Institut za razvoj mladih KULT se već nekoliko godina vrlo aktivno zalaže za izmjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Zakon o PDV-u). U okviru inicijative okupljamo stručne sagovornike/ce i privrednike/ce iz cijele BiH. Zajednički stav svih nas je da mali privrednici trebaju plaćati PDV po naplaćenim umjesto izdanim računima, ali i da rok za plaćanje PDV-a treba pomjeriti na kraj mjeseca. Predložene izmjene Zakona u biti ne donose nikakve značajne promjene koje bi unaprijedile i podržale bh. Privredu.

Struka kaže da bi uvođenje ovakvog modela bilo opravdano, izvodivo i najviše pravično prema privrednicima. Stručno obrazloženu inicijativu za ovakav model, a podržanu potpisima preko 30.000 privrednika u BiH, Institut je uputio prema Upravi za indirektno oporezivanje i njenom Upravnom odboru u junu 2016. godine. Predloženo je da mali privrednici plate PDV državi tek kada i oni naplate svoje račune od kupaca za proizvode koje su prodali i usluge koje su pružili,  zatim da imaju pravo na odbitak ulaznog poreza tek u onom trenutku kada svom dobavljaču plate primljene robe i usluge, te da se rok za plaćanje PDV-a pomjeri sa 10. na zadnji dan u mjesecu.

Ovakav prijedlog izmjene je u skladu sa Direktivom Evropske unije i već se provodi u zemljama EU.

Kada smo inicijativu uputili prema Upravnom odboru Uprave za indirektno oporezivanje, a zatim i Vijeću ministara Bosne i Hercegovine uslijedio je negativan odgovor. Svjesni da se ova izuzetno važna tema ne smije zaboraviti i da je potrebno ponovno staviti u fokus donosioca odluka, apelujemo da se u aktuelne izmjene Zakona o PDV-u uvrsti mišljenje privrednika koje je Institut zagovarao. Vjerujemo da će donosioci odluka pokazati volju i spremnost da zakone u Bosni i Hercegovini prilagode zakonima u zemljama Europske unije, pa tako i ovaj Zakon o PDV-u, kako bi podržali i pomogli likvidnost, rast i razvoj bh. privrede.

Veliki broj mladih ljudi napušta Bosnu i Hercegovinu, između ostalog, i zbog nepoticajnog privrednog okruženja. Iako nova istraživanja pokazuju da mladi povećano pokazuju interes za bavljenje biznisom, ekonomski ambijent ih odbija od toga i indirektno im poručuju da svoje potencijale iskoriste u Evropskoj uniji.

(akta.ba)

BiH je od 2016. do ove godine uspjela da zaključi sporazum o priznavanju i zamjeni vozačkih dozvola samo sa dvije države.

Kako je potvrđeno “Nezavisnim”, u pitanju su Sjeverna Makedonija i Katar, dok ovakav sporazum nemamo sa zemljama u kojima nam je dijaspora najjača, poput, recimo, Slovenije ili Italije.

U praksi ovakav sporazum znači da, na primjer u Kataru, bez obaveze polaganja vozačkog ispita možete zamijeniti svoju dozvolu koju ste stekli u BiH.

Oni koji su najčešće na putevima ogorčeni su jer spisak zemalja gdje je priznata bh. vozačka dozvola nije veći, ali i što njime nisu obuhvaćene neke od država u kojima bh. građani često voze.

“Najbolje bi bilo da prećutim, ali ipak moram da kažem – ne znam šta će nam ugovori i sa te dvije države! To je isto kao da su potpisali ugovor sa, recimo, Gvinejom Bisao”, rekao je za “Nezavisne” Nikola Grbić, predsjednik Udruženja prevoznika za međunarodni i unutrašnji transport RS.

Po njegovim riječima, upravo zbog ovakvih stvari odlaze nam i vozači i firme.

“Bravo, samo neka nastave potpisivati takve ugovore i dobro će uraditi”, ironično je prokomentarisao Grbić.

To što su bh. vlasti u protekle tri godine uspjele izdejstvovati samo dva ovakva sporazuma ne iznenađuje analitičare, koji ističu da su političari već pokazali da im građani, a u ovom slučaju vozači – nisu bitni.

