Sekretarijat Energetske zajednice je jučer poslijepodne objavio da službeno otvara postupak protiv BiH za rješavanja spora o planiranoj garanciji Federacije BiH za kredit od 614 miliona eura od kineske Eximbank za izgradnju bloka 7 termoelektrane Tuzla. Pokretanjem ovog postupka Sekretarijat pruža priliku Bosni i Hercegovini da u roku od dva mjeseca reagira na navode o nepoštivanju zakona o Energetskoj zajednici. Važno je istači da ovaj postupak može potencijalno dovesti do kašnjenja u procesu pristupanja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji  i do privremene obustave financiranja od strane EU banaka.

Otvaranje postupka je uslijedilo nakon četiri upozorenja koje je Sekretarijat Energetske zajednice uputio vlastima Federacije BiH. Ovim upozorenjima je ukazano na činjenicu da, prema EU pravilima koje je BiH obavezna poštivati, predložena garancija predstavlja nezakonitu državnu pomoć. Pored upozorenja iz Energetske zajednice i EU Komesar za proširenje Johannes Hahn je također upozorio vlasti Bosne i Hercegovine da ne odobravaju ovu garanciju, jer je ona u suprotnosti s pravilima EU.

„I Komesar Hahn i Energetska zajednica jasno su se suprotstavili usvajanju ove ilegalne garancije. Nažalost, naši parlamentarci u Predstavničkom domu FBiH, ignorirajući ova upozorenja, ipak su je odobrili”, komentirao je Denis Žiško iz Centra za ekologiju i energiju i dodao, "Ostaje da vidimo da li će i parlamentarci u Domu naroda slijediti primjer svojih kolega iz Predstavničkog doma i zabiti glavu u pijesak, naivno se nadajući da Evropa neće reagovati na otvoreno i svjesno kršenje preuzetih međunarodnih obaveza."

“Prije dva dana je Energetska zajednica objavila novu studiju u kojoj se kritiziraju zemlje zapadnog Balkana koje su samo u 2017. godini potrošile 1,2 milijarde eura na izravne i neizravne subvencija za sektor ugljena. Sada se Bosna i Hercegovina sprema potrošiti još javnog novca na nove potpore za ugljen. Ekonomska i ekološka realnost je da je to jednostavno neodrživo. Postupno ukidanje subvencija za ovaj sektor očito zahtijeva političku hrabrost, a najbolji način za početak tog procesa bi bilo ne usvajanje novih subvencija, posebno ako su nelegalne”, dodala je Pippa Gallop iz CEE Bankwatch mreže.

Ukoliko Bosna i Hercegovina ne poduzme korake za ispravljanje neusklađenosti, slučaj će biti proslijeđen najvišem tijelu za donošenje odluka Energetske zajednice, Ministarskom vijeću. Kršenje odredbi Ugovora može rezultirati isključenjem iz donošenja odluka u Energetskoj zajednici, kašnjenjima u pristupanju EU i privremenim moratorijima evropskih banaka na ulaganja u BiH energetski sektor.

(Akta.ba)

Ljekari bez granica (MSF) su otvaranjem više od 230 bunara u Čadu, Nigeru, Keniji, Somaliji, Afganistanu i Demokratskoj Republici Kongo omogućio pristup pitkoj vodi za oko 140.000 ljudi.

Više od dvije milijarde ljudi u svijetu nema pristup pitkoj vodi, a očekuje da će se do 2025. godine oko 3,5 milijarde ljudi suočiti sa nestašicom pitke vode, javlja Anadolu Agency (AA).

Ljekari bez granica (MSF) su otvaranjem više od 230 bunara u Čadu, Nigeru, Keniji, Somaliji, Afganistanu i Demokratskoj Republici Kongo omogućio pristup pitkoj vodi za oko 140.000 ljudi.

Iz MSF-a su podsjetili da je nakon Konferencije o okolišu i razvoju Ujedinjenih naroda u Rio de Janeiru 1992., Generalna skupština UN-a odlučila da se 22. mart svake godine obilježi kao Svjetski dan voda i da se na taj dan, širom svijeta, posebno skrene pažnja na probleme vezane za vodu i vodne resurse.

