(08.08.2023.g. - Tešanj) Danas je u prostorijama Općine Tešanj održan sastanak između načelnika i sveštenika Jereja Borisa Stanića koji je raspoređen u Tešnju. Tijekom razgovora, razmotrene su brojne teme koje se tiču saradnje između crkve i općinskih vlasti, kao i budućih projekata od interesa za lokalnu zajednicu.

Jedna od tema razgovora bila je podrška Općine crkvi u aktivnostima koje provodi za dobrobit građana. U tom kontekstu, jerej Boris Stanić uručio je zahvalnicu Općini Tešanj za kontinuiranu podršku koju su pružili u realizaciji različitih inicijativa. Načelnik je izrazio zadovoljstvo što crkva aktivno doprinosi društvenom i duhovnom životu zajednice te istaknuo važnost daljnje saradnje u narednim projektima.

Jedan od konkretnih projekata koji je razmatran na sastanku bio je projekt obnove ograde pored pravoslavnog groblja na Tepetu. Jerej Boris Stanić iznio je planove i potrebe za obnovom ograde koja je važan dio pravoslavnog groblja. Načelnik i sveštenik su se složili oko važnosti očuvanja kulturnog i duhovnog nasljeđa te su se dogovorili da će Općina pružiti podršku u okviru svojih mogućnosti kako bi se projekt uspješno realizirao.

Zvuči nevjerovatno, ali da biste postali postali funkcioner u izvršnoj vlasti u Zeničko-dobojskom kantonu, ne morate imati ni osnovnu školu. Nastojanje zastupnika opozicione SDA da se ta zakonska mogućnost izmijeni nije dobilo podršku aktuelne većine. Bez podrške na današnjoj sjednici Skupštine ZDK-a ostao je i prijedlog da kompanija Adriatic Metals BH za Dan kantona dobije javno priznanje.

Prema aktuelnom Zakonu o Vladi Zeničko-dobojskog kantona, nisu propisani jasni kriteriji o stepenu stručne spreme koju moraju imati ministri i premijer. Poučeni ranijim iskustvima kad su imali vlast u svojim rukama, iz sada opozicione SDA predložili su izmjene zakona.

“Premijer i ministar može biti neko ko nema ni jednog razreda osnovne škole. Moja intencija je bila da probamo minimum minimuma napraviti, a taj minimum je da bar ministar odnosno premijer i ministri moraju imati bar višu stručnu spremu”, ističe SDA-ov zastupnik Fahrudin Čolaković.

Njegov stranački kolega u Skupštini Mirnes Bašić napominje kako zakoni o vladi TK-a ili KS-a imaju kriterije o stručnoj spremi: “Ja bih ovdje uveo i ljekarsko uvjerenje i staž – svašta bih uveo od kriterija”.

Prijedlog, ipak, nije dobio podršku većine baš kao što nije dobio ni pozitivno mišljenje Ministarstva za pravosuđe i upravu jer prema istom – zakon nije provodiv.

“Uzimajući u obzir da su predlagači zakona imali mogućnosti u prošlim mandatima, kolega je bio dio vlade dva mandata – postavljamo pitanje što je to sada uradio. Mislim da to više ima političku konotaciju nego suštinsku”, kaže DF-ov Goran Bulajić.

Pred zastupnicima se našli su se i prijedlozi za dodjelu javnih priznanja povodom Dana kantona. Među brojnim i prijedlog za dodjelu plakete kantona privrednom društvu Adriatic Metals BiH.

“Iz Vareša je došlo 13 prijedloga za Adriatic Metals – to je jedina kompanija koja bi bila predložena za plaketu za društvenu djelatnost i doprinos razvoju privrede ZDK-a”, navela je Mensura Beganović, predsjednica Odbora za javna priznanja ZDK-a.

No, brojne reakcije ekoloških udruženja, koja su se oštro usprotivila za dodjelu priznanja Adriatic Metalsu, naišle su i na podršku većine zastupnika. 19 suzdržanih i tri protiv jasno su poručili da investitori iz Vareša ove godine neće dobiti priznanje, dok su zastupnici NiP-a bili suprotnog mišljenja.

“Stav sredina na kojima obitava ta kompanija je da joj se dodjeli plaketa jer iste te bi sredine otišle u nestanak. Tim ljudima je od velikog značaja sama mogućnost upošljavanja, ostanka mladih. Ako ima bilo šta nelegalno, mi ispred NiP-a pozivamo institucije da istraže”, poručuje Harun Čolić.