“Mi već decenijama na određenim funkcijama imamo one strukture koje prevashodno nastoje riješiti interese partija koje zastupaju. A, na onim stvarima koje zapravo život znače vidimo koliko je političarima malo stalo do građanina”, rekla je za “Nezavisne” Tanja Topić, politički analitičar.

U periodu prije 2016. godine, bh. vozačke dozvole određenih kategorija i potkategorija priznala je nekolicina zemalja, uključujući i Austriju i Francusku, ali i Australiju, pišu Nezavisne novine.

Kako smo pisali prije tri godine, BiH je radila na zaključivanju sporazuma o priznavanju i zamjeni bh. vozačke dozvole s Italijom, Španijom, Albanijom i Moldavijom, a pokrenute su i inicijative za zaključivanje ovog sporazuma sa Švedskom i Slovenijom. Međutim, te zemlje nisu dospjele na spisak onih u kojima je bh. vozačka dozvola priznata.

Podsjetimo, u slučaju Austrije i Francuske, dogovor je ranije pao, a postignut je na osnovu razmjene nota kojim su druge strane potvrdile priznavanje i zamjenu bh. vozačke dozvole za B kategoriju.

Oblast uzajamnog priznavanja i zamjene vozačkih dozvola između BiH i Njemačke je ranije uređena zajedničkom izjavom o namjeri Saveznog ministarstva saobraćaja i infrastrukture Njemačke i Ministarstva komunikacija i transporta BiH.

“Tom izjavom je omogućena zamjena bh. vozačkih dozvola kategorije A i B i potkategorije A1, bez obaveze polaganja teoretskog i praktičnog dijela ispita”, rekli su ranije iz Ministarstva komunikacija i transporta BiH.

U Australiji je omogućena zamjena bh. vozačke dozvole kategorije B i A, odnosno moguće je dobiti australijsku dozvolu kategorije C (putnički automobil) ili kategorije R (motocikl), dok je u Danskoj bh. vozačima omogućeno dobijanje vozačke dozvole kategorije B.

Prema ranijim informacijama, što se tiče našeg okruženja, odnosno Crne Gore, Srbije i Hrvatske, bh. vozačku dozvolu bez obaveze polaganja teoretskog i praktičnog ispita moguće je zamijeniti uz ispunjavanje nekoliko uslova, što, između ostalog, podrazumijeva i da ćete platiti određeni iznos.

Na posljednjoj sjednici Upravnog odbora Udruženja poslodavaca FBIH održanoj početkom ove sedmice razmatrani su problemi štete koju trpi privreda BiH zbog rekonstrukcije tunela Vranduk, kao i moguće posljedice najavljene rekonstrukcije tunela Crnaja.

Na sjednici UO UPFBiH istaknuto je da je rekonstrukcija tunela Vranduk koja traje od jeseni prošle godine već nanijela ogromne štete privredi BiH, a neke procjene govore da šteta za privredu i stanovništvo iznosi oko milion KM dnevno. Također je rečeno da su zbog nemogućnosti normalne i pravovremene komunikacije, pojedine kompanije primorane ugasiti dijelove firme smještene u drugim gradovima i dati otkaze radnicima.

Članovi UO UPFBiH naglasili su da za nastalu štetu neko mora snositi odgovornost, naročito ako se ima u vidu da investitor i izvođači radova nisu pravovremeno osigurali adekvatan alternativni pravac. Naime, ovaj pravac koji se trebao koristiti kao alternativni nije prethodno bio saniran i pripremljen da ga koriste teretna i druga motorna vozila, tako da se ne može koristiti. Alternativni pravac saniran istovremeno sa rekonstrukcijom tunela Vranduk što je nedopustivo. Najveću odgovornost za velika oštećenja koja ugrožavaju sigurnost saobraćaja na alternativnom pravcu snosi Javno preduzeće Ceste Federacije BiH, jer nisu pravovremeno iskoordinirali njegovu pripremu za neometano odvijanje putničkog i teretnog saobraćaja.

