Danas se našoj zemlji očekuje sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačost. Nešto više oblaka očekuje se u centralnim i istočnim područjima. U jutarnjim satima i dio prijepodneva po kotlinama i uz riječne tokove sa maglom i niskom oblacima. Vjetar slab promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura od 10 do 16, na jugu od 17 do 21, a najviša dnevna od 24 do 30, na jugu od 29 do 32 stupnja.

PROGNOZA VREMENA ZA 30.08.2018 (Četvrtak)., malo do umjereno oblačno vrijeme. Po kotlinama i uz riječne tokove moguća je magla ili niska oblačnost. Krajem dana, ponegdje u centralnim, zapadnim i sjeverozapadnim područjima se očekuje i kiša. Jutarnje temperature od 13 do 18, na jugu od 19 do 22, a najviša dnevna od 26 do 32, na jugu do 35 stupnjeva.

PROGNOZA VREMENA ZA 31.08.2018 (Petak)., umjereno od pretežno oblačno vrijeme. Tokom dana, nestabilno sa kišom, pljuskovima i grmljavinom. Jutarnje temperature od 13 do 18, na jugu od 19 do 22, a najviša dnevna od 21 do 27, na jugu do 30 stupnjeva.

PROGNOZA VREMENA ZA 1.09.2018 (Subota)., umjereno od pretežno oblačno vrijeme sa kišom, pljuskovima i grmljavinom. Padavine se očekuju poslije podne i krajem dana. Jutarnje temperature od 13 do 18, na jugu od 19 do 22, a najviša dnevna od 21 do 27, na jugu do 31 stupanj.

Kako bi bilo da ljetno računanje vremena traje zauvijek? Danas se završava velika anketa EU koja treba da pruži uvid šta građani o tome misle. Gotovo je izvjesno da će pomjeranje kazaljki biti ukinuto, ali se ne zna kada.

Evropska unija je svoje građane pitala usred vrućeg ljeta da li žele da zadrže prelaske s ljetnjeg na zimsko računanje vremena. I ako ne žele, koje računanje žele zadržati: ono zimsko ili ljetnje?

Mnogi građani Evropske unije su ovu ideju prihvatili objeručke. Oko dva miliona njih se uključilo u online raspravu na stranicama Evropske komisije koja je započela 4. jula, a završava danas, 16. avgusta. Da li je to početak nove ere?

Mihael Tojrer je u to ubjeđen.

– Siguran sam da će prebacivanje s ljetnog na zimsko računanje vremena i obratno biti ukinuto. Samo još nije sigurno kada“, kaže ovaj poslanik njemačkih Liberala u Bundestagu koji se ranije, tokom mandata u Evropskom parlamentu, zalagao za ukidanje pomjeranja kazaljki.

Tojrer sanja vječno ljeto i uvjeren je da ukidanjem dva računanja vremena EU može samo biti na dobitku, prenosi DW.

– Ova inicijativa bi mogla da ojača jedinstvo unutar Unije. Nekoordinisane promjene vremena unutar EU bi bile štetne za zajedničko tržište, ali i putovanja i komunikaciju. Kada bi svaka nacija za sebe odlučila hoće li ostati pri promjeni ili ne, to bi izrodilo haosom -, smatra liberalni političar.

Ali put do promene je dug i trnovit. Pogotovo kada se radi o EU. Vrijednovanje rezultata ispitivanja će potrajati, poručuje kancelarija Evropske komisije u Berlinu. I stručnjaci još moraju da daju svoje mišljenje prije nego što Evropska komisija donese preporuku.

Već je sada jasno da promjene računanja vremena u šestomjesečnom ritmu ne ispunjavaju cilj zbog kojeg je uvedena. Ušteda energije je zanemariva, priznaje i Evropska komisija. Umjesto toga direktni udarac na bioritam građana izaziva poteškoće sa spavanjem, nervozu i probleme s koncentracijom.

Ali drugo pitanje je hoćemo li vječno ostati pri ljetnom ili zimskom računanju vremena? Odgovor nije lak. U prilog ljetnom računanju govori da jedan sat dnevnog svjetla više omogućuje više vremena za radove na polju. Školarci i radnici bi mogli još po danu stići kućama, a i sportska takmičenja bi moga biti održavana kasnije.

Cijela EU pomjera kazaljke zajedno još od 1996, u Njemačkoj je ljetno računanje vremena uvedeno 1980. Od tada se posljednje nedjelje u martu sat pomjera unaprijed, a posljednje nedjelje u oktobru unazad.

