Taman kada se činilo da je pandemija COVID-19 pri kraju, širom svijeta javljaju se novi sojevi. Zdravstveni sistemi mnogo jačih zemalja od Bosne i Hercegovine ne mogu se lako nositi sa novim talasima ovog još uvijek nepoznatog virusa.

Politička situacija u našoj zemlji diktira rad svih oblasti sistema, a nažalost od nje zavisi i funkcionisanje zdravstva kao jednog od ključnih faktora normalnog života. Kako naša zemlja dočekuje novi val korona virusa i da li domaća privreda ima snage da izdrži nova zaključavanja, pitali smo stručnjake iz oblasti medicine i ekonomije.

Lekcija nije naučena

Prema mišljenju sarajevskog ljekara dr. Bakira Nakaša, koji ima iskustva u borbi sa pandemijom korona virusa, domaće zdravstvo potpuno nespremno dočekuje novi val korona virusa, a za sve krivi lošu politiku i upravljanje državom bez sinhronizacije i zajedničkog djelovanja.

"Očekivalo se da će bh. zdravstvo nakon prvog, drugo i trećeg vala imati malo više sluha da se na adekvatniji način pripremi imajući u vidu sve one posljedice koje su se dešavale u proteklom periodu a to je da smo lideri u broju smrtnosti i da broj oboljelih i umrlih ne odgovara prosijeku zemalja kojima BiH pripada. Tako da ni ovaj četvrti val neće biti nimalo ugodan, posebno uzevši činjenicu da je procenat vakcinacije u BiH ispod 10 posto onih koji su primili dvije doze, što znači da sav taj put koji je bio u proteklom periodu, kada je u pitanju vakcinacija, imat će vrlo mali pozitivan efekat na pojavu oboljelih", ističe dr. Nakaš.

Dodaje kako je prednost u tome da smo imali velik broj oboljelih u proteklom periodu, te da je stečeni imunitet neka vrsta garanta da nećemo imati onoliki procenat umrlih kao što je to bio slučaj u trećem valu.

Posebno ističe problem nesklada na državnom nivou i nepostojanje kvalitetno organizovanog kriznog štaba koji bi na adekvatan način vodio borbu protiv pandemije, uzimajući u obzir specifičnost pojedinih kantona i dijelova BiH.

"Ako imamo mjere u jednom dijelu BiH, a propuštamo da to učinimo u drugim njenim dijelovima, ako pravimo lockdown unutar države a otvorimo granice da ljudi prolaze kroz BiH kako hoće, nećemo puno postići. Nismo naučili lekciju da pandemija nema kantonalne i entitetske granice, i moramo poduzeti takve mjere u smislu da država vodi glavnu riječ i ostale sudionike u toj priči usmjerava ispravnim putevima. Nažalost, to se do danas nije desilo, imali smo priliku da u ovom mirnijem periodu organizujemo niz sastanaka i konstulacija kako bi uskladili mjere i četvrti val dočekali spremnije."

Loša koordinacija

Opasnost od ubrzanog širenja delta soja, koji je već stigao u BiH, dodatno pogršava pojava novog tzv. lambda soja. Kada se u obzir uzme činjenica da je BiH najlošija kada je u pitanju prosjek vakcinisanih građana, internista, nekadašnji šef Odjeljenja interne medicine u Općoj bolnici “Prim. dr. Abdulah Nakaš” , stručnjak koji ima iskustva u radu na COVID odjelu te bolnice, ističe kako je prioritet djelovanja u pravcu vakcinacije populacije koja radi sa djecom i mladima, jer novi virus najviše pogađa upravo ovu kategoriju ljudi.

"Pojavio se i novi soj koji je izgleda našao način da naš imunitet, u smislu vakcinacije, zaobiđe tako da će i to biti dodatno pitanje za struku u narednom periodu. Ono što je karakteristično za zemlje u okruženju jeste činjenica da oboljeva i mlađa generacija od novog soja, a to su djeca koja nisu vakcinisana i ovi mlađi ispod 16 godina. Već se razgovara, a negdje su i odobrene vakcinacije za mlađe od 16 a starije od 12 kao što je slučaj u Španiji. Tu je sad najvažnije da ljudi koji rade sa mladima kao što su univerziteti, škole i vrtići budu 100 postotnom procentu vakcinisani, kako bi na taj način zaštitili ove mlađe koji nisu vakcinisani. To bi trebao biti prioritet ako se hoće spasiti ove mlade generacije jer za njih još uvijek nema vakcine."

Ističe kako je od maja do danas propušteno dosta vremena i prilika da se učine konkretni koraci u pravcu toga da se vidi gdje se najviše griješilo u pandemiji, kako bi se te greške ispravile, te na taj način urade adekvatne pripreme, a to ga, kaže, najviše plaši.