Također je upitna i dužina rokova za izvođenje radova na rekonstrukciji tunela Vranduk u trajanju od 18 mjeseci, naročito ako se ima u vidu činjenica da se radi o glavnoj putnoj komunikaciji i privrednoj poveznici sjever-jug.

Zbog svega navedenog, privrednici su od UPFBiH tražili da, u njihovo ime, pokrene postupak za naknadu štete tužbom protiv JP Ceste FBiH.

S obzirom da je najavljena rekonstrukcija tunela Crnaja na putnom pravcu M17, također, jednoj od ključnih saobraćajnica u BiH, iz UO UPFBiH upozoravaju Vladu FBiH i JP Ceste FBiH da radovi na rekonstrukciji tunela Crnaja ne smiju početi prije nego se završe radovi na rekonstrukciji tunela Vranduk.

Poslodavci naglašavaju da bi u slučaju da radovi na rekonstrukciji tunela Crnaja započnu prije nego se završi tunel Vranduk, na jednom putnom pravcu M17 koji povezuje sjever-jug i koji je žila kucavica bile dvije obustave saobraćaja, što je upotpunosti neprihvatljivo za bh. privrednike   i što bi dovelo do šteta za privredu koje se mogu mjeriti stotinama miliona KM.

Također, UO UPFBiH od Vlade FBiH i JP Ceste FBiH traži da se prije početka rekonstrukcije tunela Crnaja osigura adekvatan alternativni pravac za neometano odvijanje teretnog i putničkog saobraćaja. Ukoliko adekvatan putni pravac ne bude osiguran iz UO UPFBiH najavljuju kolektivnu tužbu za naknadu štete.

Iz UO UPFBiH naglašavaju da niko nije protiv rekonstrukcije putne infrastrukture,  ali da nije jasno zašto se tom poslu ne prilazi koordinirano i u skladu sa aktivnostima na izradi koridora Vc.

Kako dnevne temperature rastu, raste i opasnost od izbijanja požara u šumi i na šumskom zemljištu. S obzirom da je u narednom peridu najavljeno povećanje temperatura i dolazak toplotnog vala, ovo će, svakako, biti kritični period za izbijanje požara, jer u ovakavim uslovima, isti lako nastaju, brzo se šire i izazivaju velike materijalne štete.
Kako bi preventivno djelovalo na svijest građana o ulasku u kritični period nastanka šumskih požara, JP“ŠPD ZDK“d.o.o. Zavidovići, obraća se građanima sa molbom – upozorenjem.
Pozivamo sve građane koji se nalaze u šumama i na šumskom zemljištu da izbjegavaju paljenje vatre u narednim danima kako bi se izbjegle nepopravljive štete izazvane požarima,  koje ostave nesagledive posljedice po šumski fond ali i ekosisteme u cjelini. Ukoliko, okolnosti u kojima se nalazite, nalažu paljenje vatre, vodite računa da udaljenost od šume bude veća od od 150 m od šume, gdje prijeti najveća opasnost od nastanka požara.  
Ova molba – upozorenje, posebno se odnosi na poljoprivrednike koji pale otpad na svojim posjedima, kao i na izletnike koji borave u prirodi  te pale i ostave vatru bez kontrole, pa tako najčešće izazovu požar u šumi.
Takođe, napominejmo da su uposlenici nadležnih institucija u obavezi da podnesu prijavu protiv svih lica za koje se utvdi da su odgovorni za izazivanje i nastanak šumskih požara.
Molimo predstavnike medija da ovu molbu – upozorenje, objave putem svojih kanala informisanja, kako bi ista došla do što većeg broja građana, i daju svoj doprinos u promjeni  svijesti građana o posljedicama koje može izazvati paljene vatre u blizini šume.
Za više informacija, možete nas kontaktirati na Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli., ili na telefon 032/877-834.

Delegacija crnogorskih privrednika, predstavnika državne uprave i lokalnih samouprava, boravila je 13. juna 2019. godine u Tešnju, Bosna i Hercegovina, gdje se održavao 15. Međunarodni sajam privrede.

