakog zaposlenog stanovnika u Bosni i Hercegovini.

U Srbiji je prema posljednjim podacima registrirano 2.029.554 automobila. Prosjećna starost automobila je 17.1 godinu. Ukupan broj zaposlenih u drugom kvartalu 2019. godine iznosio je 2 161 533 lica.

Za razliku od Hrvatske i Bosne i Hercegovine, broj automobila u Srbiji je, dakle, manji od broja zaposlenih osoba, dok su automobiliu Srbiji u projeku za 2,5 godina stariji od automoila u Hrvatskoj dosnono 1,1 godinu stariji od autiomobila u BiH.

Služba za odnose sa javnošću i informisanje kupaca Podružnice“ Elektrodistribucija” Zenica, obavještava kupce da će dana 14.10.209.(ponedjeljak) zbog planskih radova na elektroenergetskim objektima bez električne energije biti sljedeća područja ZE-DO kantona:
PJD Tešanj
1.Trafo područje Šeljme br.1060, od 08:30 do 10:30 sati
2.Trafo područje Barići br.1054, od 11:00 do 14:00 sati.

Za sve informacije kupci se mogu obratiti Službi za odnose sa javnošću i informisanje kupaca:
- područje ZE-DO kantona na broj telefona 080 02 01 32

Na tržištu u BiH za prvih osam mjeseci ove godine otkriveno je 1.498 krivotvorenih novčanica i kovanog novca svih valuta i apoena, a najviše krivotvorenih novčanica, njih 143, bilo je u apoenu od 50 KM, te 141 novčanica apoena od 20 eura.

Zijada Kovač iz Službe za odnose s javnošću Centralne banke (CB) BiH rekla je da je, osim novčanice od 50 KM, bilo i falsifikata od 100 KM – njih 133, u apoenu od 20 KM 43 komada i od 10 KM njih 13.

– U istom periodu u CB BiH su registrovana ukupno 732 komada krivotvorenog kovanog novca, od čega najviše u apoenu od jedne KM – njih 688 komada, potom od pet KM 38 komada, te od dvije KM šest komada – rekla je Kovač za “Nezavisne”.

Ona kaže da je za osam mjeseci ove godine u CB BiH registrovano 411 krivotvorenih novčanica – eura.

– U stranoj valuti najviše krivotvorenih novčanica je apoena od 20 eura, njih 141, zatim je bilo 15 novčanica krivotvorenih američkih dolara, a najviše apoena od 100 američkih dolara, njih ukupno 14. Registrovano je i šest komada krivotvorenih novčanica srpskog dinara apoena od 1.000 RSD i dva komada krivotvorene britanske funte apoena 20 GBP – kaže Kovač.

Ona savjetuje da je kod prepoznavanja krivotvorina potrebno obratiti pažnju na to da osim papira, koji je specifičan i koji se na dodir može razlikovati od običnog papira, novčanice sadrže zaštitne elemente koji se mogu provjeriti bez upotrebe bilo kakve dodatne opreme.

– Kada se novčanica okrene prema svjetlu, u papiru se mogu vidjeti vodeni znak i zaštitna nit. Novčanice imaju i reljefnu štampu koja se može osjetiti pod prstima, poput portreta i tekstova na licu kod konvertibilnih maraka. Postoje i optički promjenjivi elementi koji mijenjaju izgled ili boju pri promjeni ugla pod kojim se novčanica posmatra – pojasnila je Kovač.

Dodaje da se krivotvorene kovanice mogu od autentičnih razlikovati vizuelno, te po dimenzijama, težini, materijalu, magnetnim svojstvima i detaljima u kovanju. Kaže da je u prošloj godini u CB BiH ukupno bio registrovan 2.381 komad krivotvorenih novčanica i kovanog novca svih valuta i apoena.

Murisa Marić iz prijedorskog Udruženja građana DON kaže da im se u Prijedoru nisu javljali potrošači s ovim problemom, za razliku od proteklih godina kada su imali veliku problematiku s apoenima od pet KM, kojih je bila najezda, te sa novčanicama od 50 KM.

– Apelujemo građanima da nam se obrate ako ustanove da je novčanica neispravna ili da odu u policijsku stanicu i kažu gdje su dobili tu novčanicu – kaže Marić.

Ističe da se u ljetnom periodu dešavalo pri najezdi dijaspore u ovaj grad da se na pijacama pojavi falsifikovani novac.