"Također me plaši i to što država ne funkcioniše niti u jednom segmentu, a sad još manje nego u maju mjesecu. Plaši me i loša koordinacija između kantona i Federacije BiH, te Federacije BiH i Republike Srpske, a to će dodatno usložniti cijelu situaciju. Apsolutno se nespremno dočekuje ovaj novi val i bez ikakvih pouka iz prethodnih perioda koji bi omogućili da se napravi bolja koordinacija i bolji odgovor na novi val. Ništa se nije dešavalo od maja do danas na osnovu čega bi se izvukla neka pouka i napravio određeni dogovor", dodaje dr. Stevanović.

Privreda pokazala otpornost

Ništa bolje stanje nije ni u oblasti domaće privrede, koja se u prošlim valovima pandemije uspjela sama sačuvati velikih i katastrofalnih gubitaka. Mjere koje su vlasti poduzele da “spase” domaću privredu, bile su zakašnjele i nedovoljne smatra ekonomski analitičar Faruk Hadžić.

"Naša privreda je pokazala otpornost i uspjela se održati najviše zbog vlastite pomoći samoj sebi, a nikako zbog mjera vlasti, koje su bile zakašnjele i nedovoljne. Pojedini indikatori poput vanjskotrgovinske razmjene ukazuju da je već sada došlo do značajnog oporavka privrede, jer je izvoz u prvih sedam mjeseci veći za oko 660 miliona KM u odnosu na 2019. godinu, a oko 1,5 milijardi u odnosu na 2020. godinu, što pruža nadu da će i u slučaju novih restriktivnih mjera privreda opet uspjeti sama sebi pomoći."

Dodaje kako je ova kriza u svojoj osnovi i različita u odnosu na sve dosadašnje krize iz razloga što je primarno nastala zbog prekida u lancima ponude širom svijeta, što se onda odrazilo na gubitke radnih mjesta kroz restriktivne mjere vlada koje, u slučaju BiH, nisu donijele ništa dobro za bh. privredu.

"Praksa je pokazala da restriktivne mjere imaju vrlo štetne posljedice po privredu, pogotovo u BiH, koja ima limitirane mogućnosti za pomoć. Zbog toga postoji opravdanja sumnja da ćemo opet gledati strogi lockdown kao sa početka krize, ali u slučaju većeg povećanja broja zaraženih moguće su ciljane restriktivne mjere prema pojedinim sektorima."

Blokade umjesto mjera

Prema riječima Admira Čavalića, ekonomskog stručnjaka iz Tuzle, bh. ekonomski sistem nespremno dočekuje novi val pandemije, za što vrijeme ne može više biti pravi izgovor jer ga je bilo dovoljno kako bi se razumijele osnovne odlike ove krize i na osnovu toga formirale odgovarajuće ekonomske politike.

"Propustili smo priliku da reformišemo domaću ekonomiju, prije svega po pitanju izmjena radnog zakonodavstva i fiskalnog opterećenja na rad, ali svakako i nekih drugih stvari poput digitalne transformacije. Posebno zabrinjava što imamo određene blokade ekonomskih procesa, ili blokade u najavi. Jedan od primjera navedenog je blokada Komisije za vrijednosne papire FBiH. Riječ je o čisto političkoj blokadi koja nas košta par stotina miliona maraka godišnje propuštenih investicija."

Ističe da je aktuelan i primjer pokušaja blokade rada Centralne banke BiH kroz neimenovanje Upravnog vijeća, što sve skupa ima vrlo negativne ekonomske posljedice.

"Dakle, vlast umjesto da se bavi pripremama za nove COVID-19 izazove, više je fokusirana na određene blokade i stvaranje političkih kriza, a što se može tumačiti kao priprema za novi izborni ciklus. Izuzetak su niži nivoi vlasti gdje imamo primjere opština, gradova i kantona koji su primijenili neke od preporuka struke i tako, naprimjer, prilagodili svoje grantovne politike i slično."

Najviše su na udaru mikro i mala poduzeća, koja su najveće žrtve ove recesije, a država nema puno instrumenata ekonomske politike, sa ciljem zaštite navedenih, te je upravo zbog toga potrebna dodatna inovativnost.

"Na bazi primarnih istraživanja koje smo radili u proteklih godinu dana, moguće je identificirati nekoliko oblasti za unaprijeđenje i direktnu podršku ovom sektoru biznisa. Prije svega potrebno je izvršiti digitalnu transformaciju, sa fokusom na rad javne uprave. Na taj način bi se prilagodilo pandemiji, a u isto vrijeme olakšalo poslovanje za sva poduzeća."

Dodaje, kako to znači da je nužno izvršiti rekonstrukciju grant politike, kako bi ista bila poticajna i kako bi vodila ka promjeni ponašanja korisnika sredstava podrške države.

"Također se mora uraditi redukcija i racionalizacija procedura poslovanja, a što bi značajno pomoglo svakodnevnim poslovnim operacijama. Postoji na stotine dobrih rješenja, međutim vlast jednostavno nije zainteresovana za implementaciju istih, i to treba da brine, kako privrednike, tako i građanstvo koje će cijenu plaćati u lošijem životnom standardu."