Predsjednik Kluba SDP-a Damir Memić podsjetio je na veliki broj dopisa ekoloških udruženja u kojima se ukazuje na kršenje brojnih konvencija: “S obzirom na to da je Federalno ministarstvo okoliša naložilo inspekcijski nadzor nad najvećim zagađivačima, među kojima se navodi i ta firma, smatramo da treba sačekati”.

Kako je gotovo identičan prošlogodišnji prijedlog za dodjelu priznanja kompaniji Arcelor Mittal nakon reakcija ekologa odbijen, baš kao i ovogodišnji za Adriatic Metals, očigledno je da građanski aktivizam ima utjecaj na donosioce odluka u ovom kantonu.

Kickboxing reprezentacija Bosne i Hercegovine priprema se za nastup na Evropskom kadetskom i juniorskom prvenstvu, koje će biti održano od 25. augusta do 3. septembra u Istanbulu.

Bosnu i Hercegovinu predstavljat će 39 mladih taekwondoista, koje će predvoditi selektor Milan Vitković, glavni trener za tatami meke discipline Senad Ćatić i glavni trener za ring discipline Elvedin Dubravac.

Kako je Feni kazao sekretar Kickboxing saveza Bosne i Hercegovine Edin Hadžifejzović, bh. takmičari kotiraju dobro i očekuje se da će osvojiti medalje na ovom takmičenju.

– Očekujemo medalje s obzirom da smo prošle godine na Svjetskom prvenstvu u Italiji donijeli 17 medalja, odnosno postavili tri svjetska prvaka, devet viceprvaka i pet bronzanih takmičara. Imamo nekoliko takmičara koji su odlični a prvi put će učestvovati na ovakvom takmičenju – kazao je Hadžifejzović.

Dodao je da su pripreme za „meke“ – tatami discipline održane u Bihaću od 2. do 7. augusta, dok su trenutno na Palama u toku pripreme za za „tvrde“ – ring discipline.

U Bosni i Hercegovini jučer su se dogodile dvije nesreće na gradilištima. Jedna se desila u Sarajevu u kojoj je radnik smrtno stradao, a druga u Banjaluci gdje je radnik pao sa visine od 7 metara i zadobio teže tjelesne povrede.

Kakva je sigurnost radnika na gradilištima, da li im se posvećuje dovoljno pažnje i kakvi su uslovi rada, pitali smo nadležne institucije.

Ministarstvo: Plan je raditi na unapređenju zakona

Uprkos zakonima koji regulišu zaštitu radnika na gradilištima, nesreće se ipak dešavaju. Da Zakon o radu definiše alate za zaštitu radnika na radu, podsjećaju i iz Ministarstva rada i socijalne politike Federacije Bosne i Hercegovine.

“Pravila i generalno zakoni i podzakonski akti su definitivno dobro definisali oblast zaštite na radu kada su radnici u pitanju. Definisali su nadležnosti, odgovornosti i obaveze samih poslodavaca i samih radnika u cilju prevencije bilo kakvih povreda zaštite zdravlja i svega ostalog, ali nažalost kao i u svim drugim oblastima pa i u ovoj dešavaju se određeni propusti“, kazao je Adnan Delić, ministar za rad i socijalnu politiku Federacije BiH.

316 utvrđenih nepravilnosti tokom 2023. godine

Kao najrizičnije oblasti za radnike izdvajaju se šumarstvo, drvna industrija, građevinarstvo i elektroprivreda, kažu iz Inspektorata Republike Srpske.

“Na osnovu onoga što inspektori konstatuju na terenima možemo reći da se najčešće nepravilnosti odnose na organizaciju i provođenje mjera zaštite na radu, provođenje preventivnih mjera, osposobljavanje radnika za bezbjedan rad te redovno ispitivanje opreme i sredstava rada. Unapređenje oblasti zaštite na radu je proces koji traje kao i svi ostali“, ističe Dušanka Nikolić, portparol Inspektorata Republike Srpske.

Potrebno unaprijediti zakone

Udruženje poslodavaca ukazuje da je potrebno zaštitu radnika na radu podići na viši nivo.

“Registar povreda na radu je nešto što moramo uraditi vrlo brzo, tako da u konačnici mislimo da će izmjenom regulative i poboljšanjem integriteta inspektora doći do poboljšanja u ovoj oblasti“, smatra Saša Aćić, Unija poslodavaca Republike Srpske.