– Očigledno da se te novčanice najviše poturaju na pijacama jer ne postoje aparati za provjeru i manje se obraća pažnja, manja je kontrola, pa su ta mjesta pogodna za ove falsifikate – kaže Marić.

Mještanka Banjaluke Biljana L. kaže da rijetko kad obraća pažnju na ispravnost kovanice, ali i novčanice niže vrijednosti.

– Obično provjerim novčanice koje su veće vrijednosti poput 50 ili 100 KM, dok novčanice niže vrijednosti rijetko kad provjeravam. Smatram da bi trebalo promijeniti tu naviku jer je zasigurno više falsifikata niže vrijednosti s obzirom na to da lakše i prolaze – kaže ova Banjalučanka.

(slobodna-bosna.ba)

U Beogradu je prošle sedmice održano drugo po redu međunarodno takmičenje za profesionalce u obavljanju operacija točenja JET goriva na aerodromima. Radi se o takmičenju profesionalaca koji pune avione JET gorivom „Aviation Fuelling Challenge“. Među timovima iz zemalja kao što su Rusija, Kina, Rumunija, Francuska, Ujedinjeni Arapski Emirati, Njemačka, i drugih, svoje mjesto po prvi put našao je jedan tim iz Bosne i Hercegovine. Našu zemlju predstavljala je kompanija HIFA OIL.

“Uz razvijajnje takmičarskog duha, cilj susreta bio je razmjena iskustava i uvida u najbolje međunarodne prakse procesa i procedura punjenja putničkih aviona JET gorivom, kao i unaprijeđenje bezbjednosti letenja. „Aviation Fuelling Challenge“ zamišljen je da unaprijedi vještine profesionalaca koji se bave ovim zanimanjem. Posebno nas raduje da je HIFA OIL i ovdje bila rame uz rame sa vodećim svjetskim kompanijama koji se bave distribucijom i punjenjem avio gorivima na međunarodnim aerodromima. Kvalitet takmičenja koje je organizirao Gasprom neft premašio je očekivanja. Za nas iz HIFA OIL ovo je jedan novi vid edukacije i treninga. Primjena teoretskog i praktičnog znanja će doprinijeti još kvalitetnijem radu uposlenika HIFA OIL-a, posebno na Međunarodnom aerodromu Sarajevo”, navodi se u saopćenju kompanije HIFA OIL.

Aviation Fueling Challenge („AFC“), jedino je međunarodno takmičenje u obavljanju operacija točenja JET goriva na aerodromima u našoj regiji. Događaj organizuje Gazpromneft-Aero, operator kompanije Gaspromneft za zrakoplovna goriva uz podršku IATA (The International Air Transport Association) i JIG (The Joint Inspection Group – Najveći standardi upravljanja kvalitetom u avijaciji). Zvanični partneri AFC-a su podružnica Gazpromnefta u Srbiji - NIS i srpska kompanija za vazduhoplovnu službu, JAT Tehnika.

Ove godine se deset timova iz cijelog svijeta takmiči za titulu najboljeg tima u ovoj vrsti operacija:  CNAF Limited - Narodna Republika Kina, Kineska vazduhoplovna nafta - Narodna Republika Kina, Petrolimex – Vijetnam, Total – Francuska, Gazpromneft-Aero – Rusija, BATO (Rosneft) – Rusija, NIS – Srbija, OMV Petrom – Rumunija, Makpetrol A.D. – Makedonija, HIFA OIL - Bosna i Hercegovina.

(akta.ba)

Bilećanin Milorad Čomić (49), koji živi sam u selu Todorići, zaselak Osoje, u bilećkoj regiji Vranjska, puškom je ubio migranta koji je nasilno ušao u kuću njegovog komšije.

Osumnjičeni se sam prijavio Policijskoj stanici u Bileći u utorak oko 9.30, nakon čega su, prema saopštenju kojim se oglasila Policijska uprava Trebinje, njihovi pripadnici i javni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Trebinje odmah izašli na teren i nakon nekoliko sati , koliko je trajao uviđaj, pronašli su leš i rasvijetlili okolnosti ovog ubistva, koje se poklapaju sa navodima osumnjičenog, pišu Nezavisne novine.