Smatraju da i danas u svijetu postoje ljudi koji nemaju pristup pitkoj vodi, koja je neophodna za život.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, oko 2,1 milijarda ljudi nema pristup pitkoj vodi, a tri od svakih deset osoba koristi prljavu vodu. Podsjećaju i da 263 miliona ljudi svakodnevno pješači i po pola sata kako bi došlo do pitke vode.

Ljekari bet granica upozorili su da se očekuje da će se do 2025. godine oko 3,5 milijardi ljudi suočiti sa nestašicom vode.

Prema istim podacima svakih 90 sekundi u svijetu umire jedno dijete zbog nestašice pitke vode.

Yahya Tanrikulu, koordinator za projekte Ljekara bez granica, govorio je o poteškoćama sa kojima se susreću ljudi u različitim dijelovima svijeta kako bi imali pitku vodu.

“Prošle godine smo bili u Tangu u Tanzaniji. Bili smo svjedoci toga da su ljudi na krovovima kuća postavili kontejnere u kojima su prikupljali kišnicu. Pitao sam ih zašto to rade. Rekli su da piju tu vodu, a koriste i za pripremu hrane”, pojasnio je Tanrikulu.

Sličnu situaciju su, kako je kazao, vidjeli i u Afganistanu.

“Tamo postoje djeca koja pješače kilometre da bi došla do pitke vode. Na tom putu i gube život. Nestašica pitke vode dovodi i do epidemije različitih bolesti od kojih i umiru”, dodao je Tanrikulu.

Demografi navode da bi u slučaju imigracije trebalo voditi politiku doseljavanja kvalificirane radne snage i stručnjaka.

Slovenski predsjednik Borut Pahor pozvao je na donošenje strateških mjera za zaustavljanje negativnih demografskih trendova zbog kojih Slovenija sve više postaje staro društvo budući da se očekivani životni vijek produžuje, dok stopa fertiliteta od 1,62 djeteta po ženi ne dostiže prosjek reprodukcije u Europskoj uniji.

"Imamo teškoće s obnavljanjem populacije i rasprave poput današnje moramo nastaviti i tražiti rješenja", kazao je Pahor na savjetovanju o demografskim trendovima i starenju stanovništva kojemu su nazočili stručnjaci za ta pitanja, te više političara iz različitih stranaka.

"Zbog niske stope fertiliteta dolazi do brzog starenja stanovništva, a jedno od rješenja bila bi imigracija", kazao je na savjetovanju ekonomist Janez Malačič, stručnjak za pitanja demografskih kretanja, ali je upozorio da bi u tom slučaju trebalo voditi politiku doseljavanja kvalificirane radne snage i stručnjaka.

No, upozorio je, u modernim društvima nastaje nov reproduktivni model, a moderna društva na taj izazov još nisu pronašli prava rješenja kako nadomjestiti premali broj novorođenih.

Mlade majke ne čeka radno mjesto
Akademik Matjaž Gmas sa znanstvenog instituta Jožef Štefan ustvrdio je da se u Sloveniji godišnje rodi "10 tisuća beba premalo" jer mlade rodilje ne čeka sigurno radno mjesto, kako je to bilo nekoć kad je i stopa rađanja u Sloveniji bila mnogo viša.

Prema statistici koju je lani objavila Europska komisija, troškovi sve starijeg stanovništva i dugotrajne socijalne i zdravstvene skrbi u Sloveniji će se do 2070. godine povećati sa sadašnjih 22 posto BDP-a na preko 28 posto.

Budući da je taj trend u Sloveniji među najizraženijima u Europi, njoj se preporučuju strukturne promjene i politika "aktivnog starenja" stanovništva, uz cjeloživotno učenje starijih zaposlenih i kasniji odlazak u mirovinu, što se društveno teško prihvaća.

Prema zadnjim statističkim podacima, udio stanovništva u dobi od 20 do 64 godine koji je 2016. iznosio 62,2 posto, već 2030. past će na 55,6 posto, dok će udio starijih od 65 godina porasti sa 18,4 na 24,8 posto.

Takav je trend značajan ograničavajući čimbenik u razvoju slovenske ekonomije, objavio je vladin ured za makroekonomske analize, te preporučio donošenje odgovarajuće strategije po kojoj svi troškovi stareće populacije ne bi pali na državu.