(akta.ba)

Broj potvrđenih smrtnih slučajeva poslije zemljotresa magnitude 7,2 na Haitiju povećan je na 2.189, saopštila je danas lokalna služba civilne zaštite.

Premijer Arijel Anri izjavio je da je ova karipska zemlja "na koljenima", dok među građanima raste nezadovoljstvo jer u teško pogođena područja ne stiže pomoć.

Anri je ranije obišao grad Le Kaj od 100.000 stanovnika na jugozapadu zemlje, koji je pretrpio velika oštećenja u potresu u subotu, 14. avgusta, i obećao da će brzo biti pojačana isporuka pomoći. U sinoćnjem obraćanju naciji putem video poruke priznao je da je Haiti u problemu.

"Haiti je sada na koljenima. Zemljotres je razorio veliki dio juga zemlje i još jednom je pokazao gdje su naša ograničenja i koliko smo osjetljivi", rekao je premijer.

Desetine ljudi došle su na aerodrom u Le Kaju i zatražile vodu i hranu nakon što je stigao jedan helikopter sa zalihama, izjavili su očevici. Policija je intervenisala da bi kamion natovaren namirnicama mogao da ode.

Poslije još jedne kišne noći, stanovnici Le Kaja, uključujući one koji sada žive pod šatorima u gradskom centru, žale se da je pomoć koju dobijaju veoma mala.

Sve je veća bojazan i za udaljena mjesta dalje od ovog grada, poput Žeremija na sjeverozapadu, gdje su pristupni putevi oštećeni, prikazano je na društvenim mrežama.

Pjer Senel, sudija iz Le Kaja, kritikovao je vlasti i rekao da, "kao običan čovjek zabrinut za situaciju u zemlji", želi da kaže da "ništa ne funkcioniše".

Haiti je najsiromašnija zemlja Južne i Sjeverne Amerike, a još se oporavlja od zemljotresa iz 2010. godine u kojem je poginulo 200.000 ljudi. Krizu je pojačao atentat na predsjednika Žovenela Moiza, koji je ubijen 7. jula.

Pojedini lokalni portali u ZDK objavili su informaciju da je prikupljen dovoljan broj potpisa da se izglasa nepovjerenje aktuelnoj Vladi ZDK koju su im, kako navode, potvrdili neimenovani izvori iz opozicije. Navedeno je također da će dio nove parlamentarne većine uz SDP,SBB, Našu stranku i Nezavisni blok biti i HDZ BiH koji, zajedno sa SDA, NES-om i nezavisnim zastupnicima, čini aktuelnu parlamentarnu većinu u ZDK.

Predsjednik KO HDZ BiH ZDK, Iva Tadić, za BHRT je potvrdio da HDZ BiH ZDK neće biti dio nikakve nove parlamentarne većine u tom kantonu.

– Ja sam na odmoru van BiH i to sam saznao od prijatelja koji su mi poslali objave sa tih portala. HDZ BiH je dio aktuelne parlamentarne većine u ZDK koja je stabilna i nema potrebe za priču o nekoj novoj većini. Ja shvatam da opozicija ima potrebu da stalno to spominje, ali to je njihovo pravo koje im niko ne može uskratiti. Ponavljam, parlamentarna većina u ZDK je stabilna i funkcionalna. Cijenim da je to još jedan u nizu bezuspješnih pokušaja destabiliziranja aktuelne Vlade ZDK – kazao je za BHRT Iva Tadić, predsjednik KO HDZ BiH ZDK.

Istog stava, da opozicija bezuspješno pokušava destabilizirati vladu u ZDK, su NES-u.

– Vlada ZDK je stabilna i u punom kapacitetu svakodnevno radi  na brojnim infrastrukturnim i drugim projektima koji imaju za cilj bolji život građana ZDK – izjavili su iz NES-a.

– Opozicija, a posebno neki lokalni političari iz našeg kantona, žele ovim predstavama za javnost da skrenu pažnju sa brojnih korupcijskih afera i istraga koje potresaju njihove lokalne zajednice – kazao je Ramo Isak, predsjednik KO NES ZDK.

U KO SDA ZDK navode da je ovo jedanaesti put u posljednjih 18.mjeseci da opozicija najavljuje rekonstrukciju Vlade ZDK.

– Šta reći na još jednu u nizu predstava opozicije, osim da je to neozbiljno prema građanima koji od nas sviju očekuju da ozbiljno radimo za bolje uslove života u našem kantonu. Te potpise koje spominju niko vidio nije, kako ranije tako i sada, što samo potvrđuje da bespotrebno zloupotrebljavaju javni prostor za širenje neistina i svojih nedosanjanih političkih ambicija – kazao je Miralem Galijašević, predsjednik KO SDA ZDK.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Zbog ekstremno visokih temperatura, sa dužim sušnim periodima i malim količinama padavina, ali i velikom potrošnjom vode, na području općine Tešanj 29. jula uveden je I stepen redukcije, a 13. augusta II stepen redukcije. Sve ovo je bio povod za današnju press konferenciju, na kojoj su o trenutnom stanju u vodosnabdijevanju govorili Direktor Komunalnog preduzeća RAD Adnan Lihić i Općinski načelnik Suad Huskić.