Nakon freelancera, PUFBiH zavodi red i u ‘izdavanju imovine’ – Ono što je svakako važno znati je da građani trebaju ugovore o izdavanju stambenih objekata prijaviti kod Porezne uprave FBiH, i shodno tome platiti porez.
Kazao je da rad na oporezivanju freelancera ne znači da “smo stali da provodimo i aktivnosti od naplate i preko bukinga, pa evo poziv svim onima koji su u prethodnom periodu izdavali i izdaju imovinu da znaju da prikupljamo podatke o prihodu od izdavanja imovine”.

– U narednom periodu i izdavanje imovine pod zakup i ostvarivanje prihoda po tom osnovu bit će predmet rada Porezne uprave kojem će se posvetiti posebna pažnja – kazao je Isović za Faktor.

Kako prijaviti porez

Ovo pitanje je aktuelizirano posebno u februaru ove godine nakon što je kompanija Booking.com koja olakšava turistima pronalazak smještaja širom svijeta, obavijestila oglašivače iz Kantona Sarajevo koji putem njihovog servisa kratkoročno iznajmljuju sobe, stanove ili apartmane, da se više neće moći oglašavati ukoliko ne pošalju dokaz da su registrovali svoje poslovanje.

Iako je tada nastupila konfuzija jer građani ali ni pojedine institucije nisu znali kako uputiti građane da uđu u zakonske okvire, Federalno ministarstvo turizma se na kraju oglasilo saopćenjem u kojem su pojasnili kako su Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti (ZUD) moguća tri oblika registracije: pravna osoba, obrtnik i fizička osoba.

Kao pravna osoba (d.o.o. i d.d.) se oni koji iznajmljuju svoje smještajne kapacitete registruju kod nadležnog suda u skladu sa Zakonom o privrednim društvima, dok se kao fizička osoba-obrtnik s mogućnošću iznajmljivanja više nekretnina registruju u skladu sa Zakonom o obrtu FBiH koji je podložan fiskalizaciji.

Treća opcija je registracija kao fizička osoba-iznajmljivač, odnosno vlasnik nekretnine koju izdaje, i ova osoba nije obrtnik, ne obavlja djelatnost i ne podliježe fiskalizaciji te prijavljuje porez na prihod kao fizička osoba, uz evidentiranje gostiju kod Ureda za strance BiH i nadležne turističke zajednice.

Ono što je svakako važno znati je da građani trebaju ugovore o izdavanju stambenih objekata prijaviti kod Porezne uprave FBiH, i shodno tome platiti porez.

Visina poreza i priznavanje rashoda

Porez na prihod od imovine plaća se po stopi od 10 posto na osnovicu poreza na dohodak koja predstavlja razliku između ukupno oporezivih prihoda umanjenih za rashode koji se priznaju u iznosu od 30 posto na prihod ostvaren od iznajmljivanja nepokretne imovine (zgrade, zemljišta i dr.) i pokretne imovine. Moguće je ostvariti priznavanje rashoda od 50 posto na prihod ostvaren od iznajmljivanja stanova, soba i kreveta putnicima i turistima za koje je plaćena boravišna taksa.

Iskustva Porezne uprave FBiH ukazuju na to da po pravilu nema izbjegavanja plaćanja poreza na dohodak fizičkih lica koja iznajmljuju prostor firmama, jer se mjesto obavljanja djelatnosti firme mora na odgovarajući način dokumentirati radi registracije kod PUFBiH, što olakšava kontrolu.

S druge strane, puno je manji broj slučajeva da građani koji iznajmljuju stan strancima kao i studentima plate porez. Ovo će se svakako mijenjati u budućnosti, barem u dijelu koji se tiče izdavanja stanova turistima preko online sajtova poput Booking.com i sličnih.

Iskustva iz regije

Ni susjedne zemlje nisu “operisane” od utaje poreza preko iznajmljivanja smještajnih jedinica. U Hrvatskoj se procjenjuje da je tokom 2017. više od polovine privatnih iznajmljivača preko internetskih platformi poput Booking.com i Airbnb utajilo dio prihoda, zbog čega Porezna uprava Hrvatske (PZUH) nad njima provodi postupak.