“Događaj se, prema izjavi osumnjičenog, zbio u subotu oko 17.30, a osumnjičeni je sve prijavio u utorak ujutro zbog, kako je sam naveo, griže savjesti jer iako se, kako kaže, sve dogodilo iz nehata, nije imao mira u ova dva-tri dana”, objasnio je nakon uviđaja tužilac Žarko Milić.

Prema priči osumnjičenog, ali i rekonstrukciji izvršenoj uviđajem, Čomić se vraćao u subotu veče sa čuvanja ovaca kada je primijetio komešanje i otvorena vrata komšijske kuće koju je on preuzeo kao obavezu na čuvanje, pa je iz straha iz svoje kuće uzeo pušku i otišao do komšijskih vrata. Kada je proturio cijev s druge strane neko ju je zgrabio i u opštem metežu je, navodi, puška opalila.

“On smatra da je u kući bilo desetak migranata koji su se nakon pucnja razbježali, a kada su oni pobjegli primijetio je na podu leš muškarca kojeg je puška, nažalost, pogodila u glavu i nije mu bilo spasa”, kaže Milić.

Navodi da je motiv ovog ubistva bila zaštita imovine komšije, koju je osumnjičeni čuvao, jer su u kuću nasilno provalili ljudi za koje je on pretpostavio da su migranti “s obzirom na to su nerazumljivo pričali i bili tamnije puti”.

Uspaničeni Čomić je leš uvio u deku i na improvizovanim nosilima ga odvukao do obližnje vrtače, koja je duboka dva-tri metra i tu ga ostavio, ali mu, kako je ispričao, savjest nije dala da zaspi dva dana i trećeg dana se u bilećku Policijsku stanicu sam prijavio.

Zasad nisu poznati državljanstvo i nacionalnost nastradalog migranta, a leš će biti prebačen u Trebinje radi daljih forenzičkih ispitivanja.

U jutarnjim satima magla smanjuje vidljivost u kotlinama i uz riječne tokove, a izdvajaju se doline rijeka: Save, Drine, Vrbasa i Lašve. Vozačima se skreće pažnja i na moguće sitnije odrone zemlje ili kamenja.

Zbog redovnog servisiranja tunela Vis, 25 Novembar i Grab večeras od 20.00 sati do sutra (10.10.) do 06.00 sati bit će zatvorena desna strana dionice autoputa A-1 Lepenica-Tarčin.

Radovi na autoputu A-1 izvode se i na dionici Sarajevo sjever-Lepenica na lokalitetima Ban Brdo i Treševine gdje je saobraćaj preusmjeren iz vozne u preticajnu traku. Na dionici Podlugovi-Sarajevo sjever saobraća se dvosmjerno u dužini od 2 km.

Na magistralnom putu M-17 Zenica-Nemila zbog sanacionih radova u tunelu Vranduk II, u noćnim satima saobraćaj se obustavlja od 00.30 do 04.30 sati. Tokom dana na tom lokalitetu saobraća se naizmjenično, jednom trakom, a zbog povremeno pojačanog prometa vozila, moguće je formiranje dužih kolona u oba smjera. Na obilaznici kroz naselje Tetovo (R-445 Nemila-Tetovo-Zenica) zabranjen je saobraćaj za teretna vozila čija ukupna masa prelazi 7,5 tona.

Sporije zbog radova, saobraća se i na dionicama magistralnih puteva: M-18 Olovo-Kladanj-Stupari, M-1.8 Srebrenik-Orašje, M-5 Vitez-Nova Bila, M-5 Lanište-Ključ i M-5 Jezero-Jajce.

Na graničnim prijelazima zadržavanja nisu duža od 30 minuta.

Sanacioni radovi izvode se između graničnih prelaza Doljani i Metković, a na mjestu izvođenja radova saobraća se naizmjenično, jednom trakom.

Iz sigurnosnih razloga obustavljen je saobraćaj za teretna vozila i autobuse na saobraćajnicama prema i od mosta GP Brčko-Gunja, saopćeno je iz IC BiHAMK-a.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine usvojila je i u parlamentarnu proceduru uputila prijedloge zakona o doprinosima i o porezu na dohodak FBiH.  Udruženje poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine insistira da se uz najavljeno smanjenje stope doprinosa sa sadašnjih 41,5 posto na 32,5 posto i proširenje poreske osnovice, jer se Prijedlogom predviđa oporezivanje kompletne plaće, Vlada FBiH zakonski obaveže na postepeno smanjenje stopa doprinosa u narednim godinama, u skladu sa rastom javnih prihoda. Zašto je poslodavcima smanjenje stopa doprinosa u narednom periodu bitno, kako će se ove odredbe ukoliko budu usvojene odraziti na plaće, o prijedlozima Vlade FBiH vezanim za izmjene Zakona o porezu na dohodak FBiH govori Rusmir Hrvić, predsjednik Uprave AS Group i direktor AS Holdinga.