“Ne bismo mogli u potpunosti biti zadovoljni zaštitom na radu, a to je naravno uvjetovano čitavim nizom okolnosti. Novi zakon propisuje veoma skupe obaveze i odgovornosti poslodavaca kada se radi o pitanjima zaštite na radu“, podsjeća Mario Nenadić iz Udruženja poslodavaca Federacije BiH.

Osposobljavanja radnika za rad te obezbjeđivanje adekvatne opreme i sredstava od poslodavaca najbitnije su mjere zaštite na radu.

(BHRT)

Analiza tržišta rada 2023. otkriva uznemirujuće trendove: Povećan interes za odlazak u inostranstvo, broj poslova u BiH se smanjuje

Tržište rada u preokretu: dok raste potražnja za radnicima u proizvodnji, vozačima, te radnicima u logistici, pada potražnja u IT sektoru

Rezultati analize tržišta rada koju je proveo portal MojPosao.ba pokazuju da je u prvoj polovini 2023. godine objavljeno ukupno 6.649 oglasa za posao putem kojih je oglašeno 14.992 radnih mjesta. U poređenju sa istim periodom prošle godine, broj oglasa je u blagom padu (-0,9%) što predstavlja preokret u odnosu na prethodne dvije godine kada je potražnja za radnicima bila u velikom porastu. Tako je naprimjer, u 2022. godini potražnja za radnicima rasla preko 30% u odnosu na 2021.

Prvi put nakon više od 10 godina pada potražnja za radnicima u IT sektoru, a raste interes poslotražioca za ove poslove. S druge strane, najveći porast potražnje za radnicima zabilježen je u kategoriji transporta, skladištenja i logistike.

Koje kategorije poslova su bile najtraženije?

Poslodavci su u prva dva kvartala 2023. godine najveći broj oglasa objavili u sljedećim kategorijama:

Komercijala – Prodaja – 21.00%
Transport – Skladištenje i logistika- 9.93%
Ekonomija i finansije – 7.90%
Elektrotehnika – Mašinstvo – 7.55%
Ugostiteljstvo i turizam – 7.11%
Bankarstvo – 3,52%
IT – 2.95%
Proizvodnja – 2,87%
Administrativne i slične usluge 2,59%
Zanatske usluge – 2,35%

Za koje poslove su radnici u BiH najviše zainteresovani?

Najveći interes za rad u 2023. godini zabilježen je u kategorijama: Administrativne usluge, Nekretnine, Osiguranje, Komercijala-prodaja i Ljudski resursi, a najmanji interes za rad u kategorijama: Prevoditeljske usluge, Rudarstvo, Zanatske usluge, Obrazovanje i Konsalting.

S ovim zanimanjima brže do posla!

Najtraženija zanimanja u 2023. godini bila su:

Agent u pozivnom centru (call agent)
Trgovac / Prodavač
Komercijalista/unapređivač prodaje
Vozač (sve kategorije)
Skladištar
Radnik u proizvodnji
Konobar/Šanker
Voditelj prodaje / Menadžer prodaje
Bravar/cjevar/zavarivač/tesar
Kuhar
Najveća promjena na listi najtraženijih zanimanja desila se na 6. mjestu, na kojem su ove godine radnici u proizvodnji, dok prošle godine ova pozicija uopšte nije ulazila u prvih 10 zanimanja. Također povećana je potražnja za vozačima svih kategorija (posebno C i E), te radnicima u logistici poput skladištara/magacionera.

Hrvatska, Njemačka i UAE povećale potražnju za našim radnicima, najviše se traže ugostiteljski radnici

Od ukupnog broja oglasa, u prvoj polovini 2023.godine, 7% oglasa je sa inostranom lokacijom. U odnosu na isti period prošle godine, broj oglasa sa inostranom lokacijom je nešto manji (-2%), međutim uprkos manjoj ponudi poslova u inostranstvu, podaci su pokazali da je broj prijava na ove oglase veći u odnosu na prošlu godinu, stoga možemo zaključiti da poslotražioci iz BiH imaju povećan interes za poslove u inostranstvu.

Za rad u inostranstvu u ovoj godini, najviše su traženi profili radnika iz kategorija: Ugostiteljstvo i turizam, Elektrotehnika – Mašinstvo, Transport – skladištenje i logistika, Zanatske usluge, Komercijala – Prodaja.