Sindikati protiv kasnijeg odlaska u mirovinu
Kao jedna od mjera o kojoj se razmišlja u prevladavanju negativnih demografskih trendova je kasniji odlazak starijih u mirovinu, pa je vlada nedavno dala u raspravu prijedlog po kojemu bi oni s manje od 40 godina radnog staža u penziju mogli tek sa 67 godina starosti, a ne sa 65 kao što je sada slučaj.

Takav je prijedlog izazvao otpor većine sindikata, ali i dobrog dijela stranaka, makar bi se mjera počela primjenjivati tek od 2025. godine.

Nije riječ o reformi mirovinskog sustava koja nas tek čeka nego o privremenoj mjeri, kazao je u parlamentu ovog tjedna premijer Marjan Šarec, odgovarajući na optužbe da želi ukinuti mirovinska prava i smanjiti vrijednost mirovina i tvrdnje  da već sada trećina umirovljenika živi na pragu siromaštva.

Kako je danas na savjetovanju o sve starijoj populaciji izjavila ministrica za rad, obitelj, socijalna pitanja i jednake mogućnosti Ksenija Klampfer, temelji za reformu na području politike mirovinskog sustava već su pripremljeni.

Kako je dodala, to je bilo potrebno jer je radno aktivnih u dobnoj skupini od 60 do 64 godina starosti u Sloveniji daleko manje od prosjeka EU-a, pa je u tome - kako je dodala - od Slovenije u lošijem stanju samo Grčka.

(Al Jazeera)

Penzioneri u FBiH mogli bi u maju dobiti na postojeću penziju i dodatkih minimalnih 48 KM, a zbog očekivanog povećanja od 3,5 posto koje će se uvrstiti i u protekle mjesece 2019. godine.
Federalni zavod za penziono i invalidsko osiguranje 15. aprila uskladit će penzije, a očekuje se da će doći do povećanja od 3,5 posto za sve korisnike uz izuzetak onih koji primaju najvišu oenziju.

Glasnogovornik Zavoda PIO Tomislav Kvesić kazao je u izjavi za Fenu kako se radi o redovnom godišnjem usklađivanju penzija koje je predviđeno novim zakonom.

“To se radi 15. aprila svake godine na temelju dva parametara – realnog rasta BDP-a te indeksa potrošačkih cijena. Na osnovu ta dva podatka dobije se postotak. Točan iznos bit će poznat kada Federalni zavod za statistiku objavi službene podatke o kretanju BDP-a i potrošačkih cijena, a predviđanja su da će povećanje penzija iznositi oko 3,5 posto”, pojasnio je Kvesić.

Podsjetio je da su najniže penzije u ovoj godini već povećane za 3,2 posto, pa će zajedno s novim povećanjem minimalna penzija u Federaciji BiH iznositi oko 370 maraka.

Odluka o povećanju penzija primjenjivat će se retroaktivno od 1. januara 2019. godine, pa će svi korisnici u petom mjesecu dobiti uvećane penzije za april, kao i razliku za prva tri mjeseca.

“Ukupno potrebna dodatna sredstva za ova dva povećanja iznose oko 90 miliona KM na godišnjem nivou što će se podmiriti iz redovitih prihoda Zavoda. Priljev prihoda je zadovoljavajući i neće biti problema pri isplati penzija”, kazao je Kvesić.

To znači da će penzioneri u FBiH, osim onih sa najvećim primanjima, dobiti povećanje penzije od minimalnih 12 KM, jer je trenutna minimalna penzija oko 360 KM. Također, s obzirom da će se povećanje uvrstiti retroaktivno od januara, penzioneri će u maju dobiti minimalno 36 KM, odnosno tri puta po 3,5 posto svoje penzije. Tako će penzioneri u FBiH u maju dobiti najmanje 48 KM.

Danas će u Hercegovini i na jugozapadu Bosne preovladavati pretežno sunčano vrijeme, a u ostatku naše zemlje, veći dio dana, umjereno do pretežno oblačno. Vjetar slab do umjeren sjeveroistočni, a u Hercegovina i na jugozapadu Bosne umejerana do jaka bura. Dnevne temperature od 7 do 12, na jugu od 14 do 17 °C.