PITANJE: Zašto se Udruženje poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine protivi usvajanju izmjena i dopuna Zakona o doprinosima FBiH prema kojemu bi doprinosi sa postojećih 41,5 posto bili smanjeni na 32,5 posto?

Hrvić: Udruženje poslodavaca FBIH se ne protivi usvajanja izmjena i dopuna Zakona o doprinosima FBiH. Ali, kao Udruženje insistiramo da se daju zakonske garancije da će se i u narednih četiri-pet godina vršiti smanjenje stopa doprinosa u skladu sa rastom javnih prihoda do željenih 28 posto. Činjenica jeste da je Vlada FBiH umjesto ranije predloženih 33,5 posto, sada spustila doprinose na 32,5 possto, ali je isto tako činjenica da više neće biti neoporezivih dijelova plaće, poput toplog obroka, prijevoza i regresa kao što je do sada bio slučaj. Dakle, sada će sva davanja radnicima biti opreziva. Da se razumijemo, poslodavci se zalažu za oporezivanje kompletne plaće, ali onda će realno smanjenje doprinosa biti manje od ovih devet posto, jer se proširuje poreska osnovica. Ono što je jako bitno istaknuti jeste da će predloženim zakonskim rješenjima dodatno biti opterećene najniže plaće, a znamo da su najniže plaće u realnom sektoru, dok će najviše plaće, one u finansijskom sektoru i javnim preduzećima biti najviše rasterećene.

PITANJE: Zašto je UPFBiH bitno da se zakonski regulira pitanje smanjenja stopa doprinosa u skladu sa rastom javnih prihoda u narednom periodu?

Hrvić: Svjedoci smo da javni prihodi iz godine u godinu bilježe značajan rast.Nedavno je direktor Porezne uprave FBiH Šerif Isović izjavio da su javni prihodi u 2018. U odnosu na 2014. godinu porasli za 1,4 milijarde KM. Prije nekoliko dana je objavljena informacija Uprave za indirektno oprezivanje da je uplata PDV-a u prvih devet mjeseci ove godine gotovo sedam posto veća u odnosu na isti period lani. Javni prihodi kontinuirano rastu, ali niti jedna KM od tih sredstava nije vraćena privredi, koja je najveći generator rasta javnih prihoda. Upravo je iz UPFBiH naznačeno da bi se stope doprinosa smanjivale u skladu sa rastom javnih prihoda. Dakle, ako nema rasta javnih prihoda, nema ni smanjenja stopa doprinosa. Jer ne želimo ni na koji način ugroziti prihode budžeta i vanbudžetskih fondova. Ali smatramo da se dio rasta javnih prihoda treba vratiti privredi.

PITANJE: Šta bi prihvatanje takve odredbe od strane Paralmenta FBiH značio za poslodavce, ali i uposlenike?

Hrvić: Iz UPFBiH smo jasno rekli da smo se spremni i zakonski obavezati da procenutalno povećamo minimalnu plaću u FBiH za onoliko koliko budu iznosila smanjanja opterećenja na plaću.  Moram napomenuti da su poslodavci u FBiH i do sada povećavali plaće uposlenicima, usprkos izuzetno visokim porezima i doprinosima, ali bi nam ova rasterećenja dala veći prostor za dalje povećanje plaća, ulaganja u nove tehnologije, otvaranje novih radnih mjesta. I ono što je bitno, značajno bi se smanjila i siva ekonomija. Jer sa nižim porezima i doprinosima, smanjit će se isplate „naruke“ koje su sada itekako prisutne. I naravno, stvorit ćemo ambijenit u kojemu ćemo mladima stvoriti uvjete da ne odlaze iz BiH, jer će za svoje znanje i sposobnosti biti kvalitetno plaćeni u skladu sa važećim zakonima.

PITANJE: Od predstavnika Vlade FBiH se može čuti da bi dodatna smanjenja davanja na plaće poljuljalo jedva uspostavljenu stabilnost budžeta i vanbudžetskih fonoda. Koliko je ta opasnost realno?