JP RAD Tešanj koje upravlja vodoizvorištima i vodovodnim sistemom u vlasništvu Općine Tešanj kontinuirano provodi mjere, aktivnosti i projekte u cilju obezbjeđenja kontinuiranog snabdijevanja korisnika pitkom vodom. Sve te aktivnosti rezultirale su time, da od jula/augusta 2017 do 29.07.2021. godine na području općine Tešanj nije bilo potrebe za redukcijom. Nakon što je najavljen sušni period i visoke temperature, JP RAD je u više navrata putem letka koji je isporučen uz junski račun i više javnih apela putem medija korisnike upozoravalo na racionalnu potrošnju i štednju vode, što nije dalo željene rezultate, te je uveden I stepen redukcije, a nakon toga i II stepen.

Vodovodna mreža o kojoj brine JP RAD je u dužini cca 400 kilometara, sa cca 20 rezervoara, i cca 50 pumpnih postrojenja.
"JP RAD rukovodi sa 4 vodoizvorišta i to: Izvorište Crni vrh (Stupa i Mekiški potok) koje u prosjeku daje 20 l/s (a sada isto daje 5 l/s), Izvorište Jelah Polje (5 B + PEB 1) koje u prosjeku daje 60 l/s (a sada isto daje 47 l/s), Izvorište Miljanovci koje u prosjeku daje 5 l/s (a sada isto daje 1,2 l/s). Dakle, od prosječnog kapaciteta ova tri izvorišta 85 l/s tj. 7.344 kubika na 24h, sada smo na 53,2 tj. 4.596 kubika na 24h., dakle cca 2.500 kubika manje unutar svaka 24h imamao na raspolaganju. Izvorište Kraševo kao zaseban sistem, je stabilno hvala Bogu, korisnici (cca 800 priključaka) sa tog vodizvorišta su uvažili naše apele i instrukcije tako da područje Kraševa i Lepenice do danas nije imalo ni dan redukcije", naglasio je Direktor JP RAD, Adnan Lihić.

"U toku su građevinski i drugi radovi na uključenju dodatnih izvora napajanja bunara. Očekujemo početne pozitivne efekte tokom vikenda 21 i 22.8.2021.godine. To će stabilizovati trenutne prilike, ali nažalost neće spriječiti redukcije. Osim toga, pojačan je nadzor potrošnje i naši inspektori su svakodnevno na terenu. Svi, za koje se utvrdi da nesavjesno troše vodu će biti sankcionisani ili će potpuno biti isključeni sa sistema. Komunalno preduzeće RAD i Vatrogasna jedinica su uključeni i po pozivu građana iz područja u kojima imamo nedostatak vode, cisternama dostavljaju vodu. Uglavnom je riječ o visinskim kotama. U narednom periodu slijedi gradnja novog bunara PEB 3, koji bi sljedeće godine trebao biti u funkciji. Za septembarsku sjednicu Općinskog vijeća pripremamo rebalans Budžeta i druge odluke kojima bismo omogućili gradnju novog bunara", istakao je Općinski načelnik Suad Huskić u svom obraćanju.

S obzirom da se i u narednom periodu očekuju visoke temperature bez padavina, molimo korisnike vodovodnog sistema da budu racionalni i odgovorni, te da ličnim primjerom doprinesu stabilizaciji sistema i vraćanju sistema u režim bez redukcije.

Bosnu i Hercegovinu su 2014. godine zadesile katastrofalne poplave, od donatora su za sanaciju štete i upravljanje rizicma od poplava stigle na stotine miliona evra, ali nadležni u institucijama vlasti se i dalje nisu dovoljno angažovali da smanje rizike od novih poplava.

Ono što je takođe poražavajuće je da nema konkretnih podataka kako su utrošene donacije koje su u BiH stigle za sanciju šteta od poplave 2014.

Podsjetimo, u poplavama koje su BiH zadesile prije više od sedam godina poginulo je više od 20 osoba, a materijalna šteta je procijenjena na oko 1,7 milijardi maraka.

Posljednji podaci o donacijama iz 2016. godine

U Ministarstvu finansija i trezora BiH zadnji ažurirani podaci o donacijama, kojima raspolažu, su iz 2016. godine.

„Ministarstvo finansija i trezora pripremilo je posljednji Finansijski pregled aktiviranih sredstava međunarodne pomoći za saniranje šteta od poplava sa 31. oktobrom 2016. godine, budući da je u periodu od jula 2014. godine do kraja oktobra 2016. godine alocirano ukupno 85 odsto obećanih sredstava na donatorskoj konferenciji“, istakli su u Ministarstvu i dodali da se preostali dio od obećanih sredstava alocira putem tekućih projekata donatora, koji su javno dostupni u DMD bazi podataka.