U četvrtak 28.03.2019., sunčano vrijeme. Vjetar slab do umjeren sjeveroistočni. U Hercegovini i na jugozapadu Bosne umjerena do jaka bura. Jutarnje temperature od -3 do 3, na jugu od 4 do 8, a dnevne od 8 do 14, na jugu od 14 do 18 °C.

U petak 29.03.2019., sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Jutarnje temperature od -3 do 3, na jugu od 3 do 8, a dnevne od 9 do 15, na jugu od 14 do 19 °C.

U subotu 30.03.2019., pretežno sunčano. Jutarnje temperature od -2 do 4, na jugu od 3 do 9, a dnevne od 12 do 17, na jugu od 16 do 21 °C.

U nedjelju 31.03.2019., sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Jutarnje temperature od 0 do 6, na jugu od 5 do 10, a dnevne od 15 do 22 °C.

Za naknadu troškova liječenja i nabavku lijekova za potrebe branilaca i članova njihovih porodica, u 2018. godini iz Budžeta ZDK izdvojeno je 1.036.050,00 KM.

Prema informaciji Ministarstva za boračka pitanja, koju je na jučerašnjoj sjednici prihvatila Vlada ZDK, tokom prošle godine podneseno je i obrađeno ukupno 3.066 zahtjeva, od čega je odobreno 2.858. Za troškove liječenja 2.223  demobilisana branioca i člana porodica umrlih demobilisanih branilaca utrošeno je 801.500 KM, za 402 ratna vojna invalida i člana porodica ratnih vojnih invalida izdvojeno je 153.250 KM, dok je za 225 člana porodica šehida, poginulih, umrlih i nestalih branilaca odobrena pomoć za liječenje i nabavku lijekova u iznosu od 74.900 KM. Osam dobitnika ratnih priznanja ili odlikovanja i članova njihovih porodica odobrena je pomoć u iznosu od 6.400 KM.

U 2018. godini odobrena su sredstva u iznosu od 39.000 KM za šest pripadnika branilačke populacije - četiri demobilisana branioca, jednog RVI i jednog člana porodice šehida na ime djelimičnog finansiranja troškova liječenja – nabavke i kupovine pet implantanta kardioverter defibrilatora (AICD i CRT-D ICD) i jednog liječenja (operativni zahvat) van države Bosne i Hercegovine.

"Uzimajući u obzir činjenicu da se radi o korisnicima kojima se zbog starosti iz godine u godinu narušava zdravstveno stanje te uzimajući u obzir zasluge koje ima ova kategorija društva, postoji potreba da se svake godine povećavaju sredstva za ovaj vid pomoći. I ove godine ćemo planirati veći iznos kako bi pozitivno odgovorili na povećan broj podnesenih zahtjeva za naknadu troškova liječenja i nabavke lijekova boračke populacije", kazao je Fahrudin Čolaković, ministar za boračka pitanja ZDK.

Press služba ZDK

U petak, 22.03.2019. godine u svim džematima muftiluka zeničkog počela je akcija prikupljanja pomoći za narod Sirije. Akcija se provodi i na području Medžlisa IZ-e Tešanj i to u petak, subotu i nedjelju (22.23. i 24. marta 2019.).

Prioritet u prikupljanju pomoći je brašno, a može se predati i ulje i tjestenine. Svi proizvodi trebaju imati deklaraciju i domaće porijeklo. Prikupljanje se vrši na sabirnim mjestima u džematima i u vakufskim garažama u Tešnju.

Novčana pomoć može se uplatiti na transakcijski račun Medžlisa IZ-e Tešanj broj: 1603005500011523 otvoren kod Vakufske banke sa naznakom "Pomoć narodu Sirije".  

Prema informacijama kojima raspolažemo pomoć dostavljaju građani, firme, trgovine, udruženja, džemati i dr.  Još jednom pozivamo sve ljude dobre volje, udruženja, firme i insitucije da se pridruže akciji.

MIZ Tešanj

Prema službenim podacima, u zadnjih deset godina iz Federacije BiH u inozemstvo odselilo je 28.362 građana, a najviše njih iselilo je u zemlje regije i Njemačku, rečeno je Feni iz Federalnog zavoda za statistiku.