Jedan od najznačajnijih privrednih događaja u Bosni i Hercegovini, okupio je 302 izlagača iz Holandije, Njemačke, Italije, Slovenije, Hrvatske, Srbije, Austrije, Sjeverne Makedonije, Turske i države domaćina. Zemlja partner sajma je Sjeverna Makedonija. Partneri manifestacije bili su vlade Federacije Bosne i Hercegovine i Zeničko-dobojskog kantona, Opština Tešanj i Privredna komora FBiH. Generalni pokrovitelj je Vijeće ministara BiH.

Predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović, pomoćnik ministra ekonomije Radosav Babić, predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević i potpredsjednik Radomir Novaković, predsjednik Opštine Žabljak Veselin Vukićević i potpredsjednik Opštine Danilovgrad Aleksandar Pavićević, te predstavnici najvišeg rukovodstva Uprave za saobraćaj i 10 crnogorskih kompanija, Jadroagent, MI “Goranović“, MIRAI, Institut za crnu metalurgiju, Ralex rrb, Remid VIS, Institut “Dr Simo Milošević“ i “Čelebić, prisustvovali su ceremoniji svečanog otvaranja sajma i obišli štandove brojnih izlagača na 6.000 kvadratnih metara zatvorenog i više od 12.000 kvadrata otvorenog sajamskog prostora.

U sklopu manifestacije, predstavnici crnogorskih kompanija imali su trilateralne razgovore sa privrednicima zemlje domaćina i Sjeverne Makedonije o mogućnostima snaženja poslovne saradnje, i bili su u prilici da, u saradnji sa Udruženjem privrednika “Biznis centar” Jelah-Tešanj, obiđu preduzeća sa ovog područja.

Sastanak sa načelnikom Tešnja

Predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović, generalni direktor Direktorata za investicije, razvoj malih i srednjih preduzeća i upravljanje EU fondovima Ministarstva ekonomije Radosav Babić, predsjednik i potpredsjednik Opštine Bar Dušan Raičević i Radomir Novaković, predsjednik Opštine Žabljak Veselin Vukićević i potpredsjednik Opštine Danilovgrad Aleksandar Pavićević sastali su se 13. juna 2019. godine sa načelnikom Opštine Tešanj Suadom Huskićem i saradnicima.

Načelnik Huskić predstavio je Tešanj, jednu od najprosperitetnijih opština u zemlji, koja po posljednjem popisu ima 46.000 stanovnika, premda je, kaže, u međuvremenu taj broj porastao za nekoliko hiljada, usljed sve boljih uslova života kojima doprinosi privredni procvat posljednjih godina. Razvoj je rezultat strateškog planiranja, naglasio je domaćin. On je upoznao goste sa povoljnim ambijentom za poslovanje, biznis zonama, te brojnim domaćim i stranim kompanijama koje iz Tešnja posljednjih godina šire aktivnosti na druge gradove u BiH.

U Tešnju je 2421 poslovni subjekat koji ukupno zapošljava 14.000 radnika, od čega je 800 iz susjednih opština. Stalan rast broja zaposlenih primjetan je već osam godina.

Tešanjske firme izvoze proizvode u više od 60 država, što čini 3,5 odsto ukupnog izvoza Bosne i Hercegovine. Sedamdeset odsto njihovog izvoza je u zemlje Evropske unije. Takvu privredu, prema načelnikovim riječima, prati efikasna opštinska administracija koja je digitalizovala svoje poslovanje i usluge, te sama razvila elektronski katalog administrativnih postupaka. Opština koja je od države nagrađena za privlačenje stranih investicija, ponosi se, između ostalog, sertifikatom BFC koji dobijaju gradovi pogodni za biznis. U 2018. godini su se resertifikovali po ovom standardu, a rade i po ISO 9001 te 14000.

"Želimo da budemo konkurentna opština ne samo u odnosu na bosanskohercegovačke, već i na one u okruženju", kazao je Huskić.

Predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović predstavio je makroekonomske pokazatelje Crne Gore i izrazio očekivanje da će naša zemlja nastaviti da se intenzivno razvija tokom narednih godina. Govorio je o povoljnoj investicionoj klimi i sve većem broju investitora, čemu, posljednjih godina, posebno doprinosi članstvo naše države u NATO alijansi.