Ako govorimo o konkretnim ciframa sredstava koja su prikupljena na donatorskoj konferenciji, ukupno je obećano 810,4 miliona evra, dok je alocirano 691,5 miliona evra, a isplaćeno 299,2 miliona evra donacija.

Međutim, u Ministarstvu napominju da oni nisu nadležni za praćenje i izvještavanje o utrošku sredstava, nego je to, ističu, obaveza donatora.

Prema njihovim riječima, kada su u pitanju sredstva koja su prikupljenja preko računa Ministarstva finansija i trezora BiH za pomoć stradalima u poplavama 2014. godine, ona iznose 13,5 miliona maraka.

„Navedeni iznos sredstava je prikupljen u periodu 2014. i 2015. godina, a u pitanju su sredstva po Odluci Savjeta ministara, iz sredstava budžetske rezerve u iznosu od 7,1 milion KM, sredstava u iznosu 773.285 KM po osnovu jednodnevne zarade zaposlenih u institucijama BiH, a preostali dio sredstava od 5,6 miliona se odnosi na donacije iz inostranstva uključujući države, Vlade pojedinih država, međunarodne organizacije, fizička i pravna lica iz zemlje i inostranstva“, pojasnili su u Ministarstvu.

Naglasili su da Ministarstvo ne raspolaže podacima, kad, kako, kome, za koji projekat i koliko je sredstava dodijeljeno.

Katastrofalne poplave 2014. godine najviše je osjetio Doboj, a poplavljeni su još i Šamac, Derventa, Prijedor, Bijeljina, Banjaluka, Čelinac, Janja, Orašje, Odžak, Brčko, Tuzla, Maglaj, Travnik, Žepče i mnoga druga mjesta i naselja.

Da se građani BiH, koji su ugroženi poplavama, mogu oslanjati samo na dobre vremenske prilike, više nego na nadležne, dokazuje i to što neki od najvažnijih projekata zaštite od poplava ni do danas nisu završeni.

Dobojlije i dalje nezaštićene od poplava

U Udruženju građana „Da se ne ponovi 2014“ iz Doboja u izjavi za CAPITAL kažu da je taj grad i daje ugrožen od poplava zbog toga što nije uređeno korito rijeke Bosne i njenih pritoka, nisu izgrađeni planirani odbrambeni nasipi, nisu uklonjeni objekti koji su nezakonito izgrađeni u velikom koritu Bosne i nije urađena kanalska i kolektorska mreža na području grada.

„Poseban problem su nekoliko desetina nezakonito izgrađenih objekata i nasutog zemljišta u velikom koritu Bosne koji ugrožavaju normalan protok vode u slučaju visokog vodostaja i koji su bili jedan od uzroka plavljenja Doboja u maju 2014. godine, a među njima najveći problem su objekti na lokalitetu Buvlje pijace, „Elektro Doboja“, Dušanića, Josipovića i Đurkovića kojima je potpuno pregrađeno veliko korito rijeke“, pojasnili su za CAPITAL u tom Udruženju.

Kako dodaju, ono što posebno zabrinjava je nastavak gradnje i nasipanja velikog korita Bosne nakon poplave 2014. godine, izdavanje saglasnosti „Voda Srpske“ i grada Doboja za dio izgrađenih objekata i nečinjenja vodne inspekcije, tužilaštva, policije i drugih institucija da se spriječe nezakonitosti i ugrožavanje od poplava.

„Zbog nezaštićenosti od poplava i zbog nesankcionisanja odgovornih za poplave 2014. godine, Dobojlije žive u strahu da bi se mogle ponoviti majske poplave od prije sedam godina, kada se utopilo 11 osoba, poplavljeno nekoliko stotina stambenih i poslovnih objekata i učinjena šteta od nekoliko stotina miliona maraka od koje se Doboj još nije oporavio“, upozorili su u tom Udruženju.

Urađeno manje od deset odsto predviđenog

Masterplanom iz 2014. godine predviđeno je uređenje 4,5 kilometra korita rijeke Bosne, 0,8 km korita Spreče, 2 km korita potoka Liješanj i 1,2 km Oraškog potoka. Plan je predviđao i podizanje nivoa zaštitnog nasipa u dužini 4,5 km, izgradnju 1,2 km zaštitnog nasipa u Barama, izgradnju nove pumpne stanice, izgradnju 3,5 km kanalske i kolektorske mreže i uklanjanje izgrađenih objekata i starog željezničkog mosta.

„Od predviđenog, do sada je samo uređeno 180 metara korita potoka Liješanj i izgrađeno 2,1 km betonskog zida kojim je za jedan metar podignut odbrambeni nasip“, ističu u Udruženju „Da se ne ponovi 2014“.