Najviše građana Federacije iselilo je u Hrvatsku (12.671), slijedi Njemačka (5.099), zatim Austrija (3.720), Srbija (3.272), Slovenija (2.259), Crna Gora (735), Norveška (106), Nizozemska (79), SAD (377), dok je u ostale zemlje iselilo 377 državljana BiH.

Najviše iseljavanja zabilježeno je 2010., 2014., 2016., 2017. i 2018. godine.

Federaciju BiH najviše su napuštali mladi do 29 godine, dok je broj iseljavanja osoba od 30 do 50 godina gotovo jednak kao i onih koji imaju preko 55 godina.

Podatke o tome koji su najčešći razlozi zbog čega se mladi, kao i ostali državljani BiH odlučuju na odlazak iz zemlje nismo mogli dobiti, no najčešće se spominju ekonomski razlozi, politička situacija i besperspektivnost, te nemogućnost zapošljavanja bez traženja ‘veze’ ili stranačke podobnosti.

(Fokus)

Tokom proljeća na području Federacije Bosne i Hercegovine može se očekivati pojava većih kišnih padavina i naglo topljenje snijega te nagli porast vodostaja na rijekama i njihovim pritokama, što može prouzrokovati plavljenje stambenih, industrijskih i drugih objekata, obradivog i drugog zemljišta, aktiviranja većeg broja klizišta i odrona, oštećenje saobraćajnih komunikacija i slično, saopćeno je danas iz Federalne uprave civilne zaštite.

Kako piše u saopćenju, u ljetnom periodu moguća je pojava suše što može prouzrokovati nedostatak pitke vode za stanovništvo, odnosno za normalan razvoj poljoprivrednih kultura čija posljedica negativno utiče na visinu prinosa i kvalitet proizvoda i slično.

Saopćenje prenosimo u cjelosti.

''Kako bi se navedene, ali i druge opasnosti umanjile i dovele pod nadzor, a u cilju zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara, potrebno je da nadležni organi, odnosno nosioci zaštite i spašavanja u općinama i gradovima, kao i kantonima, blagovremeno planiraju, organizuju i provedu neophodne preventivne mjere zaštite i spašavanja.

U cilju zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od pojave i posljedica koje mogu biti izazvane poplavama i preduprijeđenja opasnosti od štetnog djelovanja voda (pojava poplava, bujičnih i podzemnih voda na vodotocima, erozija, klizišta, odrona, i dr.) na području Federacije BiH, nadležnim organima civilne zaštite kantona, odnosno općina/gradova, za organizovanje i provođenje preventivnih mjera zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara na vodi i pod vodom s ciljem sprječavanja i smanjenja opasnosti, PREPORUČUJEMO da:

1) izvrše preglede postojećih planova zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća (dokumente tih planova koji se odnose na zaštitu i spašavanje na vodi i pod vodom) radi utvrđivanja da li su u njima predviđene sve potrebne mjere zaštite i spašavanja od poplava, odnosno bujičnih i podzemnih voda, erozija, klizišta, odrona i sl., u skladu sa odgovarajućim odredbama važećih propisa kojima su regulisana ova pitanja, te izvrše potrebna ažuriranja tih planova;

2) svakodnevno osmatraju i prate stanje vodotoka, objekata i terena, a za potencijalno opasna područja, planiraju i organizuju provođenje odgovarajućih aktivnosti (akcije čišćenje riječnih korita, odvodnih kanala, uređivanje obala, izgradnja nasipa, preusmjeravanje vodotoka, saniranje klizišta, komunalne infrastrukture i druge potrebne mjere), te prate stepen realizacije tih mjera i aktivnosti;

3) unaprijede saradnju nadležnih organa civilne zaštite sa pravnim društvima i pravnim licima koja upravljaju vodnim objektima, kao i drugim nosiocima zaštite i spašavanja (komunalna i građevinska preduzeća, kajakaški i ronilački klubovi, vatrogasne jedinice, policija, BIHAMK i dr.) radi redovnog i vanrednog praćenja vodostaja i pravovremenog informiranja građana o nailasku plavne vodene mase;

4) osposobe građane za organizovanje i provođenje mjera samozaštite u slučaju poplava, klizišta i drugih prirodnih nesreća;

5) organizuju i provode aktivnosti na sprječavanju nelegalne gradnje građevina u vodozaštitnim zonama i geomorfološki nestabilnim terenima i dr.,