"Crna Gora je veliko gradilište. Najviše se investira u sektore saobraćaja, turizma, energetike i poljoprivrede. Najpoznatiji svjetski hotelski brendovi su u Crnoj Gori. Pozivam drvoprerađivače iz Tešnja da ulažu u proizvodne kapacitete u Crnoj Gori, kao i da konkurišu za opremanje pomenutih hotela svojim namještajem", kazao je Golubović.

Predsjednik je istakao institucionalno partnerstvo sa Vladom Crne Gore koje rezultira sve povoljnijim biznis okruženjem, kao i zalaganje ove asocijacije za usklađivanje sistema obrazovanja sa potrebama privrede, čemu doprinosi implementacija dualnog obrazovanja. On je posebno apostrofirao da je Crna Gora lider u evropskim integracijama na Zapadnom Balkanu i pozvao je privrednike iz Tešnja i drugih gradova BiH da otvaraju svoja preduzeća u našoj zemlji i tako ranije osjete benefite kohezionih evropskih fondova.

Predsjednik Bara Dušan Raičević ocijenio je da Tešanj predstavlja model po kom treba da se razvijaju opštine u regionu.

"Pred nas ste postavili jako značajne zadatke koje treba da ispunimo da bi dosegli vaš nivo. Bar želi da uči na vašim iskustvima", kazao je Raičević.

Bar je okarakterisao kao crnogorsku opštinu sa najvećim potencijalima. Istakao je da Skadrasko jezero svake godine privlači sve više turista, te posebno značaj luke Bar, preko koje privrednici Tešnja mogu izvoziti svoje proizvode.

"Želimo da zaposlimo što više naših sugrađana, ali ne u administraciji već u privredi, te zato unapređujemo ambijent za poslovanje i doprinosimo razvoju preduzetništva", kazao je prvi čovjek Bara.

Predsjednik Opštine Žabljak Veselin Vukićević je predstavio ovaj turistički centar koji je prošle godine privukao 250.000 posjetilaca i može da se pohvali sezonom koja traje gotovo cijelu godinu.

"Veliko je interesovanje značajnih investitora za gradnju hotela visoke kategorije na Žabljaku. Među njima su brendovi poput Amana, Čedija. Njihove investicije od nekoliko desetina miliona eura će promijeniti “sliku” Žabljaka. Opština se trudi da gradnju takvih objekata prati unapređenjem infrastrukture", kazao je Vukićević.

Naglasio je da ova opština, koja je obuhvaćena projektom BFC sertifikacije, razvoj takođe duguje strateškom planiranju. Zahvaljujući relaizaciji vrijednih projekata, Žabljak je, navodi Vukićević, ispunio zahtjeve poglavlja 27, izgradivši prečistač otpadnih voda i reciklažni centar.

Potpredsjednik Opštine Danilovgrad, Aleksandar Pavićević, predstavio je domaćinu ovaj grad bogate istorije, kao i povoljnog poslovnog ambijenta i biznis zona.

"Mi smo perspektivan grad sa najmanje biznis barijera, koji štiti svoju životnu sredinu i podstiče započinjanje poslova na zdravim osnovama", kazao je Pavićević.

Naveo je investicije koje predstoje, a doprinijeće boljoj povezanosti Danilovgrada sa glavnim gradom modernim saobraćajnicama.

Direktorica Sektora za analize i istraživanja u Privrednoj komori Nina Drakić, koordinatorka projekta sertifikovanja opština sa povoljnim poslovnim okruženjem u Crnoj Gori, čestitala je Tešnju na odličnim rezultatima na ovom polju.

Ona je objasnila da se Crna Gora priključila ovom projektu prije dvije godine. U pilot fazi projekta uključeno je šest opština: Podgorica, Danilovgrad, Bijelo Polje, Tivat, Žabljak i Cetinje koje će do kraja mjeseca dobiti preliminarne evaluacione izvještaje. Njima će biti ocijenjeno da li se njihov poslovni ambijent uklapa u standard povoljnog okruženja za biznis. Nakon faze evaluacije, lokalne samouprave će imati polugodišnji period da primjene preporuke za unapređenje poslovnog ambijenta i, ako ispune tražene kriterijume, dobiće BFC SEE sertifikat.