Najveća promjena od prošle godine je rast potražnje za radnicima u kategoriji Transport, skladištenje i logistika, te pad potražnje za radnicima u IT sektoru.

„Osim porasta potražnje za vozačima za rad u inostranstvu, došlo je do rasta potražnje i za radnicima u kategoriji elektrotehnika i mašinstvo. Ono što je interesantno za ovu godinu je da je došlo do pada potražnje u IT sektoru što je odraz globalnih dešavanja, a pored toga pala je i potražnja za radnicima u prodaji, građevinarstvu i proizvodnji. Čak je i ugostiteljstvo zabilježilo blagi pad potražnje u ovoj godini“, izjavila je Nermana Ajanović-Hajdarpašić, direktorica operacija portala MojPosao.ba

Kada su u pitanju države koje traže naše radnike, i dalje su najzastupljenije: Hrvatska, Njemačka, Slovenija, Srbija, UAE, Austrija, Crna Gora, te Kuvajt. U odnosu na prethodnu godinu, Hrvatska, Njemačka i UAE su zemlje u kojima je porasla potražnja za radnicima iz BiH u ovoj godini.

Da li je porasla potražnja za poslom?

Za prvih 6. mjeseci u ovoj godini portal MojPosao.ba zabilježio je više od 23% posjetilaca u odnosu na prošlu godinu. Objavljeni oglasi u prvoj polovini 2023. godine su pregledani 9.045.433 puta, a prosječan broj pregleda po oglasu iznosio je 1516. Poslodavci su, u ovom periodu, primili 187.079 prijava za posao putem portala MojPosao.ba

Do sada je registrovano ukupno 428.311 poslotražioca u MojPosao.ba CV bazi. U prvoj polovini 2023. godine registrovano je ukupno 31.029 poslotražioca što je 55% više u odnosu na isti period prošle godine, čime možemo zaključiti da su osobe znatno više bile aktivnije u ovoj godini kada je u pitanju potraga za poslom.

Kada je riječ o poznavanju stranih jezika među registrovanim poslotražiocima na portalu MojPosao.ba, u prvoj polovini 2023. godine, njih 9.961 je ostavilo podatke o poznavanju stranih jezika. Od toga, najviše govori engleski jezik 58,03%, dok njemački jezik govori 18,08%.

Rad od kuće i hibridni način rada sve popularniji

U posljednjih nekoliko godina poslodavci sve više daju mogućnost rada od kuće ili hibridnog načina rada. U 2022. godini na portalu je objavljen ukupno 171 oglas sa opcijom remote rada (potpuni rad od kuće) ili hibridnog načina rada (kombinacija rada od kuće i iz ureda). Najveći broj oglašenih poslova koji imaju naveden u oglasu ovaj način rada bio je za pozicije: Agent u pozivnom centru i Programer/Software Developer, te se isti trend nastavio i u 2023. godini.

Analiza tržišta rada slika

Koji BH radnici se najviše traže u inostranstvu

Najtraženija zanimanja

Ministarstvo odbrane i Oružane snage Bosne i Hercegovine izvršili su sve potrebne pripreme i spremne su da upute resurse Oružanih snaga BiH na područja zahvaćenim katastrofalnim poplavama, nakon snažnog nevremena koje je proteklih dana zahvatilo Republiku Sloveniju.

Nakon provedenih zakonskih procedura za angažiranje raspoloživih kapaciteta Oružanih snaga BiH te Zaključka Predsjedništva BiH za angažiranje resursa O BiH za potrebe pružanja pomoći civilnim tijelima u reagiranju na prirodnu nesreću, Ministarstvo odbrane i Oružane snage BiH pripremili su neophodne resurse za pružanje pomoći u poplavljenim područjima.

Procedura je pokrenuta nakon što je Republika Slovenija aktivirala Mehanizam Evropske unije za civilnu zaštitu za pružanje pomoći u slučaju prirodnih nesreća, čija je članica i Bosna i Hercegovina, te mehanizam NATO-ovog centra za koordinaciju odgovora u slučaju prirodnih nesreća (NATO EARDCC).

U skladu sa raspoloživim kapacitetima i na osnovu zahtjeva, Oružane snage BiH pripremile su Jedinicu privremenog sastava Oružanih snaga BiH, od deset pripadnika inžinjerijskog bataljona, koji je uvježban za ovakve situacije, te potrebnu mehanizaciju.