6) izvrše preglede i procjene upotrebljivosti raspoloživih materijalno-tehničkih sredstava i opreme (čamci, cisterne za vodu, pumpe i dr.) za spašavanje na vodi i pod vodom i preduzmu potrebne mjere na otklanjanju uočenih nedostataka;

Pored navedenog, preporučujemo i sljedeće aktivnosti:

1) Ukoliko navedeni planovi zaštite i spašavanja nisu izrađeni, da kantonalne uprave odnosno općinske/gradske službe civilne zaštite, u saradnji s drugim nadležnim kantonalnim, odnosno općinskim/gradskim organima uprave i drugim institucijama, u što kraćem roku, pristupe izradi tih planova, ili izrade privremene operativne planove zaštite i spašavanja od poplava, klizišta za nastupajući period;

2) Da se redovno i pravovremeno sazivaju i održavaju sastanci kantonalnih i općinskih/gradskih štabova civilne zaštite. Na te sastanke po potrebi treba pozivati nadležne nosioce aktivnosti zaštite i spašavanja u kantonima i općinama/gradovima i analizirati:
rezultate ostvarene saradnje i način međusobnog izvještavanja o provođenju preventivnih mjera koje je potrebno preduzimati, kao i druga pitanja od značaja za zaštitu i spašavanje od poplava, mraza, klizišta, suše i ostalih prirodnih i drugih nesreća na području općina/gradova i kantona; stanje raspoloživih ljudskih resursa i materijalno–tehničkih sredstava i opreme za potrebe zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara; spremnost i raspoložive kapacitete zdravstvenih ustanova za pružanje medicinske pomoći u slučaju pojave prirodnih i drugih nesreća u kojima može biti ugrožen veliki broj ljudi; spremnost i raspoložive kapacitete skloništa i drugih objekata za potrebe smještaja i sklanjanja ljudi u slučaju pojave prirodnih i drugih nesreća u kojima može biti ugrožen veliki broj ljudi;
spremnost i raspoložive kapacitete za pružanje pomoći u pitkoj vodi, hrani, lijekovima i drugim neophodnim namirnicama i sredstvima u slučaju pojave prirodnih i drugih nesreća u kojima može biti ugrožen veliki broj ljudi i  druge potrebne mjere zaštite i spašavanja.

Kako se opasnosti i od drugih prirodnih nesreća (klizišta, odroni, rušenja i dr.) ne mogu i ne smiju zanemariti, potrebno je da i u vezi predmetnog akta, redovno, najmanje jednom mjesečno, obavijestite ovu Upravu o preduzetim mjerama zaštite i spašavanja za smanjenje opasnosti od nesreća koje najviše ugrožavaju područje općine/grada, odnosno kantona, te stepenu realizacije tih mjera na svom području'', navode iz Federalne uprave civilne zaštite.

Policijske službe širom Evrope razbile su u racijama lanac koji se bavio piratiziranjem IPTV kanala na internetu.

Uhapšeno je pet osoba i ugašeno nekoliko desetina servera kao rezultat racija u Španiji, Danskoj i Velikoj Britaniji.

IPTV usluge pružala je kriminalna grupa koja je nudila više od 800 televizijskih kanala, uključujući sportske i filmske sadržaje.

Policijske operacije izvršene su u vrijeme kada su trojica Britanaca osuđena na zatvorske kazne zbog neodobrenog prenošenja fudbalskih utakmica.

Europol je saopćio da je akcija nanijela "najveći udarac" piratskim IPTV servisima.

Kriminalna grupa je stajala iza mreže od 11 odvojenih internet-stranica koje su nudili IPTV strimove. Među ponuđenim sadržajima bili su fudbalski mečevi, nacionalni televizijski kanali, američke kablovske mreže, filmovi, radijske stanice i pornografski sadržaji.

Cijene pretplate kretale su se od 40 do 460 eura mjesečno, saopćila je španska policija, koja je vodila operaciju.

Usluge su se nudile u 30 zemalja, a serveri su se nalazili u Španiji, Danskoj, Britaniji, Latviji, Holandiji i Kipru. Ukupno je isključeno 66 servera.

Vjeruje se da su kriminalci zaradili oko osam miliona eura pružanjem nelegalnih televizijskih usluga na internetu.

(Avaz)