Utisak im je, kažu, i da su značajno splasnule ambicije i aktivnosti resornog ministarstva, „Voda Srpske“ i grada Doboja da se obezbijedi zaštita Doboja od poplava, s obzirom na to da je do sada urađeno manje od 10 odsto predviđenih poslova.

Kažu da nisu određeni rokovi za realizaciju preostalih poslova, da se razvalači sa ekspropijacijom zemljišta za uređenje korita rijeke Bosne i dobijanjem kredita za finansiranje preostalih radova, te naglašavaju da institucije ponovo postaju zanemaruju obavezu da Doboj i druga područja zaštite od poplava.

Donacijama mahom finansirana sanacija štete

„Za Doboj je, prema procjeni, najveći dio sredstava iz donacija, Fonda solidarnosti RS i drugih izvora korišten za sanaciju štete od poplava, a samo oko 2,5 miliona KM za izradu studija, projektovanje, uređenje vodotoka i podizanje visine odbrambenog nasipa“, kažu u Udruženju.

Dodaju da je za finansiranje uređenja korita Bosne i izgradnju drugih objekata za zaštitu od poplava predviđeno kreditno zaduženje, koje je, kako tvrde, moglo biti izbjegnuto da „vlasnici šljunkara i korumpirani predstavnici institucija nisu prisvojili više desetina miliona maraka od eksploatacije šljunka, koji su trebali biti uplaćeni u budžet u proteklih dvadeset godina“.

Drinski nasip nije izgrađen ni nakon sedam godina

Za početak gradnje Drinskog nasipa od Balatuna do naselja Janja i Batar, u dužini od oko 7,8 km, u sklopu Projekta odbrane od poplava rijeke Drine, istaknuta je „ova godina”.

Da bi taj nasip, za koji je istaknuto da je od velike važnosti, bio izgrađen neophodno je da se okonča eksproprijacija zemljišta.

Dok s jedne strane republičke vlasti tvrde da su gradu Bijeljina dostavile novac za eksproprijaciju, gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović navodi da je skupštinska većina „amandmanom oduzela 600.000 KM sa pozicije eksproprijacije”.

U majskim poplavama je na području Bijeljine potopljeno 6.500 kuća, a direktna šteta je procijenjena na 123 miliona KM.

Nasipa nema ni na Sani u Prijedoru

Šta znači biti prepušten sudbini i vremenskim prilikama najbolje znaju stanovnici prijedorskih naselja Tukovi, Raškovac, Topolik, Gomjenica…, a koji su i nakon katastrofalnih poplava 2014. godine potop doživjeli i 2018.

Iako je od poplava 2014. godine prošlo već sedam godina, nasip na rijeci Sani nizvodno dva kilometra u naselju Tukovi, u dužini od 5.286 metara, nikad nije izgrađen. Nije realizovana ni neophodna izgradnja nasipa na desnoj i lijevoj obali Sane u dužini od 2.287 metara.

Aktuelni gradonačelnik Prijedora Dalibor Pavlović obećao je izgradnju pomenutih nasipa, kao i uređenje korita rijeka Miloševice i Gomjenice, te čišćenje korita Sane od manastira Klisina do gradskog mosta.

Takođe, republičke vlasti su obećale Prijedoru dati 15 miliona KM za zaštitu od poplava, a Prijedorčani se nadaju da će taj novac zaista biti uložen u zaštitu njihovih života i domaćinstava, te da ih kao i prethodne milione neće „odnijeti Sana“.

Banjaluka: Nakon sedam godina se sjetili urediti korito Vrbasa

Kakva je moć Vrbasa i Vrbanje najbolje su osjetili stanovnici banjalučkih naselja Česma, Karanovac, Lazarevo i Priječani, te mještani opštine Čelinac, a sada su i nadležni, nakon sedam godina od poplave 2014, odlučili da urede korito Vrbasa, za šta će biti izdvojeno 12 miliona maraka.

Planirano je uređenje korita s akcentom na dionicu od mosta u Trnu do mosta na Rebrovcu.

EU: Očekujemo mnogo veći angažman nadležnih u BiH

U Delegaciji EU u BiH u izjavi za CAPITAL ističu da je ulaganje u upravljanje rizikom od poplava i jačanje kapaciteta institucija od najveće važnosti, te da EU nastavlja podržavati BiH u tom području, očekujući od vlasti da se mnogo više angažuju po ovim jako važnim pitanjima.

“Evropska Unija je najveći donator Programa oporavka od poplava sa do sada dodijeljenih oko 84 miliona evra za podršku zajednicama zahvaćenim poplavama u Bosni i Hercegovini. Značajan dio ovih sredstava dodijeljen je BiH za podizanje svijesti o prevenciji od poplava, izgradnji kapaciteta civilne zaštite, kao i provođenju kratkoročnih i srednjoročnih intervencija u oblastima zaštite okoline, zapošljavanja, obrazovanja, zdravstva i socijalne inkluzije”, istakli su u Delegaciji.