Misija pripadnika Oružanih snaga BiH će biti pružanje podrške strukturama vlasti Republike Slovenije u reagiranju i otklanjanju posljedica poplava i djelovat će u zoni angažiranja sa pripadnicima Oružanih snaga Republike Slovenije, saopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću MOBiH.

Zamjenik direktora dobojske bolnice Nebojša Marić rekao je da su objektivne okolnosti razlog što još nisu završeni svi radovi na novom objektu

Nova bolnica “Sveti apostol Luka”, koju grade kineske firme u Doboju, na sjeveru Bosne i Hercegovine (BiH), neće biti završena do kraja septembra ove godine, piše Radio Slobodna Evropa.

Taj rok bio je definisan aneksom ugovora koji je Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite entiteta Republika Srpska (RS) krajem 2022. godine potpisalo sa kompanijama iz Kine – China Sinopharm International Corporation i Shan Xi Construction Investment Group.

Prilikom posljednjeg obilaska gradilišta u julu ove godine entitetski ministar zdravlja Alen Šeranić i zamjenik generalnog direktora kineskog Sinopharma Yuan Zhuangjuni nagovijestili su da bolnica neće biti gotova do 30. septembra.

Krivac – kiša?
Velike padavine usporile su završetak preostalih građevinskih radova, kao razlog naveo je Šeranić.

“Direkcija (Republička direkcija za obnovu i izgadnju, op.a.) prati same radove. Mi ćemo na osnovu njihovog mišljenja i preporuka, ali i zahtjeva izvođača, vidjeti kako i na koji način će biti dalja dinamika tog projekta. Ono što ja očekujem je da do kraja godine imamo izrealizovan navedeni projekat”, kazao je Šeranić.

Direktor kineske kompanije China Sinopharm International Corporation Zhuangjuni je rekao da je projekt u završnim fazama radova i ugradnje opreme.

“Radujemo se idućoj godini kada će lokalno stanovništvo imati pristup prvoklasnoj zdravstvenoj zaštiti”, rekao je Zhuangjuni.

Međutim, oni nisu precizirali novi datum završetka preostalih radova i opremanja zdravstvene ustanove koja se gradi na blizu tri hektara zemljišta pored magistralnog puta M-17, koji povezuje sjever i jug BiH.

Zamjenik direktora dobojske bolnice Nebojša Marić rekao je da su objektivne okolnosti razlog što još nisu završeni svi radovi na novom objektu.

“Radnici naše ustanove, a i pacijenti će onog trenutka, kad uđu u ovu ustanovu, shvatiti da je vrijedilo čekati. U svakom slučaju kvalitet zdravstvene zaštite na području cijele regije Doboj biće znatno veći. Uslovi u bolnici u kojoj trenutno radimo nisu adekvatni 21. vijeku”, naveo je Marić.

Drugo prolongiranje roka
Izvođač radova uveden je u posao u decembra 2019. Za završetak svih radova bilo je predviđeno 36 mjeseci. To znači da je bolnica trebalo da bude završena krajem 2022. godine kada je kraj septembra ove godine određen kao novi rok.

“U toku realizacije projekta desile su se okolnosti uzrokovane pandemijom virusa korona, kao i poremećaji na globalnom tržištu uzrokovani dešavanjima u Ukrajini”, obrazloženje je entitetskog ministarstva zdravlja za prethodno produženje roka kineskim kompanijama.

Ured za kontrolu imovine stranaca (OFAC) Ministarstva finansija Sjedinjenih Američkih Država stavio je na “crnu lista” ministra Šeranića jer je, kako je navedeno, vodio proces usvajanja Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima kojim je predviđeno formiranje entitetske agencije koja bi poremetila ovlaštenja državne Agencije za lijekove i medicinska sredstva.

Pandemija COVID-19, koja se u posljednjih godinu dana navodi kao razlog sporijeg završetka bolnice u Doboju nije, međutim, spriječila predsjednika Vlade RS-a Radovana Viškovića da u februaru 2021. godine na gradilištu najavi da će nova zdravstvena ustanova biti izgrađena prije roka.

“Rok za završetak radova je kraj 2022. godine, ali naša procjena je da ćemo objekat staviti u funkciju prije tog roka”, rekao je Višković 12. februara 2021.

