Šampon, hemijske olovke te osam litara benzina samo su dio plijena koji je u proteklih nekoliko mjeseci ukraden u seriji krađa i teških krađa na području Teslića, a za koje su osumnjičeni mještani Stefan K. (20), Simeon Đ. (19) i jedan maloljetnik.

Kako saznaju "Nezavisne", policija ih tereti da su, zajedno ili odvojeno, ukrali i više motornih pila, agregat, plinsku bocu, 20 litara rakije, po dva tepiha i vreće za spavanje, ali i sitni alat, kao i jedno vozilo.

Identifikovanjem njih trojice, kako je saopšteno iz policije, rasvijetljeno je više krađa i teških krađa. Policijska stanica Teslić je Okružnom javnom tužilaštvu Doboj podnijela izvještaj protiv osumnjičanih Teslićana.

"Za prijavljene se sumnja da su od polovine septembra do sredine novembra prošle godine provalili u lovačku kuću, pomoćni objekat, dvije garaže, dvije kuće i tri vikendice u Tesliću, tako što su nasilno otvarali vrata i prozore na objektima, a potom ulazili te krali razne predmete", saopšteno je iz dobojske policije.

Na ovaj način, kako se dodaje, pričinili su štetu od oko 2.500 maraka. Međutim, sudeći po policijskim sumnjama, nije u pitanju uvijek bio sitni plijen.

"Za prijavljene se sumnja i da su 1. decembra prošle godine u mjestu Mladikovine, opština Teslić, ukrali subaru, vozilo koje je bilo neobezbijeđeno pored puta, čime su pričinili štetu od oko 1.500 KM. Ukradeno vozilo je pronađeno i vraćeno vlasniku", rekli su iz PU Doboj.

Za drugoprijavljenog Simeona Đ. sumnja se i da je sredinom novembra provalio u dvije vikendice na području opštine Teslić.

"Tu je ukrao higijenske proizvode i druge predmete, čime je pričinio štetu od oko 650 KM", rečeno je iz PU Doboj, a kako nezvanično saznajemo, upravo njemu su, uz ostalo, na meti bile hemijske olovke, ali i - šampon.

Iz dobojske policije poručuju da će policajci pojačati svoje prisustvo na terenu, a s ciljem održavanja povoljne bezbjednosne situacije.

"Apelujemo na građane da i sami intenzivnije zaštite svoju imovinu, te da u slučaju uočavanja neuobičajenih dešavanja oko svojih ili tuđih objekata pozovu besplatan broj 122", kazali su iz PU Doboj.

Šta je sve ukradeno:
šampon
hemijske olovke
benzin
motorne pile
agregat
plinska boca
20 litara rakije
dva tepiha
vreće za spavanje
sitni alat
vozilo subaru.

(Nezavisne)

Prema podacima Zavoda za statistiku FBiH za prvih deset mjeseci 2017. g. u Hrvatsku smo izvezli 90,5 miliona KM vrijednosti električne energije, ali je uvezeno 102,5 miliona KM. Električnu energiju uvozili smo i iz Slovenije, i to u vrijednosti od 19,5 miliona KM. Slična je situacija i kada je riječ o susjednoj Srbiji, u koju smo izvezli električne energije u vrijednosti od oko 63 miliona KM, ali i uvezli oko 68 miliona KM.

U 2017. g. iz BiH su se najviše izvozili dijelovi sjedišta, legure aluminija, električna energija te koks. Najviše smo uvozili dizelsko gorivo, kameni ugalj, električnu energiju i lijekove. Dakle, električna energija je jedna od oblasti privrede koju najčešće i izvozimo, ali i uvozimo.