Navode da je u posljednje četiri godine EU pomogla 3.000 ljudi u 45 opština i gradova, te da su ukupno izgrađene 423 nove stambene  jedinice, a 600 ih je obnovljeno, dok je 213 porodica dobilo pakete za ekonomsko osnaživanje u oblasti poljoprivrede.

“Za taj projekat EU je izdvojila 12,5 miliona evra, a lokalne vlasti doprinijele su sufinansiranjem, kao i dodjelom zemljišta za korisnike programa u opštinama pogođenim poplavama i klizištima“, pojasnili su u Delegaciji.

Dodaju da, što se tiče sistema prevencije i pripreme za prirodne katastrofe, on podrazumijeva neprekidnu saradnju i napore svih uključenih strana.

„U okviru sveobuhvatne pomoći EU, koja je uslijedila nakon razornih poplava 2014. godine, EU je uložila blizu 25 miliona evra za zaštitu i upravljanje poplavama u BiH. To uključuje podršku integrisanom upravljanju rizikom od poplava razvijanjem sistema za predviđanje hidroloških poplava za rijeku Bosnu i isporuku opreme za nadogradnju mreže osmatranja i infrastrukturnih intervencija na slivu rijeke Save“, kazali su u Delegaciji.

EU, kako navode, pruža pomoć kako bi pomogla spriječiti takve teške događaje, smanjiti rizike i ojačati kapacitete relevantnih službi za spašavanje ljudskih života, životne sredine i imovine.

„Usklađivanje s pravnom stečevinom i standardima EU, posebno kada je riječ o EU direktivi o poplavama, igra važnu ulogu u jačanju spremnosti za reagovanje na poplave“, zaključili su u Delegaciji.

(capital.ba)

Ningbo jedna od najprometnijih luka u Kini po obimu i treća najveća kontejnerska luka na svijetu posle Šangaja i Singapura, već sedmicu dana djelimično je obustavila svoj rad zbog prisustva koronavirusa, što bi moglo da izazove nove logističke probleme i rast cijena transporta robe iz kineskih fabrika.

Kontejnerski terminal Ningbo Meishan najvažniji za rad te luke, zatvoren je prošle sedmice nakon što je utvrđeno da je jedan lučki radnik obolio od COVID-19, prenosi više svijetskih medija.

Meisan terminal opslužuje približno petinu od 30 miliona jedinica ekvivalenta dvadeset stopa (uobičajene mjere u kontejnerskom transportu) koji godišnje prođu kroz ovu luku.

Bloomberg navodi da je usporavanje transporta već počelo da utiče na dopremanje robe u losanđelesku luku, dopremanje prehrambenih proizvoda u Peru, kao i da su brojne špediterske firme ponovo u svoje ugovore počele da dodaju klauzulu koja ih štiti u slučaju kašnjenja zbog COVID-a.

Prošle godine, usporavanje rada značajnih kineskih luka izazvalo je nestašice i poskupljenja široke lepeze proizvoda, od hrane do elektronskih komponenti.

Luka Ningbo saopštila je da svi drugi terminali sem Meishana rade normalno, kao i da aktivno pregovaraju sa špediterskim kompanijama, upućujući ih na druge terminale.

"Preusmjeravanje brodova na druge terminale stvara zagušenje drugih luka, sa kojim smo se svi suočili tokom (pandemije). I primjećujemo da ono raste, što će imati za posljedicu povećanje (cijena) prevoza robe", rekao je Džon Vobensmit, izvršni direktor Genco Shipping & Trading -a u intervjuu za Bloomberg.

Jučerašnja kiša uvelike je olakšala posao vatrogascima u Hercegovačko-neretvanskoj županiji i u srijedu ujutro većina požara je ugašena ili stavljena pod nadzor.

Po riječima pomoćnika načelnika za civilnu i protupožarnu zaštitu općine Jablanica Omera Nezirića, sinoćnja obilna kiša ugasila je požare na području te općine i situacija je ovoga jutra stabilna.

Trenutno nema otvorenog plamena, a tokom noći obavljeno je izviđanje dronom i na više mjesta su uočene požarne točke koje se ne mogu uočiti za vrijeme dnevnog svjetla.

– Trenutno pada slabija kiša i nadamo se da neće doći do ponovnog rasplamsavanja vatre. Mi pratimo situaciju na terenu, imamo ekipu u pripravnosti koja je spremna intervenirati ako bude potrebe – dodao je Nezirić.

Slična situacija je i na području Mostara. Iz Operativnog centra Civilne zaštite HNŽ-a navode kako na požarištima u Bogodolu i Kvanju nema otvorenog plamena. Na nekoliko mjesta gore panjevi, a situaciju kontroliraju pripadnici Profesionalne vatrogasne postrojbe Mostar.