Ovi podaci rezultat su analize PZUH koji je od Booking.com i Airbnba, u skladu s domaćim i međunarodnim propisima koji reguliraju razmjenu podataka, zatražio podatke o iznajmljivačima koji oglašavaju nekretnine u Hrvatskoj i potom uočio određene nepravilnosti te posumnjao na pogrešno prijavljivanje poreznih prihoda.

U toku analize istražen je čak 6.681 iznajmljivač te će se ovisno o stepenu rizičnosti provesti odgovarajući porezni postupak. Naravno, Porezna uprava je prije pisanja kazni pozvala sve da prijave ispravan iznos prihoda te izbjegnu nepotrebno kažnjavanje.

(Faktor/SB)

Danas je Općinski načelnik u prostorijama Općine Tešanj potpisao ugovor o izgradnji sobraćajnice Ciglana-Glinište i mosta na rijeci Radušici sa direktorom firme Inžinjering 1 d.o.o. Jelah. Navedenim radovima poslovne zone "Ciglana" i "Glinište" bit će povezane saobraćajnicom i novim mostom na Radušici, čime će se stvoriti uslovi za nastavak uređenja, proširenja poslovnih zona i novim investicijama.

Vrijednost radova je 198.666,00 KM, a sredstva su obezbijeđena od Vijeća ministara BiH i općine Tešanj. Planirani radovi će biti započeti ubrzo i usklađeni sa drugim planiranim i ugovorenim radovima u poslovnoj zoni Glinište. Naime, ranije su ugovoreni radovi na izgradnji kanalizacionog kolektora kroz poslovnu zonu Glinište vrijednosti cca. 420.000 KM, kao i asfaltiranje glavne saobraćajnice vrijednosti cca 250.000 KM
Ukupna ulaganja u poslovnoj zoni Glinište u ovoj godini će iznositi cca 900.000 KM. Završetak svih ovih radova očekuje se u narednih dva mjeseca.

Danas u Bosni i Hercegovini umjereno do pretežno oblačno vrijeme. U drugoj polovini dana u većem dijelu zemlje su mogući lokalni pljuskovi i slabija grmljavina. Padavine se ne prognoziraju u Krajini i sjevernim područjima Bosne. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog i sjeveroistočnog smjera. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 23 i 29°C, na jugu zemlje do 32°C.

U petak, 17.08.2018., u Bosni se prognozira umjereno do pretežno oblačno vrijeme. U Hercegovini sunčanije prije podne. U jutarnjim satima po kotlinama u Bosni je moguća magla. U drugoj polovini dana u većem dijelu zemlje su izgledni lokalni pljuskovi i grmljavina. Vjetar slab istočnog i sjeveroistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka uglavnom između 14 i 18°C, na jugu zemlje od 19 do 23°C. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između 25 i 30°C, na jugu zemlje do 32°C.

U subotu, 18.08.2018., u Bosni pretežno oblačno vrijeme sa pljuskovima i grmljavinom. U Hercegovini prije podne umjerena naoblaka. U poslijepodnevnim satima i u Hercegovini su izgledni lokalni pljuskovi i grmljavina. Vjetar slab istočnog i sjeveroistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka uglavnom između 15 i 19°C, na jugu zemlje od 19 do 23°C. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između 23 i 28°C, na jugu zemlje od 29 do 32°C.

U nedjelju, 19.08.2018., u Bosni umjereno do pretežno oblačno vrijeme. U jutarnjim satima po kotlinama u Bosni je moguća magla. U Hercegovini prije podne mala do umjerena naoblaka. U poslijepodnevnim satima lokalni pljuskovi se očekuju u većem dijelu zemlje. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog i sjeveroistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka uglavnom između 14 i 19°C, na jugu zemlje od 19 do 23°C. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između 24 i 30°C, na jugu zemlje od 30 do 34°C.

U ponedjeljak, 20.08.2018., u Bosni umjereno oblačno vrijeme. U jutarnjim satima po kotlinama u Bosni je moguća magla ili niska naoblaka. U Hercegovini prije podne sunčano, a u drugoj polovini dana sa umjerenom naoblakom. Vjetar slab do umjerene jačine sjeveroistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka uglavnom između 15 i 19°C, na jugu zemlje od 19 do 23°C. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između 25 i 30°C, na jugu zemlje od 31 do 34°C.