Od tada je rok pomjeran dva puta. Prolongiranje nije uticalo na cijenu izgradnje bolnice, kažu za RSE u Ministarstvu zdravlja RS-a.

Investicija od oko 100 miliona maraka

Vrijednost projektovanja, izgradnje i opremanja nove bolnice iznosi nešto više od 103,5 miliona maraka (blizu 52 miliona eura).

“Sredstva za finansiranje se obezbjeđuju u budžetu Republike Srpske, a plaćanje se vrši u jednakim mjesečnim rata, u skladu s Ugovorom”, navode iz resornog ministarstva.

Nova bolnica projektovana je da pruža medicinske usluge za više od 300-.000 stanovnika iz Doboja i okolnih opština u entitetu RS, te iz Tuzlanskog i Zeničko – dobojskog kantona u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine (FBiH).

Ova zdravstvena ustanova imaće skoro 500 kreveta, glavni operacioni blok sa četiri sale, urgentni blok s operacionom salom, dijagnostički centar s radiološkim i drugim dijagnostičkim procedurama, dnevnu ambulantu, terapijsku onkološku dnevnu bolnicu i druga odjeljenja, navode iz Ministarstva zdravlja RS-a.

Nova bolnica nije dovoljna zdravstvenim radnicima
U postojećoj dobojskoj bolnici zaposleno je više od 800 ljudi. Njihovi sindikalni predstavnici kažu da ne znaju kada će preći u novi objekat u kojem očekuju bolje uslove rada.

Sama izgradnja nije dovoljna zdravstvenim radnicima.

“Neko mora da riješi ovu situaciju. Pričamo o tome godinama. Milsim da nam plate nisu pošteno određene. Primamo platu petog u mjesecu za pretprošli mjesec. Plata medicinske sestre iznosi 1.000, 1.100 maraka (oko 500 eura). U plati su topli obrok i regres. U privatnom sektoru puno su bolje plate”, kaže za RSE predsjednik Sindikata zdravastva i socijalne zaštite u bolnici Mladen Gostić.

Dobojska bolnica na listi je dužnika za penziono i zdravsteno siguranje. Prema Gostićevim riječima uplata doprinosa sada je redovna, dok nisu plaćeni od 2017. do 2019. godine.

“Podsjetio bih da je naš Sindikat doktora tužio više direktora zdravstvenih ustanova koji nisu uplaćivali doprinose, a od pravosuđa smo dobili odgovor da oni to nisu radili namjerno nego da nisu imali novca za to”, kaže za RSE predsjednik Sindikata doktora medicine RS Jovica Mišić, ljekar u dobojskoj bolnici.

Mišić kaže da je zadovoljan jer živi i radi u vremenu u kojem se gradi nova zdravstvena ustanova u Doboju, ali da nije zadovoljan položajem ljekara i medicinara.

“Svako ko kaže da je zadovoljan primanjima ne govori istinu. Sindikat doktora je u prethodnom periodu proveo anketu među svojim članovima sa četiri ključna pitanja koja je pokazala da je skoro 90 posto nezadovoljnih primanjima, te da žele neki vid sindikalne borbe, ako se stanje ne promijeni”, kaće Mišić.

Izgradnju nove bolnice u Doboju, vrijedne nešto više od 100 miliona maraka, ne prati rješavanje drugih problema u zdravstvu za što su takođe potrebne desetine miliona.

(fokus.ba)

Skupština Zeničko-dobojskog kantona danas bi trebala glasati o verifikaciji Odluke o dodjeli Plakete Zeničko-dobojskog kantona privrednom društvu "Adriatic Metals BH" zbog čega su reagovala brojna ekološka udruženja.

Eko forum Zenica uputio je otvoreno pismo Skupštini Zeničko-dobojskog kantona od koje traže da se ne verifikuje Odluka o dodjeli Plakete ZDK privrednom društvu Adriatic Metals BH za doprinos u razvoju privrede.

U pismu navode da je ovo privredno društvo od 2017. godine vrši istraživanja mineralnih sirovina na nekoliko lokaliteta u području općine Vareš.

"U javnosti se prikazuje kao društveno odgovorna kompanija koja bi trebala donijeti prosperitet u općinu Vareš nakon decenija privrednog zastoja i demografskog odumiranja, ali se zanemaruje izrazito negativan uticaj na životnu sredinu djelatnosti eksploatacije ruda. Svjesni smo da EU i Velika Britanija imaju strategiju smanjenja ovisnosti snabdijevanja mineralnim sirovinama iz Kine, ali Bosna i Hercegovina ne smije postati nova rudarska kolonija Evrope", navodi se u pismu.