Radosav Babić je predstavio djelokrug rada Ministarstva ekonomije i njegovog Direktorata za investicije, razvoj malih i srednjih preduzeća i upravljanje EU fondovima. On je rekao je da taj vladin resor ove godine realizuje Program za unapređenje konkurentnosti privrede, koji kroz deset programskih linija ima cilj stvaranje konkurentnih, izvozno orjentisanih i inovativnih privrednih subjekata. Prošle godine je ovim programom podržano 100 preduzeća, a namjera je da njihov broj u 2019. bude dvaput veći.

U periodu koji slijedi radiće se na promociji digitalizacije i internacionalizacije poslovanja malih i srednjih preduzeća kroz kreiranje novih programa podrške, kao i na unapređenju informisanosti privrednika o mjerama podrške na nacionalnom i na lokalnom nivou kroz izdavanje Informatora.

Babić je predstavio strategije koje Vlada realizuje, a poseban fokus je stavio na projekte koji unapređuju regionalnu saradnju.

"Regionalna saradnja se može dodatno pojačati kroz zajedničku realizaciju manjih prekograničnih projekata", rekao je on.

Predstavnici crnogorske delegacije pozvali su načelnika da posjeti Komoru i opštine kako bi ne sastavili razgovori i o drugim vidovima jačanja partnerstava.

(akta.ba)

U Bosni i Hercegovini će i u narednom periodu biti natprosječno toplo i sunčano vrijeme uz umjereni razvoj oblačnosti sredinom dana u centralnim i sjevernim područjima, prenosi Anadolu Agency (AA).

U Bosni, noć i jutra će biti nešto svježija, a svježinu će uslovljavati i slab do umjeren vjetar sjevernog smjera. Pretežno sunčano i ugodno toplo očekuje se i na planinama s maksimalnim temperaturama i iznad 22 stepena.

Jutarnje temperature zraka tokom sedmice u Bosni prognoziraju se između 13 i 18 stepeni Celzijusovi, a na jugu zemlje od 17 do 24.

Maksimalne dnevne temperature u središnjim i sjevernim područjima očekuju se između 26 i 32 stepena. Na jugu nešto toplije uz najvišu temperaturu do 34 stepena Celzijusa.

Pogledom na dostupne i sinoptičke karte uočava se, kako se vremenske prilike neće znatnije promijeniti do kraja ovog, ali i početkom sljedećeg mjeseca, navode iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ) BiH.

Početkom augusta moguće su nešto malo niže maksimalne temperature zraka uz blago povećanje oblačnosti. Izgledi za kišu u ovom periodu su mali.

Jutarnje temperature zraka kretaće se u rasponu od 12 do 17 u Bosni, a na jugu zemlje do 23.

Temperature zraka tokom dana u Bosni biće od 24 do 30 stepeni, a u Hercegovini do 32 stepena Celzijusa.

 Najviše prvačića upisano je u Zenici 1.143, slijede Tešanj 529, Visoko 435, Kakanj 317, Zavidovići 298, Žepče 239, Maglaj 181, Breza 120, Olovo 66, Doboj Jug 45, Vareš 44 i Usora 25

U osnovne škole u Zeničko-dobojskom kantonu upisano je ukupno 3.442 učenika prvih razreda, što je smanjenje za oko 300 prvačića. Prošle je godine, naime, bilo upisano 3.758 prvačića.

-S našim smo socijalnim partnerima, Sindikatom, dogovorili da smanjimo broj učenika u odjeljenima sa 23 na 21. To je i realno za ZDK - kaže pomoćnica za sektor osnovnog obrazovanja u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta ZDK Bernadeta Galijašević.   

Ona dodaje da je najviše prvačića upisano u Zenici -1.143, slijede Tešanj 529, Visoko 435, Kakanj 317, Zavidovići 298, Žepče 239, Maglaj 181, Breza 120, Olovo 66, Doboj Jug 45, Vareš 44 i Usora 25.

Planom upisa u srednje škole planirano je da se upiše 3.668 učenika u prve razrede, ali ih je do sada upisano samo 2.820. Ta će se brojka, zbog popravnih ispita u augustu, vjerovatno nešto promijeniti, ali vjerovatno ne i značajnije.