Hrvić: Radeći na setu poreskih zakona u okviru „Inicijative 20+5+6“, zakonskim prijedlozima i inicijativama koje je predložilo UPFBiH s ciljem rasterećenja privrede i poboljšanja poslovnog ambijenta, naročito smo vodili računa o stabilnosti budžeta i vanbudžetskih fondova. Svako zakonsko rješenje koje smo predložili zasnovano je na realnim pokazateljima i mogućnostima. Naš prijedlog za Zakon o doprinosima bio je da doprinosi iznose 31,5 posto, uz postepeno smanjenje doprinosa u narednih nekoliko godina do 28 posto. I naše kalkulacije su pokazale da sa tih 31,5 posto ne bi došlo do destabilizacije budžeta i vanbudžetskih fondova, naročito ako imamo na umu stalni rast javnih prihoda. Sa predloženih 32,5 posto, bez zakonske garancije o smanjenju doprinosa u narednim godinama u skladu sa rastom prihoda, dobit ćemo zakon koji će nas svrstati u evropski prosjek kada su u pitanju opterećenja na plaže. Sa zakonskom odredbom da će se doprinosi smanjivati u narednim godinama u skladu sa rastom javnih prihoda, dobit ćemo pravi reformski zakon, koji će zaista značiti rasterećenje privrede, povoljniji poslovni ambijent, više investicija kako stranih, tako i domaćih i što je izuzetno bitno veće plaće koje generiraju veću potrošnju, a samim time i veće prihode od PDV-a.

PITANJE: Vlada FBiH je predložila i Zakon o porezu na dohodak prema kojemu bi bile neoporezive plaće od 800 KM, a sve preko toga bi se oporezivalo stopom od 13 posto. Iz UPFBiH nisu bili zadovoljni i ovim rješenjima Vlade FBiH. Zašto?

Hrvić: Opet se radi o parcijalnim rješenjima. Predlažući set poreskih zakona, UPFBiH je dostavilo prijedlog izmjena i dopuna Zakona o porezu na dohodak FBiH, prema kojemu bi neoporezivi dio plaće iznosio 1.000 KM, a ostatak plaće bi bio oprezovan stopom od 15 posto. Isto tako smo predložili i Zakon o porezu na dobit FBiH u kojemu smo tražili da se reinvestiranje oslobodi plaćanja poreza na dobit, kao što je to u većini zemalja regiona i EU, a da se uvede porez od 10 poreza na dividendu, koja do sada nikako nije bila oporezvana. Vlada FBiH je svojim prijedlogom Zakona o porezu na dohodak FBiH uvela plaćanje 10 posto poreza na dividendu. O izmjenama i dopunama  Zakona o porezu na dobit FBiH u smislu oslobađanja plaćanja poreza na dobit u slučaju reinvestiranja. A to je ono na čemu insistiraju poslodavci. Dakle, nismo protiv poreza na dividendu, ali pod uvjetom da se u isto vrijeme donesu i izmjene i dopune Zakona o porezu na dobit i reinvestiranje oslobodi plaćanja ovog poreza.

(akta.ba)

Danas u Bosni i Hercegovini pretežno sunčano vrijeme. Dio prijepodneva po kotlinama i uz riječne tokove u Bosni će biti magle. U Hercegovini porast oblačnosti u poslijepodnevnim satima, a u Bosni tokom noći na četvrtak. Vjetar slab do umjerene jačine južnog smjera. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 18 i 24°C.

U četvrtak, 10.10.2019., u Bosni i Hercegovini pretežno oblačno vrijeme sa slabom kišom. Vjetar slab do umjerene jačine. U Bosni vjetar istočnog i jugoistočnog smjera, a u Hercegovini južnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 8 i 13°C, na jugu zemlje do 16°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 16 i 22°C na jugu zemlje do 24°C.

U petak, 11.10.2019., u Hercegovini pretežno sunačno vrijeme. U Bosni više oblačnosti prije podne, sunčano u drugoj polovini dana. Po kotlinama i uz riječne tokove u Bosni prije podne će biti i magle. Vjetar slab do umjerene jačine istočnog i sjeveroistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 3 i 7°C, na jugu zemlje od 9 do 14°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 16 i 21°C na jugu zemlje do 25°C.