Javnost, zastupnike i druge su upoznali s činjenicama koje su im vjerovatno promakle.

Prekršene su Bernska, Ramsar i Aarhuška konvencija pri pribavljanju okolinske dozvole, jer lokalna zajednica Kakanj nije imala priliku da učestvuje u postupku, iako se otpadne vode izlijevaju direktno u vodotoke kojima se Kakanj i druga mjesta opskrbljuju vodom. Vrući potok, nekada pitka voda, već je uništen zbog posljedica djelovanja ove kompanije i u njemu više nema života. Uništavanje bioraznolikosti ne može se smatrati doprinosom privredi.

Prekršene su Bernska, Ramsar i Aarhuška konvencija pri pribavljanju okolinske dozvole, jer lokalna zajednica Kakanj nije imala priliku da učestvuje u postupku, iako se otpadne vode izlijevaju direktno u vodotoke kojima se Kakanj i druga mjesta opskrbljuju vodom. Vrući potok, nekada pitka voda, već je uništen zbog posljedica djelovanja ove kompanije i u njemu više nema života. Uništavanje bioraznolikosti ne može se smatrati doprinosom privredi.

Vlada ZDK je zakonski propisala koncesionu naknadu za geološka istraživanja i eksploataciju ruda u iznosu od 10.000 KM po hektaru, ali su je ugovorom smanjili na samo 150 KM. Ovaj postupak je trenutno pod istragom Tužilaštva BiH. Time je kompanija koja se predlaže za dodjelu plakete favorizovana od strane kantonalne vlade – privredi neće doprinijeti ova kompanija nego vlada koja je umanjila koncesionu naknadu. Dodjela plakete ovoj kompaniji bila bi direktno priznanje da je Vlada ZDK bila svjesno umiješana u potencijalno koruptivne radnje.

Činjenica da prijedlog za plaketu dolazi od brojnih ustanova i udruženja iz Vareša koji su dobitnici grantova kompanije Adriatic Metals, govori da se radi o orkestriranoj i agresivnoj kampanji same kompanije koja koristi novac za kupovinu javnosti. Time se šalje poruka da je plaketa kantona nagrada koja se može kupiti. U obrazloženju predlagača se navodi da je projekat “Vareš” ove kompanije navodno dobio status “Projekta od posebnog značaja za BiH”, ali takvu odluku nije donijela nijedna institucija u Bosni i Hercegovini i predstavlja marketinšku izmišljotinu kompanije "Adriatic metals"

Iz Eko foruma su javno pozvali zastupnike da ne verifikuju prijedlog o dodjeli pkaete privrednom društvu dok se ne okončaju istražne radnje o potencijalnoj korupciji, kršenju propisa, ne utvrdi nivo negativnog uticaja djelatnosti te kompanije na životnu sredinu i dok se ne objave rezultati vanrednog inspekcijskog nadzora koji je Federalna uprava za inspekcijske poslove po nalogu Federalnog ministarstva okoliša i turizma izvršila 30.6.2023. godine na lokacijama "Rupice" i "Crvene stijene" te rezultati monitoringa otpadnih voda i ostalih potencijalnih uticaja prema zahtjevima iz okolinskih dozvola.

"U Zeničko-dobojskom kantonu sigurno ima i drugih privrednih subjekata koji već duže vrijeme pozitivno doprinose razvoju Kantona u oblasti privrede, ne samo u eksploataciji prirodnih resursa nego i u privrednim djelatnostima zasnovanim na znanju i ekološki prihvatljivim tehnologijama i uslugama", stoji u otvorenom pismu kojeg potpisuju ekološke organizacije.

(klix.ba)

Služba za odnose sa javnošću i informisanje kupaca Podružnice“ Elektrodistribucija” Zenica, obavještava kupce da će dana 09.08.2023.(srijeda) zbog planskih radova na elektroenergetskim objektima bez električne energije biti sljedeća područja ZE-DO kantona:

- PJD Tešanj
DV 10 kV Raduša
Naselja:Kotlanice 2, Srednja Raduša, Dolac, Raduša Lipe i Raduša Bučje, od 09:00 do 11:00 sati

Za sve informacije kupci se mogu obratiti Službi za odnose sa javnošću i informisanje kupaca:
- područje ZE-DO kantona na broj telefona 080 020 132.