-Prošle je godine bilo upisano 3.116 učenika u prve razrede srednjih škola i evidentno je smanjenje. Najviše interesa bilo je za medicinsku, ekonomsku i elektrostruku - napominje Galijašević, koja dodaje da su uvažili afinitete đaka te nastojali maksimalno ispoštovati njihove želje za profesionalnim opredjeljenjem.

-Radi izgrađivanja njihovih boljih kompetencija, u nekim smo školama dozvolili i upis kombinovanih odjeljenja jer nije bilo dovoljno đaka za samostalna odjeljenja - kaže Galijašević.

(Faktor)

S obzirom da sport i rekreacija imaju izuzetno veliki značaj u održavanju stabilne psiho-fizičke kondicije i zdravstvenog stanja osoba sa invaliditetom (OSI), u sklopu projekta „Inicijativa za razvoj invalidskog sporta“ koji je finansijski podržan od strane Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, Udruženje paraplegičara i oboljelih od dječije paralize Doboj Jug organizovalo je sportsko takmičenje osoba sa invaliditetom u gađanju iz vazdušne puške i šahu.

Sportsko takmičenje i jednodnevno druženje je održano 20.7.2019.godine (subota) na lokalnom izletištu Matoševe Dubrave u Mravićima općina Doboj Jug sa početkom u 12 sati.

S obzirom da je takmičenje u ovom projektu bilo takmičarskog karaktera za najbolje takmičare obezbjeđene su simbolične nagrade. Svi takmičari su postigli zavidne rezultate u disciplinama u kojima su se takmičili što pokazuje da i osobe sa invaliditetom mogu biti aktivni sudionici razvoja sporta i sudjelovati u životu zajednice s drugima pod jednakim uvjetima.

U šahu prvo mjesto pripalo je Halidu Bajramoviću iz Udruženja paraplegičara iz Zenice, drugo mjesto osvojio je Advan Arifović iz Udruženja paraplegičara iz Doboj Juga i treće mjesto Medžid Muratović iz Udruženja paraplegičara iz Doboj Juga.

U gađanju iz vazdušne puške za muškarce prvo mjesto osvojio je Mujo Adilović iz Udruženja paraplegičara iz Zenice, drugo mjesto osvojio je Muhidin Kaloševac iz Udruženja paraplegičara iz Doboj Juga i treće mjesto Tahir Mandžuka iz Udruženja paraplegičara iz Zenice.

U gađanju iz vazdušne puške za žene prvo mjesto osvojila je Almedina Čamdžić iz Udruženja paraplegičara iz Zavidovića, drugo mjesto osvojila je Samira Đidić iz Udruženja paraplegičara iz Zenice i treće mjesto Dževada Tukić iz Udruženja paraplegičara iz Doboj Juga.

Svoje učešće na ovom takmičenju su pored OSI iz Udruženja paraplegičara iz Doboj Juga uzeli učešće i OSI iz udruženja paraplegičara iz Zenice, Lukavca, Zavidovića, Žepča, Doboja, Doboj Istoka, OSI iz Udruženja amputiraca iz Doboja, OSI iz Opštinske organizacije slijepih i slabovidnih lica iz Teslića, predstavnici i članovi Udruženja civilnih žrtava rata iz Tešnja i predstavnici Centra za razvoj civilnog društva BiH iz Doboja.

Pored osoba sa invaliditetom iz organizacija i udruženja osoba sa invaliditetom (OSI) iz oba entiteta, ovo sportsko takmičenje i jednodnevno druženje su svojim prisustvom uveličali i načelnik općine Doboj Jug g-din: Mirnes Tukić, predstavnici Sportskog Saveza općine, predstavnici udruženja RVI-a, predstavnici Šahovskog kluba Doboj Jug, Crvenog križa, MZ Matuzići, predstavnici Udruženja civilnih žrtava rata Doboj Jug, predstavnici udruženja žena, privrednici, predstavnici medijske kuće TV Smart i drugi građani lokalne zajednice cca 85 učesnika. Takmičenje je proteklo veoma uspješno, a predsjednik Udruženja paraplegičara i oboljelih od dječije paralize općine Doboj Jug g-din: Edib Skulić se zahvalio takmičarima i ostalim učesnicima na učešću i podršci razvoju invalidskog sporta u lokalnoj zajednici i istakao da ovakva sportska takmičenja za paraplegičare i ostale osobe sa invaliditetom su veoma značajan oblik resocijalizacije i inkluzije i podsticaj za postizanje sportskih rezultata. Takođe je istakao da se vrijednost ovog sportskog takmičenja ne završava isključivo na borilištima, nego je kasnije nastavljeno jednodnevnim druženjem u jednoj opuštenoj i ugodnoj atmosferi uz skroman zajednički ručak i osvježenje.