Danas će u Bosni preovladavati umjereno do pretežno oblačno vrijeme, a u Hercegovini, veći dio dana, pretežno vedro. Prije podne kiša ili lokalni pljusak sa grmljavinom je moguć ponegdje na sjeveru i sjeveroistoku Bosne. Poslije podne kiša, pljuskovi i grmljavina se očekuju u centralnim, istočnim, jugoistočnim i jugozapadnim područjima Bosne, kao i na sjeveru i sjeveroistoku Hercegovine. Padavine lokalno mogu biti i intenzivnije. Vjetar u Bosni slab do umjeren sjevernih smjerova, a u Hercegovini, uglavnom, umjeren jugozapadni. Dnevne temperature od 25 do 31, na jugu od 31 do 36 °C.

U nedjelju 12.08.2018., u većem dijelu zemlje pretežno sunčano. Umjeren porast naoblake poslije podne može usloviti lokalne pljuskove i grmljavinu u zapadnim, jugozapadnim, jugoistočnim i ponegdje centralnim područjima Bosne, kao i na sjeveru i sjeveroistoku Hercegovine. Vjetar u Bosni slab do umjeren istočni i sjeveroistočni, a u Hercegovini umjeren jugozapadni. Jutarnje temperature od 15 do 20, na jugu od 21 do 25, a dnevne od 27 do 32, na jugu od 31 do 36 °C.

U ponedjeljak 13.08.2018., pretežno sunčano. Umjeren porast naoblake tokom poslijepodneva ponegdje u centralnim i zapadnim područjima Bosni može usloviti lokalne pljuskove. Jutarnje temperature od 16 do 21, na jugu od 21 do 25, a dnevne od 29 do 35 °C.

U utorak 14.08.2018., pretežno sunčano. Krajem dana i u večernjim satima porast naoblake u većem dijelu Bosne može uslovitu lokalne pljuskove i grmljavinu. Jutarnje temperature od 15 do 21, na jugu od 20 do 24, a dnevne od 30 do 36 °C.

U srijedu 15.08.2018., umjereno do pretežno obalčno i nestabilno vrijeme sa kišom, pljuskovima i grmljavinom u većem dijelu dana. Jutarnje temperature od 15 do 21, na jugu od 21 do 24, a dnevne od 26 do 31, na jugu od 31 do 35 °C.

Iz Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) pozvali su sve porezne i akcizne obveznike u Bosni i Hercegovini da što prije podnesu zahtjev za registraciju za korištenje elektronskih usluga, prije svega elektronsko podnošenje PDV i akciznih prijava. Naglašavaju da će od početka 2019. godine svi porezni obveznici morati isključivo elektronskim putem podnositi PDV i akcizne prijave, te neće postojati mogućnost dostavljanja prijava u “papirnom“ obliku.

-S obzirom na činjenicu da je ostalo još samo pet mjeseci da svi porezni obveznici izvrše registraciju za elektoronsko podnošnje PDV i akciznih prijava, pozivamo ih da što prije podnesu zahtjev za registraciju putem e-portala UIO  – saopćeno je iz UIO.

Podsjećaju da se do kraja jula ove godine za elektronsku komunikaciju s UIO registrovalo 10 hiljada poreznih obveznika, tako je ostalo da se registruje još njih oko 40 hiljada.

-Iz tog razloga pozivamo sve one obveznike koji još nisu izvršili registraciju da to urade što prije, kako ne bi došli u situaciju da od početka 2019. godine ne mogu podnositi svoje PDV i akcizne prijave i tako uđu u prekršaj – navode iz UIO.

Kompletna informacija i uputstva za registraciju na E-PORTAL, kao i za podnošenje prijava nalaze se na web stranici UIO. Za sva dodatna pitanja obveznici mogu kontaktirati PDV info liniju na broj telefona 051/335-256, 051/335-257, 051/335-197, 051/335-201, 0513/335-363.

Korištenjem elektronskih usluga UIO, svi porezni obveznici će moći na jednostavniji i efikasniji način koristiti prava i izvršavati obaveze po osnovu indirektnih poreza.

U svakom trenutku imat će pristup svojim podacima na e-portalu, prije svega podacima koji se vode u Jedinstvenom registru obveznika indirektnih poreza, podacima sa porezne kartice, tako da će moći vidjeti sve svoje proknjižene porezne prijave, porezne uplate i sl.

Na ovaj način UIO otvora novo poglavlje u komunikaciji s poreznim obveznicima.

Ugledni britanski sedmičnjak The Economist nedavno je objavio specijalni izvještaj svoje istraživačke jedinice posvećen Zapadnom Balkanu pod naslovom “Zapadni Balkan do 2025.: Svjetlija budućnost ili permanentna marginalizacija?”. U samom uvodu se kaže kako region Zapadnog Balkana ima veliki spektar problema.

