Danas u Bosni i Hercegovini sunčano uz malu do umjerenu oblačnost.

Vjetar slab južnog i jugozapadnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 10 i 15°C, na jugu zemlje do 21°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 28 i 34°C.

U četvrtak, 14.09.2023., umjereno do pretežno oblačno vrijeme. U poslijepodnevnim i večernjim satima u Bosni se očekuju lokalni pljuskovi praćeni grmljavinom uglavnom na području Krajine, sjeveru i sjeveroistoku.

Vjetar slab do umjerene jačine većinom zapadnog i jugozapadnog smjera. U sjevernim područjima vjetar je sjevernog i sjeverozapadnog smjera.

Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 12 i 17°C, na jugu zemlje do 22°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 24 i 29°C.

U petak, 15.09.2023., u Hercegovini pretežno sunčano. U Bosni umjereno do pretežno oblačno vrijeme. U poslijepodnevnim satima lokalni pljuskovi i slaba grmljavina su mogući u zapadnim, centralnim i istočnim područjima Bosne i sjeveru Hercegovine.

Vjetar slab, u Bosni sjevernog i sjeverozapadnog smjera, a u Hercegovini vjetar jugozapadnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 10 i 15°C, na jugu zemlje do 20°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 24 i 28°C, na jugu zemlje do 30°C.

U subotu, 16.09.2023., u Bosni i Hercegovini djelomično vedro. Vjetar slab, većinom južnog i jugozapadnog smjera. U sjevernim područjima vjetar je istočnog i sjeveroistočnog smjera.

Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 10 i 15°C, na jugu zemlje do 20°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 25 i 30°C.

Snažan potres kasno u petak pogodio je Maroko. U nekoliko marokanskih gradova je uništio pojedine zgrade i natjerao ljude da napuste svoje domove.

Broj mrtvih u zemljotresu u Maroku porastao je na 632, javlja CNN.

Povrijeđeno je 329 ljudi, objavila je marokanska državna televizija Al Aoula pozivajući se na Ministarstvo unutrašnjih posova. Pedeset i jedna osoba je u kritičnom stanju.

Geološki zavod Sjedinjenih Američkih Država procjenjuje da bi broj stradalih mogao ići i do 1.000.

Marokanski centar za transfuziju i hematologiju poziva ljude da daju krv za pomoć žrtvama u nevolji nakon zemljotresa u petak, objavila je državna televizija u subotu.

Spasilački timovi u Maroku imaju poteškoća da stignu do područja koja su najviše pogođena zemljotresom u petak navečer jer su obližnji putevi oštećeni i blokirani, izvijestila je državna televizija Al Aoula.

Potres magnitude 6,8 pogodio je nešto poslije 23 sata po lokalnom vremenu na relativno maloj dubini od 18,5 kilometara (11,4 milja), prema podacima američkog Geološkog zavoda. Zavod Maroka zabilježio je potres od 7,2.

Epicentar zemljotresa bio je u planinama Visokog Atlasa koje se nalaze oko 72 kilometra (44,7 milja) jugozapadno od Marakeša, grada od oko 840.000 ljudi i popularne turističke destinacije.

Johnatan Stewart, profesor građevinarstva i inženjerstva zaštite životne sredine sa Univerziteta Kalifornije u Los Anđelesu, kazao je kako će sada uslijediti niz potresa te kako se očekuje da će jačina ovih naknadnih potresa biti u do pet stepeni.

Druga mogućnost, iako vrlo mala, bila bi da je ovo preteča još jačeg potresa, rekao je on.

Stewart je rekao da, iako je potres bio 30 puta slabiji od potresa magnitude 7,8 koji je pogodio Tursku ranije ove godine, ipak je oslobodio “ogromnu količinu energije” i vjerovatno će napraviti značajnu štetu.

Rekao je da je epicentar potresa u Maroku bio u području srednje ploče, što je relativno neobično za veliki zemljotres.

Oko 19.000 građana BiH hrani se u 57 javnih kuhinja širom zemlje.

Ako bismo sve njih okupili u jednu lokalnu zajednicu, dobili bismo cijeli jedan Bužim, Foču, Goražde, Ilijaš, Kotor Varoš ili Gornji Vakuf, jer su navedene opštine, prateći popis iz 2013. godine, imale pojedinačno oko 19.000 stanovnika.

A ako se želi dodatno ući u slična poređenja, onda treba reći i da, kada bi svi korisnici javnih kuhinja bili zajedno, oni bi brojno nadjačali više od 60 odsto opština u Republici Srpskoj, te preko 20 opština u Federaciji BiH.