U skladu s rezultatima Analize budžetskih poticaja privredi u BiH u 2015. g. koju je izradio Institut za razvoj mladih KULT, energetika je najperspektivnija grana privrede. Za ovu oblast izdvojilo se nešto više od 17 miliona KM. U energetskom sektoru prema stavovima ispitanih bh. privrednika najperspektivnija je oblast hidroenergetike, nakon čega slijede obnovljivi izvori energije, rudarstvo, termoenergetika i sektor nafte i gasa. Najzastupljenija podoblast energetike u poticajima za privredu je hidroenergetika s 56%, a zatim oblast drugo s 43% koja uključuje: obradu kamena, ulaganje u sistem vodosnabdijevanja i odvođenja otpadnih voda, podršku radu centra za energetsku efkasnost. Obnovljivi izvori energije čine 1% poticaja za oblast energetike, dok izdvajanja za termoenergetski sektor i industriju nafte i gasa nije bilo u 2015. g. Za rudarstvo se izdvojilo manje od 1% sredstava.

Iako je energetika prepoznata kao najperspektivniji sektor, tek je na petom mjestu po dodjeli poticajnih sredstava od strane institucija vlasti na svim nivoima. Nakon poljoprivrede koja učestvuje s 40% poticajnih sredstava, industrije i usluga s 20%, razvoj poduzetništva i obrta s 10%, u poticajnim sredstvima na petom mjestu nalazi se energetika, s 8% sredstava, odnosno s nešto više od 17 miliona KM.

Bosna i Hercegovina je bila sinonim u bivšoj Jugoslaviji i šire za proizvodnju i izvoz električne energije. Tačnije, bili smo regionalni lider u proizvodnji i prodaji električne energije – bili, sve do nedavno. Međutim, BiH više nije regionalni lider u proizvodnji i prodaji električne energije.

(akta.ba)

Minimalna zarada u Crnoj Gori od 193 eura i najmanja je u regionu, podaci su Poreske uprave. Veći iznos minimalne zarade je u BiH, Srbiji, Makedoniji i Kosovu, iako su kod njih manje zvanične prosječne zarade.

U regionu minimalna zarada iznosi od 45 do 53 posto prosječne zarade, a u Crnoj Gori 37 posto.

Minimalna zarada u Makedoniji je 196 eura (383 KM), dok je prosječna 378 eura (739 KM), u BiH je minimalac 208 eura (406 KM), a prosječna zarada 438 eura (856 KM), u Srbiji minimalna zarada sa prosječnih 176 radnih sati mjesečno iznosi 213 eura (416 KM), a prosječna zarada 403 eura (788 KM).

Prosječna zarada u Hrvatskoj je 812 eura (1588 KM), a minimalna zarada je 366 eura (715 KM), dok u Sloveniji minimalna zarada iznosi 614 eura (1.200 KM), a prosječna 1.151 eura (2.251 KM).

Socijalno vijeće Kosova je krajem prošle godine prihvatio da minimalna zarada za ovu godinu bude 250 eura.

Prema posljednjim podacima Poreske uprave, na minimalnu zaradu u Crnoj Gori je prijavljeno 170.000 zaposlenih, što je nešto manje od 10 posto ukupnog broja radnika.

Smatra se da ti poslodavci radnike namjerno prijavljuju samo na minimalnu zaradu kako bi uštedjeli na porezima i doprinosima, a da razliku u neto zaradi radniku daju direktno “na ruke” mimo zvaničnog računovodstva.

Iznos minimalne zarade u Crnoj Goori utvrđen je još 2013. godine, a najnoviji zahtjev za njeno povećanje na 50 posto prosječne plate pokrenut je u julu prošle godine kod Socijalnog vijeća.

(akta.ba)

Danas se u većem dijelu naše zemlje očekuje malo do umjereno oblačno i sunčano vrijeme. Jutro hladno sa mrazom i maglom po kotlinama. U centralnim i istočnim područjima Bosne je moguća dugotrajna magla ili niska oblačnost. Vjetar slab u Bosni istočni i sjeveroistočni, a u Hercegovini slaba bura. Najviša dnevna temperatura od 3 do 9, na jugu od 8 do 12 stupnjeva. 