Region se opisuje kao geopolitički veoma riskantan te se navode brojni sigurnosni rizici koji uključuju bilateralne probleme, stalne protivnike još iz ratova 1990-ih do prijetnje islamskim fundamentalizmom. Uz ovo se navode i dodatne tenzije koje dolaze iz borbe za geopolitičku prevlast koju vode Evropska unija s jedne i trio Rusija-Turska-Kina s druge strane.

Jedno od važnijih poglavlja o kojem govori ovaj izvještaj je i stanje demokratije u regionu. Istraživanja na koja se poziva The Economist, dijelom rađena i u njihovoj vlastitoj režiji, a koja kažu kako stanovnici regiona od pada komunizma nisu imali veliko povjerenje u političke institucije. Posebno se ističe nezadovoljstvo tranzicijom koja je krenula 1989. godine.

“Prema Economistovom indeksu demokratije za 2017., Srbija je rangirana kao 66 od 167 zemalja i jedina je opisana kao ‘slaba demokratija’ u regionu. Sve ostale zemlje su ocijenjene kao ‘hibridni režimi’ sa Albanijom na 77., Crnom Gorom na 83. i Makedonijom na 88. mjestu. Bosna i Hercegovina je najniže rangirana zemlja regiona i nalazi se na 101. mjestu”, piše u ovom izvještaju.

Crnu Goru i Makedoniju (donedavno) opisuje kao jednopartijske zemlje u periodu dužem od jedne decenije kojima se vladalo uz pomoć izbornih manipulacija i neformalnih mreža klijentelizma i podrške. Bosna i Hercegovina se opisuje kao zemlja u kojoj lideri vladaju od 1992. i u okviru etničkih i političkih područja. U Srbiji je predsjednik Aleksandar Vučić konsolidovao ličnu moć kroz kontrolu konstantne izborne kampanje te medijsku kontrolu, ističe se u ovom izvještaju.

Ekonomska situacija u regionu tri decenije nakon početka tranzicije opisuje se u tri faze koje su se odvijale u periodu 1989-2000, 2000-2008, te post 2008. Tako prema istraživanjima Economista, BDP po glavi stanovnika – po kupovnoj moći u pozitivnom smjeru od 1989. do 2017. bilježi samo Albanija čiji je indeks 1989. bio 15,5, dok je prošle godine iznosio 23,4. Bosna i Hercegovina je naprimjer 1989. godine imala mnogo viši indeks od 30,1 u odnosu na prošlu godinu sa 23,5, najveći pad je iskusila Crna Gora koja je 1989. imala indeks od 51,0, dok je prošle godine imala indeks od 32,0.

“Ekonomijama Zapadnog Balkana se predviđa rast na godišnjoj razini od oko 3,2% u prosjeku u 2018-19. Što je i dalje ispod procenata koje su bilježile prije 2008. godine i neće im dozvoliti da dostignu razvijenu Evropu. Bez obzira, ovo je napredak u odnosu na protekle godine. Ovo će ipak probuditi nade da se može desiti napredak koji će ubrzati hvatanje koraka sa razvijenom Evropom”, navodi se u izvještaju.

U vremenu kada se govori o velikoj depopulaciji i iseljavanju s prostora Zapadnog Balkana, The Economist uz pomoć UN-a saopštava još poraznije podatke za region. Bosna i Hercegovina će u naredne tri decenije, do 2050. godine, prema ovim projekcijama izgubiti oko pola miliona stanovnika. Sa 3,5 miliona stanovnika u 2017, Bosna i Hercegovina bi 2050. trebala pasti na 3,05 miliona stanovnika, što bi značilo da je izgubila 12.8% stanovništva. Albanija bi po projekcijama sa 2,93 miliona pala na 2,66 miliona, Makedonija bi te 2050. godine trebala imati 1,9 miliona stanovnika, dok bi najveća regionalna zemlja Srbija (uključijući Kosovo) u istom periodu trebala izgubiti oko 1.3 miliona stanovnika ili 15.3% te imati oko 7.44 miliona.