Ništa ovo nije iznenađujuće, poručuje struka za “Nezavisne novine”, a tvrde da je stanje mnogo gore, bez obzira na to što, prije svih nadležni, nikada to neće “prevaliti preko usta”.

Predstavnica Razvojnog programa UN u BiH Amina Omičević nedavno je tokom radionice “Hrana za sve – regionalni dijalozi o ostvarivanju prava na topli obrok u BiH” kazala da u 70 opština i gradova u Republici Srpskoj i Federaciji BiH nema ove usluge.

“Većinu javnih kuhinja finansiraju ili građani, organizacije civilnog društva ili opštine i gradovi. Jedan dio finansiranja dolazi i s višeg nivoa – kantonalnog ili entitetskog”, izjavila je Omičevićeva.

Samo u Narodnoj kuhinji u Doboju, koja je s radom počela nakon stravičnih poplava 2014. godine, svakodnevno se prave obroci za 151 građanina, a donacije za ovu ustanovu, poručuju nadležni, stižu gotovo neprestano.

U koliko teškoj situaciji se nalaze građani, te država uopšte, bez obzira na to što mnogi ne žele da priznaju, dokaz je i postojanje javne kuhinje za bebe u Bratuncu.

Frapantno je reći da je to jedina takva ustanova u Evropi, a njene usluge trenutno koristi čak 60 beba.

To je, prema riječima predsjednice Udruženja “Obraduj nekoga” Aide Sadiković Mehonić, duplo veći broj nego kada je ova ustanova otvorena, u novembru 2021. godine.

“Trenutno smo nabavili hranu za septembar. Planiramo sredinom ili krajem ovog mjeseca pokrenuti akciju za nabavljanje hrane za oktobar, s obzirom na to da su sredstva koja je donirao premijer Kantona Sarajevo za prošlu godinu već potrošena. Sada isključivo zavisimo od donacija fizičkih ljudi, odnosno naših građana. Sada idemo sa sakupljanjem mjesec za mjesec”, rekla je ona, dodajući da je od otvaranja kuhinje 200 beba od njih dobilo obrok.

Ona je navela da su im na mjesečnom nivou potrebne tri palete mlijeka, a bebe korisnice kuhinje dobijaju i kašice i druge proizvode za ishranu beba. Problem su im, kako kaže Mehonićeva, stvorile inflacija i poskupljenja.

“Novčana vrijednost projekta je oko 180.000 KM godišnje. U to su, isključivo, uračunati hrana, mlijeko, oprema za bebe, kreveci, kolica i sve što je potrebno da se kupi i uvijek je tu specijalna dohrana za bebe koje imaju alergije, koje imaju neke probleme. Ta hrana je jako skupa”, navela je ona.

Admir Arnautović, predsjednik Kluba potrošača srednje Bosne, kaže u razgovoru za “Nezavisne novine” da je situacija mnogo teža od svega rečenog.

“Građani BiH su veoma ponosni ljudi”, naglašava Arnautović, te nastavlja:

“Mi imamo jako puno, pogotovo penzionera koji su čitav život radili da bi obezbijedili sebi penziju, a za koju znamo da je minimalna, koje je još uvijek stid otići i do javne kuhinje, a koji su sasvim sigurno ‘zreli’ za takve stvari. Takođe, da dio njih nema djecu u inostranstvu i da im oni ne šalju pomoć, definitivno bismo imali još više gladnih i siromašnih, a javne kuhinje bi imale znatno više korisnika.”

Arnautović ističe da je nezadovoljan činjenicom da država BiH dosad nije našla za shodno da pomogne najugroženijim kategorijima stanovništva.

“To su i oni ljudi koji imaju minimalna primanja, ali i oni koji uprkos teškoj situaciji ne žele da se pomire da su u problemu. Zaista mislim da bi se moralo pomoći ne samo tih 19.000 ljudi, nego i svima koji su u problemu, a takvih je mnogo više. Ako se ovako nastavi, biće još teže u godinama koje dolaze”, istakao je Arnautović.

(N.N.)

Vlada FBiH je na prijedlog Federalnog ministarstva finansija utvrdila Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o obaveznim osiguranjima u prometu i po skraćenom postupku ga uputila u parlamentarnu proceduru.

Ovako predloženim zakonom predviđene su određene izmjene koje se odnose na odredbu kojom se razdoblje primjene zajedničke tarife premija za obavezna osiguranja produžava.

ZAJEDNIČKA TARIFA

Generalni sekretar Udruženja društava za osiguranje u FBiH Ermin Čengić za Akta.ba je kazao da je predloženim zakonom predviđena izmjena odredbe kojom se period primjene zajedničke tarife premija za obavezna osiguranja a koju donosi Agencija za nadzor osiguranja FBiH i propisuje uslove za osiguranje od autoodgovornosti produžava sa kraja oktobra 2023. godine na 31.decembra 2026. godine.