U srijedu 24.01.2018., sunčano. Jutro hladno sa mrazom. U centralnim i istočnim područjima Bosne je moguća dugotrajna magla. Vjetar slab u Bosni istočni i sjeveroistočni, a u Hercegovini slaba bura. Jutarnje temperature od -6 do -1, na jugu od 0 do 6, a dnevne od 3 do 9, na jugu od 8 do 12 °C.

U četvrtak 25.01.2018., sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Jutro prohladno sa mrazom i maglom po kotlinama. Jutarnje temperature od -4 do 2, na jugu od 2 do 7, a dnevne od 4 do 10, na jugu, sjeveru i sjeverozapadu naše zemlje do 13 °C.

U petak 26.01.2018., umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Jutarnje temperature od -2 do 4, na jugu od 3 do 7, a dnevne od 6 do 12 °C.

U subotu 27.01.2018., umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Jutarnje temperature od -2 do 4, na jugu od 4 do 9, a dnevne od 6 do 12 °C.

Najnovije projekcije populacijskih kretanja u Europi, izrađene na temelju statistika nekoliko utjecajnih američkih i međunarodnih institucija, za iduća desetljeća najavljuju zabrinjavajuće demografske trendove u našemu dijelu svijeta.

Ako je vjerovati procjenama koje se temelje na podacima američke Centralne obavještajne agencije (CIA-e), američke Trgovačke komore, američkog Ureda za popis stanovništva i Međunarodne baze podataka, do 2050. godine države europskoga juga i jugoistoka uglavnom će postajati sve praznije, a zemlje europskoga sjeverozapada sve napučenije ljudima. Pustinja na jugu ne temelji se na nekakvoj fantomskoj pretpostavci klimatskih promjena, nego na prirodnim trendovima i najčešćim uzročnicima svake depopulacije: iseljavanju, starenju i sve rjeđem rađanju stanovništva, piše Slobodna Dalmacija.

Hrvatska će 2050. – tvrdi ova prognoza – brojiti tek oko 3.860.000 ljudi. To zvuči dosta deprimirajuće iz svakog aspekta, ali Hrvatima za utjehu, situacija će u gotovo svim susjednim državama biti još znatno dramatičnija. Srbija će, s pet i pol milijuna stanovnika, biti na samome dnu europske ljestvice, s demografskim padom većim od 33 posto.

Veći gubitak nacionalnoga korpusa u Europi predviđa se samo Litvi, Letoniji i Moldaviji, kojima predstoje snažna iseljavanja i gubici do 40 posto stanovništva.

Zanimljivo je da se za Bosnu i Hercegovinu ne prognozira puno drastičniji manjak stanovnika od hrvatskoga: procjene pada kreću se oko osam posto. Crna Gora će također imati manjak od osam, a Makedonija oko četiri posto stanovništva. Jedinu svijetlu demografsku točku na Balkanu predstavlja Kosovo, kojemu se smiješi prirodni prirast od čak 17 posto (2050. bi mogli imati više od 2 milijuna i 200 tisuća stanovnika).

Najnaseljenije i očito najpoželjnije europske zemlje za život za 30-ak godina bit će Irska, Island i Luksemburg, koji će porasti od 20-ak posto pa sve do 33 posto od postojećega broja državljana.

Švedska će biti brojnija za najmanje dva milijuna ljudi, Norveška, Belgija i Švicarska za oko milijun, Italija za dva, a Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo će imati od četiri do pet milijuna stanovnika više nego danas. Najave porasta od oko pola milijuna stanovnika odnose se i na Austriju.

Znakovita je i slutnja nadolazeće demografske katastrofe u Sloveniji, koja će, sudeći po ovome dokumentu, 2050. pasti na tek milijun i pol stanovnika.