(Općina Doboj Jug)

Najviše preduzeća koja su u stranom vlasništvu u Crnoj Gori u prošloj godini bilo je u Podgorici, i to 33,4 posto.
Uslijed početka nove radne sedmice pojačana je frekvencija vozila u većim gradskim centrima ali i na izlazu iz Bosne i Hercegovine.

Pojačana frekvencija vozila i duža zadržavanja na izlazu iz BiH su na graničnim prelazima Izačić, Velika Kladuša, Hum i Doljani. Na ostalim graničnim prelazima trenutno se ne čeka duže od 30 minuta, saopštio je Bosanskohercegovački auto-moto klub (BIHAMK).

Iz sigurnosnih razloga obustavljen je saobraćaj za teretna vozila i autobuse na saobraćajnicama prema i od mosta graničnog prelaza Brčko-Gunja.

Podaci Monstata pokazuju da se značajan broj kompanija čiji osnivači nisu državljani Crne Gore nalazi u opštinama Budva i to 27,4 posto, Baru 11,5 posto i Herceg Novom osam posto.

Prema procentualnom učešću preduzeća u stranom vlasništvu koji svoju djelatnost obavljaju na teritoriji Crne Gore, posmatrano po zemljama porijekla vlasnika – osnivača, prednjače iz godine u godinu Rusi, i to 16,4 posto.

Slijede vlasnici – osnivači porijeklom iz Srbije 17,5 posto, Ukrajine 5,6 posto, Italije 4,6 posto i potom iz Bosne i Hercegovine 3,9 posto.

Zanimljivo je da se turski investitori još nisu plasirali u prvih pet najbrojnijih. Prema posljednjim podacima, oni su osnivači i vlasnici više od 2.200 firmi, većinom sa sjedištem u Budvi.

Bosanci drže građevinske firme

“Iz godine u godinu do značajnog procentualnog povećanja dolazi kod preduzeća koja se nalaze u vlasništvu građana i firmi koji su porijeklom iz Ukrajine”, navodi se u saopštenju Monstata.

Prema procentualnom učešću preduzeća u stranom vlasništvu koji svoju djelatnost obavljaju na teritoriji Crne Gore, posmatrano po sektorima djelatnosti u prošloj godini, kao i u prethodnim godinama, prednjače sektori trgovina na veliko i malo i popravka motornih vozila i motocikala 22,5 posto, građevinarstvo 13,8 posto, stručne, naučne i tehničke djelatnosti 20,8 posto i poslovanje nekretninama 7,3 posto”, precizirali su iz Monstata.

U svim sektorima djelatnosti, kao i u prethodnoj godini, najzastupljeniji poslovni subjekti su oni čiji su vlasnici porijeklom iz Rusije i Srbije.

Evidentno je i to da su, osim preduzeća čiji su vlasnici iz Rusije i Srbije, i kompanije koje su u vlasništvu građana i firmi iz Bosne i Hercegovine veoma zastupljeni u sektoru građevinarstva.

“Takođe, može se zaključiti da su firme koji su u vlasništvu građana i kompanija porijeklom iz Kine i Italije, na teritoriji Crne Gore, najviše orjentisani na djelatnosti u okviru sektora trgovina na veliko i trgovina na malo i popravka motornih vozila i motocikala”, objasnili su statističari, prenose crnogorski mediji.


Strogo je zabranjeno preuzimanje sadržaja, vijesti, videa ili fotografija bez navođenja izvora i bez dozvole. Vlasnik materijala je UG Zenicablog, osim ako nije navedeno drukčije.