“Osim ovog produženja perioda u kojem će se primjenjivati zajednička tarifa premija za obavezno osiguranje od autoodgovornosti, Prijedlogom zakona koji je predložila Vlada FBIH definiše se da po isteku ovog perioda društvo za osiguranje stječe pravo na primjenu vlastite tarife premija i cjenovnika za osiguranje od automobilske odgovornosti, za koju je dobilo prethodnu saglasnost Agencije za nadzor osiguranja FBIH”, pojasnio je Čengić.

Također, definisano je da se predmetna tarifa primjenjuje do donošenja Odluke Vlade FBiH o datumu stupanja na snagu slobodnog formiranja cijena osiguranja od autoodgovornosti u skladu sa evropskim propisima.

ISPUNJAVANJA EVROPSKIH DIREKTIVA

S tim u vezi precizirano je i da nakon donošenja ove odluke Vlade prestaje obaveza društva za osiguranje da pribavlja prethodnu saglasnost Agencije na tarifu premija i cjenovnik za osiguranje od autoodgovornosti.

“Usvojeni prijedlog je rezultat angažmana strukovnog Udruženja i sastanka održanog 31. maja sa premijerom Nerminom Nikšićem i ministrom finansija Tonijem Kraljevićem, te u tom smislu želimo pohvaliti angažman Vlade i posebno resornog Ministarstva finansija i ministra lično na ovom pitanju”, kazao je Čengić.

Prijedlog zakona, ako bude usvojen u ovom obliku na Parlamentu FBiH, donosi inovirano i poboljšano rješenje, slično onome kakvo je u zemljama okruženja. Time se stvaraju pretpostavke da i BiH odnosno FBiH ide u pravcu ispunjavanja evropskih direktiva u oblasti osiguranja AO.

Ovako usvojen zakon može se smatrati reformskim jer pozitivno utiče na uređenje tržišta, a time ide u korist i osiguranicima i osiguravateljima.

“Izmjenama je predloženo da se omogući slobodno formiranje cijena osiguranja od automobilske odgovornosti ali tek nakon što Vlada FBiH donese odluku o datumu stupanja na snagu slobodnog formiranja cijena osiguranja od autoodgovornosti u skladu sa evropskim propisima. U ovom momentu je teško i procijeniti za koliko godina bi se mogli steći uvjeti na tržištu osiguranja za takvu odluku Vlade FBiH koja bi značila potpunu liberalizaciju u oblasti osiguranja od AO”, kazao je.

Vlada FBiH je uputila ovaj prijedlog u parlamentarnu proceduru po skraćenom postupku, pa se možemo nadati da će predloženo rješenje biti usvojeno u Parlamentu Federacije BiH najkasnije do oktobra, a obzirom na odredbe postojećeg Zakona.

(akta.ba)

U optužnici Okružnog javnog tužilaštva u Doboju stoji da je postupajući tužilac nakon ispititvanja osumnjičenog M.S. 1. septembra stavio prijedlog Osnovnom sudu u Derventi za određivanje mjere pritvora zbog sumnje da je počinio krivično djelo nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici.

“Osumnjičeni se tereti da je 30. augusta ove godine oko 13 časova, u Derventi, u porodičnoj kući u kojoj stanuje zajedno sa svojom suprugom oštećenom M.B. i malodobnim djetetom, već duži vremenski period oštećenu psihički maltretira, te nakon što je od strane Centra za socijali rad Derventa putem telefona obaviješten o podnesenom zahtjevu za razvod braka i terminu za mirenje bračnih supružnika, oštećenoj uputio ozbiljnu prijetnju da će joj presuditi i da će završiti kao ona iz Gradačca, ukoliko ne kaže u Centru za soijalni rad da je bilo nesuglasica između njih i da su se izmirili radi djeteta i da nastavljaju život skupa, a koja prijetnja je kod oštećene izazvala strah za život”, piše u optužnici OJT Doboj.

Navodi se da je tužilac stavio prijedlog za određivanje mjere pritvora zbog postojanja naročitih okolnosti koje opravdavaju bojazan da će osumnjičeni boravkom na slobodi ponoviti krivično djelo, s obzirom da se radi o licu koje je sklono izvršenju krivičnih djela za koja je pravosnažno osuđivano, kao i za istovrsno krivično djelo, a radi se o krivičnom djelu za koje se može izreći kazna zatvora od tru godine.