U nešto manjim postocima demografski gubici predviđaju se i u Finskoj, Danskoj, Portugalu, Češkoj, Poljskoj, Bugarskoj, Ukrajini, pa čak i Albaniji.

(akta.ba)

Jučer je u Općini Tešanj održan sastanak na kojem su prezentirani rezultati realiziranih projekata Omladinske banke za 2017. godinu. Osim predstavnika Općine Tešanj i Fondacije Mozaik, prisustvovali su i mladi koji su svojim zalaganjem najviše zaslužni za realizaciju ovih pojekata. Sedam projekata vrijednosti preko 30.000 KM koji su putem Omladinske banke realizovani u 2017.godini doprinijet će boljem životu i aktivnostima, prije svega, mladih ljudi.

Tokom deset godina saradnje sa Fondacijom Mozaik uspješno je realizovano oko 90-ak projekta, dok je njihova vrijednost bila oko 380 hiljada KM. Očekujem da ćemo svi zajedno uspješno realizirati projekte i u narednom periodu, rekao je Općinski načelnik Suad Huskić.

U 2017. godini realizovani su projekti Sigurno za dječiji osmjeh, Beach rugby, Dobra vrba 2, Jezero mladih, Posvetimo pažnju mladima, Veseli park i Škola stonog tenisa za djecu i odrasle sa poteškoćama u razvoju u mjesnim zajednicama Tešanj, Dobopolje-Mekiš, Jelah, Mrkotić, Piljužići i Trepče.

Program Omladinske banke ima za cilj da poveća učešće mladih u razvoju lokalnih zajednica kroz aktivnu ulogu u procesima donošenja odluka, te pružanje podrške aktivnostima mladih u njihovim zajednicama kroz dodjelu bespovratnih novčanih sredstava projektima neformalnih grupa mladih.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica, u sklopu svojih aktivnosti, a s ciljem obilježavanja Evropske sedmice prevencije karcinoma grlića maternice, i ove godine organizuje akciju i kampanju na temu edukacije i prevencije karcinoma grlića maternice - IZABERI ŽIVOT – POBIJEDI STID – URADI PAPA TEST. Cilj ovih aktivnosti je da se još jednom apeluje na žensku populaciju da razmišljaju o svom reproduktivnom zdravlju, te u toku godine odvoje dan kada će posjetiti svog ljekara i uraditi kontrolni ginekološki pregled sa PAPA testom.

 Prva javna osoba iz regiona, koja je vrlo rado i bez razmišljanja prihvatila poziv Instituta da podrži akciju jeste regionalna pop zvijezda Jelena Tomašević.

 - Zadovoljstvo mi je da podržim akciju Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica. Cilj nam je podizanje svijesti i prevencija karcinoma grlića materice. Pozivam vas drage dame, da vodite računa o svom zdravlju i barem jednom godišnje uradite Papa test. Sebi, ali i našim roditeljima, muževima, braći i prijateljima, trebamo zdrave i zato brinimo o našem zdravlju. Izaberite život, pobijedite stid, uradite PAPA test, rekla je Jelena, koja je bila gost Zenice i imala priliku da razgovara sa timom Instituta za zdravlje i sigurnost hrane o značaju i realizaciji ove akcije.

 Zahvaljujući predusretljivosti Jeleninog tima, menadžera Predraga Cvetkovića Cveleta, te Andrije i Ivana Petrovića, organizatora i domaćina Jeleninog koncerta u Bosanskom narodnom pozorištu u Zenici, sve posjetiteljke koncerta su dobile promotivne letke i magnete sa porukom, koji ih detaljnije upoznaju sa značajem prevencije i ovom akcijom.

 U narednom periodu Institut će pozvati, uključiti i animirati još niz poznatih i javnih ličnosti BiH i regiona u ovu akciju, a sve vas do kojih dođe ova poruka pozivamo da najozbiljnije prihvatite ovu poruku, te poslušate savjete stručnjaka.