Bosna i Hercegovina ne stoji ništa bolje ni kada su u pitanju infrastrukturni elementi. Indikatori infrastrukturnog razvoja koje navodi The Economist za 2016. godinu kada su u pitanju autoputevi na 1.000 m2 iznose 1,3, željeznice za istu teritoriju je 19,9, iz BiH na 1.000 stanovnika avionom je letjelo tek 270 stanovnika, dok smo imali 89 mobilnih uređaja na 100 stanovnika, dostupnost širokopojasnog interneta se kretala oko 17,5 korisnika na 100 stanovnika. Mnogo bolje rezultate u svim navedenim oblastima od BiH bilježe Kosovo, Makedonija i Srbija. Gotovo identična je situacija kada se govori o uvozu i izvozu i njihovom učešću u BDP-u, tako Bosna i Hercegovina izvozi 1.773 dolara po glavi stanovnika, dok uvozi 2599 dolara po glavi stanovnika. Makedonija i Crna Gora naprimjer izvoze 2.900 dolara odnosno 3.022 dolara po glavni stanovnika, dok uvoze 3.705 dolara odnosno 4.629 dolara po glavi stanovnika. Bosna i Hercegovina je prije tri godine imala potencijal za izvoz od 2.401 dolara, a u stvarnosti je izvozila tek 1.585 dolara što znači da je koristila tek 66% svojih resursa, a u istom periodu Srbija je koristila 90,8% svojih potencijala.

The Economist također zaključuje kako su anti-demokratski trendovi u regionu ojačani odnosnom EU prema regionu u kojem je ojačan odnos sa pojedinim individualnim liderima. To je ojačalo pojedinace na uštrb reprezentativne demokratije, što se u konačnici ogleda u novom stanju koje se zove “stabilokracija”.

(N1)

Skupština Zeničko-dobojskog kantona (ZDK) usvojila je Strategiju omladinske politike u ZDK-u za period 2018- 2022. godine, koju je sačinila devetočlana Interresorna grupa Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta ZDK-a. Strategija je usvojena i uz Zaključak koji je predložio Klub zastupnika SBB-a, a kojim se Vlada ZDK-a zadužuje da pripremi operativne planove po resorima te vrši monitoring realizacije tog dokumenta.

– Strategija sigurno ne može odgovoriti na sve izazove s kojima se suočavaju mladi ljudi u ZDK-u, ali može postaviti ključne principe podrške mladim ljudima u procesu tranzicije – kazao je resorni ministar Mensur Sinanović, koji je napomenuo kako dokument tretira devet poglavlja o stanju mlade populacije od 15 do 30 godina života.

– Sretan sam i zadovoljan što smo uspjeli izraditi Strategiju omladinske politike, koja je zadnji put bila usvojena za period od 2009. – 2014. godine pa smo jedno vrijeme bili bez ovog dokumenta – istakao je Sinanović, koji je i najavio kako će Strategiju, u toku njene realizacije, dopunjavati i iznešenim prijedlozima zastupnika.

Predsjednik Komisije za mlade Skupštine ZDK-a i zastupnik HDZ-a BiH Damir Jukić istakao je kako je aktuelna Vlada ZDK-a kroz svoj cijeli mandat pokazala de “Vlada za mlade”.

– Za vrijeme ove vlade došlo do je ukidanja poreza na promet nekretnina za mlade do 35 godina, koji prvi put rješavaju stambeno pitanje. Samo u zadnjih godinu dana odobreno je sedam novih studijskih programa na Univerzitetu u Zenici, smanjena je nezaposlenost i povećana zaposlenost – trenutno imamo preko 80.000 zaposlenih i manje od 60.000 nezaposlenih, a što nije bilo prije tri-četiri godine. Povećana su sredstva za stipendije putem Ministarstva za obrazovanje, nauku, kulturu i sport i preko Ministarstva za boračka pitanja. Izgrađeno je i obnovljeno dosta dvorana i sportskih objekata, uveden je transfer za talentirane mlade i određivanje pripravničkog staža… – naveo je Jukić, koji je izrazio nadu da će biti uspješna i realizacija ove strategije.

Pred početak sjednice dosadašnji zastupnik DF-a, prof. Midhat Delić iz Kaknja, obavijestio je kolege da je napustio ovu stranku te da će do kraja mandata djelovati kao nezavisni zastupnik.

S obzirom kako su još ranije ovu stranku napustili i zastupnici Draženka Subašić, dr. Faruk Hodžić te prof. dr. Samir Lemeš (svi iz Zenice), ovim činom prestaje i postojati Klub zastupnika DF-a u Skupštini ZDK-a, a Visočanka Lejla Imamović jedina je preostala zastupnica DF-a u toj skupštini.