Ovih dana navršava se godina dana od vraćanja Bundesvera u misiju EUFOR-a u BiH, a odluka Bundestaga predvidjela je da mandat traje godinu dana, odnosno do početka ovog mjeseca.

Iz Ambasade Njemačke juče nam je rečeno da je Vlada Njemačke, pod vođstvom kancelara Olafa Šolca, odmah nakon stupanja na dužnost, region zapadnog Balkana proglasila regionom od visokog bezbjednosno-političkog značaja.

Kao glavni razlog za vraćanje Bundesvera naveden je ruski napad na Ukrajinu, za koji u Ambasadi Njemačke kažu da je protiv međunarodnog prava. To je, kako ističu, dovelo do pojačane nestabilnosti na zapadnom Balkanu, pa se vlada te zemlje odlučila da se ponovo vrati u misiju EUFOR "Althea".

"Njemački bundestag je u julu 2022. godine dodijelio potrebni mandat tako da se Bundesver od 16. avgusta 2022. ponovo nalazi u misiji koju vodi EU. U osnovi, Bundesver učestvuje u međunarodnim misijama samo u okviru kolektivnih bezbjednosnih saveza zajedno s partnerskim nacijama", naglasili su oni u odgovoru.

Na naše pitanje kakva su očekivanja od misije, istakli su da se ne radi o specifičnim njemačkim očekivanjima, već da se radi o misiji u kojoj učestvuju 22 nacije, od kojih svaka doprinosi ukupnom uspjehu misije EUFOR "Althea".

"Otkad se vratio, Bundesver svojim učešćem zajedno s partnerima doprinosi bezbjednost i stabilnosti BiH. Njemačka i Bundesver su ponosni da mogu dati svoj doprinos. To da su se bezbjednost i stabilnost u BiH od kraja rata održali je impresivan uspjeh, kojim sve nacije koje su učestvovale u misiji mogu biti ponosne. Njemačka i Bundesver su samo dio toga", naglasili su.

Pitanja smo poslali i EUFOR-u, ali nam nisu odgovorili.

U BiH je angažovano oko 50 njemačkih vojnika, koji će biti raspoređeni u Glavnom štabu u Sarajevu i u lokalnim timovima koji se nalaze u opštinama širom zemlje. U skladu s odlukom EU od prošle godine, broj vojnika u vojnoj misiji EU "Althea" povećan je sa 500 na 1.100, u okviru kojeg se ubrajaju i njemački vojnici.

Na stranici Vlade Njemačke objašnjeno je da je cilj angažovanja njemačkih trupa zaštita Dejtonskog mirovnog sporazuma, a da je centralni zadatak podrška uspješnom sprovođenju Dejtonskog mirovnog sporazuma.

"Imajući u vidu unutrašnjopolitičke napetosti u BiH, njemački angažman je jasan znak posvećenosti trajnoj stabilizaciji BiH", saopšteno je iz Vlade Njemačke.

Kao konkretan povod za potrebu njemačkog angažmana, navedene su etničke napetosti, bez posebnog ukazivanja na bilo čiju krivicu.

"Etničke podjele između Bošnjaka, Hrvata na jednoj i Srba na drugoj strani su svakodnevica. Ovaj razvoj situacije dominira politikom i blokira napredak i reformske procese", naglašeno je.

Na internet stranici Ministarstva odbrane BiH takođe smo pronašli nekoliko novijih obavještenja koja pružaju osnovne informacije o misiji. Podsjetili su da je Bundesver već bio angažovan u BiH od 2004. do 2012. godine, ali da trenutna politička situacija u BiH zahtijeva novi njemački vojni angažman.

"To se dešava u pozadini protivpravnog napada Rusije na Ukrajinu i postoji opasnost da bi Rusija preko destabilizacije Balkana mogla pokušati da izvrši pritisak na EU", naglasili su oni.

Inače, misija EUFOR "Althea" za sada je jedina operacija u području zajedničke odbrambene i bezbjednosne politike u sklopu sporazuma "Berlin plus", između EU i NATO, po kojem je EU preuzela odgovornost za bezbjednost i vojne misije na evropskom kontinentu.

Ovih dana trebalo bi da bude donesena i formalna odluka o tome da komandu nad EUFOR-om od Austrije od sljedeće godine preuzme Mađarska.

(N.N.)