 Ne zaboravite - Izaberite život, pobijedite stid, uradite PAPA test.

 Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica

Vlada Zeničko-dobojskog kantona je na 129. sjednici održanoj, 18.01.2018.godine donijela uredbe o izmjenama i dopunama četiri uredbe iz oblasti prava branilaca i članova njihovih porodica:

1. Uredba o vanrednoj novčanoj pomoći braniocima i članovima njihovih porodica;
2. Uredba o stipendiranju redovnog studija branilaca i članova njihovih porodica;
3. Uredba o prednosti u školovanju branilaca i članova njihovih porodica i
4. Uredba o pomoći u rješavanju stambenog pitanja branilaca i članova njihovih porodica.

Uredbe su donesene na prijedlog Ministarstva za boračka pitanja s ciljem omogućavanja apliciranja za dodjelu novčane pomoći za kupovinu udžbenika za osnovno i srednje obrazovanje, stipendija za redovni studij, sredstava vanredne novčane pomoći i novčane pomoći za rješavanje stambenog pitanja braniocima i članovima njihovih porodica skromnijeg imovinskog stanja a koji imaju obrtničku djelatnost registriranu kao pravno ili fizičko lice.

Usvojenim izmjenama uredbi ograničenje za apliciranje za dodjelu ovih sredstava neće obuhvatati lica čiji članovi porodičnog domaćinstva imaju registriranu obrtničku djelatnost, što je do sada bio slučaj, dok će uvođenje obaveze davanja izjave o ukupnim prihodima domaćinstva omogućiti sticanje realnijeg uvida u socijalno-ekonomsko stanje podnosioca zahtjeva i s tim u vezi dodjele sredstava aplikantima u težoj socijalnoj situaciji.

U razlozima za ove izmjene Ministarstvo se rukovodilo činjenicom da je određeni broj branilaca i članova njihovih porodica pokrenuo mali biznis i izvršio registraciju obrtničke djelatnosti na osnovu dodijeljenih sredstava iz programa samozapošljavanja Vlade Kantona s ciljem rješavanja egzistencijalnih potreba njihovih porodica. Usvojene izmjene će omogućiti licima iz ove kategorije, koji imaju realne potrebe u tom smislu, i apliciranje za dodjelu pomoći koje ove uredbe regulišu.

Predložene izmjene su jednoglasno podržala kantonalna branilačka udruženja na zajedničkom sastanku u Ministarstvu za boračka pitanja, održanom , 28.12.2017.godine.

Press služba

Danas se u Hercegovini, zapadanoj i jugozapadnoj Bosni očekuje pretežno oblačno vrijeme sa kišom. U ostalim područjima jutro i veći dio prijepodneva sunčano, uz postepeno naoblačenje tokom dana. Tokom poslijepodneva i u večernjim satima kiša u cijeloj zemlji. U Bosni postupan prelazak kiše u susnježici i snijeg. Očekivana količina padavina, uglavnom, od 5 do 15, lokalno do 25 l/m2. Visina novog snježnog pokrivača od 1 do 5, lokalno do 15 cm. Vjetar slab do umjeren jugozapadni. U večernjim satima vjetar sjeveroistočni. Najviša dnevna temperatura od 6 do 12, na sjeveru i sjeverozapadu do 14 stupnjeva. 

PROGNOZA VREMENA ZA 20.01.2018 (Subota)., pretežno oblačno vrijeme. Tokom poslijepodneva smanjenje oblačnosti u Hercegovini i na jugozapadu Bosne. U jutarnji satima, ponegdje i tokom prijepodneva, sa snijegom u centralnim, istočnim i jugoistočnim područjima Bosne i kišom u Hercegovini. Jutarnja temperatura od -4 do 2, na jugu od 4 do 9, a najviša dnevna od 1 do 6, na jugu od 8 do 12 stupnjeva.