Odlučujući o prijedlogu za određivanje mjere pritvora, sudija za prethodni postupak Osnovnog suda u Derventi, je 1. septembra ove godine, prihvatio kao osnovan prijedlog tužioca i odredio pritvor osumnjičenom M.S. u trajanju od mjesec dana – ističe se u objavi Okružnog javnog tužilaštva Doboj.

9. septembar se u Tešnju obilježava kao općinski praznik u znak sjećanja na 9. septembar 1944. godine kada je Tešanj konačno oslobođen od fašizma u Drugom svjetskom ratu.

U narodnooslobodilačkoj borbi 1941-1945 jesu pobjeđeni neki fašistički režimi, ali ne i sam fašizam. Zato je važna neprestana edukacija kako bismo bili u mogućnosti prepoznati i adekvatno odgovoriti na sve pojave fašizma, pogotovo onog prekrivenog, u današnjem društvu.

Trebamo biti ponosni na doprinos tešanjskog kraja u NOR-u. Od samog početka rata na ovom prostoru su djelovali ilegalci koji su podržavali partizanski pokret i uspostavljali vezu sa partizanskim jedinicama. Ovaj kraj je prema dostupnim podatcima dao oko 1800 Partizana, učesnika NOR-a od čega ih je 180 poginulo, te oko 200 civilnih žrtava rata. Ne smijemo zaboraviti da Tešanj ima i dva Narodna heroja Husu Hodžića i Nisima Albaharija, te vijećnika ZAVNOBiH-a i AVNOJ-a Edhema Pobrića.

SDP BiH baštini tekovine antifašizma, kao temeljne vrijednosti slobodnog i naprednog društva. Afirmacija vrijednosti antifašizma predstavlja jedan od ključnih civilizacijskih zahtjeva, a u njima treba crpiti inspiraciju za razvitak humanog, pluralnog, solidarnog i demokratskog društva.

Svim građankama i građanima općine Tešanj, a posebno živim učesnicima Narodnooslobodilačke borbe 1941-1944. želimo čestitati 9. septembar-Dan oslobođenja Tešnja od fašizma u Drugom svjetskom ratu sa

SMRT FAŠIZMU – SLOBODA NARODU!

Predsjednik OO SDP BiH Tešanj
Senad S. Subašić

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) i Uprava policije Ministarstva unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona (MUP ZDK) sutra će zajednički obilježiti Svjetski dan prve pomoći. INZ i MUP ZDK će sutra, u četiri grada - Zenici, Tešnju, Usori i Doboj Jugu, provesti javnozdravstvenu kampanju s ciljem podizanja svijesti o značaju pravovremenog i pravilnog pružanja prve pomoći.

-Prva pomoć je osnovna vještina, koju bi svi trebali poznavati jer pomaže u spašavanju života. Prva pomoć nije zamjena za hitnu medicinsku pomoć, ali je početni korak za brzu i efikasnu akciju koja će pomoći u sprečavanju ozbiljnih komplikacija i spašavanju života. Upravo su slučajni prolaznici, koji se nađu na licu mjesta, zaslužni i za 90 posto spašenih života - naglasila je na rukovoditeljica Odjeljenja za promociju zdravlja INZ-a Elma Kuduzović.

Ovaj dan se obilježava svake godine drugu subotu u septembru. Ovogodišnja tema Svjetskog dana prve pomoći je “Prva pomoć u digitalnom svijetu”, te ima za cilj učiniti dostupnom prvu pomoć svima. INZ je ovu metodu počeo realizirati još prije nekoliko godina.

Portparol Uprave policije MUP-a ZDK Elvedin Fišek podsjetio je kako, u skladu s potpisanim Protokolom s INZ-om, policajci nizom aktivnosti sudjeluju i u radu školskih sekcijate u sklopu projekta Rad policije u zajednici te doprinose spoznaji o izazovima s kojima se susreću naši školarci prilikom boravka u školama.

-U pogledu ove kampanje, Uprava policije MUP-a ZDK u toku sutrašnjeg dana, zajedno s volonterima Crvenog križa i u saradnji sa INZ-om, na više lokacija na području policijskih stanica provodit će preventivno kontrolnu aktivnost učesnika u saobraćaju. Tom prilikom će vršiti pregled sadržaja prve pomoći i provjeravati važnost, rok trajanja prve pomoći, što je jako bitno. Neće uručivati prekršajne naloge, nego će utjecati na svijest naših vozača i doprinijeti kreiranju bolje saobraćajne kulture svih vozača - istakao je Fišek.

Dijelit će se i materijali vozačima, koje će podsjećati da je kazna za nepostojanje kompletne opreme Prve pomoći 40 KM, ali da nema cijenu poznavanje i pravilno pružanje pomoći, te spašavanje života.