U subotu, 12.10.2019., u Bosni i Hercegovini pretežno sunčano vrijeme. Prije podne u Bosni po kotlinama i uz riječne tokove će biti magle. Vjetar slab južnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 4 i 8°C, na jugu zemlje od 9 do 14°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 20 i 25°C.

13.10.2019., u Bosni i Hercegovini sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Po kotlinama u Bosni prije podne lokalno će biti magle. Vjetar slab južnog i jugoistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 5 i 10°C, na jugu zemlje od 10 do 15°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 20 i 25°C.

U prvih šest mjeseci ove godine novčane doznake iz inostranstva iznosile su 1,32 milijarde KM u BiH, što predstavlja povećanje od dva odsto u odnosu na isti period prošle godine, podatak je Centralne banke BiH, dok stručnjaci smatraju da se još toliko unese neregistrovanog novca, mimo bankovnih računa.

“Razlozi povećanja novčanih doznaka iz inostranstva su bolje imovno stanje ljudi koji su odranije u dijaspori, te sve veći broj migranata iz BiH u inostranstvu koji počinju dostavljati novac u domovinu”, kažu u Centralnoj banci BiH.

Oni dodaju da su u 2017. godini novčane doznake iz inostranstva iznosile 2,65 milijardi KM, a u 2018. godini 2,7 milijardi KM.

Admir Čavalić, ekonomski analitičar, kaže da je procjena da je iznos novca koji se unosi bez registracije, mimo bankovnih računa, što Centralna banka BiH ne može evidentirati, identičan ili veći.

“To se ne može definitivno znati, ali pretpostavljam da je identičan iznos neregistrovanog novca, mimo bankovnih računa, koji se unosi u BiH, pa tako da bi količina pristiglog novca iz dijaspore mogla biti skoro duplo veća”, kaže Čavalić za banjalučke Nezavisne novine.

On je rekao da postoji nekoliko razloga za više pristiglog novca iz dijaspore, ali da treba uzeti u obzir da je generalno tendencija povećanja bh. dijaspore.

“Ako se uzmu u obzir trendovi zadnjih pet godina odlaska ljudi vani, znači da se u vašoj okolini povećava broj ljudi koji spada u kategoriju dijaspore i posljedično je da šalju više novca. Sa druge strane, olakšavaju se finansijski tokovi, odnosno mogućnosti da se izvrše novčani transferi, odnosno doznake”, rekao je Čavalić.

Čavalić kaže da je očigledno da najviše novčanih sredstva od dijaspore stiže iz Njemačke, te da je aktuelna nova dijaspora koja se formira shodno odlasku, prije svega mladih i visokokvalifikovanih koji se zapošljavaju u Njemačkoj.

Dodao je da je od početka ove godine došlo do usporavanja njemačke ekonomije, te da će se u narednom periodu vidjeti kako će se to odraziti i na građane u BiH.

Goran Radivojac, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci, kaže da posljednjih nekoliko godina postoji trend rasta odlaska ljudi u inostranstvo, a prognoze su da će se i u 2020. godini nastaviti odliv radne snage, pa da će u skladu s time rasti i količina novca koja se pošalje u BiH.

“Činjenica je da dijelovi porodica tih ljudi ostaju u BiH, te im oni šalju novac kako bi mogli sebi da obezbijede ovdje stvari koje su potrebne za život. Smatram da će zahvaljujući tome novčane doznake iz inostranstva rasti u narednim godinama. To je proces koji mi ne kontrolišemo i ne možemo uticati na njega, on je stalan i nezaustavljiv, tako da radna snaga curi u kontinuitetu”, kaže Radivojac.

On kaže da dio građana BiH svoje budžete dopunjava novcem iz inostranstva i živi od njega, a koji im šalje brojna dijaspora.

Naglasio je da je, pored 1,32 milijarde KM poslane u prvih pola godine na račune, ta količina novca veća i za 40 odsto jer se novac unosi u gotivini bez registracije.

“Ljudi iz zemalja poput Hrvatske, Slovenije, Italije, Austrije, koje su geografski blizu, dolaze u BiH najmanje svaki drugi vikend i donose novac, a dokaz tome su ogromne gužve na granicama BiH na početku i kraju vikenda”, smatra Radivojac.

Dodao je da od ovoga i državni budžeti imaju korist kroz sistem PDV-a, jer taj novac odlazi u potrošnju u zemlji.