PROGNOZA VREMENA ZA 21.01.2018 (Nedjelja)., pretežno oblačno vrijeme. U Bosni sa snijegom i kišom, a u Hercegovini kiša. Tokom poslijepodneva i u večernjim satima padavina postepeno prestaju i slabe. U drugom dijeli dana razvedravanje u Hercegovini, Posavini, Krajini i na jugozapadu Bosne. Jutarnja temperatura od -3 do 2, na jugu od 4 do 8, a najviša dnevna od -2 do 4, na jugu od 5 do 10 stupnjeva.

PROGNOZA VREMENA ZA 22.01.2018 (Nedjelja)., jutro hladno sa mrazom i maglom po kotlinama. U ostatku dana umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Jutarnja temperatura od -8 do -2, na jugu od -2 do 3, a najviša dnevna od -2 do 4, na jugu od 4 do 9 stupnjeva.

Privrednici u BiH primorani su da unaprijed plate PDV i u slučajevima kada nisu naplatili neki posao, što im i dalje stvara velike probleme, a neke dovodi u težak finansijski položaj.

Kako je u razgovoru za Fokus.ba istakla Vedrana Živković, portparol Udruženja poslodavaca FBiH (UPFBiH), generalni stav ovog udruženja jeste da bi se trebalo omogućiti plaćanje PDV-a po naplati računa, odnosno nakon naplaćenog posla.

“Međutim, svjesni smo činjenice da bi to moglo uticati na stabilnost budžeta, te je prijedlog UPFBiH da obrtnici i mala preduzeća plaćaju porez po naplati i takvo rješenje je u skladu sa rješenjima zemalja regiona, zemalja EU, ali i sa evropskim direktivama. Tako bi se obrtnicima i malim poduzetnicima olakšalo poslovanje i omogućila bolja likvidnost, a time i redovno plaćanje radnika, podmirivanje obaveza prema dobavljačima i plaćanje PDV-a iz vlastitih sredstava, umjesto kreditima. Obračun PDV-a po naplaćenim računima pomaže malim poduzetnicima koji imaju poteškoće s neredovitim, odgođenim ili neizvršenim plaćanjima”, navela je Živković.

Ovom izmjenom bi se, kako je istakla, potaknuo razvoj malog i srednjeg poduzetništva, što bi konačno uticalo i na razvoj ekonomije i bolje investicijske klime.

“Međutim, predstavnici Uprave za indirektno oporezivanje, na sastanku sa predstavnicima Udruženja poslodavaca FBiH u julu 2017. godine, nisu podržali ovaj prijedlog, ali su istakli da se radi na novom Zakonu o PDV i da je to prilika da se otvori rasprava o istom. Istakli su da namjeravaju ovo pitanje riješiti na način da porezni obaveznik nema pravo na odbitni PDV na fakturu koju nije platio, što je također bio jedan od zahtjeva UPFBiH”, kazala je Živković.

Inicijativa Udruženja je i pomjeranje roka plaćanja PDV-a sa desetog na zadnji dan u mjesecu. Udruženje je predložilo da se pomjeranje vrši sukcesivno, po dva dana u mjesecu, kako bi se izbjegli problemi sa eventualnom likvidnošću.

“Udruženje je predložilo i izmjenu članova 94. i 95. Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u, a koja bi omogućila zaključivanje bilateralnih sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, kojom bi privrednici u BiH stekli mogućnost povrata PDV-a iz 11 zemalja EU. Također, u istom Pravilniku ne postoji odredba kojom se omogućava naplata PDV-a od stranih prevoznika u BiH. Time se vrši diskriminacija domaćih prevoznika koji plaćaju PDV, u odnosu na strane prevoznike, a BiH zbog toga ima gubitke od 15 do 30 miliona KM godišnje, te ju UPFBiH tražilo da se uvede odredba kojom će se regulisati naplaćivanje PDV-a od stranih prevoznika u BiH”, zaključila je Živković.

(akta.ba)