Načelnik Službe za školsku higijenu INZ-a Nino Hasanica napomenuo je da već godinama rade na podizanju svijesti, u čemu su im partneri policija, Crveni križ ZDK-a, Ministarstvo zdravstva i Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta te Pedagoški zavod ZDK-a.

Cilj je da se multidisciplinarno i zajednički radi na problemu povećanja sigurnosti u školama te edukaciji iz Prve pomoći i podizanju svijesti o njenoj važnosti. Obuku vrše i uz pomoć informatičkih uređaja.

Evropska komisija dala je prijedlog uredbe prema kojoj će uređaji kao što su mobilni telefoni i tableti morati da prikazuju informacije o svojoj energetskoj efikasnosti, dugoročnosti baterije, zaštiti od prašine i vode i otpornosti na slučajne padove. Pored ovoga, uređaji će morati da pokazuju i ocjenu “popravljivosti”, odnosno da li nam je isplativa popravka uređaja.

Mobilni telefoni i tableti proizvedeni po pravilima EU uštediće do 2030. godine skoro 14 teravat sati energije svake godine, objavila je Evopska komisija.

Nova pravila omogućiće optimizovano korišćenje kritičnih sirovina i olakšati njihovu reciklažu.

Proizvodi će imati već dobro poznatu energetsku naljepnicu sa A-G skalom.

Evropska komisija je definisala nova pravila kako bi pomogla potrošačima da budu informisani o održivim mogućnostima kada su u pitanju mobilni telefoni, tableti, u okviru postojeće regulacije EU u vezi sa energijom

Baterije bi prema Uredbi, trebalo da izdrže najmanje 800 ciklusa punjenja i pražnjenja uz zadržavanje najmanje 80 odsto svog početnog kapaciteta.

Pravila o demontaži i popravci, u okviru Uredbe, obavezuju proizvođača uređaja da kritične rezervne dijelove stave na raspolaganje serviserima u roku od pet do 10 radnih dana, a do sedam godina nakon što proizvod izađe na tržište EU.

Takođe, nadogradnja operativnog sistema moći će da se obavi najamnje pet godina nakon što proizvod bude na tržištu.

Ova pravila o energetskom obilježavanju će biti dostavljena Evropskom parlamentu i Evropskom Savjetu na period od dva mjeseca, nakon čega će biti i formalno usvojena ukoliko ne bude bilo prigovora na tekst.

Nakon stupanja na snagu, predviđa se prelazni period od 21 mjesec prije nego što uslovi postanu primjenjivi.

Politike ekodizajna i energetskog obilježavanja pomažu preduzećima, građanima i vladama da doprinesu tranziciji na čistu energiju, ostvare ciljeve energetske efikasnosti EU, smanje emisije gasova staklene bašte i podrže cirkularnu ekonomiju.

Oni stvaraju poslovne prilike i povećavaju otpornost postavljanjem usklađenih pravila za proizvode koji se odnose na energiju.

Uz pomoć ovih politika i uredbi, kada se uključe mali i srednji kućni aparati kao što su mašine za pranje veša, frižideri ili ventilacione jedinice, štede se energija, potrošnja vode, smanjuje emisija određenih gasova ali i efikasnost materijala.

Procjene koje je Evropska komisija dala, pokazuju da su potrošači uštedjeli više od 63 milijarde evra u 2020. zahvaljujući ovim politikama, navodi “NovaEkonomija”.

U Bosni i Hercegovini povećava se broj slučajeva vršnjačkog nasilja na što upozoravaju i ombudsmeni. Nasilje se najčešće događa u školama i u posljednje je vrijeme češće ono emocionalno ili psihičko koje je i teže dokazivo, a žrtve su najčešće prepuštene same sebi.

Ombudsmeni Bosne i Hercegovine su na osnovu zaprimljenih žalbi građana, ali i kontinuiranog praćenja izvještavanja medija o aktualnim događanjima u društvu ukazali na porast vršnjačkog nasilja, a posebnu su zabrinutost izrazili zbog slučajeva kada se vršnjačko nasilje snima, pa se snimci događaja postavljaju na brojne medijske portale i društvene mreže, što dovodi, kako kažu, do dodatne traumatiziranosti žrtve nasilja i ugrožavanja prava na privatnost.

Nasilje među djecom obuhvaća širok spektar agresivnih ponašanja koja se događaju među njima, od rješavanja sukoba nasilnim putem, neprihvatljivog izražavanja ljutnje ili frustracije, do ozbiljnih incidenata uz upotrebu oružja.