Na području Stoca požar je i dalje aktivan na području Stupišta i Derana, kao i na lokalitetu Kvanja u dijelu stolačke općini. Gori trava, visoko nisko rastinje, a zbog nepristupačnosti terena onemogućeno je gašenje s kopna.

U općinama Neum, Stolac, Konjic, Prozor – Rama i Čapljina vatrogasci su tijekom jučerašnjeg dana imali nekoliko manjih intervencija, a u srijedu ujutro nema aktivnih požara.

Naglo raste broj zaraženih koronavirusom u Bosni i Hercegovini. Jučer je potvrđeno 276 novozaraženih i dva smrtna slučaja. Samo u Federaciji BiH u proteklih sedam dana zabilježeno je gotovo hiljadu novih slučajeva.

Nadležni razmatraju uvođenje rigoroznijih epidemioloških mjera, javlja BHRT.

Za manje od dvije sedmice broj novozaraženih u Hercegovačko-neretvanskom kantonu porastao je za 350 posto.

Najviša incidenca zabilježena je u Neumu, zatim Mostaru i Čitluku. Epidemiološko stanje pogoršano je i u Trebinju, gdje je trenutno hospitalizirano 14 osoba.

– Do prije deset dana u našoj bolnici zbog koronavirusa nismo hospitalizirali nijednu osobu, a sada se taj broj naglo povećava. Od jučer smo samo imali četiri prijema, kazali su u trebinjskoj bolnici.

Iako su proteklih mjeseci brojke zaraženih bile dosta niske, zaboravljamo da je BiH ranije imala najveću stopu smrtnosti, kada uzmemo u obzir broj stanovnika.

Ako pogledamo i nizak broj vakcinisanih građana u našoj zemlji, nameće se pitanje prijeti li nam četvrti val više nego drugima?

Kako je najavljeno krajem prošle sedmice, Zavod za javno zdravstvo BiH priprema set mjera koji će donijeti kantoni u skladu sa epidemiološkom situacijom. O lokdaunu, tvrde, ne razmišljaju jer se nije pokazao kao najbolje rješenja za našu državu.

– Razmišljamo i o drugim stvarima, nekim obligacijama koje bi osobe imale ukoliko idu na određena mjesta poput pozorišta, kina, većih skupova ili prisustvovanja nastave na fakultetima i to ćemo sve u narednih 15 dana izanalizirati, rekao je tada pomoćnik ministra zdravstva FBiH Goran Čerkez.

(BHRT)

Inspekcijski organi u Federaciji Bosne i Hercegovine su u julu ove godine izvršili ukupno 1.336 inspekcijskih nadzora nad poštivanjem higijensko-epidemioloških mjera, u okviru kojih je kod 53 subjekata nadzora uočeno grubo kršenje mjera, zbog čega su izdati prekršajni nalozi u iznosu od 96.620 konvertibilnih maraka (KM), prenosi Anadolu Agency (AA).

Također su izrekli 199 rješenja o otklanjanju nedostataka subjektima nadzora kod kojih su ustanovljena manja odstupanja od propisanih mjera, izdali devet rješenja o zabrani rada i 82 upozorenja. Najveći broj nadzora izvršile su kantonalne urpave za inspekcijske poslove u Kantonu 10 (258) i u Zeničko-dobojskom kantonu (282).

Do kršenja minimuma obavezujućih mjera najčešće dolazi u ugostiteljskim objektima, trgovinama, tržnim centrima, ali i privrednim društvima s većim brojem zaposlenih, odnosno na mjestima okupljanja većeg broja ljudi, poručili su iz Federalne uprave za inspekcijske poslove.

Inspekcijski organi nastavljaju s vršenjem nadzora nad poštivanjem higijensko-epidemioloških mjera svim raspoloživim kapacitetima, te poduzimaju sve aktivnosti u okviru svoje nadležnosti na sprečavanju daljeg širenja koronavirusa u bh. entitetu Federacija BiH, u skladu s odlukama nadležnih kriznih štabova.

Federalna uprava za inspekcijske poslove ostaje na dispoziciji kantonalnim inspekcijskim organima za pružanje pomoći u organizaciji i vršenju nadzora nad poštivanjem higijensko-epidemioloških mjera u FBiH.

Napominju da su kazne za prekršaje propisane Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, i to u rasponu od 3.000 do 10.000 KM za privredna društva, druga pravna lica i zdravstvene ustanove; za odgovorna lica u pravnim licima od 500 do 2.000 KM; za nosioce privatne prakse i obrtnike od 2.000 KM do 8.000 KM; za fizička lica od 100 KM do 2.000 KM, s tim da prenošenje zarazne bolesti predstavlja i krivično djelo u smislu KZ FBiH.

Apeluju na građane i privredne subjekte da se pridržavaju propisanih mjera, te osiguraju pretpostavke za poštivanje svih preporuka, kako za dobrobit ličnog zdravlja, tako i za kolektivnu sigurnost i normalizaciju prilika u Federaciji Bosne i Hercegovine.