Škola je mjesto gdje je vršnjačko nasilje najprisutnije zbog velikog i svakodnevnog protoka djece, rekli su u razgovoru za Fenu Iz Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH, upozorivši pritom da se se veoma često pojedini oblici nasilja nastavljaju i izvan škole, naročito upotrebom suvremenih sredstava komunikacije (primjerice kada se slučaj fizičkog nasilja u školi proširi putem društvenih mreža i raznim neprimjernim ili uvredljivim komentarima prouzrokuje i posljedice psihičkog nasilja).

“Ponekad su zastrašujuće i zabrinjavajuće informacije iz medija da se za nasilje znalo i ranije, ali da nitko od nadležnih nije reagirao i da to nije bio jedini slučaj nasilja. U svim slučajevima nasilja, prevencija nasilja je najbitniji korak i od velike važnosti je prepoznati prve oblike nasilja kako bi se radilo i s eventualnim budućim nasilnicima koji su također dio društva” – nadodaju ombudsmeni.

Psiholozi u školama i predškolskim ustanovama

Mario Brkić, psiholog uposlen u OŠ Marka Marulića Ljubuški kaže kako na razini BiH nemamo jedinstvene podatke o pojavnosti vršnjačkog nasilja ili barem njemu nisu poznati.

Problem našeg društva je, smatra on, što se skoro ništa ne radi strateški već se povremeno aktualiziraju teme koje su dobile dovoljno prostora u medijima, pa tako i tema nasilja među djecom,

Po njemu, potrebno je postaviti pitanja – koji su oblici neprimjerenog i nasilnog ponašanja u porastu među djecom, što je nova pojava i što nam je činiti.

Ono što on bilježi u svojoj praksi kao školski psiholog i što mu je glavni fokus u radu kada je u pitanju vršnjačko nasilje i sukobi je involviranost virtualnog svijeta u cijelu priču.

Djeca sve češće svim svojim relacijama, pa tako i onim problematičnim dodaju neki oblik neprimjerene komunikacije preko interneta. Dakle, ili je nešto počelo u školi, a nastavilo se preko interneta ili obratno, napominje Brkić.

Osnovna škola Marka Marulića Ljubuški je među prvima imala uposlenog psihologa, a Brkić je tu zaposlen već desetu godinu.

Kaže kako su s godinama prvo učenici, a onda i njihovi roditelji znatno otvoreniji u traženju pomoći struke.

“Sve je to plod naših zalaganja da otvorimo komunikaciju s učenicima i zajednicom, tako se stječe povjerenje i tako djeca i roditelji otvorenije dolaze tražiti pomoć kad im treba. Nije to više stvar samo prijave nečeg što se djetetu događa s vršnjacima, već i briga za mentalno zdravlje nevezano za vršnjačke relacije”, dodaje.

Psihičko nasilje se puno teže otkriva

Brkić u svojoj praksi bilježi pad slučajeva fizičkog nasilja, a drži i da je njega lakše iskorijeniti, povećanjem nadzora u školi, dežurstva nastavnika i čestim razgovorom s djecom. S druge strane, ismijavanje, podbadanje, izbacivanje iz društva je puno teže otkriti ako dijete koje to trpi odluči šutjeti.

Smatra i da je bitno osnaživati i poticati drugu djecu da prijavljuju kad nešto primijete.

U njegovoj školi već šest godina postoji ‘Sandučić povjerenja’ u koji učenici anonimno mogu prijaviti ovakve pojave, ili tražiti neku drugu vrstu pomoći, ako im je teško prijaviti tu uživo, a isti sandučić imaju i u virtualnom obliku, preko e-maila.

Ponekad se, kako kaže, ne radi o klasičnom primjeru nasilnog ponašanja ali se dijete ne osjeća dijelom zajednice, škole, odjela.

U svakom slučaju, nadodaje, s učenicima koji osjećaju teškoće adaptacije treba raditi individualno, školski psiholog ili pedagog.

Propisno kažnjavanje

Također drži i da učenike koji nanose štetu drugim učenicima treba propisno pedagoški opomenuti za što postoje zakon i pravilnici i to je dio odgojnog procesa.

“Moramo djecu učiti da snose odgovornost za svoje postupke, ukazujući im kako se može postići promjena na bolje. Ne smijemo ostati samo na nekoj vrsti kazne bez razgovora, ali ne smijemo postati ni mlitavi i izgubljeni u priči o dječjim pravima bez odgovornosti i bez posljedica za učinjeno. Bez toga ih ne odgajamo za realan život”, navodi dalje.

Zabrana mobitela

Upozorava i da je najveći izazov praćenje nasilja putem zlouporabe informacijskih i ostalih komunikacijskih tehnologija.

“Morate pratiti što je trend među djecom, o tomu ih pitati, učiti ih odgovornom korištenju tih tehnologija i jasno im reći što je zabranjeno i zbog čega mogu odgovarati pred zakonom sutra. Povrh svega moraju znati o razarajućim učincima na psihičko stanje djeteta kojeg se ismijava, ponižava, odbacuje. Djeca su poučljiva, većina njih brzo usvaja ove stvari i vodi računa o tomu”, naglašava Brkić.

Svakom učitelju, razredniku, pedagogu ili psihologu u školi savjetovao je da se dobro informiraju kako se komunicira u grupama koje učenici formiraju npr. na WhatsAppu te da to moraju nadzirati i roditelji i škola.

“Svi trebamo biti u priliku upoznati s trendovima na internetu, ići u korak s djecom, ako ne barem jedan korak ispred njih. Ponavljam, ovo je gorući problem. U praksi ga često srećem. Puno radimo na tomu, iako se, uvjetno rečeno, uopće ne događa u školi nego negdje tamo od kuće, u virtualnom svijetu. Na kraju krajeva, u našoj školi je zabranjena upotreba mobitela”, ocjenjuje školski psiholog.

Kada je u pitanju prevencija i sprječavanje vršnjačkog nasilja mišljenja je da je potrebno obrazovati djecu, roditelje, nastavno osoblje.

U svemu tome, po njegovom mišljenju, iznimno važnu ulogu imaju i mediji koji ponekad čine kardinalne greške, kao npr. u izvještavanju o stravičnom slučaju u beogradskoj školi.

“Mediji su generalno govoreći tad podbacili tražeći senzaciju i prenoseći detalje koji su prouzročili više štete nego donijeli koristi. Mediji trebaju dati prostora struci i mimo teških događaja koje povremeno preplave prostor”, nadodaje.

Odgovarajući na pitanje koji je uzrok porasta vršnjačkog nasilja, kaže kako svako nasilno i svako neprimjereno ponašanje koje jedno dijete čini drugom proizlazi iz duboke, neispunjene potrebe djeteta.

“Osnovna potreba svakog djeteta je voljeti i biti voljen. Druga stvar koja je bitna je nadzor. Roditelj mora biti uključen u život svog djeteta. Tako gdje je dom ispunjen emocionalnom toplinom i podrškom, te jasno postavljenim granicama u ponašanju nećete imati veće probleme s djetetom”, ističe psiholog.

Smatra i da sve škole i odgojno-obrazovne institucije trebaju imati psihologe jer, kako kaže, psiholog u predškolskoj ustanovi ili osnovnoj školi često prvi primjećuje neke pojavnosti među djecom i otvara suradnju s drugim institucijama gdje rade klinički psiholozi, psihoterapeuti.

“S druge strane, one kolege koje misle da je posao školskog psihologa sjediti u uredu i čekati da mu djeca kojoj treba pomoć sama dođu ili budu upućena od kolega neće imati dugoročnog uspjeha. Pravi život je negdje tamo, izvan ureda, na igralištu, na hodnicima škole, u virtualnim grupama koja okupljaju djecu. Tu nam je svima tražiti uzroke mnogih pojava među djecom”, naglašava Brkić.

Napominje i da u Ljubuškom sve škole imaju školske psihologe s kojima je u stalnoj suradnji.

“Svake godine imamo prijave neprimjerenog ponašanja na internetu u zajedničkim grupama koje okupljaju učenike iz više škola. Svaku prijavu detaljno razmatramo i djelujemo. Pokazalo nam se uspješnim”, kazao je on.

Žrtve vršnjačkog nasilja najčešće prepuštene same sebi

I u UNICEF-u BiH se slažu da bi sve škole trebale imati psihologe, no da je “pitanje koliko vlasti prioritiziraju zapošljavanje psihologa”.

Istodobno, govoreći o propisima i mjerama koje se primjenjuju u slučajevima vršnjačkog nasilja i njihovom učinku i je li ih potrebno mijenjati, iz te organizacije kažu kako određeni propisi postoje već neko vrijeme, no da se ne upotrebljavaju u dovoljnoj mjeri.

Povrh toga, u UNICEF-u smatraju i da su potrebni dugoročni programi prevencije vršnjačkog nasilja u školama i zajednicama, budući da je vršnjačko nasilje posljedica visoke stope tolerancije nasilja u društvu, obitelji i ostalim segmentima života.

Upitani jesu li na kraju, u slučaju vršnjačkog nasilja, djeca prepuštena sama sebi, kažu kako, nažalost, većina informacija govori da jesu.

Pored dugoročnih programa prevencije u školama, iz UNICEF-a navode kako je potrebno raditi i na promjenama koje bi vodile ka društvenim i socijalnim normama u kojima je nasilje neprihvatljivo u bilo kojem okruženju i obliku, počevši od fizičkog kažnjavanja djece, nasilja u obitelji, njegovanja kulture nasilja i slično.

Zakoni postoje, međutim…

Na problem nedostatka koordiniranog i sustavnog djelovanja u slučajevima vršnjačkog nasilja upozorili su i ombudsmeni BiH.

Kažu kako je škola, kad mjere koje je primijenila u konkretnom slučaju ne daju rezultate, dužna o tome obavijesti centar/službu za socijalni rad, a po potrebi i druge subjekte zaštite djeteta.

U rješavanju slučajeva vršnjačkog nasilja, po njihovom mišljenju, roditelji imaju veoma važnu ulogu. Međutim, saradnja roditelja i škole vrlo često izostaje, a roditelji pokušavaju naći opravdanje za nasilno ponašanje svoga djeteta i problem uglavnom vide u neadekvatnoj reakciji škole.

“Svi članovi društva, kao karika u lancu mogu doprinijeti stvaranju društva u kojem će nasilje biti svedeno na najmanju moguću mjeru. U prevenciji nasilja među djecom, veoma je važno isticanje primjera dobre prakse. Jedan broj škola zasigurno krajnje odgovorno pristupa ovom problemu, sprovode aktivnosti prevencije i uspostavili su veoma kvalitetnu saradnju s roditeljima i drugim subjektima zaštite. Ovi primjeri ostaju neprimijećeni zbog ekstremnih slučajeva nasilja kada se nisu poduzele potrebne mjere i aktivnosti, naročito kada je slučaj medijski veoma eksponiran”, ocjenjuju ombudsmeni.

Osim toga, podsjećaju da pri Instituciji ombudsmena djeluje Odjel za praćenje ostvarivanja prava djece kojem se mogu obratiti, kako odrasli koji brinu za dobrobit djece, tako i sama djeca.

Ukoliko škole imaju psihologe djeca se mogu obratiti i njima, a govoreći o tome što struka preporuča u slučaju kada se već dogodi vršnjačko nasilje, Brkić kaže kako postoji protokol i zna se tko što treba učiniti kad se sumnja ili se zna za nasilno ponašanje.

“Slijede individualni i razgovori u skupinama kako bi se utvrdile činjenice. Roditelje uvijek uključujemo i često o njihovom stavu ovisi koliko će vremena biti potrebno da se cijela priča završi i da se krene dalje. Većina roditelja je iznimno suradljiva. Kad procijenimo da učenicima uključenim u slučaj treba dodatan rad tomu i pristupimo. Potom slijedi nadzor, jedno vrijeme pratimo i provjeravamo u kojem smjeru se situacija razvija”, pojašnjava psiholog.

Svi zakoni kojima se uređuje osnovno i srednje obrazovanje i odgajanje propisuju mjere koje trebaju osigurati sigurnost i zaštitu djece. U Bosni i Hercegovini postoje Smjernice za postupanje u slučaju nasilja nad djecom, a u entitetima i u Brčko distriktu BiH postoje smjernice/protokoli koji reguliraju procedure i postupke u slučaju nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja djece. Dakle, nesporno postoji obaveza svih nadležnih da djecu zaštite od svakog oblika nasilja ili uznemiravanja za vrijeme trajanja nastave.

Veća grupa poljoprivrednika iz Posavine tačno u deset sati blokirala je Granični prijelaz Orašje. S traktorima ostaju do ispunjenja zahtjeva koje su nametnuli nadležnima.

Kao što je poznato, grupa poljoprivrednika iz Posavskog kantona jučer je blokirala magistralni put Tuzla - Orašje, a razlog su brojni nagomilani problemi.

U ovakav vid protesta prvenstveno su krenuli poljoprivrednici iz Orašja, a podršku su im pružile i kolege iz ostalih dijelova Posavine. S obzirom da njihov jučerašnji protest nije dao željene rezultate, poljoprivrednici su se danas odlučili za drastičniji korak.

Tačno u deset sati su blokirali Granični prijelaz Orašje koji će držati u blokadi do daljnjeg.

Od nadležnih traže isplatu obećane pomoći za proizvedenu pšenicu u prošloj i ovoj godini, zatim isplatu naknada za eutanazirane svinje, dospjelih poticaja, kao i hitan sastanak povodom pitanja kako ući u jesenju sjetvu.

(klix.ba)